Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2021

Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2021

Pregled ciljeva na razini EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja

U Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) utvrđen je niz referentnih razina prosječne uspješnosti u Europi u području obrazovanja i osposobljavanja („ciljevi na razini EU-a”) kojima bi se trebali podupirati strateški prioriteti navedeni u Rezoluciji.

Periodično praćenje napretka prema ostvarivanju utvrđenih ciljeva osigurava se sustavnim prikupljanjem i analizom međunarodno usporedivih podataka te pruža ključan doprinos oblikovanju politika temeljenih na dokazima.

Države članice složile su se o sljedećih sedam ciljeva na razini EU-a koje treba postići: u nastavku se nalazi opis svakog od njih, s njima povezani podaci s razine EU-a i nacionalne razine te kratka analiza (podaci za sedam ciljeva dostupni su i u višejezičnoj Excel datoteci i na tome posvećenoj stranici Eurostata s ažuriranim i prilagodljivim skupovima podataka, dijagramima i kartama).

Ciljevi na razini EU-a: Udio petnaestogodišnjaka sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju trebao bi do 2030. biti manji od 15 %.

NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a:
Čitanje: Estonija, Irska, Finska
Matematika: Estonija, Poljska, Danska
Znanost: Estonija, Finska, Poljska

2018 Kretanja 2018 Kretanja 2018 Kretanja
Čitanje   Matematika   Prirodoslovlje  
EU 22,5 2,8 22,9 0,2 22,3 4,5
Belgija 21,3 3,6 19,7 0,6 20,0 2,0
Bugarska 47,1 6,1 44,4 -2,7 46,5 7,7
Češka 20,7 -2,4 20,4 -2,0 18,8 1,5
Danska 16,0 0,8 14,6 -2,5 18,7 2,1
Njemačka 20,7 2,2 21,1 2,4 19,6 4,8
Estonija 11,1 -2,2 10,2 -2,5 8,8 0,5
Irska 11,8 -5,4 15,7 -5,2 17,0 1,8
Grčka 30,5 9,2 35,8 5,4 31,7 6,4
Španjolska 23,2 3,6 24,7 0,9 21,3 3,1
Francuska 20,9 1,1 21,3 -1,2 20,5 1,2
Hrvatska 21,6 -0,8 31,2 -2,0 25,4 6,9
Italija 23,3 2,3 23,8 -1,2 25,9 5,3
Cipar 43,7 : 36,9 : 39,0 :
Latvija 22,4 4,8 17,3 -5,3 18,5 3,8
Litva 24,4 0,0 25,6 -0,8 22,2 5,2
Luksemburg 29,3 3,3 27,2 3,3 26,8 3,1
Mađarska 25,3 7,7 25,6 3,3 24,1 10,0
Malta 35,9 -0,4 30,2 -3,5 33,5 1,0
Nizozemska 24,1 9,8 15,8 2,4 20,0 6,8
Austrija 23,6 : 21,1 : 21,9 :
Poljska 14,7 -0,3 14,7 -5,8 13,8 0,7
Portugal 20,2 2,6 23,3 -0,5 19,6 3,1
Rumunjska 40,8 0,4 46,6 -0,4 43,9 2,5
Slovenija 17,9 -3,3 16,4 -4,0 14,6 -0,2
Slovačka 31,4 9,2 25,1 4,1 29,3 10,0
Finska 13,5 5,4 15,0 7,1 12,9 6,9
Švedska 18,4 1,0 18,8 -2,3 19,0 -0,1
Island 26,4 9,6 20,7 3,7 25,0 7,1
Norveška 19,3 4,3 18,9 0,7 20,8 5,0
Švicarska 23,6 6,8 16,8 3,3 20,2 6,2
Crna Gora 44,4 -5,1 46,2 -12,3 48,2 -5,4
Sjeverna Makedonija 55,1 : 61,0 : 49,5 :
Srbija 37,7 4,9 39,7 -0,9 38,3 3,9
Turska 26,1 1,6 36,7 -5,5 25,2 -4,8
VIŠE POJEDINOSTI: Smanjenje broja učenika koji ne mogu riješiti jednostavne zadatke iz matematike i prirodoslovlja te nisu svladali osnove čitanja i dalje predstavlja izazov. EU se od 2012. do 2015. zapravo još više udaljio od cilja u pogledu osnovnih vještina. U većini zemalja, učenici migrantskog podrijetla ostvaruju lošije rezultate od drugih učenika, što ukazuje na to da je ulaganje u jednake prilike za sve učenike i dalje među glavnim prioritetima EU-a.

Izvor: OECD (PISA 2009., 2018.).
Napomene: slabi rezultati znači nedosezanje razine 2. na ljestvici PISA-e za čitanje, matematiku ili prirodoslovlje. Opisano kretanje odnosi se na promjenu u postotnim bodovima u razdoblju 2009.-2018. Nije moguće u potpunosti osigurati usporedivost podataka PISA-e iz 2018. za čitanje za Španjolsku s onima iz ranijih ocjena PISA-e. Za dodatne informacije vidjeti Odjeljak 2.2.1. Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2021. (ec.europa.eu/education/monitor).

Cilj na razini EU-a: Udio učenika osmih razreda sa slabim rezultatima u području računalne i informacijske pismenosti trebao bi do 2030. biti manji od 15 %.

NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a: Češka, Danska, Poljska

Godina Pojedinci s lošim rezultatima Dječaci Djevojčice
Češka 2013 15,0 17,3 12,8
Danska 2018 16,2 21,6 10,7
2013 21,4 24,1 18,6
Njemačka 2018 33,2 36,5 29,6
2013 29,2 32,9 25,3
Francuska 2018 43,5 49,2 37,8
Hrvatska 2013 35,9 40,0 31,6
Litva 2013 45,1 49,1 40,9
Luksemburg 2018 50,6 55,4 45,0
Nizozemska 2013 26,4 29,9 22,5
Poljska 2013 25,3 27,6 23,0
Portugal 2018 33,5 36,0 30,8
Slovenija 2013 35,8 44,1 27,2
Slovačka 2013 32,8 36,3 29,3
Finska 2018 27,3 33,7 20,7
Norveška 2013 24,0 : :
VIŠE POJEDINOSTI: Tijekom protekle dvije godine kriza uzrokovana bolešću COVID-19 istaknula je važnost razvijanja osnovnih i naprednih digitalnih vještina za funkcioniranje naših gospodarstava i društava. Digitalne vještine postale su preduvjet za učenje, rad i druženje tijekom brojnih ograničenja kretanja. Postoji potreba za razvijanjem tih vještina od rane dobi kako bi se pridonijelo digitalnoj transformaciji. Podaci prikupljeni u okviru Međunarodnog istraživanja o računalnoj i informacijskoj pismenosti iz 2013. i 2018. ukazuju na to da je potrebno uložiti više truda kako bi se ostvario cilj na razini EU-a za 2030. te da postoje nedostaci koje treba ukloniti.

Izvor: IEA (ICILS 2013., 2018.).
Napomene: Slabi rezultati definirani su kao rezultati ispod razine 2. (492 boda) na ICILS-ovoj ljestvici računalne i informacijske pismenosti. Italija je 2018. sudjelovala u ICILS-u, no testiranje je provedeno na početku školske godine zbog čega rezultati nisu usporedivi s onima iz drugih zemalja i stoga nisu prikazani. Za bilješke o pojedinim zemljama vidjeti tablicu 3.4 u međunarodnim izvješćima za ICILS 2013. i ICILS 2018.

Cilj na razini EU-a: Do 2030. najmanje 96 % djece u dobi od tri godine do uključivanja u obvezno osnovnoškolsko obrazovanje trebalo bi sudjelovati u ranom predškolskom odgoju i obrazovanju.

NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a: Francuska, Irska, Belgija
NAJVEĆI NAPREDAK U RAZDOBLJU 2013. - 2019.: Cipar, Irska, Poljska

2019 Kretanja 2019
Ukupno   3 godine 4 godine i više
EU 92,8 1,0 87,8 95,1
Belgija 98,3 0,0 97,9 98,5
Bugarska 79,9 -3,9 71,6 82,7
Češka 86,3 9,5 77,6 90,7
Danska 97,7 0,1 96,5 98,3
Njemačka 94,0 -1,8 90,4 95,8
Estonija 91,5 1,9 87,3 92,9
Irska 100,0e 17,6 99,2e 100,0e
Grčka 68,8 -16,5 34,9 85,6
Španjolska 97,3 0,7 96,1 97,8
Francuska 100,0p 0,0 100,0p 100,0p
Hrvatska 79,4 11,8 71,5 81,8
Italija 93,6 -3,7 91,1 94,8
Cipar 90,1 20,7 76,0 97,0
Latvija 94,1 2,8 89,1 95,9
Litva 89,6 6,2 84,5 91,3
Luksemburg 88,4 -1,5 69,0 97,9
Mađarska 92,9 4,6 87,2 95,8
Malta 91,9 -7,5 89,0 94,9
Nizozemska 90,5 -3,6 76,9 97,2
Austrija 89,9 3,4 77,8 96,0
Poljska 90,3e 13,9 77,6e 94,5e
Portugal 92,2d 3,5 83,7d 96,6
Rumunjska 78,6 -5,5 71,0 82,3
Slovenija 92,1 4,2 89,1 93,6
Slovačka 77,8 5,5 69,3 82,6
Finska 88,8 8,8 80,4 91,4
Švedska 95,6 0,6 93,4 96,3
Island 96,8 0,7 96,3 97,0
Norveška 97,1 0,4 96,4 97,4
Švicarska 49,4 2,7 2,4 73,3
Crna Gora : : : :
Sjeverna Makedonija 42,3 12,6 34,8 45,9
Srbija 67,3 4,2 57,3 :
Turska 43,2 : 10,7 59,6
VIŠE POJEDINOSTI: Najmanje 92,8 % djece u dobi od tri godine do uključivanja u obvezno školovanje sudjelovalo je 2019. u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Tijekom prethodnih pet godina došlo je do povećanja tog udjela u većini zemalja. Cilj treba promatrati zajedno s političkim smjernicama za pružanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Države članice nastoje povećati dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te poboljšati kvalitetu osoblja i kurikuluma.

Izvor: Eurostat (UOE), mrežna oznaka podataka [educ_uoe_enra21]; educ_uoe_enra20 (3 godine); educ_uoe_enra10 (4 godine i više)].
Napomene: dob za uključivanje u obvezno osnovnoškolsko obrazovanje razlikuje se od zemlje do zemlje. Za dodatne informacije vidjeti Odjeljak 2.3 Pregleda obrazovanja i osposobljavanja za 2021. (ec.europa.eu/education/monitor). Opisano kretanje odnosi se na promjenu u postotnim bodovima u razdoblju 2013.–2019.

Cilj na razini EU-a: Udio osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje do 2030. trebao bi biti manji od 9 %.

NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a: Hrvatska, Grčka, Slovenija
NAJVEĆI NAPREDAK U RAZDOBLJU 2010. - 2020.: Portugal, Španjolska, Grčka

2020 Kretanja 2020
Ukupno   Muškarci Žene
EU 9,9 -3,9 11,8 8,0
Belgija 8,1 -3,8 10,2 5,9
Bugarska 12,8 0,2 13,4 12,1
Češka 7,6 2,7 7,5 7,6
Danska 9,3 -2,2 11,7 6,8
Njemačka 10,1bp -1,7 11,8bp 8,3bp
Estonija 7,5 -3,5 9,2 5,8
Irska 5,0 -6,9 5,4 4,7
Grčka 3.8 -9.7 4,4 3,1
Španjolska 16,0 -12,2 20,2 11,6
Francuska 8,0 -4,7 9,7 6,3
Hrvatska 2,2u -3,0 2,4u 2,0u
Italija 13,1 -5,5 15,6 10,4
Cipar 11,5 -1,2 15,0 8,4
Latvija 7,2 -5,7 9,5 4,7
Litva 5,6 -2,3 7,7 3,4u
Luksemburg 8,2 1,1 10,7 5,7
Mađarska 12,1 1,3 12,9 11,3
Malta 12,6 -8,8 14,7 10,2
Nizozemska 7,0 -3,1 8,7 5,3
Austrija 8,1 -0,2 10,0 6,3
Poljska 5,4 0,0 7,0 3,7
Portugal 8,9 -19,4 12,6 5,1
Rumunjska 15,6 -3,7 14,7 16,6
Slovenija 4,1 -0,9 4,6u 3,4u
Slovačka 7,6 2,9 7,7 7,4
Finska 8,2 -2,1 9,4 7,0
Švedska 7,7 1,2 9,0 6,3
Island 14,8b -7,8 17,8b 11,6b
Norveška 9,9 -7,5 11,6 8,0
Švicarska 4,0 -2,7 4,7 3,3
Crna Gora 3,6 : : :
Sjeverna Makedonija 5,7 -9,8 5,7 5,8
Srbija 5,6 -2,7 5,4 5,8
Turska 26,7 -16,4 27,5 25,8
VIŠE POJEDINOSTI: Smanjenje udjela mladih koji napuštaju obrazovanje i osposobljavanje prije završetka srednjoškolskog obrazovanja ostaje prioritet EU-a. Mladi muškarci češće napuštaju školovanje od mladih žena, dok su mladi stranog podrijetla u mnogo nepovoljnijem položaju. U brojnim državama članicama velike su i razlike među regijama.

Izvor: Eurostat (EU-LFS), mrežna oznaka podataka [edat_lfse_14].
Napomene: pokazatelj obuhvaća osobe u dobi od 18 do 24 godine s najvišom razinom ISCED 2 koji više nisu uključeni u formalno ili neformalno obrazovanje i osposobljavanje. Opisano kretanje odnosi se na promjenu u postotnim bodovima u razdoblju 2010.-2020.

Cilj na razini EU-a: Do 2030. najmanje 45 % osoba u dobi od 25 do 34 godine trebalo bi imati kvalifikaciju u tercijarnom obrazovanju.

NAJUSPJEŠNIJE ZEMLJE EU-a: Luksemburg, Irska, Cipar
NAJVEĆI NAPREDAK U RAZDOBLJU 2010. - 2020.: Austrija, Luksemburg, Portugal

2020 Kretanja 2020
Ukupno   Muškarci Žene
EU 40,5 8,3 35,2 46,0
Belgija 48,5 4,7 40,8 56,2
Bugarska 33,0 5,5 27,2 39,1
Češka 33,0 10,4 26,1 40,4
Danska 47,1 9,5 39,0 55,5
Njemačka 35,1bp 9,1 33,9bp 36,4bp
Estonija 43,1 4,9 32,7 54,7
Irska 58,4 8,8 54,5 62,2
Grčka 43,7 13,1 36,7 51,0
Španjolska 47,4 7,1 41,3 53,5
Francuska 49,4 6,7 45,9 52,8
Hrvatska 36,6 10,8 27,5 45,8
Italija 28,9 8,1 22,9 35,0
Cipar 57,8 9,7 47,3 67,8
Latvija 44,2 9,5 33,8 55,3
Litva 56,2 9,9 45,6 68,1
Luksemburg 60,6 16,4 55,0 66,3
Mađarska 30,7 4,6 25,3 36,4
Malta 40,1 15,8 36,3 44,7
Nizozemska 52,3 12,0 47,5 57,1
Austrija 41,4 20,7 37,3 45,7
Poljska 42,4 5,3 32,7 52,6
Portugal 41,9 16,4 34,6 49,0
Rumunjska 24,9 4,2 21,7 28,3
Slovenija 45,4 14,1 35,8 56,6
Slovačka 39,0 15,0 29,3 49,2
Finska 43,8 4,6 35,9 52,2
Švedska 49,2 6,9 40,6 58,3
Island 41,7b 5,5 34,0b 50,4b
Norveška 50,9 5,9 41,7 60,6
Švicarska 53,0 15,6 50,8 55,3
Crna Gora 40,4 : 35,9 45,0
Sjeverna Makedonija 37,7 15,9 31,6 44,1
Srbija 32,6 13,7 26,1 39,3
Turska 36,2 19,4 35,5 36,8
VIŠE POJEDINOSTI: Stopa stečenoga tercijarnog obrazovanja u EU-u je visoka, no postoje znatne razlike među zemljama i unutar zemalja. U prosjeku su u EU-u stope stečenoga tercijarnog obrazovanja znatno više kod žena nego kod muškaraca. Potrebno je hitno posvetiti pozornost socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja, pogotovo kako bi se pružila potpora sudjelovanju skupina u nepovoljnom položaju.

Izvor: Eurostat (EU-LFS), mrežna oznaka podataka [edat_lfse_03].
Napomene: pokazatelj obuhvaća osobe u dobi od 25 do 34 koji su uspješno završili obrazovanje razine ISCED 5 do 8. Opisano kretanje odnosi se na promjenu u postotnim bodovima u razdoblju 2010.-2020.

Cilj na razini EU-a: Udio osoba koje su nedavno završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje i koje imaju koristi od izloženosti učenju utemeljenom na radu tijekom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebao bi do 2025. iznositi najmanje 60 %.
Učenje temeljeno na radu pomaže mladima i odraslima u neometanom prelasku iz škole ili nezaposlenosti na tržište rada.  Međutim, podaci na kojima se temelji cilj na razini EU-a za 2030. bit će dostupni tek 2022. U području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, druga važna područja pokazatelja odnose se na zapošljivost osoba koje su nedavno završile obrazovanje i mobilnost u svrhu učenja tijekom njihova formalnog obrazovanja. U prvom pokazuju da je 2020. zaposleno 76,1 % osoba koje su nedavno završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje, po čemu su bili uspješniji od kolega sa završenim općim obrazovanjem na srednjoj razini. 
Cilj na razini EU-a: Do 2025. udio odraslih osoba u dobi od 25 do 64 godine uključenih u obrazovanje tijekom prethodnih 12 mjeseci trebao bi iznositi najmanje 47 %.

Pandemija bolesti COVID-19 prekinula je ionako spori napredak u obrazovanju odraslih u EU-u. Međutim, pandemija je pružila dodatni poticaj obrazovanju odraslih kao cilja politike. Države članice postigle su dogovor o cilju EGP-a od najmanje 47 % uključenih u obrazovanje odraslih do 2025. Na sastanku na vrhu u Portu 2021., na kojem je prihvaćen Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, tom je cilju pridružen i cilj od 60 % do 2030. Oba cilja temelje se na novom pristupu mjerenja obrazovanja odraslih koji će se prvi put primijeniti 2022.

Sudjelovanje u obrazovanju odraslih bilo je cilj prethodnih EU-ovih strateških okvira za suradnju u obrazovanju i osposobljavanju, no naglasak je dosad uvijek bio na ograničenom razdoblju od četiri tjedna koja prethode istraživanju. Trenutačni ciljevi na razini EU-a, s druge strane, odnose se na 12 mjeseci koji prethode istraživanju.

Referentno razdoblje od 12 mjeseci omogućuje da se obuhvate sva iskustva učenja, te osigurava pregled sudjelovanja odraslih u učenju koji više odgovara današnjem stvarnom stanju. Štoviše, sve je uobičajenije da odrasli pohađaju (vrlo) kratke tečajeve, seminare i druga iskustva učenja koji se pružaju unutar poduzeća, na tržištu ili ih osiguravaju tijela vlasti na nekoliko razina te različiti pružatelji, od specijaliziranih centara do socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Takvo sudjelovanje možda neće biti uzeto u obzir kad se primjenjuje vremenski okvir od četiri tjedna, no vjerojatno hoće ako se primjenjuje okvir od 12 mjeseci.

Opće napomene
Postotni bodovi trendova i napredak u ovom letku iskazani su s jednim decimalnim mjestom i ne isključuju međuizračune u nizovima.
:=podaci nisu dostupni ili su nepouzdani zbog vrlo malog uzorka
b=prekid vremenskog niza
d=definicija se razlikuje
e=procijenjeno
p=privremeno
u=niski stupanj pouzdanosti

Ciljevi na razini EU-a
Referentne razine prosječne uspješnosti u Europi u području obrazovanja i osposobljavanja definirane su u Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) koja je donesena u veljači 2021.

ISCED: Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (2011.)
0 Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
1 Osnovno obrazovanje
2 Niže sekundarno obrazovanje
3 Više sekundarno obrazovanje
4 Obrazovanje nakon sekundarnog koje nije tercijarno obrazovanje
5 Kraće više i visoko obrazovanje
6 Dodiplomski studij ili jednakovrijedni stupanj
7 Magisterij ili jednakovrijedni stupanj
8 Doktorat ili jednakovrijedni stupanj

Države članice koje su ostvarile cilj na razini EU-a Za određenu godinu

Za dodatne opise, analize i napomene vidjeti Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2021. (ec.europa.eu/education/monitor)