HRVATSKA

1. Ključni pokazatelji

2. Glavne prednosti i nedostaci

3. Usmjerenost na dobrobit u obrazovanju i osposobljavanju

Poteškoće u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju povećale su se zbog pandemije bolesti COVID-19. Zatvaranje predškolskih ustanova u proljeće 2020. negativno se odrazilo na dobrobit djece. Iako su neke predškolske ustanove bile aktivne te pružale emocionalnu i društvenu potporu na internetu, nedostupnost njihovih usluga posebno je negativno utjecala na djecu pripadnike manjina, djecu migrante i djecu s posebnim potrebama. Nakon ponovnog otvaranja Vlada je preporučila da se djeci u osjetljivom stanju pruži psihološka pomoć (MZO, 2020.a). U 2020. i 2021. predškolske ustanove uglavnom su ostale otvorene i djelomično su se zatvarale samo kad bi došlo do većeg broja zaraza. Dobrobit djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju mogla bi se poboljšati praćenjem njihova mentalnog i fizičkog zdravlja (NSPD, 2014.) i boljom suradnjom s roditeljima (SEED, 2018.).

Ozračje u školama pozitivno je i učenici u Hrvatskoj navode da su općenito vrlo zadovoljni. Vršnjačko nasilje ispod je prosjeka EU-a, pa je tako 18,2 % učenika navelo da su bili žrtve takvog nasilja barem nekoliko puta mjesečno (EU: 22,1 %). Učenici koji se osjećaju isključenima ostvaruju 30 bodova manje u istraživanju PISA od svojih vršnjaka (EU: 21,4 boda). Osjećaj pripadnosti školi vrlo je snažan (80 % u usporedbi sa 65,2 % u EU-u) i učenici su općenito zadovoljni (7,6 bodova u usporedbi sa 6,8 bodova u EU-u). Spol, socioekonomski položaj i migrantsko podrijetlo nemaju velik utjecaj na vršnjačko nasilje i osjećaj pripadnosti (OECD, 2019., svezak III.), što odgovara relativno slabom utjecaju socioekonomskog položaja na odgojno-obrazovne ishode i visokoj akademskoj otpornosti (15,2%, drugi po redu najbolji rezultat u EU-u) (OECD, 2019., svezak II.). Čini se da učitelji i nastavnici u školama s više vršnjačkog nasilja učenicima više pružaju pomoć (5,4 postotna boda u usporedbi s 0,5 bodova u EU-u) (OECD, 2019., svezak III.). Zanimljivo je da je osjećaj pripadnosti u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju manji nego u srednjoškolskom. Istraživanje među učenicima četvrtih razreda osnovne škole pokazuje da učenici u Hrvatskoj u toj fazi imaju mnogo manji osjećaj pripadnosti (velik osjećaj pripadnosti kod 38 % učenika u usporedbi s 50 % u EU-22) – kreće se od drugog najmanjeg u četvrtom razredu (TIMSS, 2020.) do četvrtog najsnažnijeg u EU-u u dobi od 15 godina prema istraživanju PISA, (slika 3.). Za razliku od većine drugih zemalja ponekad je snažniji kod učenika s manjim obrazovnim težnjama (među djevojčicama i među učenicima s visokoobrazovanim roditeljima) (vidjeti svezak I.).

Dobrobit i otpornost interdisciplinarne su teme. Dobrobit je obuhvaćena osobnim i socijalnim razvojem (uglavnom se govori o sprečavanju nasilja i vršnjačkog nasilja) te zdravljem (uključujući mentalno zdravlje). Način provedbe ovisi o pojedinačnim školama. U veljači 2020. donesen je Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama 2020. – 2024. Plan ima šest ciljeva, uključujući promjenu zakonodavnog okvira, sustavno prikupljanje podataka i poboljšanje kvalitete školskih programa za prevenciju nasilja.

Pandemija bolesti COVID-19 negativno se odrazila na dobrobit u školama i visokom obrazovanju. Učenici su izjavili da je učenje u obrazovanju na daljinu teže zbog većeg radnog opterećenja (Baketa, Kovačić, 2020.), izostanka izravne komunikacije s učiteljima i nastavnicima (90 % maturanata), poteškoća s organiziranjem vremena (80 %) i problema s koncentracijom (90 %) (NCVVO, 2020.). Učenici su izjavili da osjećaju visoku razinu stresa i naveli su simptome iscrpljenosti, anksioznosti, tuge, usamljenosti i osjećaja nemoći povezane sa socijalnom izolacijom, zatvaranjem škola i poučavanjem putem interneta (Bezinović, 2020.). Utvrdilo se da im je potrebna veća psihološka pomoć. Zatvaranje škola značilo je da su mnogi učenici izgubili nužnu potporu kao što su topli obroci te psihološka pomoć i podrška u učenju. To je najviše pogodilo učenike u nepovoljnom položaju (Đaković, Novosel, 2021.). U Zagrebu je kombinirani učinak pandemije i potresa uzrokovao jaku anksioznost i simptome depresije među 9 % učenika, a 15 % pokazivalo je simptome posttraumatskog stresa (pojedinačni problemi još su gori: 56 % svih učenika ima problema s koncentracijom, 51 % pokazuje znakove emocionalne nestabilnosti, 51 % osjetilo je anksioznost itd.) (Buljan Flander, G. i dr., 2021.). Nadalje, istraživanja pokazuju da tek svako peto dijete s problemima mentalnog zdravlja prima odgovarajuću stručnu pomoć (Jokić Begić, N. i dr., 2020.). Kako bi se poboljšala dobrobit aktivirani su krizni timovi za psihološku pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji pružaju telefonsku i internetsku podršku svim učenicima, učiteljima, nastavnicima i roditeljima kojima je pomoć potrebna. Informacije i osposobljavanje aktivno su pružale i organizacije civilnog društva. Studenti u visokom obrazovanju bili su zabrinuti oko toga hoće li uspješno završiti akademsku godinu (75 %) i oko svojeg mentalnog zdravlja zbog stresa (67 %). Polovina studenata patila je od depresije (vrlo teška za 23 %), anksioznosti i stresa (vrlo intenzivan za 17 – 20 %) (Jokić Begić i dr., 2020.). Isto je vrijedilo i za osoblje visokih učilišta. Prema drugom istraživanju anksioznost i/ili depresija povećali su se za 50 % studenata visokih učilišta i 44 % zaposlenika u vrijeme kad se nastava održavala putem interneta. Više od 40 % studenata i osoblja smatra da je psihološka dobrobit u učenju na daljinu mnogo manja, a više od 42 % smatra da je sposobnost nastavnog osoblja da komunicira sa studentima mnogo lošija nego prije unatoč tome što je 82 % studenata i 86 % nastavnog osoblja zadovoljno svojim digitalnim kompetencijama. Studenti su izjavili da je potpora koja im se pruža slabija (30 % studenata), a radno opterećenje veće (56 % studenata) nego prije, ali s tom se procjenom slagalo samo 34 % nastavnog osoblja (Bezjak i dr., 2020.).

4. Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje

Ulaganje u obrazovanje povećava se, ali rashodi po učeniku/studentu i dalje su niski u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te tercijarnom obrazovanju. Ulaganja u obrazovanje povećala su se 2019. za 4,3 %. Potrošnja na obrazovanje kao udio u BDP-u (4,8 % u usporedbi s 4,7 % u EU-u) i kao udio u ukupnim rashodima opće države (10,2 % u usporedbi s 10 % u EU-u) malo je veća od prosjeka EU-a¹. Godišnji rashodi po studentu u standardu kupovne moći za tercijarno obrazovanje (standard kupovne moći 6 316,1) manji su nego u drugim zemljama².

Ulaganje središnje države u rani i predškolski odgoj i obrazovanje proteklih se godina znatno povećalo. Više je predškolskih objekata nedavno izgrađeno ili obnovljeno (ulaganje od 20 milijuna EUR iz državnog proračuna za razdoblje 2016. – 2020.), a u okviru Plana oporavka i otpornosti planiraju se dodatna ulaganja (215 milijuna EUR). Od 2019. do 2021. sredstvima Europskog socijalnog fonda (vrijednosti približno 7 milijuna EUR) financirano je 60 projekata za osposobljavanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Država je u posljednje tri godine uložila više od 45 milijuna EUR u uvođenje druge smjene, produljenje radnog vremena i uvođenje dodatnih programa u rani i predškolski odgoj i obrazovanje. U drugoj fazi sad je dostupno još 40 milijuna EUR³. Skorom reformom financiranja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja nastoje se smanjiti regionalne nejednakosti i osigurati održivost tih usluga. Na taj će se način nastojati riješiti dva glavna problema u tom sektoru. Međutim, ne planira se univerzalni model za cijelu Hrvatsku.

Financijska sredstva EU-a imaju važnu ulogu u podupiranju obrazovanja. Od 2014. do 2020. više od 760 milijuna EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dodijeljeno je za obrazovanje i osposobljavanje. U školama je sredstvima Europskog socijalnog fonda financirana nabava 109 885 tableta (20 milijuna EUR) za učenike osnovnih škola, a zajedno s Europskim fondom za regionalni razvoj financirana je nabava 26 350 prijenosnih računala (13,15 milijuna EUR) za učitelje i nastavnike. U visokom obrazovanju EU financira mnoge projekte o standardima kvalifikacija, internacionalizaciji i učenju studenata kroz rad. Njihova je ukupna vrijednost 60 milijuna EUR. Bespovratnim sredstvima Europskog gospodarskog prostora i Norveške za razdoblje 2014. – 2021. osigurano je 30,6 milijuna EUR za učenike i učitelje u osnovnim školama radi smanjenja društvenih i ekonomskih razlika: 23,53 milijuna EUR za osnovnoškolsko obrazovanje u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) i 3,53 milijuna EUR za opremanje 27 centara za obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju. Obnova obrazovnih ustanova oštećenih u potresima djelomično se financira sredstvima EU-a, a djelomično zajmom Svjetske banke⁴.

5. Modernizacija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju povećava se, ali i dalje je slabo, uz znatne regionalne razlike. Samo 15,7 % djece mlađe od tri godine sudjelovalo je 2019. u formalnoj skrbi za djecu (prosjek EU-a: 35,3 %), gotovo svi u punom programu. Sudjelovanje od navršene treće godine do početka obveznog osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja i dalje se povećava (povećanje za 2,9 postotnih bodova u odnosu na 2018. i 11,8 postotnih bodova u odnosu na 2014.⁵) te je 2019. dosegnulo 79,4 %. Unatoč tim povećanjima, stopa je i dalje znatno ispod prosjeka EU-a od 92,8 % i novog cilja na razini EU-a od 96 %. Podaci pokazuju da većina djece sudjeluje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju tek u posljednjoj obveznoj godini prije obveznog obrazovanja (250 sati programa)⁶. Regionalne su razlike velike pa su upisi u najrazvijenijim regijama do pet puta češći (ur. Čosić, 2020.). To je djelomično posljedica razlika u proračunskim sredstvima koja općine dodjeljuju ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju: od 2017. do 2019. ona su se kretala od znatno manje od 10 % do 20 % za gradove⁷ a 15,5 % djece živi u gradovima ili općinama koji ulažu manje od 6 % u rani i predškolski odgoj i obrazovanje (ur. Čosić, 2020.). Usluge su posebno slabo dostupne u ruralnim općinama: u 40 % njih nema jaslica, a u više od 25 % nema dječjeg vrtića. Za djecu s poteškoćama u razvoju samo 23,9 % ruralnih općina nudi ranu intervenciju, a samo 11,2 % nudi usluge dnevne skrbi (Berc, G. i dr., 2020.). U Zagrebu novi gradonačelnik želi ukinuti mjeru „roditelj odgojitelj”, koja je smanjila sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Naime, mjerom se nezaposlenim roditeljima s više djece nude financijski poticaji kako bi djeca ostala doma i kako bi roditelji sami pružali svu skrb (63 % korisnika te mjere ispisalo je djecu iz ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi dobili poticaj)⁸.

Vlada predano radi na povećanju pristupačnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Taj je cilj uvršten u oba ključna dokumenta politike donesena ove godine: Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS) nastoji se postići da do 2030. 97 % djece u dobi od četiri godine do dobi polaska u školu sudjeluje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (NRS, 2021.), a Planom oporavka i otpornosti nastoji se povećati kapacitete u tom području i sudjelovanje djece od treće godine. Osim toga, reformama iz Plana oporavka i otpornosti povećat će se broj sati u predškolskim ustanovama u posljednjoj godini prije kretanja u školu, osposobit će se dodatni odgojitelji te će se država uključiti u financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u općinama s malim financijskim mogućnostima. Trenutačno četiri grada pružaju besplatni rani i predškolski odgoj i obrazovanje⁹. UNICEF (Bouillet, 2018.) je 2018. preporučio sustavno obrazovanje odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju o odgoju i obrazovanju djece iz ranjivih skupina te je izradio prijeko potreban kurikulum za obrazovanje odgojitelja i učitelja o boljem uključivanju (Domović i dr., 2021.).

I dalje su prisutne poteškoće s kvalitetom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a sveobuhvatan okvir za kvalitetu pomogao bi da se one savladaju. Trenutačno su regulirana samo dva od pet područja iz okvira EU-a za kvalitetu u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju¹⁰ kurikulum te praćenje i vrednovanje (Križman Pavlović i dr., 2020.). U većini ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje ne poštuju se pravila o najvećem broju djece u skupini i omjeru odgojitelja i djece propisana Državnim pedagoškim standardom. Tako 30 % odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju radi s mnogo većim skupinama (uglavnom u jasličkim skupinama), a 30 % radi s više djece s poteškoćama u razvoju nego što je dopušteno. Prostorni uvjeti u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u većim gradovima mogu biti prepreka provedbi kurikuluma (Ivšić, Jaklin, 2020.).

Radni uvjeti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju zabrinjavajući su, što uzrokuje manjak odgojitelja u tom području. Zaposlenici u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju čine 20 % svih zaposlenika u obrazovnom sektoru. Ugovori o radu na određeno vrijeme triput su češći (19,7 % u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, 6,9 % u javnom sektoru). Kontinuirano stručno usavršavanje slabo je dostupno (samo jedan dan godišnje ili manje za većinu odgojitelja), a osposobljavanje obično ne ispunjava potrebe odgojitelja. Osim toga, ponekad ga moraju i sami sufinancirati (Ivšić, Jaklin, 2020.). Prosječni dohodak približno je 24 % manji od prosjeka javnog sektora, a zbog decentraliziranog modela plaće ovise o financijskim mogućnostima osnivača predškolskih ustanova (DZS, 2020.). Prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju jedna su od deset profesija u kojima nedostaje najviše osoblja¹¹.

Na odgoj i obrazovanje i dalje su utjecali pandemija bolesti COVID-19 i potresi. U 2020. i 2021. nije bilo zatvaranja škola na razini države, a regionalna tijela odlučivala su koji će se od tri modela nastave koristiti ovisno o epidemiološkom stanju. Tako se uživo odvijalo 98 % razredne nastave, 85 % predmetne nastave i 71 % srednjoškolske nastave (ali 90 % za učenike u posljednjoj godini srednjoškolskog obrazovanja). Dok je obnova nakon potresa u Zagrebu u ožujku 2020. još u tijeku (oštećeno je 208 obrazovnih objekata, a oko 20 zahtijeva višegodišnju obnovu), novi veliki potres pogodio je u prosincu 2020. Sisačko-moslavačku županiju i oštetio gotovo 50 % škola u toj županiji. Plaće učitelja i nastavnika povećale su se kako je obećano prošle godine (12,23 % od 2019.), ali oni su bili izloženi većem radnom opterećenju i dodatnim zdravstvenim rizicima te su primali manju naknadu ako nisu mogli raditi zbog bolesti COVID-19. Učitelji su u veljači 2021. postali prioritetna skupina za cijepljenje.

Učenici rijetko rano napuštaju školovanje i ponavljaju razred, ali njihove su osnovne vještine slabe. Udio osoba koje su rano napustile školovanje najmanji je u EU-u (2,2 % u odnosu na 9,9 % u EU-u) i znatno je manji od cilja na razini EU-a. Razlika među spolovima među najmanjima je u EU-u (0,4 postotna boda). Vrlo malo učenika napušta školu bez svjedodžbe (1,4 % u odnosu na 4,4 % u EU-u), a razlike povezane sa socioekonomskim položajem male su (1,3 postotna boda u odnosu na 4,3 u EU-u). Ponavljanje razreda isto je tako najmanje u EU-u (1,5 % u odnosu na 14,7 % u EU-u), uz najmanje razlike prema socioekonomskom položaju (2,5 postotnih bodova u odnosu na 24,2 u EU-u) (OECD, 2020., svezak V.). Unatoč tome, postotak petnaestogodišnjaka koji postižu slabe rezultate u osnovnim vještinama veći je od cilja na razini EU-a, koji iznosi 15 %, i od prosjeka EU-a za sva tri ispitana predmeta. Za matematiku (31,2 %) i prirodoslovlje (25,4 %) stope su među najvišima u EU-u. Udio osoba u dobi od 16 do 24 godine koje su izjavile da imaju digitalne vještine iznad osnovnih među najvišima je (82 % u odnosu na 56 % u EU-u) i znatno se povećao od 2015. do 2019. (22 postotna boda u odnosu na 1 postotni bod u EU-u)¹².

Učenje o romskom jeziku i kulturi moglo bi pomoći smanjiti nejednakosti i rano napuštanje školovanja. Za romske djevojčice posebno je izgledno da će rano napustiti školovanje (78 % u odnosu na 60 % za dječake), a samo 6 % njih završi srednješkolsko ili visoko obrazovanje (24 % za muškarce) (Svjetska banka, 2019.). Romski kurikulum počeo se uvoditi u škole 2020./2021.¹³, s ciljem očuvanja romskog jezika i kulture. Romska djeca tjedno mogu pohađati od dva do pet dodatnih sati nastave na kojima se poučava na njihovu materinskom jeziku.

U tijeku su reforme za uvođenje cjelodnevne nastave i povećanje broja nastavnog osoblja. I Nacionalna razvojna strategija i Plan oporavka i otpornosti usmjereni su na poboljšanje ishoda obrazovanja u osnovnim školama kroz povećanje broja sati nastave i uvođenje cjelodnevne nastave. Drugi ciljevi Nacionalne razvojne strategije uključuju privlačenje i zadržavanje kvalitetnih učitelja i nastavnika te razvoj sveobuhvatne potpore za ugrožene učenike. Planom oporavka i otpornosti nastoji se poduprijeti kurikularna reforma, pružiti potpora učiteljima i nastavnicima u provedbi novih kurikuluma nakon prethodne europske tehničke podrške, uvesti državne ispite u osnovne škole, osigurati stipendije za buduće nastavnike predmeta za koje nedostaje osoblja te povećati plaće učiteljima i nastavnicima racionalizacijom izdataka. Dionici kritiziraju Nacionalnu razvojnu strategiju jer se u njoj zanemaruje društvena i humanistička dimenzija obrazovanja¹⁴ i jer ne uključuje suradnju s dionicima.

Udio učenika u gimnazijama malen je i razlikuje se po regijama. Postotak učenika u gimnazijama među najnižima je u EU-u (31 % u usporedbi s 52 % u EU-u)¹⁵. Taj se postotak znatno razlikuje među županijama i niži je u manje razvijenima. U strukovnim školama dvije trećine učenika pohađa četverogodišnje programe. To je alternativni put prema visokom obrazovanju, koji često odabiru muški učenici, učenici sa slabijim rezultatima i s manjim osjećajem vlastite učinkovitosti. Istraživanje pokazuje da su za namjeru učenika da se upišu u strukovno obrazovanje i osposobljavanje težnje roditelja važnije od socioekonomskog položaja (Šabić i dr., 2020.). U 2020. se 83 % učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju prijavilo za ispite na državnoj maturi, 67 % njih položilo ih je, a 61 % upisalo se na visoka učilišta. Međutim, za njih je izglednije da će odustati od studija. Ravnatelji strukovnih škola uočili su nedovoljnu ravnopravnost zbog različitog obrazovnog iskustva i kurikuluma (Baketa i dr., 2020.). Čini se da rezultati mature 2019./2020. potvrđuju to stajalište: 44 % sudionika završilo je gimnazije, a 56 % strukovne škole, ali stopa pada na maturi iznosila je 3,9 % za prvu skupinu, a 37,8 % za drugu. U nedavnoj politici preporučuje se smanjenje udjela učenika u strukovnom odgoju i obrazovanju na 60 % do 2024. u korist općeg obrazovanja (Cedefop, 2020.a). To podupire i Plan oporavka i otpornosti.

6. Modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih

Pokrenuti su novi programi dvojnog obrazovanja i jača se osposobljavanje nastavnika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Nakon procjene i revizije u školskoj godini 2020./2021. u 14 škola uvedena su četiri eksperimentalna programa početnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (prodavač, dimnjačar, staklar i kozmetičar) prema modelu dvojnog obrazovanja. Preostalih pet programa revidirat će se i bit će spremni za provedbu do kraja 2021./2022. Regionalni centri kompetentnosti još ne rade, ali usmjereni su na infrastrukturna ulaganja, razvoj programâ i jačanje ljudskih resursa. Sastavljen je novi materijal za trajno stručno usavršavanje nastavnika i voditelja osposobljavanja te je objavljen na internetu (www.asoo.hr), ali mogućnost za njegovo ostvarivanje ograničena je zbog pandemije bolesti COVID-19 (Cedefop i ReferNet, 2021.).

Modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i stalni razvoj njegovih kurikuluma u skladu sa standardima zanimanja mogli bi poboljšati relevantnost te vrste obrazovanja na tržištu rada. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje i dalje se suočava s poteškoćama jer obrazovni profili osoba sa srednjoškolskom strukovnom kvalifikacijom i njihove vještine ne odgovaraju potrebama tržišta rada, kao i zbog prekomjerne usmjerenosti na teorijsko znanje i nedostatka osposobljavanja za praktične vještine (Cedefop, 2020.). Stoga je ključno modernizirati strukovno obrazovanje i osposobljavanje te ažurirati kurikulum u skladu s predviđanjima potreba za vještinama i postojećim potrebama. U tu se svrhu Planom oporavka i otpornosti predviđa sveobuhvatna analiza potreba kako bi se pojednostavnili programi srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Usavršavanje kurikuluma za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u skladu sa standardima zanimanja i njihovo upisivanje u Hrvatski kvalifikacijski okvir korak je u pravom smjeru. Općenito, za Hrvatsku bi bilo korisno da izradi opširnu strategiju strukovne prekvalifikacije, uključujući razvoj alata za predviđanje potreba za vještinama i kretanja na tržištu rada.

I dalje su prisutne poteškoće povezane s kvalitetom obrazovanja odraslih i pristupom tom obrazovanju. Stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih (četverotjedno referentno razdoblje) 2020. bila je četvrta najniža u EU-u (3,2 % u odnosu na 9,2 % u EU-u). Budući da još nije uspostavljeno praćenje ishoda programa obrazovanja odraslih, nije poznata njihova učinkovitost ni učinak na zapošljivost. Osim toga, zakonodavni okvir zastario je, kontrola kvalitete programa nije zadovoljavajuća, a nije dovoljno razvijeno ni priznavanje informalnog učenja (Europska komisija, 2019.). Donošenje novog Zakona o obrazovanju odraslih i provedba sustava vaučera za stjecanje vještina, što je isto najavljeno u Planu oporavka i otpornosti, trebali bi pomoći ukloniti te poteškoće.

Mjere navedene u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. provest će se radi poboljšanja tog sustava. Planom oporavka i otpornosti poduprijet će se provedba nekih mjera. Donošenje novog Zakona o obrazovanju odraslih do kraja 2021. trebalo bi poboljšati relevantnost na tržištu rada usklađivanjem obrazovnih programa odraslih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO). Tome bi dodatno trebala pridonijeti izrada kataloga vještina, u kojem će se mapirati postojeće i potrebne vještine na tržištu rada. Dodatni sustav vaučera za stjecanje vještina (kojim se upravlja u informatičkoj aplikaciji), koji će se provoditi od početka 2022., trebao bi povećati stope sudjelovanja u obrazovanju odraslih, osobito ranjivih skupina (dugotrajno nezaposlene osobe, neaktivne osobe ili mladi koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih – NEET). Sustav osiguravanja kvalitete i sudjelovanje u Programu za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) razvijaju se putem Europskog socijalnog fonda.

7. Modernizacija visokog obrazovanja

Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja ispod je prosjeka EU-a i postoje razlike među spolovima te između urbanih i ruralnih područja. Postotak osoba u dobi od 25 do 34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem iznosio je 2020. 36,6 % (1,1 postotni bod više nego 2019.), što je manje od prosjeka EU-a (40,5 %) i cilja na razini EU-a do 2030., koji iznosi 45 %. Razlika među spolovima velika je (18,3 postotna boda u odnosu na 10,8 u EU-u)¹⁶, a razlika između urbanih i ruralnih područja veća je od prosjeka EU-a (26,5 postotnih bodova u odnosu na 22 u EU-u).

Iako su učenici srednjih škola zainteresirani za studij te se povećala stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja, previše studijskih mjesta ostaje nepopunjeno. Interes za studij velik je i među učenicima gimnazija (97,3 %) i među učenicima strukovnih škola (71,8 %) (Jokić i Ristić-Dedić, 2019.). Rani su znakovi da je veliki interes doveo do većeg broja dostupnih studijskih mjesta, ali unatoč smanjenju broja novoupisanih od 2016., broj studijskih mjesta ostao je isti. U akademskoj godini 2020./2021. na visokim učilištima nije se popunilo gotovo 9000 mjesta¹⁷, a taj se broj 2021./2022. povećao na 11 031¹⁸. To ukazuje na nerazmjer dostupnih mjesta i ukupnog broja osoba sa srednjoškolskom kvalifikacijom.

Stopa zaposlenosti osoba s diplomom i njihove početne plaće manje su od prosječnih u EU-u, a izgledi su bolji za osobe s diplomom u području STEM-a. Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale (77,2 % u 2020., manje od prosjeka EU-a od 83,7 %) smanjila se u prošloj godini za 1,9 postotnih bodova¹⁹. Pilot-istraživanje iskustava osoba s diplomom sa studijem i zapošljavanjem u sedam država članica EU-a i Norveškoj pokazuje da Hrvatska ima drugu najvišu stopu nezaposlenosti mladih (23,8 %) (Europska komisija, 2020.). Prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje više je studenata potrebno prvenstveno u matematici i fizici, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, medicini i farmaciji te engleskom jeziku, kao i u osposobljavanju za logopeda i rehabilitatora²⁰. Udio ženskih osoba s diplomom iz područja STEM-a povećao se od 2014. do 2019. za 2,7 postotnih bodova (0,5 postotnih bodova u EU-u)²¹. Prema istraživanju Eurograduate Hrvatska uz Grčku ima najnižu stopu sudjelovanja u mobilnosti od osam zemalja sudionica, ali za njihove je studente najizglednije da će u inozemstvo otići na svoj drugi studij (Europska komisija, 2020.).

Novim strateškim dokumentima uvode se velike reforme u visokom obrazovanju. Prioriteti Nacionalne razvojne strategije jesu razvoj sustava visokog obrazovanja, povećanje njegove internacionalizacije i relevantnosti na tržištu rada te poboljšanje životnog standarda studenata. U predviđenom pravnom okviru trebalo bi definirati i proširiti modele javnog i privatnog financiranja, osiguravanja kvalitete i upravljanja u visokom obrazovanju. Poboljšat će se sustav stipendiranja prema načelu zasluge i olakšat će se studiranje studentima iz obitelji niskog socioekonomskog položaja. Plan oporavka i otpornosti podupire kvalitetu programa visokog obrazovanja mjerama kao što su određivanje standarda kvalifikacija i poboljšanje Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te digitalizacijom. Izmjenom Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru donesenom u veljači 2021. pojašnjena je razlika između kvalifikacija stečenih završetkom stručnih i sveučilišnih studija²². Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira trenutačno sadržava sedam standarda zanimanja i osam standarda kvalifikacija.

8. Referentni dokumenti

Cedefop (2020.), Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2020.), Strukovno obrazovanje i osposobljavanje za budućnost rada: Hrvatska. Cedefop ReferNet serija tematskih perspektiva. http://libserver.cedefop.europa.eu/vetelib/2020/vocational_education_training_future_work_Croatia_Cedefop_ReferNet.pdf

Baketa i dr. (2020.), Jednaki i jednakiji: perspektive ravnatelja o državnoj maturi i mogućnostima ostvarivanja visokoškolskih aspiracija učenika strukovnih i gimnazijskih programa u Hrvatskoj, Revija za sociologiju, sv. 50, br. 2, 2020. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=353872

Baketa, N., Kovačić, M. (2020.), Glas učenika kao zalog kvalitetne škole – razmišljanja učenika odabranih škola iz Portugala, Sjeverne Makedonije i Hrvatske o aktivnom sudjelovanju, odnosima i nastavi za vrijeme COVID-19 krize, Forum za slobodu odgoja, Zagreb.

Belošević, M. i dr. (2020.), Is a resilience and positive youth development a protective factor for peer violence? - Perception of Croatian high school students (Jesu li otpornost i pozitivan razvoj mladih zaštitni faktor u vršnjačkom nasilju: percepcija hrvatskih srednjoškolaca), Make prevention science relevant for all: co-production and impact, 2020., str. 79. – 80.

Berc, G. i dr. (2020.), Dostupnost socijalnih prava i usluga za obitelji u općinama u ruralnim područjima Hrvatske, Revija za socijalnu politiku, 27(2), str. 113. – 134. https://doi.org/10.3935/rsp.v27i2.1659

Bezinović, P. (2020.), Stavovi srednjoškolaca o učenju na daljinu, predstavljeno na konferenciji GOOD inicijative „Obrazovanje u doba krize” održanoj 1. lipnja 2020.

Bezjak, S. i dr. (2020.), Izazovi u visokom obrazovanju za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 i socijalne izolacije: iskustva i potrebe studenata i djelatnika visokih učilišta, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Zagreb. https://www.azvo.hr/images/stories/novosti/Rezultati_istra%C5%BEivanja_Izazovi_u_visokom_obrazovanju_za_vrijeme_pandemije_bolesti_COVID19_i_socijalne_izolacije.pdf

Bouillet, D. (2018.), S one strane inkluzije djece rane i predškolske dobi, UNICEF. https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2018/12/S_one_strane_inkluzije_FINAL.pdf

Buljan Flander, G. i dr. (2021.), Godinu dana poslije: Rezultati probira mentalnog zdravlja djece u Zagrebu, Grad Zagreb. https://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2021/03/PROBIR-digitalna-verzija-min.pdf

Cedefop (2020.a), Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Hrvatskoj: kratki pregled. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije. http://data.europa.eu/doi/10.2801/121008

Cedefop ReferNet Hrvatska (2020.b), Croatia: virtual VET promotes #stayathome education (Hrvatska: virtualno strukovno obrazovanje i osposobljavanje promiče #ostanidoma). https://www.cedefop.europa.eu/en/news-and-press/news/croatia-virtual-vet-promotes-stayathome-education

Cedefop, ReferNet (2021.), VET REF: developments in vocational education and training policy database. Cedefopovo praćenje i analiza politika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. (neobjavljeno).

Potres u Hrvatskoj 2020. – brza procjena oštećenja i potreba. https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Potres/RDNA_web_04082020.pdf

Državni zavod za statistiku – DZS, (2020.), Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za prosinac 2020., priopćenje za medije 9.1.1/12, 19. veljače 2020.

Domović, V., Brajković, S., Bouillet, D. (2021.), Unaprjeđivanje inkluzivnosti inicijalnog obrazovanja odgojitelja djece rane i predškolske dobi: Kurikul za edukatore sveučilišnih nastavnika, UNICEF, Hrvatska. https://www.unicef.org/croatia/media/6251/file/Kurikul%20za%20edukatore%20sveucilisnih%20nastavnika.pdf

Đaković, T., Novosel, I. (2021.), Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu, Zagreb.

Ur. Čosić, I. (2020.), Kako do vrtića za sve? Mogućnosti financiranja sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, UNICEF Hrvatska.

Ur. Ivšić, I., Jaklin, K. (2020.), Raditi u dječjim vrtićima: rezultati istraživanja uvjeta rada u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK), Zagreb. http://idiprints.knjiznica.idi.hr/932/1/Raditi%20u%20dje%C4%8Djim%20vrti%C4%87ima.pdf

Europska komisija (2019.), Europski semestar, Izvješće za Hrvatsku 2019. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52019SC1010&from=HR

Europska komisija (2020.), Eurograduate Pilot Survey – Design and implementation of a pilot European graduate survey (Pilot istraživanje Eurograduate – dizajn i provedba pilota europske ankete o osobama s diplomom), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg. https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/51f88c2e-a671-11ea-bb7a-01aa75ed71a1/language-en

Europska komisija (2021.), Pregled obrazovanja i osposobljavanja – svezak II., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (2020.), TIMSS 2019 International Results in Mathematics and Science (Međunarodni rezultati iz matematike i prirodoslovlja u istraživanju TIMSS 2019.).

Jokić Begić, N. i dr. (2020.), Preliminarni rezultati istraživačkog projekta Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Jokić, B., Ristić-Dedić, Z. (2019.), Obrazovne aspiracije u Republici Hrvatskoj, Revija za sociologiju, sv. 50, br. 2, 2020.

Križman Pavlović i dr. (2020.), Kvaliteta odgajatelja – čimbenik kvalitete hrvatskog sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Oeconomica Jadertina, sv. 10, br. 1, 2020. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=349141

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (2014.), Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Narodne novine br. 5/2015.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – MZO (2020.a), Preporuke za rad s djecom rane i predškolske dobi, Zagreb. https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/KoronaInfo/Preporuka%20za%20rad%20s%20djecom%20rane%20i%20pred%C5%A1kolske%20dobi.pdf

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – MZO (2020.b), Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama, Zagreb.

Nacionalna razvojna strategija – Hrvatska 2030., (NRS) (2021.), Vlada RH, Zagreb, Hrvatska. https://hrvatska2030.hr/wp-content/uploads/2021/02/Nacionalna-razvojna-strategija-RH-do-2030.-godine.pdf

Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine, (NSPD) (2014.). https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/ZPPI/Strategije%20-%20OGP/socijalna%20politika/NACIONALNA%20STRATEGIJA%20ZA%20PRAVA%20DJECE%20U%20RHZA%20RAZDOBLJE%20OD%202014.%20DO%202020.%20GODINE%5B1%5D.pdf

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., (NPOO) (2021.), Vlada RH, Zagreb, Hrvatska. https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/recovery_and_resilience_plan_for_croatia_hr.pdf

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja – NCVVO (2020.), Ispitivanja o iskustvima i zadovoljstvu nastavom na daljinu, Zagreb.

Novak, M. i dr. (2019.), Resilience and risk behavior: Croatian adolescents’ perspective (Otpornost i rizično ponašanje: perspektiva hrvatskih adolescenata), Looking over the wall, Promoting multidisciplinary work in prevention, 2019., str. 60., 10. EUSPR konferencija i sastanak članova.

OECD (2019., svezak II.), Rezultati istraživanja PISA 2018. (svezak II.): Where All Students Can Succeed (U čemu svi učenici mogu uspjeti), PISA, OECD Publishing, Pariz. https://doi.org/10.1787/b5fd1b8f-en

OECD (2019., svezak III.), Rezultati istraživanja PISA 2018. (svezak III.): What School Life Means for Students’ Lives (Što školovanje znači za živote učenika), PISA, OECD Publishing, Pariz. https://doi.org/10.1787/acd78851-en

OECD (2020., svezak V.), Rezultati istraživanja PISA 2018. (svezak V.): Effective Policies, Successful Schools (Učinkovite politike, uspješne škole), PISA, OECD Publishing, Pariz. https://doi.org/10.1787/ca768d40-en

Konzorcij SEED projekta (2018.), The Psychosocial Well-being of Young Children in ECEC Settings (Psihosocijalna dobrobit mlađe djece u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja), Izvješće o istraživanju projekta SEED (2017. – 2019.), Leiden: projekt SEED.

Somolanji Tokić, I., Vukašinović, A. (2020.), Continuity of educational process through virtual Kindergarten during covid-19 outbreak – case study from Croatia (Kontinuitet obrazovnog procesa u virtualnom vrtiću tijekom pandemije bolesti COVID-19), COVID-19 – implikacije na odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 2020., str. 1. – 3. (plenarno, prošireni sažetak, znanstveni).

Šabić, J. i dr. (2020.), Gimnazija ili četverogodišnja strukovna škola? Osobne i socijalne odrednice odabira vrste srednjoškolskog obrazovanja, Revija za sociologiju, sv. 50, br. 2, 2020. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=353866

Svjetska banka (2019.), Croatia - Country Partnership Framework for the Period of FY19-FY24 (Hrvatska – Okvir partnerstva sa zemljom za financijske godine od 2019. do 2024.) (na engleskom jeziku), Washington, D.C.: Grupa Svjetske banke. http://documents.worldbank.org/curated/en/501721557239562800/Croatia-Country-Partnership-Framework-for-the-Period-of-FY19-FY24

Prilog I.: Izvori ključnih pokazatelja

Pokazatelj	Eurostat, šifra podataka na internetu
Sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju	educ_uoe_enra21
Učenici osmih razreda sa slabim rezultatima u digitalnim vještinama	IEA, ICILS.
Petnaestogodišnjaci sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju	OECD (PISA)
Osobe koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje	Glavni podaci: edat_lfse_14 . Podaci prema državi rođenja: edat_lfse_02 .
Izloženost osoba koje su završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje učenju temeljenom na radu	Podaci za cilj na razini EU-a nisu dostupni. Prikupljanje podataka počinje 2021. Izvor: EU LFS.
Stjecanje tercijarnog obrazovanja	Glavni podaci: edat_lfse_03 . Podaci prema državi rođenja: edat_lfse_9912 .
Sudjelovanje odraslih u obrazovanju	Podaci za cilj na razini EU-a nisu dostupni. Prikupljanje podataka počinje 2022. Izvor: EU LFS.
Javni rashodi za obrazovanje kao postotak BDP-a	gov_10a_exp
Rashodi za javne i privatne ustanove po učeniku/studentu	educ_uoe_fini04
Stjecanje srednjoškolskog obrazovanja	edat_lfse_03

Prilog II.: Struktura odgojno-obrazovnog sustava

Bilješke

¹ Eurostat, COFOG, 2019.

² Eurostat, [educ_uoe_fini04]

³ https://gradonacelnik.hr/home-glavna-vijest/polovica-gradova-u-ovome-mandatu-znacajno-povecala-izdvajanja-evo-koji-su-najvise-ulagali-u-vrtice/

⁴ https://www.worldbank.org/hr/news/press-release/2020/06/26/world-bank-supports-croatia-to-weather-difficult-times-  caused-by-covid-19-pandemic-and-recent-earthquake

⁵ Eurostat, [educ_uoe_enra21].

⁶ Eurostat [educ_uoe_enra20] i istraživanje SEED u kojem se navodi da stopa sudjelovanja djece u dobi od tri do šest godina iznosi 59 % (SEED, 2018.).

⁷ https://gradonacelnik.hr/home-glavna-vijest/polovica-gradova-u-ovome-mandatu-znacajno-povecala-izdvajanja-evo-koji- su-najvise-ulagali-u-vrtice/

⁸ https://www.zagreb.hr/userdocsimages/demografija/REZULTATI%20ANKETNOG%20ISTRA%C5%BDIVANJA%20MI%C5% A0LJENJA%20KORISNIKA%20O%20MJERI%20RODITELJ%20ODGOJITELJ%20-%20za%20web.pdf, str. 25

⁹ https://gradonacelnik.hr/home-glavna-vijest/polovica-gradova-u-ovome-mandatu-znacajno-povecala-izdvajanja-evo-koji-su-najvise-ulagali-u-vrtice/

¹⁰ https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CONSIL:ST_9014_2019_INIT&from=HR, Prilog Prilogu.

¹¹ https://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx?trazi=1&pojam=ODGOJITELJ&top=1

¹²Eurostat: isoc_sk_dskl_i.

¹³ https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_52_1046.html

¹⁴ https://www.cms.hr/hr/ljudska-sigurnost/nacionalna-strategija-razvoja-hrvatske-propustena-prilika-za-razvoj

¹⁵ Eurostat, [educ_uoe_enra16].

¹⁶ Eurostat, [edat_lfse_03].

¹⁷ https://www.azvo.hr/hr/azvo-vijesti/2433-objavljene-konacne-rang-liste-za-upis-na-studije-u-jesenskom-roku- akademske-godine-2020-2021

¹⁸ https://www.azvo.hr/hr/azvo-vijesti/2608-jesenski-rok-objavljene-konacne-rang-liste-za-upis-na-studije-u-ak-god-2021-22

¹⁹ Eurostat, [edat_lfse_24].

²⁰ https://e-usmjeravanje.hzz.hr/preporuke-za-obrazovnu-upisnu-politiku.

²¹ Eurostat [educ_uoe_grad02].

²²Official Gazette 20/2021 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.html.