![Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2021](../../img/cover.jpg)
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2021
Pregled ciljeva na razini EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja
U Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) utvrđen je niz referentnih razina prosječne uspješnosti u Europi u području obrazovanja i osposobljavanja („ciljevi na razini EU-a”) kojima bi se trebali podupirati strateški prioriteti navedeni u Rezoluciji.
Periodično praćenje napretka prema ostvarivanju utvrđenih ciljeva osigurava se sustavnim prikupljanjem i analizom međunarodno usporedivih podataka te pruža ključan doprinos oblikovanju politika temeljenih na dokazima.
Države članice složile su se o sljedećih sedam ciljeva na razini EU-a koje treba postići: u nastavku se nalazi opis svakog od njih, s njima povezani podaci s razine EU-a i nacionalne razine te kratka analiza (podaci za sedam ciljeva dostupni su i u višejezičnoj Excel datoteci i na tome posvećenoj stranici Eurostata s ažuriranim i prilagodljivim skupovima podataka, dijagramima i kartama).
NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a:
Čitanje: Estonija, Irska, Finska
Matematika: Estonija, Poljska, Danska
Znanost: Estonija, Finska, Poljska
2018 | Kretanja | 2018 | Kretanja | 2018 | Kretanja | |
Čitanje | Matematika | Prirodoslovlje | ||||
EU | 22,5 | 2,8 | 22,9 | 0,2 | 22,3 | 4,5 |
Belgija | 21,3 | 3,6 | 19,7 | 0,6 | 20,0 | 2,0 |
Bugarska | 47,1 | 6,1 | 44,4 | -2,7 | 46,5 | 7,7 |
Češka | 20,7 | -2,4 | 20,4 | -2,0 | 18,8 | 1,5 |
Danska | 16,0 | 0,8 | 14,6 | -2,5 | 18,7 | 2,1 |
Njemačka | 20,7 | 2,2 | 21,1 | 2,4 | 19,6 | 4,8 |
Estonija | 11,1 | -2,2 | 10,2 | -2,5 | 8,8 | 0,5 |
Irska | 11,8 | -5,4 | 15,7 | -5,2 | 17,0 | 1,8 |
Grčka | 30,5 | 9,2 | 35,8 | 5,4 | 31,7 | 6,4 |
Španjolska | 23,2 | 3,6 | 24,7 | 0,9 | 21,3 | 3,1 |
Francuska | 20,9 | 1,1 | 21,3 | -1,2 | 20,5 | 1,2 |
Hrvatska | 21,6 | -0,8 | 31,2 | -2,0 | 25,4 | 6,9 |
Italija | 23,3 | 2,3 | 23,8 | -1,2 | 25,9 | 5,3 |
Cipar | 43,7 | : | 36,9 | : | 39,0 | : |
Latvija | 22,4 | 4,8 | 17,3 | -5,3 | 18,5 | 3,8 |
Litva | 24,4 | 0,0 | 25,6 | -0,8 | 22,2 | 5,2 |
Luksemburg | 29,3 | 3,3 | 27,2 | 3,3 | 26,8 | 3,1 |
Mađarska | 25,3 | 7,7 | 25,6 | 3,3 | 24,1 | 10,0 |
Malta | 35,9 | -0,4 | 30,2 | -3,5 | 33,5 | 1,0 |
Nizozemska | 24,1 | 9,8 | 15,8 | 2,4 | 20,0 | 6,8 |
Austrija | 23,6 | : | 21,1 | : | 21,9 | : |
Poljska | 14,7 | -0,3 | 14,7 | -5,8 | 13,8 | 0,7 |
Portugal | 20,2 | 2,6 | 23,3 | -0,5 | 19,6 | 3,1 |
Rumunjska | 40,8 | 0,4 | 46,6 | -0,4 | 43,9 | 2,5 |
Slovenija | 17,9 | -3,3 | 16,4 | -4,0 | 14,6 | -0,2 |
Slovačka | 31,4 | 9,2 | 25,1 | 4,1 | 29,3 | 10,0 |
Finska | 13,5 | 5,4 | 15,0 | 7,1 | 12,9 | 6,9 |
Švedska | 18,4 | 1,0 | 18,8 | -2,3 | 19,0 | -0,1 |
Island | 26,4 | 9,6 | 20,7 | 3,7 | 25,0 | 7,1 |
Norveška | 19,3 | 4,3 | 18,9 | 0,7 | 20,8 | 5,0 |
Švicarska | 23,6 | 6,8 | 16,8 | 3,3 | 20,2 | 6,2 |
Crna Gora | 44,4 | -5,1 | 46,2 | -12,3 | 48,2 | -5,4 |
Sjeverna Makedonija | 55,1 | : | 61,0 | : | 49,5 | : |
Srbija | 37,7 | 4,9 | 39,7 | -0,9 | 38,3 | 3,9 |
Turska | 26,1 | 1,6 | 36,7 | -5,5 | 25,2 | -4,8 |
Izvor: OECD (PISA 2009., 2018.).
Napomene: slabi rezultati znači nedosezanje razine 2. na ljestvici PISA-e za čitanje, matematiku ili prirodoslovlje. Opisano kretanje odnosi se na promjenu u postotnim bodovima u razdoblju 2009.-2018. Nije moguće u potpunosti osigurati usporedivost podataka PISA-e iz 2018. za čitanje za Španjolsku s onima iz ranijih ocjena PISA-e. Za dodatne informacije vidjeti Odjeljak 2.2.1. Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2021. (ec.europa.eu/education/monitor).
NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a: Češka, Danska, Poljska
Godina | Pojedinci s lošim rezultatima | Dječaci | Djevojčice | |
Češka | 2013 | 15,0 | 17,3 | 12,8 |
Danska | 2018 | 16,2 | 21,6 | 10,7 |
2013 | 21,4 | 24,1 | 18,6 | |
Njemačka | 2018 | 33,2 | 36,5 | 29,6 |
2013 | 29,2 | 32,9 | 25,3 | |
Francuska | 2018 | 43,5 | 49,2 | 37,8 |
Hrvatska | 2013 | 35,9 | 40,0 | 31,6 |
Litva | 2013 | 45,1 | 49,1 | 40,9 |
Luksemburg | 2018 | 50,6 | 55,4 | 45,0 |
Nizozemska | 2013 | 26,4 | 29,9 | 22,5 |
Poljska | 2013 | 25,3 | 27,6 | 23,0 |
Portugal | 2018 | 33,5 | 36,0 | 30,8 |
Slovenija | 2013 | 35,8 | 44,1 | 27,2 |
Slovačka | 2013 | 32,8 | 36,3 | 29,3 |
Finska | 2018 | 27,3 | 33,7 | 20,7 |
Norveška | 2013 | 24,0 | : | : |
Izvor: IEA (ICILS 2013., 2018.).
Napomene: Slabi rezultati definirani su kao rezultati ispod razine 2. (492 boda) na ICILS-ovoj ljestvici računalne i informacijske pismenosti. Italija je 2018. sudjelovala u ICILS-u, no testiranje je provedeno na početku školske godine zbog čega rezultati nisu usporedivi s onima iz drugih zemalja i stoga nisu prikazani. Za bilješke o pojedinim zemljama vidjeti tablicu 3.4 u međunarodnim izvješćima za ICILS 2013. i ICILS 2018.
NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a: Francuska, Irska, Belgija
NAJVEĆI NAPREDAK U RAZDOBLJU 2013. - 2019.: Cipar, Irska, Poljska
2019 | Kretanja | 2019 | ||
Ukupno | 3 godine | 4 godine i više | ||
EU | 92,8 | 1,0 | 87,8 | 95,1 |
Belgija | 98,3 | 0,0 | 97,9 | 98,5 |
Bugarska | 79,9 | -3,9 | 71,6 | 82,7 |
Češka | 86,3 | 9,5 | 77,6 | 90,7 |
Danska | 97,7 | 0,1 | 96,5 | 98,3 |
Njemačka | 94,0 | -1,8 | 90,4 | 95,8 |
Estonija | 91,5 | 1,9 | 87,3 | 92,9 |
Irska | 100,0e | 17,6 | 99,2e | 100,0e |
Grčka | 68,8 | -16,5 | 34,9 | 85,6 |
Španjolska | 97,3 | 0,7 | 96,1 | 97,8 |
Francuska | 100,0p | 0,0 | 100,0p | 100,0p |
Hrvatska | 79,4 | 11,8 | 71,5 | 81,8 |
Italija | 93,6 | -3,7 | 91,1 | 94,8 |
Cipar | 90,1 | 20,7 | 76,0 | 97,0 |
Latvija | 94,1 | 2,8 | 89,1 | 95,9 |
Litva | 89,6 | 6,2 | 84,5 | 91,3 |
Luksemburg | 88,4 | -1,5 | 69,0 | 97,9 |
Mađarska | 92,9 | 4,6 | 87,2 | 95,8 |
Malta | 91,9 | -7,5 | 89,0 | 94,9 |
Nizozemska | 90,5 | -3,6 | 76,9 | 97,2 |
Austrija | 89,9 | 3,4 | 77,8 | 96,0 |
Poljska | 90,3e | 13,9 | 77,6e | 94,5e |
Portugal | 92,2d | 3,5 | 83,7d | 96,6 |
Rumunjska | 78,6 | -5,5 | 71,0 | 82,3 |
Slovenija | 92,1 | 4,2 | 89,1 | 93,6 |
Slovačka | 77,8 | 5,5 | 69,3 | 82,6 |
Finska | 88,8 | 8,8 | 80,4 | 91,4 |
Švedska | 95,6 | 0,6 | 93,4 | 96,3 |
Island | 96,8 | 0,7 | 96,3 | 97,0 |
Norveška | 97,1 | 0,4 | 96,4 | 97,4 |
Švicarska | 49,4 | 2,7 | 2,4 | 73,3 |
Crna Gora | : | : | : | : |
Sjeverna Makedonija | 42,3 | 12,6 | 34,8 | 45,9 |
Srbija | 67,3 | 4,2 | 57,3 | : |
Turska | 43,2 | : | 10,7 | 59,6 |
Izvor: Eurostat (UOE), mrežna oznaka podataka [educ_uoe_enra21]; educ_uoe_enra20 (3 godine); educ_uoe_enra10 (4 godine i više)].
Napomene: dob za uključivanje u obvezno osnovnoškolsko obrazovanje razlikuje se od zemlje do zemlje. Za dodatne informacije vidjeti Odjeljak 2.3 Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2021. (ec.europa.eu/education/monitor). Opisano kretanje odnosi se na promjenu u postotnim bodovima u razdoblju 2013.–2019.
NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a: Hrvatska, Grčka, Slovenija
NAJVEĆI NAPREDAK U RAZDOBLJU 2010. - 2020.: Portugal, Španjolska, Grčka
2020 | Kretanja | 2020 | ||
Ukupno | Muškarci | Žene | ||
EU | 9,9 | -3,9 | 11,8 | 8,0 |
Belgija | 8,1 | -3,8 | 10,2 | 5,9 |
Bugarska | 12,8 | 0,2 | 13,4 | 12,1 |
Češka | 7,6 | 2,7 | 7,5 | 7,6 |
Danska | 9,3 | -2,2 | 11,7 | 6,8 |
Njemačka | 10,1bp | -1,7 | 11,8bp | 8,3bp |
Estonija | 7,5 | -3,5 | 9,2 | 5,8 |
Irska | 5,0 | -6,9 | 5,4 | 4,7 |
Grčka | 3.8 | -9.7 | 4,4 | 3,1 |
Španjolska | 16,0 | -12,2 | 20,2 | 11,6 |
Francuska | 8,0 | -4,7 | 9,7 | 6,3 |
Hrvatska | 2,2u | -3,0 | 2,4u | 2,0u |
Italija | 13,1 | -5,5 | 15,6 | 10,4 |
Cipar | 11,5 | -1,2 | 15,0 | 8,4 |
Latvija | 7,2 | -5,7 | 9,5 | 4,7 |
Litva | 5,6 | -2,3 | 7,7 | 3,4u |
Luksemburg | 8,2 | 1,1 | 10,7 | 5,7 |
Mađarska | 12,1 | 1,3 | 12,9 | 11,3 |
Malta | 12,6 | -8,8 | 14,7 | 10,2 |
Nizozemska | 7,0 | -3,1 | 8,7 | 5,3 |
Austrija | 8,1 | -0,2 | 10,0 | 6,3 |
Poljska | 5,4 | 0,0 | 7,0 | 3,7 |
Portugal | 8,9 | -19,4 | 12,6 | 5,1 |
Rumunjska | 15,6 | -3,7 | 14,7 | 16,6 |
Slovenija | 4,1 | -0,9 | 4,6u | 3,4u |
Slovačka | 7,6 | 2,9 | 7,7 | 7,4 |
Finska | 8,2 | -2,1 | 9,4 | 7,0 |
Švedska | 7,7 | 1,2 | 9,0 | 6,3 |
Island | 14,8b | -7,8 | 17,8b | 11,6b |
Norveška | 9,9 | -7,5 | 11,6 | 8,0 |
Švicarska | 4,0 | -2,7 | 4,7 | 3,3 |
Crna Gora | 3,6 | : | : | : |
Sjeverna Makedonija | 5,7 | -9,8 | 5,7 | 5,8 |
Srbija | 5,6 | -2,7 | 5,4 | 5,8 |
Turska | 26,7 | -16,4 | 27,5 | 25,8 |
Izvor: Eurostat (EU-LFS), mrežna oznaka podataka [edat_lfse_14].
Napomene: pokazatelj obuhvaća osobe u dobi od 18 do 24 godine s najvišom razinom ISCED 2 koji više nisu uključeni u formalno ili neformalno obrazovanje i osposobljavanje. Opisano kretanje odnosi se na promjenu u postotnim bodovima u razdoblju 2010.-2020.
NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a: Luksemburg, Irska, Cipar
NAJVEĆI NAPREDAK U RAZDOBLJU 2010. - 2020.: Austrija, Luksemburg, Portugal
2020 | Kretanja | 2020 | ||
Ukupno | Muškarci | Žene | ||
EU | 40,5 | 8,3 | 35,2 | 46,0 |
Belgija | 48,5 | 4,7 | 40,8 | 56,2 |
Bugarska | 33,0 | 5,5 | 27,2 | 39,1 |
Češka | 33,0 | 10,4 | 26,1 | 40,4 |
Danska | 47,1 | 9,5 | 39,0 | 55,5 |
Njemačka | 35,1bp | 9,1 | 33,9bp | 36,4bp |
Estonija | 43,1 | 4,9 | 32,7 | 54,7 |
Irska | 58,4 | 8,8 | 54,5 | 62,2 |
Grčka | 43,7 | 13,1 | 36,7 | 51,0 |
Španjolska | 47,4 | 7,1 | 41,3 | 53,5 |
Francuska | 49,4 | 6,7 | 45,9 | 52,8 |
Hrvatska | 36,6 | 10,8 | 27,5 | 45,8 |
Italija | 28,9 | 8,1 | 22,9 | 35,0 |
Cipar | 57,8 | 9,7 | 47,3 | 67,8 |
Latvija | 44,2 | 9,5 | 33,8 | 55,3 |
Litva | 56,2 | 9,9 | 45,6 | 68,1 |
Luksemburg | 60,6 | 16,4 | 55,0 | 66,3 |
Mađarska | 30,7 | 4,6 | 25,3 | 36,4 |
Malta | 40,1 | 15,8 | 36,3 | 44,7 |
Nizozemska | 52,3 | 12,0 | 47,5 | 57,1 |
Austrija | 41,4 | 20,7 | 37,3 | 45,7 |
Poljska | 42,4 | 5,3 | 32,7 | 52,6 |
Portugal | 41,9 | 16,4 | 34,6 | 49,0 |
Rumunjska | 24,9 | 4,2 | 21,7 | 28,3 |
Slovenija | 45,4 | 14,1 | 35,8 | 56,6 |
Slovačka | 39,0 | 15,0 | 29,3 | 49,2 |
Finska | 43,8 | 4,6 | 35,9 | 52,2 |
Švedska | 49,2 | 6,9 | 40,6 | 58,3 |
Island | 41,7b | 5,5 | 34,0b | 50,4b |
Norveška | 50,9 | 5,9 | 41,7 | 60,6 |
Švicarska | 53,0 | 15,6 | 50,8 | 55,3 |
Crna Gora | 40,4 | : | 35,9 | 45,0 |
Sjeverna Makedonija | 37,7 | 15,9 | 31,6 | 44,1 |
Srbija | 32,6 | 13,7 | 26,1 | 39,3 |
Turska | 36,2 | 19,4 | 35,5 | 36,8 |
Izvor: Eurostat (EU-LFS), mrežna oznaka podataka [edat_lfse_03].
Napomene: pokazatelj obuhvaća osobe u dobi od 25 do 34 koji su uspješno završili obrazovanje razine ISCED 5 do 8. Opisano kretanje odnosi se na promjenu u postotnim bodovima u razdoblju 2010.-2020.
Pandemija bolesti COVID-19 prekinula je ionako spori napredak u obrazovanju odraslih u EU-u. Međutim, pandemija je pružila dodatni poticaj obrazovanju odraslih kao cilja politike. Države članice postigle su dogovor o cilju EGP-a od najmanje 47 % uključenih u obrazovanje odraslih do 2025. Na sastanku na vrhu u Portu 2021., na kojem je prihvaćen Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, tom je cilju pridružen i cilj od 60 % do 2030. Oba cilja temelje se na novom pristupu mjerenja obrazovanja odraslih koji će se prvi put primijeniti 2022.
Sudjelovanje u obrazovanju odraslih bilo je cilj prethodnih EU-ovih strateških okvira za suradnju u obrazovanju i osposobljavanju, no naglasak je dosad uvijek bio na ograničenom razdoblju od četiri tjedna koja prethode istraživanju. Trenutačni ciljevi na razini EU-a, s druge strane, odnose se na 12 mjeseci koji prethode istraživanju.
Referentno razdoblje od 12 mjeseci omogućuje da se obuhvate sva iskustva učenja, te osigurava pregled sudjelovanja odraslih u učenju koji više odgovara današnjem stvarnom stanju. Štoviše, sve je uobičajenije da odrasli pohađaju (vrlo) kratke tečajeve, seminare i druga iskustva učenja koji se pružaju unutar poduzeća, na tržištu ili ih osiguravaju tijela vlasti na nekoliko razina te različiti pružatelji, od specijaliziranih centara do socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Takvo sudjelovanje možda neće biti uzeto u obzir kad se primjenjuje vremenski okvir od četiri tjedna, no vjerojatno hoće ako se primjenjuje okvir od 12 mjeseci.
Opće napomene
Postotni bodovi trendova i napredak u ovom letku iskazani su s jednim decimalnim mjestom i ne isključuju međuizračune u nizovima.
:=podaci nisu dostupni ili su nepouzdani zbog vrlo malog uzorka
b=prekid vremenskog niza
d=definicija se razlikuje
e=procijenjeno
p=privremeno
u=niski stupanj pouzdanosti
Ciljevi na razini EU-a
Referentne razine prosječne uspješnosti u Europi u području obrazovanja i osposobljavanja definirane su u Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) koja je donesena u veljači 2021.
ISCED: Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (2011.)
0 Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
1 Osnovno obrazovanje
2 Niže sekundarno obrazovanje
3 Više sekundarno obrazovanje
4 Obrazovanje nakon sekundarnog koje nije tercijarno obrazovanje
5 Kraće više i visoko obrazovanje
6 Dodiplomski studij ili jednakovrijedni stupanj
7 Magisterij ili jednakovrijedni stupanj
8 Doktorat ili jednakovrijedni stupanj
Države članice koje su ostvarile cilj na razini EU-a Za određenu godinu
Za dodatne opise, analize i napomene vidjeti Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2021. (ec.europa.eu/education/monitor)