Hrvatska

1. Ključni pokazatelji

2. Glavne prednosti i nedostaci

3. Usmjerenost na digitalno obrazovanje

Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) sve se više upotrebljava u nastavi, a mladi imaju relativno dobre digitalne vještine. Razvoj digitalnog sadržaja, alata i metoda bio je jedan od ciljeva strategije obrazovanja (Strategija, 2014.). Trenutačno se u cjelokupnom sustavu provode dva glavna projekta – e-Škole¹ i kurikularna reforma²– u okviru kojih se proširuje upotreba IKT-a u nastavi i njegovo uključivanje u kurikulum te se osiguravaju oprema za škole, osposobljavanje nastavnika i digitalni nastavni sadržaj. U Strateškom okviru za digitalno sazrijevanje škola, koji je donesen u ožujku 2020.³, utvrđen je plan do 2030. koji se sastoji od četiriju područja: digitalno zrela okolina, digitalno zreli i samopouzdani nastavnici, IKT kao podrška u učenju i poučavanju te digitalno vodstvo. Informatika je od školske godine 2018./2019. obvezni predmet u petom i šestom razredu osnovne te prvom razredu opće srednje škole (i izborni u ostalim razredima), a IKT je od 2019./2020. i transverzalni predmet u svim razredima⁴. Hrvatska je jedina država članica EU-a u kojoj sve osobe u dobi od 16 do 19 godina imaju barem osnovne digitalne vještine (prosjek EU-a je 82 %).

Učitelji i nastavnici nisu sigurni u svoje vještine IKT-a, no sveobuhvatno osposobljavanje imat će pozitivan učinak. Kod učitelja i nastavnika zabilježen je najveći nedostatak kontinuiranog profesionalnog razvoja (KPR) u vještinama u području IKT-a u EU-u (OECD, 2019.b) (26,2 %, prosjek EU-a je 18 %), dok ih 36,2 % (prosjek EU-22: 37,5 %) smatra da su dobro pripremljeni za upotrebu digitalnih alata. IKT je neobvezan dio inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika (Europska komisija, 2019.b), te se vještine na području IKT-a ne ocjenjuju prije početka rada u struci. Udio učitelja i nastavnika koji koriste IKT već više od 6 godina najniži je u EU-u (Europska komisija, 2019.a). U Hrvatskoj je prošle godine bilo organizirano masovno osposobljavanje učitelja i nastavnika (više od 40 000) i ravnatelja u okviru kurikularne reforme i projekta e-Škole. Novi model stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika donesen je 2019., a njime se nagrađuju uspjeh u nastavi, inovativnost i razvoj otvorenog digitalnog obrazovanja⁵.

Digitalna oprema u školama sve je bolja. Škole imaju daleko lošiju digitalnu opremu i povezanost od prosjeka EU-a. Vrijeme koje učenici u školi provedu na računalima je ispod prosjeka EU-a. Udio učenika s pristupom virtualnom okruženju za učenje daleko je manji od prosjeka EU-a na svim razinama obrazovanja, bilo u školi ili kod kuće (npr. za više razrede osnovne škole 12 % u odnosu na 54 % u školi te 69 % u odnosu na 89 % kod kuće) (Europska komisija, 2019.a). Ravnatelji osnovnih škola ističu nedostatak opreme kao glavnu prepreku digitalnom učenju, dok njihovi kolege u srednjim školama navode slabe digitalne kompetencije nastavnika (Dekanić i dr., 2019.). Oprema za učionice i osoblje svih škola od 2019. osigurava se u okviru projekta e-Škole (sve trebaju biti opremljene do njegova završetka 2022.). U okviru projekta kurikularne reforme do 2022. svi bi učenici viših razreda osnovne škole trebali dobiti na uporabu svoj tablet, dok bi u nižim razredima trebao biti osiguran jedan tablet na četiri učenika. Vlada je tablete osigurala i za učenike srednjih škola koji primaju socijalnu pomoć⁶. Hrvatskoj je upućena posebna preporuka da treba „[p]ovećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama. Promicati stjecanje vještina.” (Vijeće Europske unije, 2020.).

Zahvaljujući postojećim projektima Hrvatska je uspješno odgovorila na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Mjerama koje se provode u okviru kurikularne reforme i projekta e-Škole olakšan je hitan prelazak na sustav obrazovanja na daljinu na početku krize. Iako je bio osiguran samo dio opreme planiran programom, a ni svi nastavnici nisu bili osposobljeni, ministarstvo je iskoristilo postojeće elemente kako bi brzo i učinkovito osiguralo održavanje nastave putem interneta⁷.

4. Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje

Potrošnja na obrazovanje i osposobljavanje je iznad prosjeka EU-a. Hrvatska je 2018. na obrazovanje potrošila 5,3 % BDP-a (prosjek EU-27 iznosi 4,6 %), a udio u ukupnim rashodima opće države (11,5 %) isto je bio iznad prosjeka EU-27 (9,9 %). Javna potrošnja na obrazovanje u razdoblju od 2017. do 2018. porasla je za 1,5 %, s najvećim povećanjem za predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje (4,2 %)⁸, što je vjerojatno rezultat pilot-faze kurikularne reforme. Državni proračun za obrazovanje za 2020. porastao je za 7,6 % (18,6 milijardi HRK), uglavnom za financiranje povećanja plaća učitelja i nastavnika u tri faze, što je dogovoreno nakon štrajka 2019. To je povećanje zbog pandemije bolesti COVID-19 odgođeno do 2021. Financijska sredstva koja dobivaju visoka učilišta putem programskih ugovora ove su godine 20 % veća.

Postoje mjere za proširenje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja odgovornost je lokalne samouprave, i tu postoje velike regionalne razlike te je takva skrb znatno slabija u manje razvijenim područjima (Dobrotić i dr., 2018.). Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstvo poljoprivrede nedavno su razvili projekte koji se financiraju sredstvima EU-a za izgradnju i obnovu gotovo 500 dječjih vrtića, a približno 200 njih nalazi se u mjestima s manje od 5000 stanovnika⁹. Ministarstvo demografije nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave nudi i 1,8 milijuna EUR za povećanje dostupnosti i kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (MDOMSP, 2020.). Zasad još nije jasno u kojoj će se mjeri tim inicijativama zadovoljiti potrebe.

5. Modernizacija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju među najnižima je u cijelom EU-u. Pohađanje formalne skrbi za djecu do tri godine 2018. (17,8 %, EU-27: 34,7 %)¹⁰ bilo je među najnižima u EU-u, kao i ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu u dobi od četiri godine do početka obveznog obrazovanja (81 %, prosjek EU-27 je 94,8 %), što je daleko ispod referentne vrijednosti EU-a od 95 % za 2020.¹¹. Nagli napredak bilježi se od 2010. (+10,6 postotnih bodova za dob od četiri i više godina, EU-27: +2,2 postotna boda). Razlika u sudjelovanju između djece boljeg (70 %) i slabijeg socioekonomskog položaja (22 %) je u Hrvatskoj najveća u EU-u, a razlika između urbanih i ruralnih područja (UNICEF, 2018.) je znatna. U 76 od 556 jedinica lokalne samouprave (koje su sve među 270 „nerazvijenih” jedinica) nije osigurano pružanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja¹².

Provode se mjere za povećanje sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. U godini prije polaska u školu obvezno je sudjelovanje u predškolskom odgoju u trajanju od 250 sati, koje je besplatno za djecu koja ranije nisu išla u dječji vrtić (približno 30 %) (Europska komisija, 2019.c). Prepreke sudjelovanju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju uključuju manjkavu infrastrukturu, nedostatak odgojitelja i potrebu da se roditelji obrazuju o njegovoj važnosti. Sindikat odgojitelja tvrdi da su teški uvjeti rada zbog velikog broja djece u grupama te neplaćenog prekovremenog rada razlog zbog kojeg mnogi napuštaju taj posao¹³. Odgojitelji su bili među 10 najtraženijih zanimanja na tržištu rada 2019¹⁴. Iznesen je prijedlog da se u slučaju manjka kvalificiranih odgojitelja zapošljavaju učitelji i da se odobri povećanje grupa za 20 % (trenutačno je maksimalan broj djece 18 – 25, ovisno o dobnoj skupini) kako bi se riješio problem nedostatka odgojitelja. Dionici su odbacili tu ideju ističući negativan učinak na kvalitetu. U veljači 2020. osnovano je Stručno povjerenstvo za praćenje i razvoj ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a Ministarstvo demografije osnovalo je upravu za koordinaciju te politike.

Obrazovanje se moralo prilagoditi pandemiji i ostalim izvanrednim situacijama. Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 dječji vrtići i škole zatvoreni su 16. ožujka. Unatoč protivljenju sindikata učitelja i roditelja¹⁵ 11. svibnja djelomično su i uz ograničenja ponovno otvorene osnovne škole za učenike nižih razreda. U srednjim školama obrazovanje na daljinu nastavilo se do kraja školske godine, a aktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje se nisu mogle odvijati putem interneta provodile su se u školama ili prostorijama poslodavca, uz određena ograničenja¹⁶. Polaganje državne mature odgođeno je do lipnja/srpnja, pri čemu se nije polagalo gradivo matematike i hrvatskog jezika koje se uči u drugom polugodištu. Zagreb je 22. ožujka pogodio jak potres, u kojem je teško oštećeno 26 od 226 predškolskih objekata, kao i zgrade 30 škola i nekoliko fakulteta. Početkom školske godine na škole je utjecao i štrajk učitelja i nastavnika u trajanju od 36 dana, ali nastava koja je zbog njega propuštena uglavnom je nadoknađena prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19.

Škole su se vrlo brzo prebacile na nastavu na daljinu, no to je utjecalo na dobrobit učenika i ravnopravnost. Iako je prelazak na nastavu na daljinu općenito bio brz i uspješan, u određenoj mjeri nepovoljno se odrazio na ravnopravnost i dobrobit učenika. U ispitivanju 65 škola koje pohađaju Romi otkriveno je da u 30 % tih škola više od 30 % učenika romskog podrijetla nije sudjelovalo u nastavi na daljinu¹⁷. Istraživanje Instituta za društvena istraživanja pokazalo je da su učenici uglavnom zadovoljni nastavom na daljinu te angažmanom učitelja i nastavnika, ali mnogi su bili zabrinuti zbog učenja novog sadržaja u izolaciji, pripreme za maturu i upisa na visoka učilišta (Ristić Dedić, 2020.). Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u travnju je pokrenuo internetsku platformu za pomoć učenicima u pripremama za maturu, s pristupom pitanjima s prethodnih matura te objašnjenjima i smjernicama nastavnicima za pripremu zadataka i postupaka ocjenjivanja (NCVVO, 2020.).

Stopa ranog napuštanja obrazovanja je niska, ali je viša u ruralnim područjima. Stopa osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje u Hrvatskoj iznosi 3 %¹⁸ te je najniža u EU-u (prosjek u EU-27 je 10,2 %)¹⁹ i ispod nacionalnog cilja strategije Europa 2020. od 4 %. Zbog demografskog pada u razdoblju od 2013. do 2019. smanjio se broj učenika u osnovnim (9,37 %) i srednjim školama (19,17 %), pri čemu je pad bio puno izraženiji u ruralnim županijama²⁰.

Osnovne vještine učenika su ispod prosjeka EU-a, uz velike razlike između spolova. Podaci dobiveni 2018. u okviru OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika (PISA) pokazuju da su rezultati učenika u svim ispitanim područjima ispod prosjeka EU-a (čitanje 10, prirodoslovlje 17 i matematika 29 bodova). Postoci učenika sa slabim rezultatima u prirodoslovlju (25,4 %, EU-27 22,3 %) i matematici (31,2 %, EU-27 22,9 %) među najvišima su u EU-u, dok su jedino slabi rezultati u čitanju oko prosjeka EU-a (21,6 %, EU-27 22,5 %) (OECD, 2019., svezak I.). Prosječni rezultati i stope slabih rezultata dugoročno su se pogoršali²¹ te je omjer učenika s izvrsnim rezultatima u sva tri područja među najnižima (1,3 %, EU 3,4 %). Razlike između spolova velike su te se i dalje povećavaju u prirodoslovlju i čitanju (djevojčice ostvaruju za 4 boda bolje rezultate od dječaka u prirodoslovlju te za 33 boda u čitanju), ali su se smanjile u matematici (u kojoj su dječaci bolji) (OECD, 2019., svezak II.). Slabi rezultati možda su odraz toga što je godišnji broj nastavnih sati u osnovnim školama u razrednoj i predmetnoj nastavi nizak (275 i 240 sati manje od prosjeka EU-a), što škole rade u smjenama zbog nedostatka infrastrukture, što obvezno školovanje traje kratko (samo 8 godina), što je kurikulum zastario (trenutačno je u fazi modernizacije) (Europska komisija, 2020.) te što u području STEM-a nedostaje nastavnika. Vlada uz pomoć Svjetske banke razvija planove za povećanje broja nastavnih sati, optimizaciju mreže škola, unapređenje ocjenjivanja i uvođenje modernih upravljačkih praksi u 10 do 20 godina (Svjetska banka, 2019.). U planu je eksperimentalno uvođenje „cjelodnevne škole” za prva tri razreda osnovne škole (Nacionalni program reformi (NRP) 2020., str. 39. i 83.). MZO je u siječnju 2020. predstavio aplikaciju s usporedbom rezultata učenika različitih gimnazija i strukovnih škola na državnoj maturi te rezultata na državnoj maturi s njihovim ocjenama u završnim razredima osnovnih i srednjih škola²². Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja smatra da bi to moglo imati negativan učinak jer bi se povećao pritisak na učenike, a nastava bi uglavnom bila usmjerena na postizanje boljih rezultata na ispitu. Najbolje rezultate ostvaruju učenici koji su upisali gimnazije u području STEM-a. U ostalim gimnazijama veća je razlika između rezultata ostvarenih na državnoj maturi iz matematike i hrvatskog jezika i viših završnih ocjena postignutih iz tih predmeta u školama.

Učinak socioekonomskog položaja razmjerno je nizak. Razlika između slabih rezultata koje ostvaruju učenici slabijeg i boljeg socioekonomskog položaja je ispod prosjeka EU-a (17,4 postotna boda u odnosu na 26,9 postotnih bodova), a akademska otpornost²³ od 15,2 % na drugom je mjestu u EU-u, što upućuje na to da je sustav sposoban prepoznati i njegovati talente učenika u nepovoljnijem položaju (OECD, 2019., svezak II.). Uvedena je nova mjera za osiguravanje ravnopravnosti: učenici srednjih škola koji su korisnici socijalne pomoći dobili su tablete i SIM kartice. Nedostatak stručnog i pomoćnog osoblja²⁴, među ostalim psihologa i logopeda²⁵, i dalje je problem unatoč nedavnim poboljšanjima. Zbog sporosti administracije na početku školske godine mnogi učenici s posebnim potrebama nisu imali neophodne asistente u nastav²⁶. Vlada je poduzela korake za sprečavanje takvih problema u budućnosti (Narodne novine, 2020.). Međutim, dio odgovornosti za financiranje tog osoblja prebačen je na lokalne jedinice samouprave, što bi moglo dovesti do dodatnih poteškoća i neravnopravnost²⁷.

Ozračje u školama je pozitivno. Zabilježeno je manje vršnjačkog nasilja i izostajanja s nastave od prosjeka EU-a, manje učenika smatra da im nije mjesto u školi, a manji je i učinak na rezultate u čitanju (OECD, 2019., svezak III.). MZO je u veljači 2020. donio Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama za razdoblje 2020. – 2024., s proračunskim sredstvima u iznosu od 4 milijuna EUR za promjenu zakonodavnog okvira, prikupljanje podataka i programe prevencije nasilja (MZO, 2020.b).

Učitelji i nastavnici su kvalificirani. Gotovo svi učitelji i nastavnici imaju položene sve stručne ispite (99 % u školama u dobro razvijenim područjima te 97 % u školama u slabije razvijenim područjima) (OECD, 2019-HR), a većina su magistri (struke), no polovina škola prijavila je manjak nastavnih materijala (OECD, 2019., svezak II., str. 23.). Nedostaje učitelja matematike i fizike, stranih jezika, informatike i glazbene kulture (HZZ, 2020.).

U svim je školama započelo uvođenje kurikularne reforme. Reformirani kurikulumi doneseni su 2019., uvedeni su u četiri od dvanaest razreda, a do 2022. bit će uvedeni u sve razrede. Izrađeni su nastavni i popratni materijali koji će pomoći učiteljima i nastavnicima da uvedu nove elemente kao što su ishodi učenja, različite vrste ocjenjivanja i poučavanje transverzalnih tema. U tijeku je nabava informacijsko–komunikacijske opreme kao potpore novim metodama poučavanja (vidjeti odjeljak o digitalizaciji).

6. Modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Aktivnosti za bolje usklađivanje SOO-a s tržištem rada sporo napreduju. Stopa zapošljavanja osoba koje su nedavno završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje povećala se sa 68,8 % u 2018. na 73,9 % 2019., no još uvijek je ispod prosjeka EU-27 od 79,1 %. Kampanjom Ministarstva kojom se promiče uključivanje u naukovanje za SOO (JMO) nudi se značajno više stipendija i bespovratnih sredstava za naučnike i poduzeća u razdoblju 2019. – 2020., ali se sudjelovanje u programu za učenje kroz rad sporo povećava. Osnivanjem regionalnih centara za kompetencije te uvođenjem eksperimentalnih programa u dvojnom obrazovanju trebala bi se povećati kvaliteta SOO-a i olakšati utvrđivanje potreba za određenim vještinama. Centri strukovne izvrsnosti obuhvaćaju inovativne modele učenja, izvrsnost nastave, visokokvalitetnu infrastrukturu i tehnologiju, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom, poduzećima, istraživačkim ustanovama te visokim učilištima, kao i suradnju sa sličnim centrima iz cijele Europe. Centri će, čim budu potpuno funkcionalni, nuditi opsežan niz usluga koje daleko premašuju ponudu redovnog obrazovanja u području SOO-a. U prvoj su fazi podijeljeni u pet sektora.

U razdoblju 2019. – 2020. ostvaren je napredak u pogledu razvoja standardâ zanimanja, ali sveobuhvatna kurikularna reforma tek predstoji, odnosno potrebno je izraditi standarde kvalifikacija u području SOO-a, sektorske kurikulume za svaki sektor SOO-a i model nastavnog programa u području SOO-a. Potpuni prelazak na sustav koji se temelji na ishodima učenja povezanima s tržištem rada planiran je za razdoblje 2022. – 2023. kao odgovor na brz tehnološki razvoj, globalizaciju i demografske izazove.

7. Modernizacija visokog obrazovanja

Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja je niska, s velikom razlikom između spolova, a broj studenata je u padu. Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja 2019. bila je među najnižima u EU-u (33,1 %, EU-27 40,3 %), niža od nacionalnog cilja za 2020. od 35 %. Razlika između žena i muškaraca (41,8 % za žene u odnosu na 24,7 % za muškarce) vrlo je velika i iznosi 17,1 postotni bod, u odnosu na 10,5 postotnih bodova u EU-27²⁹. Broj osoba koje upisuju tercijarno obrazovanje je u padu, a broj nepopunjenih mjesta na visokim učilištima u porastu. Omjer kandidata i slobodnih mjesta 2015./2016. bio je 1 : 1,14, a 2018./2019. pao je na 1 : 0,82, čime je 11 341 mjesto ostalo slobodno (MOZVAG, 2019.). Pad upisa u četverogodišnje srednjoškolske programe (s 36 900 u 2011. na 28 500 u 2018.) može navještavati daljnje smanjenje broja osoba s diplomom nakon 2025. (Matković i Marcelić, 2020.).

Stope zaposlenosti osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem među najnižima su u EU-u. Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale (ISCED 3 – 8) iz 2019. (75,8 %) je ispod referentne vrijednosti EU-a za 2020. (82 %) i prosjeka EU-27 (80,9 %). Kad je riječ o osobama sa završenim tercijarnim obrazovanjem, ta je stopa isto ispod prosjeka EU-a (79,1 % u odnosu na 85 %)³⁰. Gotovo 50 % studenata želi više programa stručne prakse za vrijeme školovanjai takvo iskustvo može povećati šanse za zapošljavanje (AZVO, 2018.). U ožujku 2020. 28 visokih učilišta započelo je s provedbom projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda pod nazivom „Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju”.³¹.

Internacionalizacija je slaba, ali je u porastu. Mobilnost u svrhu učenja 2018. bila je među najnižima u EU-u (7,0 % u odnosu na prosjek EU-a koji iznosi 13,5 %), te daleko ispod referentne vrijednosti EU-a od 20 %. Unutarnja mobilnost porasla je s 0,4 % u 2016. na 2,4 %, ali je još uvijek među najnižima u EU-u (7,8 %), s tek 14,1 % studenata koji dolaze iz EU-a. Visoka učilišta trenutačno su prijavila 3007 kolegija na engleskom jeziku za strane studente, a planirano ih je još. Četvrtina visokih učilišta ima strategiju internacionalizacije, a 54 % njih ima posebne odsjeke. Poteškoće uključuju nedovoljno priznavanje studija, administrativne prepreke (priznavanje prethodnog učenja, dugotrajan postupak dobivanja vize i zdravstveno osiguranje), standard života studenata te manjak motivacije, kompetencija i resursa za profesore (AZVO, 2019.).

Poduzimaju se nove mjere, ali nailaze na protivljenje. Zaključeni su pregovori sa sveučilištima o novim programskim ugovorima, osim sa Sveučilištem u Zagrebu, koje se protivi i donošenju Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, koje je planirano za rujan 2020., ali je zaustavljeno. Novim mjerama za ravnopravnost osigurat će se najmanje 357 novih mjesta u studentskim domovima za studente u nepovoljnom socioekonomskom položaju.

Visoka učilišta uspješno su prešla na obrazovanje na daljinu za vrijeme ograničenja kretanja uslijed pandemije bolesti COVID-19. SRCE, sveučilišni računski centar, centralno je osiguralo softver i ostalu podršku³² za visoka učilišta kojom se koristilo više od 70 000 studenata. Aktivnosti koje se nisu mogle organizirati na daljinu, poput prakse u kliničkim centrima, nakon 8. svibnja počele su se odvijati na terenu u manjim grupama. Fizička se nastava u određenoj mjeri mogla organizirati od 25. svibnja³³.

8. Promicanje obrazovanja odraslih

Problemi u području obrazovanja odraslih i dalje postoje. Stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih neznatno se povećala na 3,5 % u 2019., ali i dalje je znatno niža od prosjeka EU-a koji je 10,8 %³⁴. Nedovoljna sredstva i slab interes i dalje predstavljaju prepreku. Financiranje obrazovanja odraslih nije sveobuhvatno niti je dio redovnog obrazovanja te je u najnižoj trećini u EU-u. Neki projekti ESF-a usmjereni su na digitalno obrazovanje odraslih.

Postoji potreba za uspostavom okvira za procjenu, osiguravanje i vrednovanje vještina u skladu s potrebama tržišta rada. U rujnu 2020. donosi se Zakon o obrazovanju odraslih: ustanove će imati obvezu kontinuiranog usklađivanja obrazovnih programa sa standardima zanimanja, kako bi sudionici po završetku školovanja bili spremni za tržište rada. Zakonom je utvrđena obveza trajnog stručnog usavršavanja za učitelje, nastavnike i predavače. Osnovna je promjena priznavanje znanja i vještina stečenih prethodnim životnim ili radnim iskustvom, što bi trebalo omogućiti veću mobilnost u sustavu cjeloživotnog učenja.

9. Referentni dokumenti

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (objava slijedi). Strukovno obrazovanje i osposobljavanje za budućnost rada: Hrvatska. Cedefop ReferNet serija tematskih perspektiva. http://libserver.cedefop.europa.eu/vetelib/2020/vocational_education_training_future_work_Croatia_Cedefop_ReferNet.pdf

Agencija za znanost i visoko obrazovanje – AZVO (2018.), Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe preko Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU). Zagreb

Agencija za znanost i visoko obrazovanje – AZVO (2019.), Neki aspekti internacionalizacije visokog obrazovanja: privlačenje stranih studenata, Zagreb

Cedefop (2020). Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Hrvatskoj: kratak opis. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije. http://data.europa.eu/doi/10.2801/121008

Cedefop ReferNet Hrvatska (2019.a) Croatia: enrolment trends in favour of VET (Trendovi upisivanja idu u korist strukovnog obrazovanja i osposobljavanja). https://www.cedefop.europa.eu/en/news-and-press/news/croatia-enrolment-trends-favour-vet

Cedefop ReferNet Hrvatska (2019.b). Croatia: VET curricula reform places VET in the spotlight (Hrvatska: Kurikularna reforma usmjerava se na SOO).. https://www.cedefop.europa.eu/en/news-and-press/news/croatia-vet-curricula-reform-places-vet-spotlight

Vijeće Europske unije (2020.), Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2020.

HZZ (Hrvatski zavod za zapošljavanje) (2020.), Anketa poslodavaca 2019., Zagreb, ožujak 2020.. https://www.hzz.hr/content/stats/0220/HZZ_Anekta-poslodavaca_2019.pdf

Dekanić, Sandrić, Gregurović (2019.), TALIS 2018.: Učitelji, nastavnici i ravnatelji – cjeloživotni učenici: Međunarodno istraživanje učenja i poučavanja, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb

Dobrotić, I., Matković, T. and Menger V. (2018.) Analiza pristupačnosti, kvalitete, kapaciteta i financiranja sustava ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske

Europska komisija, DG CNECT (2019.a) ). Drugo istraživanje škola: IKT u obrazovanju.. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/2nd-survey-schools-ict-education (Hrvatska- nacionalno izvješće)

Europska komisija/EACEA/Eurydice, (2019.b). Digitalno obrazovanje u školama u Europi. Izvješće Eurydice. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije.

Europska komisija/EACEA/Eurydice (2019.c). Ključni podaci o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Europi – izdanje 2019. Izvješće Eurydice. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije

Europska komisija, (2020.). Europski semestar, Izvješće za Hrvatsku 2020.,, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020SC0510&from=HR

Gvozdanović,A., Ilišin, V., Adamović, M., Potočnik, D., Baketa,N., Kovačić,M. (2019.), Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019., Friedrich‑Ebert-Stiftung e.V., Berlin, Njemačka;
http://www.fes-croatia.org/fileadmin/user_upload/FES_JS_KROATIEN_EN_WEB.pdf

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), (2019.), Zagreb, https://www.hzjz.hr/tag/edukativni-program-pomozi-da/

Jokić, Ristić Dedić (ur.), Što nakon srednje škole? Želje, planovi i stavovi hrvatskih srednjoškolaca,, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Zagreb, 2019,

Matković, T. & Marcelić, S. (2020.), Projekcije podudarnosti dostupne radne snage i potreba tržišta rada do 2030. godine: izazovi demografskih promjena i četvrte industrijske revolucije, Matica hrvatskih sindikata, Zagreb.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – MDOMSP (2020.), Odluka o raspodjeli financijskih sredstava općinama Republike Hrvatske za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti u 2020., Zagreb, https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti2019/Odluka%20o%20raspodjeli%20sredstava%20za%20odr%C5%BEavanje%20i%20razvoj%20pred%C5%A1kolske%20djelatnosti.pdf

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – MZO (2020.), Smjernice osnovnim i srednjim školama vezano uz organizaciju nastave na daljinu uz pomoć informacijsko – komunikacijske tehnologije, Zagreb, 2. travnja 2020. https://mzo.gov.hr/vijesti/smjernice-osnovnim-i-srednjim-skolama-vezano-uz-organizaciju-nastave-na-daljinu-uz-pomoc-informacijsko-komunikacijske-tehnologije/3585

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – MZO (2020.b), Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama, 2020. – 2024., Zagreb, https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/StrucnaTijela/Akcijski%20plan%20za%20prevenciju%20nasilja%20u%20skolama%20za%20razdoblje%20od%202020.%20do%202024.%20godine.pdf

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – MZO (2020.c), Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu, Zagreb, , https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/Upute-za-vrednovanje/Upute%20za%20vrednovanje%20i%20ocjenjivanje%20tijekom%20nastave%20na%20daljinu.pdf

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – MZO (2020.d), Akcijski plan za provedbu nastave na daljinu, Model nastave na daljinu – Prijedlog, https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Vijesti/2020/10-6-2020//Akcijski%20plan%20za%20provedbu%20nastave%20na%20daljinu%20-%20Model%20nastave%20na%20daljinu%20-%20prijedlog%20-%2010.%20lipnja%202020..pdf

Ministarstvo znanosti i obrazovanja – MZO (2020.e), Modeli i preporuke za rad u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19, https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti//Modeli%20i%20preporuke%20za%20rad%20u%20uvjetima%20povezanima%20s%20bolesti%20COVID-19%20u%20-%202020.%20-%202021.%20-%203.%209.%202020..pdf

MOZVAG – Preglednik studijskih programa (2019.), https://mozvag.srce.hr/preglednik/pregled/hr/pocetna/index.html

NCVVO - Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (2020.), https://www.ncvvo.hr/drzavna-matura-i-provedeni-ispiti/u-centru-mature/

Nacionalni program reformi – NPR (2020.), Vlada Republike Hrvatske, https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2020-european-semester-national-reform-programme-croatia_hr.pdf

OOECD (2019.), Rezultati istraživanja PISA 2018. (svezak I.): What Students Know and Can Do (Što učenici znaju i mogu), PISA, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/5f07c754-en

OECD (2019., svezak II.), Rezultati istraživanja PISA 2018. (svezak II.): Where All Students Can Succeed (U čemu svi učenici mogu uspjeti), PISA, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/b5fd1b8f-en.

OECD (2019., svezak III.), Rezultati istraživanja PISA 2018. (svezak III.): What School Life Means for Students’ Lives (Što školovanje znači u životima učenika), PISA, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/acd78851-en.

OECD (2019-HR) Napomene o istraživanju PISA za Hrvatsku http://www.oecd.org/pisa/publications/PISA2018_CN_HRV.pdf

OECD (2019.b), Rezultati istraživanja TALIS 2018. (svezak I.): Učitelji, nastavnici i ravnatelji – cjeloživotni učenici, TALIS. https://doi.org/10.1787/1d0bc92a-en.

Narodne novine (2020.), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, Narodne novine 22/2020., https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_02_22_549.html

Ristić Dedić, Z. (2020.). Pilot istraživanje učeničkih potreba i suočavanja s izazovima online nastave u ožujku 2020. godine (Preliminarno izvješće) – Serija IDIZ-ovi vidici 003. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, aron;će) – Serija IDIZ-ovi vidici 003. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.; https://drive.google.com/file/d/1llEPMxFO0PPevomcuKBjnJlBYBT-ZwvX/view?fbclid=IwAR1Ff6BTMeIR5HEtILHWgkHG_JywUp0yTTYLx040jIoKV-Mdwaf-ZLukCF4

Rubil, Stubbs, Zrinščak (2018.), Dječje siromaštvo i strategije nošenja sa siromaštvom kućanstava u Hrvatskoj: kvantitativno-kvalitativna studija, Privredna kretanja i ekonomska politika, god. 26, br. 2

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.), http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html

Švigir i dr. (2020.), Stručni suradnici u osnovnoškolskom sustavu RH – elaborat, Udruga Psihološko proljeće, Zagreb https://psiholoskoproljece.org/wp-content/uploads/2020/02/OS-ELABORAT-FINAL.pdf

Ured za istraživanja UNICEF-a (2018.). An Unfair Start: Inequality in Children’s Education in Rich Countries (Nepravedan početak: Nejednakost u području obrazovanja djece u bogatim zemljama), 15. izvješće istraživačkog centra Innocenti, Firenca: Ured za istraživanja UNICEF-a – Innocenti

Svjetska banka (2019.). Country Partnership Framework for the Republic of Croatia for the Period FY19 – FY24 (Okvir partnerstva za Republiku Hrvatsku za razdoblje FG 2019. – FG 2024.), Zagreb, http://documents.worldbank.org/curated/en/501721557239562800/pdf/Croatia-Country-Partnership-Framework-for-the-Period-of-FY19-FY24.pdf

Prilog I.: Izvori ključnih pokazatelja