4. POGLAVLJE
Postizanje klimatske neutralnosti u Europi
Prikaz fotografije
Europski zeleni plan odgovor je Europske unije na trostruku krizu koja pogađa naš planet: klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje. Kako bi zaštitio ljude i planet, EU se obvezao postati klimatski neutralan (tj. gospodarstvo s nultom neto stopom emisija i bez štetnog onečišćenja) do 2050. To će uglavnom postići smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša. U okviru novog modela rasta koji se temelji na čistom i kružnom gospodarstvu potiče se ekonomski prihvatljiv i socijalno pravedan prelazak na čistu energiju. Prošle je godine u prvom planu bila provedba pravnog okvira europskog zelenog plana kako bi se ostvario EU-ov klimatski cilj za 2030. i pripremio temelj za cilj za 2040. u skladu s Europskim zakonom o klimi. U godini koju su ponovno obilježili ekstremni vremenski uvjeti i njihove razorne posljedice važnost jačanja otpornosti na klimatske promjene naglašena je objavom europske procjene klimatskih rizika, nakon čega je najavljen europski plan za prilagodbu klimatskim promjenama.
U još jednoj godini rekordnih globalnih temperatura Europa je ponovno osjetila ozbiljne posljedice brzih klimatskih promjena. Države članice i regije EU-a suočile su se s brojnim ekstremnim klimatskim pojavama, od dugotrajnih suša u južnoj Europi i velikih šumskih požara u Portugalu i na Sredozemlju do smrtonosnih poplava u srednjoj i istočnoj Europi i u Španjolskoj, koje su odnijele više od 250 života.
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu - otvori u novoj kartici znatno je češće aktiviran kao odgovor na ekstremne vremenske uvjete. Ti su trendovi dokaz sve većeg utjecaja klimatskih promjena na kontinent, zbog čega se češće traži koordinirani odgovor na katastrofe. Suočene sa sve većim posljedicama klimatskih promjena europske zemlje intenzivirale su suradnju i pokazale solidarnost u kriznim vremenima. EU je 2024. radio na jačanju Mehanizma za civilnu zaštitu radi poboljšanja pripreme te sprečavanja i odgovora na katastrofe u cijelom EU-u i u svijetu. To je uključivalo jačanje vatrogasne flote sustava rescEU - otvori u novoj kartici i strateško raspoređivanje vatrogasaca na ključnim lokacijama u Europi kako bi pružili potporu lokalnim vatrogasnim postrojbama.
U godišnjem izvješću o stanju klime u Europi - PDF dokument – otvori u novoj kartici ukazano je na zabrinjavajući trend rasta temperatura, pri čemu se Europa zagrijava dvostruko više od svjetskog prosjeka, te je naglašena potreba da EU postane klimatski neutralan i otporan na klimatske promjene. Ekstremni vremenski uvjeti sve su češći i teži, zbog čega je povećan broj smrtnih slučajeva zbog vrućina, teških morskih toplinskih valova i poremećaja u poljoprivredi, vodoopskrbi i infrastrukturi.
Veća otpornost na klimatske promjene
Razaranje i uništenje zbog ekstremnih vremenskih uvjeta pokazuje da je hitno potrebno bolje se pripremiti za predviđanje posljedica klimatskih promjena i reagiranje na njih. Uz poduzimanje mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničavanje klimatskih promjena, EU mora izgraditi i otpornost na neizbježne posljedice. Kao odgovor na prvu europsku procjenu klimatskih rizika - otvori u novoj kartici, koju je objavila Europska agencija za okoliš, Europska komisija utvrdila je ključne inicijative - otvori u novoj kartici za upravljanje klimatskim rizicima i izgradnju Europe otporne na klimatske promjene radi zaštite ljudi i očuvanja blagostanja.
Okvir politike za jačanje otpornosti na klimatske promjene
UPRAVLJANJE
- veća jasnoća u pogledu odgovornosti i rizika kojima se upravlja na razini EU-a, a kojima na razini država članica
- postupci na razini EU-a za bolje uključivanje klimatskih rizika u planiranje i oblikovanje politika
- osiguravanje primjerenih kapaciteta za ublažavanje rizika u državama članicama
STRUKTURNE POLITIKE
- uzimanje klimatskih rizika u obzir u odlukama o prostornom planiranju i mjerama za zaštitu ključne infrastrukture u državama članicama
- jači mehanizmi solidarnosti EU-a koji potiču predviđanje rizika
INSTRUMENTI
- bolji pristup podacima, modelima i scenarijima koji su potrebni za donošenje utemeljenih odluka, od sustava ranog upozoravanja do dugoročnog planiranja
- kontinuirana potpora izgradnji kapaciteta i izradi smjernica te bolja upotreba postojećih instrumenata
FINANCIJSKA OTPORNOST
- otpornost na klimatske promjene kao neizostavan dio svih financijskih odluka EU-a
- suradnja s javnim i privatnim financijskim institucijama i industrijom radi bolje mobilizacije privatnih ulaganja
- uzimanje otpornosti u obzir u postupcima javne nabave država članica
Taj se rad temelji na provedbi strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2021. - otvori u novoj kartici, koja dobro napreduje. Države članice uključuju otpornost na klimatske promjene u nacrte nacionalnih energetskih i klimatskih planova - otvori u novoj kartici te su primile Komisijine preporuke o poboljšanju svojih mjera prilagodbe u skladu s Europskim zakonom o klimi - otvori u novoj kartici. Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama - otvori u novoj kartici nastoji informirati najmanje 150 regija i zajednica o klimatskim rizicima, razvoju načina za pripremu i provedbi inovativnih rješenja do 2030.
U tematskom izvješću o prilagodbi klimatskim promjenama u EU-u - otvori u novoj kartici, objavljenom u listopadu, Europski revizorski sud zaključio je da postoji rizik da EU-ova politika prilagodbe zaostaje za klimatskim promjenama. U izvješću je dano nekoliko preporuka: poboljšati izvješćivanje država članica o prilagodbi klimatskim promjenama, bolje iskoristiti EU-ove instrumente prilagodbe i omogućiti financiranje sredstvima EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama otporno na buduće izazove. Komisija je prihvatila ili djelomično prihvatila te preporuke. Među prioritetima nove Komisije bit će predložiti europski plan za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi države članice i EU mogli znatno ojačati otpornost na klimatske promjene.
EU je 15. srpnja drugi put obilježio godišnji Dan za žrtve svjetske klimatske krize, odao priznanje pogođenima i promicao mjere za ublažavanje posljedica budućih katastrofa. Mnoge se države članice još oporavljaju od katastrofalnih vremenskih nepogoda. U kolovozu je Komisija predložila - otvori u novoj kartici da se iz Fonda solidarnosti EU-a - otvori u novoj kartici izdvoji više od jedne milijarde eura za pomoć Grčkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji i Sloveniji za ublažavanje posljedica poplava koje su ih zahvatile 2023. Kao odgovor na razorne poplave i šumske požare koji su u jesen 2024. pogodili srednju, istočnu i južnu Europu Komisija je predložila da se olakša upotreba kohezijskih fondova - otvori u novoj kartici za pomoć državama članicama pogođenima katastrofama povezanima s klimatskim promjenama. U studenom je odobren paket pomoći od 116 milijuna eura - otvori u novoj kartici iz Fonda solidarnosti EU-a za pomoć Njemačkoj i Italiji nakon razornih prirodnih katastrofa koje su ih pogodile u proljeće.
Klimatske promjene i zdravlje
Gotovo 500 istraživača, donositelja odluka i organizacija za financiranje iz cijelog svijeta okupilo se na konferenciji na visokoj razini u Bruxellesu - otvori u novoj kartici, Belgija, u veljači da bi razgovarali o istraživačkim potrebama u području klimatskih promjena i zdravlja. Raspravljalo se o najproblematičnijim pitanjima i prioritetima u tom području te su započele pripreme za ambiciozan, napredan i uključiv europski program istraživanja i inovacija na globalnoj razini.
Kao posljedica klimatskih promjena u Europi se povećala prisutnost komaraca koji mogu prenositi ozbiljne bolesti. EU je na to odgovorio odobravanjem - otvori u novoj kartici prvog cjepiva protiv virusa Chikungunya. U izvješću - otvori u novoj kartici Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti u 13 je europskih zemalja potvrđena prisutnost komarca Aedes albopictus koji prenosi virus Chikungunya. I komarac Aedes aegypti, nedavno udomaćen na Cipru, može doprinijeti širenju virusa Chikungunya, kao i zike, denga groznice i žute groznice. Odobrenje su države članice jednoglasno potvrdile nakon što je Europska agencija za lijekove provela strogu procjenu - otvori u novoj kartici. Kako bi se smanjio rizik od širenja bolesti koje prenose komarci u Europi, Komisija je najavila 500 000 eura financijskih sredstava iz programa „EU za zdravlje” za pilot-projekt za pomoć u iskorjenjivanju komarca Aedes aegypti na Cipru.
Posjetite Europski opservatorij za klimu i zdravlje - otvori u novoj kartici i saznajte kako Europa jača otpornost na zdravstvene rizike povezane s klimatskim promjenama.
Europski zeleni plan - otvori u novoj kartici donosi promjene potrebne za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Na snazi je zakonodavstvo kojim se želi postići, pa čak i premašiti, srednjoročni cilj EU-a da se emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % do 2030.
Donošenjem Europskog zakona o klimi - otvori u novoj kartici i propisa iz europskog zelenog plana - otvori u novoj kartici EU sad ima pravno obvezujuće klimatske ciljeve u svim ključnim sektorima gospodarstva. EU može početi ostvarivati svoje ciljeve za 2030. na pravedan i troškovno učinkovit način uz očuvanje konkurentnosti. Kako bi se europskim poduzećima zajamčili jednaki uvjeti, novi mehanizam - otvori u novoj kartici osigurava da se za uvezenu robu u ciljanim sektorima plaća jednaka cijena ugljika. Usto, u najpogođenijim regijama radnicima će se pružiti potpora za stjecanje novih vještina, a ranjivim građanima i poduzećima pružit će se socijalna potpora.
Kao sljedeći korak prema postizanju klimatske neutralnosti Komisija je predstavila - otvori u novoj kartici svoju procjenu klimatskog cilja EU-a za 2040. Preporučuje smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. u odnosu na razine iz 1990., u skladu s najnovijim znanstvenim savjetima i obvezama EU-a u okviru Pariškog sporazuma - otvori u novoj kartici. Nova će Komisija na temelju te procjene donijeti zakonodavni prijedlog za cilj za 2040. u okviru Europskog zakona o klimi.
Osim znatnog i trajnog smanjenja emisija, za postizanje preporučenog smanjenja od 90 % bit će potrebne mjere za uklanjanje ugljikova dioksida iz atmosfere. To znači da će EU-u trebati tehnologije koje mogu hvatati ugljikov dioksid ili ga uklanjati izravno iz atmosfere te ga zatim skladištiti ili upotrebljavati. U strategiji za industrijsko upravljanje ugljikom - otvori u novoj kartici, predstavljenoj u ožujku, utvrđen je niz inicijativa koje treba poduzeti na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se omogućilo uvođenje tih tehnologija i infrastrukture potrebne za uspostavu jedinstvenog tržišta za ugljikov dioksid u Europi u sljedećim desetljećima. U studenom je donesena - otvori u novoj kartici uredba - otvori u novoj kartici o uspostavi prvog dobrovoljnog okvira na razini EU-a za certificiranje uklanjanja ugljika, gospodarenja ugljikom u poljoprivredi i skladištenja ugljika u proizvodima u cijeloj Europi. To će olakšati ulaganja u inovativne tehnologije uklanjanja ugljika i održiva rješenja za gospodarenje ugljikom u poljoprivredi - otvori u novoj kartici.
Pomoć industriji EU-a da postigne nultu neto stopu emisija
Akt o industriji s nultom neto stopom emisija - otvori u novoj kartici, koji je stupio na snagu u lipnju, stvara regulatorni okvir za poticanje konkurentnosti industrije i tehnologija koji će pomoći EU-u da ostvari svoje klimatske ciljeve. EU-u omogućuje da ojača svoju domaću proizvodnju ključnih čistih tehnologija. Stvaranjem jedinstvenog i predvidljivog poslovnog okruženja za sektor proizvodnje čistih tehnologija povećat će se sigurnost planiranja i ulaganja te poduprijeti otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i kvalificirana radna snaga (vidjeti i 2. poglavlje).
EU je u jesen počeo prihvaćati zahtjeve - otvori u novoj kartici za projekte proizvodnje čiste tehnologije koji će se u skladu s Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija odrediti „strateškim projektima za tehnologije s nultom neto stopom emisija”. Odobreni projekti ojačat će sektor čiste tehnologije u EU-u te unaprijediti konkurentnost i djelovanje u području klime, a istovremeno će moći iskoristiti prednosti bržeg izdavanja dozvola, prioritetnog tretmana na nacionalnoj razini i smjernica o financiranju.
Osnivanje Europske solarne akademije - otvori u novoj kartici u lipnju znatno će doprinijeti opremanju radnika vještinama potrebnima za sektor solarne energije, što je neophodno za ostvarenje EU-ovih ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora. To je prva među akademijama EU-a osnovanima na temelju tog akta.
Očekuje se da će se globalno tržište tehnologija s nultom neto stopom emisija utrostručiti do 2030., s godišnjom vrijednosti od oko 600 milijardi eura.
Ključne tehnologije s nultom neto stopom emisija
- SOLARNI FOTONAPONSKI I SOLARNI TERMALNI SUSTAVI
- ELEKTROLIZATORI I GORIVNI ČLANCI
- ENERGIJA VJETRA NA KOPNU I ENERGIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA NA MORU
- ODRŽIVI BIOPLIN/BIOMETAN
- BATERIJE I POHRANA
- HVATANJE I SKLADIŠTENJE UGLJIKA
- DIZALICE TOPLINE I GEOTERMALNA ENERGIJA
- MREŽNE TEHNOLOGIJE
Poticanje prelaska na čistu energiju
Kao odgovor na poremećaje na globalnom energetskom tržištu i poteškoće uzrokovane ničim izazvanom i neopravdanom invazijom Rusije na Ukrajinu 2022., EU je pokrenuo plan REPowerEU - otvori u novoj kartici da bi ubrzao prelazak na čistu energiju i brzo smanjio svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. U posljednje dvije godine EU je zahvaljujući planu REPowerEU uštedio energiju, diversificirao opskrbu, proizvodio čistu energiju i pametno kombinirao ulaganja i reforme.
Štednja energije i poboljšanje energetske učinkovitosti pridonijeli su smanjenju potrošnje. Velik napredak ostvaren je i u području energije iz obnovljivih izvora. U prvoj polovini 2024. 50 % električne energije u EU-u proizvedeno je iz obnovljivih izvora. Norveška je zamijenila Rusiju kao glavni dobavljač plina u EU-u. Znatno se povećao i uvoz ukapljenog prirodnog plina, a SAD je sad EU-ov glavni dobavljač. Važno je naglasiti da je EU uspio prevladati kritične rizike za sigurnost opskrbe energijom, zadržati kontrolu nad energetskim tržištem i cijenama te ubrzati prelazak na klimatsku neutralnost.
- Proizvodnja električne energije iz vjetra 2024. je prvi put premašila proizvodnju iz plina i postala drugi najveći pojedinačni izvor električne energije u EU-u nakon nuklearne energije.
- Udio uvoza ruskog plina (iz plinovoda i ukapljenog prirodnog plina) smanjio se s 45 % ukupnog uvoza u EU-u 2021. na samo 19 % 2024.
- EU je u razdoblju od kolovoza 2022. do studenog 2024. smanjio potražnju za prirodnim plinom za 18 %. Time je ušteđeno oko 165 milijardi kubičnih metara plina.
- Mjere na razini EU-a i na nacionalnoj razini isplatile su se jer su cijene električne energije i plina sad mnogo niže i stabilnije nego na vrhuncu energetske krize.
- Istovremeno su se emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjile za 37 % u odnosu na 1990., a gospodarstvo je u istom razdoblju poraslo za 68 %.
Reforma tržišta električne energije
Uvjeti na energetskim tržištima stabilizirali su se, a cijene su niže nego 2022. i 2023. Donošenjem novog zakonodavstva, kao što su nova uredba i direktiva o reformi tržišta električne energije - otvori u novoj kartici, kratkoročne tržišne cijene trebale bi imati manji utjecaj na maloprodajne cijene. U slučaju krize cijena prirodnog plina države članice mogu uvesti mjere za zaštitu potrošača i osigurati pristup cjenovno pristupačnoj energiji i osnovnim socijalnim uslugama. Zahvaljujući reformi tržišta električne energije potrošači imaju i širi izbor ugovora i jasnije informacije prije njihova potpisivanja. Energetska tržišta otporna na buduće promjene potaknut će i ulaganja u čistu energiju i omogućiti niže i stabilnije cijene, što je iznimno važno za jačanje globalne konkurentnosti industrije EU-a.
Ciljevi reforme tržišta električne energije:
- poticati ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora;
- bolje zaštititi potrošače u EU-u te im pružiti više izbora;
- povećati konkurentnost industrije EU-a.
Povećanje energetske učinkovitosti zgrada
Sektor zgradarstva ključan je za postizanje ciljeva EU-a povezanih s energijom i klimom. Revidirana Direktiva o energetskim svojstvima zgrada - otvori u novoj kartici, koja je stupila na snagu u svibnju, pridonijet će povećanju stope obnove u EU-u, posebno za zgrade s najlošijim svojstvima. U novom zakonodavstvu utvrđuje se okvir za države članice za smanjenje emisija i potrošnje energije u zgradama, od domova do poslovnih prostora i javnih zgrada, što pridonosi poboljšanju zdravlja i kvalitete života ljudi te smanjenju troškova.
- Na zgrade otpada oko 40 % potrošnje energije u EU-u.
- Više od trećine emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom u EU-u dolazi iz zgrada.
- Oko 80 % energije u domovima u EU-u upotrebljava se za grijanje, hlađenje i toplu vodu.
Poticanje europskog tržišta vodika
Dekarbonizacija plinskog sektora EU-a i stvaranje tržišta vodika bit će važan doprinos postizanju klimatske neutralnosti do 2050. Nova pravila - otvori u novoj kartici o vodiku i niskougljičnom plinu koja je EU donio u svibnju, uključujući Europsku mrežu operatora mreže za vodik - otvori u novoj kartici i pilot-mehanizam - otvori u novoj kartici za povezivanje kupaca i dobavljača, potaknut će tržište vodika. Očekuje se da će novi poticaji za vodik iz obnovljivih izvora, kao što su prva dražba u okviru Europske banke za vodik - otvori u novoj kartici i odobrenje - otvori u novoj kartici četiriju važnih projekata od zajedničkog europskog interesa - otvori u novoj kartici u području vodika, privući više ulaganja. EU se obvezao da će do 2030. uspostaviti najmanje 50 dolina vodika - otvori u novoj kartici, u kojima će se čisti vodik lokalno proizvoditi i upotrebljavati u kućanstvima, prijevozu i industriji.
Pravila o državnim potporama, kao što su smjernice o potporama za klimu, energiju i zaštitu okoliša - otvori u novoj kartici, pomažu državama članicama da ostvare ciljeve europskog zelenog plana. Smjernice podupiru uvođenje energije iz obnovljivih izvora jer se državama članicama omogućuje da dodijele javna sredstva poduzećima koja provode potrebna ulaganja uz najniže moguće troškove za porezne obveznike i bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja.
Napredak u provedbi akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja
Onečišćenje predstavlja brojne rizike za zdravlje ljudi, životinja i ekosustava. Kako bi se približio cilju nulte stope onečišćenja, EU poduzima mjere za bolje praćenje, izvješćivanje, sprečavanje i uklanjanje onečišćenja zraka, vode i tla te štete koju uzrokuju kemikalije.
VODA
Niz novih mjera donesen je 2024. kako bi se svima u EU-u osigurala kvalitetna voda za piće. Novim standardima i postupcima - otvori u novoj kartici za materijale i proizvode koji dolaze u dodir s vodom za piće nastoji se spriječiti rast mikroba i smanjiti rizik od ispuštanja štetnih tvari iz materijala u vodu za piće. Uvedena je i nova metoda - otvori u novoj kartici za mjerenje mikroplastike te su izdane tehničke smjernice - otvori u novoj kartici za praćenje dugovječnih kemikalija.
Komunalne otpadne vode jedan su od glavnih izvora onečišćenja voda ako se ne prikupljaju i pročišćavaju u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Dogovorena su - otvori u novoj kartici nova pravila za daljnje smanjenje onečišćenja iz gradskih izvora i rješavanje problema onečišćujućih tvari, uključujući mikroplastiku i mikroonečišćivače. U skladu s načelom „onečišćivač plaća” proširena je odgovornost proizvođača. To znači da onečišćivači moraju snositi troškove uklanjanja mikroonečišćivača. Izdane su nove smjernice - otvori u novoj kartici za nadležna tijela u državama članicama radi sigurne ponovne uporabe pročišćenih otpadnih voda za poljoprivredu.
Godišnje izvješće - otvori u novoj kartici EU-a o stanju vode za kupanje na plažama i kupalištima pokazalo je da je voda za kupanje u Europi i dalje sigurna, a više od 85 % zadovoljava „izvrstan” standard kvalitete vode.
EU je donio - otvori u novoj kartici četiri nova zakonodavna akta koja će mu osigurati nove alate za potporu čistom i modernom pomorskom prometu. Osim toga, pravilima se nastoji spriječiti nezakonita ispuštanja i očuvati morske ekosustave.
ZRAK
U prosincu je stupilo na snagu - otvori u novoj kartici novo zakonodavstvo - otvori u novoj kartici za jačanje standarda kvalitete zraka u EU-u do 2030. radi bolje zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Revidiranim je pravilima godišnja granična vrijednost za glavnu onečišćujuću tvar, sitne lebdeće čestice, smanjena za više od polovine. Osim toga, osobe sa zdravstvenim posljedicama zbog onečišćenja zraka imat će pravo na naknadu u slučaju kršenja pravila EU-a o kvaliteti zraka.
INDUSTRIJSKE EMISIJE
Velik dio onečišćenja u EU-u dolazi iz industrijskih proizvodnih procesa, uključujući emisije onečišćujućih tvari u zrak, ispuštanje otpadnih voda i stvaranje otpada. Novim pravilima - otvori u novoj kartici dodatno će se smanjiti emisije ključnih onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo obuhvaćanjem dodatnih izvora emisija i pojednostavnjenjem odredbi za izdavanje dozvola za rad predmetnim industrijskim postrojenjima i poljoprivrednim gospodarstvima. Uvode se obveze i mjere kojima će se poboljšati javno dostupne informacije o emisijama i upotrebi resursa u najvećim industrijskim postrojenjima u EU-u. Inovacijski centar za industrijsku preobrazbu i emisije - otvori u novoj kartici, osnovan u srpnju, nastoji ubrzati razvoj i prihvaćanje inovativnih rješenja za kontrolu onečišćenja.
TLO
U okviru svojih nastojanja da europska tla učini zdravijima EU namjerava do 2030. uspostaviti 100 živih laboratorija - otvori u novoj kartici i svjetionika - otvori u novoj kartici (mjesta za predstavljanje dobrih rješenja). U okviru EU-ove misije za tlo - otvori u novoj kartici odabrano je i pokrenuto prvih 25 živih laboratorija koji okupljaju više partnera koji zajednički osmišljavaju i testiraju rješenja i poslovne modele u stvarnim uvjetima. Osim toga, deset projekata misije za tlo posebno razvijaju strategije, modele i rješenja za sanaciju u svrhu praćenja i rješavanja problema onečišćenja i dekontaminacije tla i vode u urbanim, ruralnim i obalnim područjima.
KEMIKALIJE
EU je utvrdio vodeća načela - otvori u novoj kartici kako bi odredio što predstavlja „nužne uporabe” kemikalija koje su najštetnije za društvo. Cilj je postići brže postupno ukidanje uporaba najštetnijih tvari koje nisu nužne, a istovremeno omogućiti više vremena za postupno ukidanje uporaba koje su nužne za društvo i za koje još ne postoje alternative.
Nova pravila - otvori u novoj kartici kojima će se zabraniti posljednje preostale namjerne uporabe žive počela su se primjenjivati u cijelom EU-u 2024. Njima se od 1. siječnja 2025. zabranjuje uporaba i izvoz zubnog amalgama. Državama članicama kojima je potrebno više vremena za prilagodbu nacionalnih zdravstvenih sustava može se odobriti ograničeno i privremeno odstupanje za uporabu, proizvodnju i uvoz zubnog amalgama (do 30. lipnja 2026.). S vremenom materijali za zubne ispune više neće sadržavati živu, osim za posebne medicinske potrebe i kad to liječnik bude smatrao neophodnim.
EU je uveo - otvori u novoj kartici i nove mjere za ograničavanje upotrebe određenih štetnih dugovječnih kemikalija u proizvodima kao što su tekstil, kozmetika i ambalaža radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Revidirano zakonodavstvo o razvrstavanju, označivanju i pakiranju kemikalija stupilo je na snagu - otvori u novoj kartici u prosincu. EU tim novim pravilima nastoji zaštititi radnike, potrošače i okoliš od opasnih kemikalija boljim informiranjem o rizicima u lancima opskrbe.
EU je 2024. nastavio napredovati prema kružnom gospodarstvu s ciljem da se ublaži pritisak na prirodne resurse, smanji količina otpada i zajamče održiv rast i radna mjesta. Nedavno doneseno zakonodavstvo povećat će produktivnost resursa i dugoročnu konkurentnost i otpornost gospodarstva EU-a.
78 %
građana EU-a smatra da okoliš izravno utječe na njihov svakodnevni život i zdravlje. Smatraju da je najdjelotvorniji način rješavanja problema okoliša:
17 %
promicanje kružnog gospodarstva smanjenjem količine otpada i ponovnom upotrebom ili recikliranjem proizvoda
15 %
obnova prirode
14 %
jamčenje poštovanja propisa o zaštiti okoliša
14 %
osiguravanje da proizvodi koji se prodaju na tržištu EU-a ne štete okolišu
Izvor: Europska komisija, specijalno istraživanje Eurobarometra br. 550 - otvori u novoj kartici, svibanj 2024.
Održivi proizvodi kao standard
Proizvodi i način na koji ih upotrebljavamo mogu znatno utjecati na okoliš, ali zahvaljujući novim propisima EU-a održivi proizvodi postupno će postati standard. Na snagu su stupila nova pravila - otvori u novoj kartici kojima će se osigurati da svakodnevni kućanski predmeti i industrijski proizvodi traju dulje, učinkovitije upotrebljavaju energiju i resurse, lakše se popravljaju i recikliraju te da uključuju više recikliranog materijala. Kupci će moći donositi održivije odluke zahvaljujući digitalnim putovnicama za proizvode - otvori u novoj kartici – oznakama na proizvodima čijim se skeniranjem jednostavno pristupa informacijama o održivosti. U skladu s novim pravilima zabranit će se i uništavanje neprodane odjeće i obuće.
Nova pravila EU-a - otvori u novoj kartici za osnaživanje potrošača u zelenoj tranziciji stupila su na snagu u ožujku i omogućila da potrošači prije kupnje proizvoda budu bolje informirani o njegovoj trajnosti i mogućnostima popravka te o svojim zakonski obvezujućim jamstvenim pravima. Poduzeća više neće moći tvrditi da su proizvodi „zeleni” ako ne mogu dokazati priznatu izvrsnu okolišnu učinkovitost. Osim toga, zabranjene su nepoštene poslovne prakse, kao što su one povezane s preuranjenim zastarijevanjem ili lažnim tvrdnjama o održivosti proizvoda. Nova pravila počet će se primjenjivati od rujna 2026.
Promicanjem popravka robe pridonosi se održivoj potrošnji. Nova pravila - otvori u novoj kartici kojima se uvode mjere za povećanje količine popravljene robe unutar i izvan zakonskog jamstva stupila su na snagu u srpnju. Proizvođači proizvoda na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu mogućnosti popravka iz prava EU-a (npr. hladnjaci i pametni telefoni) bit će obvezni popraviti proizvod u razumnom roku i po razumnoj cijeni. Do isteka jamstva prodavatelji će morati omogućiti popravak, osim ako je skuplji od zamjene. Nakon isteka jamstva potrošačima će biti dostupni novi alati i prava koji će popravak učiniti jednostavnim i pristupačnim. Potrošači će imati pravo i na dodatnu godinu jamstva ako se odluče na popravak proizvoda umjesto zamjene. Nova pravila primjenjivat će se od srpnja 2026.
Recikliranje štedi energiju i novac, a ujedno može biti dobar izvor kritičnih sirovina. Pouzdan i neometan pristup određenim sirovinama sve je veći problem. Aktom o kritičnim sirovinama, koji je stupio na snagu - otvori u novoj kartici u svibnju, određuje se da se barem 25 % godišnje potrošnje takvih materijala u EU-u osigurava recikliranjem. Uvedena su i pravila za poboljšanje održivosti i kružnosti kritičnih sirovina na tržištu EU-a.
Stanovnici EU-a svaki dan proizvedu u prosjeku pola kilograma ambalažnog otpada. Novim pravilima - otvori u novoj kartici donesenima u prosincu ambalaža će postati održivija jer će se smanjiti nepotrebna ambalaža, ograničiti prekomjerna ambalaža i povećati broj sustava povrata pologa za plastične boce i metalne limenke. Svaka osoba mogla bi uštedjeti do 100 eura godišnje ako poduzeća prenesu dio svoje uštede na potrošače.
Izvoz otpada iz EU-a u treće zemlje povećao se za 88 % od 2004. te je 2023. dosegnuo 35 milijuna tona. Nova pravila kojima će se osigurati da EU preuzme veću odgovornost za vlastiti otpad stupila su na snagu u svibnju. Cilj je nove uredbe - otvori u novoj kartici zaustaviti izvoz otpada iz EU-a u treće zemlje i doprinijeti boljem gospodarenju otpadom na način prihvatljiv za okoliš.
U okviru festivala novog europskog Bauhausa u travnju održano je događanje posvećeno održivoj modi, uključujući kružnu i uključivu modu, na kojem je 16 međunarodnih dizajnera iz osam zemalja predstavilo svoje ekološki prihvatljive kreacije. Pritom su uz estetsku privlačnost održive mode istaknuli i njezinu ulogu u promicanju načina života koji je u skladu s okolišem.
Okoliš i priroda
Europska politika zaštite okoliša do 2030. temelji se na Osmom programu djelovanja za okoliš - otvori u novoj kartici. Njegovo preispitivanje na sredini programskog razdoblja potvrdilo je da se ciljevi EU-a u okviru europskog zelenog plana mogu ostvariti ako se u potpunosti provedu sve planirane mjere. Istaknut je i pozitivan gospodarski i društveni učinak postizanja klimatskih i okolišnih ciljeva, među ostalim u pogledu dobrobiti, zdravlja, otpornosti, konkurentnosti i sigurnosti opskrbe svim materijalima.
Revolucionarni akt EU-a o obnovi prirode - otvori u novoj kartici, čiji je cilj preokrenuti trend velikog gubitka bioraznolikosti i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena, stupio je na snagu u kolovozu. Temelji se na strategiji EU-a za bioraznolikost - otvori u novoj kartici i utvrđuje ciljeve obnove narušenih ekosustava, posebno onih s najvećim potencijalom za hvatanje i skladištenje ugljika te za sprečavanje i smanjenje utjecaja prirodnih katastrofa. Novi akt uvodi mjere za obnovu najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a do 2030. Do 2050. trebale bi se uvesti mjere za sve ekosustave kojima je potrebna obnova. Očekuje se da će države članice do sredine 2026. dostaviti nacionalne planove obnove u kojima će pokazati kako će ostvariti ciljeve. Akt o obnovi prirode, prvi takve vrste u svijetu, također će pomoći EU-u i državama članicama da ispune svoje međunarodne obveze očuvanja bioraznolikosti na temelju globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala - otvori u novoj kartici.
Projekt - otvori u novoj kartici obnove rijeke Isar i njezinih poplavnih područja u Njemačkoj uz izvanrednu suradnju bavarskih tijela nadležnih za vodu i prirodu osvojio je Nagradu LIFE za prirodu 2024. Gotovo deset godina nakon početka projekta rijeka ponovno slobodno teče, a ugrožene su se vrste vratile.
Projekt koji se financira sredstvima EU-a - otvori u novoj kartici pomaže Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj u praćenju i zaštiti migratornih ptica močvarica na istočnom Atlantiku.
Mreža zaštićenih područja Natura 2000 već je 30 godina okosnica politike EU-a za očuvanje prirode. Nagrade u okviru mreže Natura 2000 - otvori u novoj kartici prošle su godine dodijeljene raznovrsnim novim inicijativama – od očuvanja i upravljanja populacijom crne rode u Poljskoj do očuvanja morskih područja „plavih šuma” u Portugalu.
Pružanje potpore za poticanje postojećih inicijativa nastavilo se i 2024., na primjer objavom novog vodiča - otvori u novoj kartici za osmišljavanje boljih politika korištenja zemljišta. Trebao bi pomoći svim uključenim dionicima da se bolje upoznaju sa zakonodavstvom o korištenju i prenamjeni zemljišta, šumarstvu te s dobrim primjerima iz prakse. Taj je sektor ključan za očuvanje prirode i borbu protiv klimatskih promjena uklanjanjem velikih količina ugljika. Uoči Međunarodnog dana šuma u ožujku Komisija je bila domaćin konferencije - otvori u novoj kartici kako bi intenzivirala rad na sadnji tri milijarde stabala - otvori u novoj kartici do 2030. kako bi se povećala otpornost na klimatske i okolišne prijetnje.
Kaznena djela protiv okoliša sve su veći problem koji uzrokuje znatnu štetu okolišu, zdravlju ljudi i gospodarstvu unutar i izvan EU-a. Kao odgovor na najozbiljnija kršenja obveza EU-a u tom području u svibnju je na snagu stupilo revidirano zakonodavstvo - otvori u novoj kartici. Uvedeno je nekoliko novih kategorija kaznenih djela, kao što su nezakonito recikliranje brodova i vodocrpilišta. Novim pravilima ojačat će se lanac izvršavanja zakonodavstva i poduprijeti borci i stručnjaci za zaštitu okoliša u borbi protiv kaznenih djela protiv okoliša. Države članice moraju u roku od dvije godine prilagoditi svoje nacionalno zakonodavstvo.
Kaznena djela protiv okoliša:
- četvrta su najveća aktivnost organiziranog kriminala u svijetu
- rastu od 5 do 7 % godišnje
- godišnje uzrokuju globalne gubitke od 80 do 230 milijardi eura
Izvor: Program Ujedinjenih naroda za okoliš, The Rise of Environmental Crime – A growing threat to natural resources, peace, development and security (Povećanje broja kaznenih djela protiv okoliša – Sve veća prijetnja prirodnim resursima, miru, razvoju i sigurnosti) - otvori u novoj kartici, 2016.
Potpora europskim poljoprivrednicima
U posljednjih nekoliko godina europske poljoprivrednike opterećivali su veliki problemi i nesigurnosti, od pandemije i naglog povećanja cijena energije, što je dodatno pogoršala ruska agresija na Ukrajinu, do sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta. EU je 2024. nastavio donositi mjere kako bi im pomogao i olakšao prilagodbu promjenama koje je donijela reforma zajedničke poljoprivredne politike - otvori u novoj kartici.
Komisija je u ožujku predložila izmjene određenih odredbi zajedničke poljoprivredne politike, zadržavajući pritom svoju ulogu u podupiranju prelaska na održivu poljoprivredu. To je popraćeno dodatnim mjerama za smanjenje administrativnog opterećenja poljoprivrednika u okviru šire politike racionalizacije obveza izvješćivanja pokrenute 2023. Stajališta poljoprivrednika EU-a o administrativnom opterećenju povezanom sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, uključujući obveze izvješćivanja, zatražena su i u internetskom savjetovanju na kojem je primljeno 27 000 odgovora.
Potpora poljoprivrednicima iz EU-a
- Najmanje 50 % manje posjeta nacionalnih uprava poljoprivrednim gospodarstvima povezanih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom.
- 98 milijardi eura dodijeljeno je za dobrovoljne mjere u korist okoliša, klime i dobrobiti životinja.
- Poljoprivredna gospodarstva manja od 10 hektara izuzeta su od kontrola i kazni povezanih s ispunjavanjem uvjeta - otvori u novoj kartici.
Izvor: Europska komisija, „Mjere EU-a za otklanjanje zabrinutosti poljoprivrednika - otvori u novoj kartici”, 2024.
Osim toga, Komisija je predložila mjere za povećanje naknada za poljoprivrednike. Opservatorij EU-a za poljoprivredno-prehrambeni lanac - otvori u novoj kartici osnovan je u srpnju kako bi analizirao troškove proizvodnje, marže i trgovačke prakse. Cilj je povećati transparentnost i povjerenje među dionicima objavljivanjem podataka i razmjenom informacija. Predstavljene su i opcije za nova pravila kako bi se ispravile neravnoteže u lancu opskrbe hranom. Komisija je u travnju predstavila i izvješće - otvori u novoj kartici o provedbi Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama - otvori u novoj kartici u lancu opskrbe hranom, koje će se uzeti u obzir u tekućoj evaluaciji zakonodavstva. U prosincu je predložila nove mjere - otvori u novoj kartici za jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i poboljšanje prekogranične provedbe propisa protiv nepoštenih trgovačkih praksi.
Tijekom 2024. dodijeljena su 233 milijuna eura potpore poljoprivrednicima pogođenima prirodnim katastrofama i ekstremnim vremenskim uvjetima u Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Austriji, Poljskoj, Rumunjskoj i Sloveniji. Uvedene su i mjere potpore kako bi se uklonili tržišni poremećaji u sektoru vina u Portugalu te negativne posljedice ptičje gripe u Italiji na tržišta peradi i jaja.
Strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede u EU-u - otvori u novoj kartici pokrenut je u siječnju. U njemu je sudjelovalo 29 glavnih poljoprivredno-prehrambenih dionika koji su raspravljali o zajedničkoj viziji budućnosti poljoprivrede EU-a.
U rujnu je predstavljeno završno izvješće o dijalogu pod naslovom „Zajednički izgledi za poljoprivredu i hranu u Europi” - otvori u novoj kartici u kojem se uz procjenu izazova i mogućnosti iznosi 14 preporuka. Tim će se preporukama Komisija ravnati pri oblikovanju svoje vizije za poljoprivredu i hranu, koju bi trebalo donijeti u prvih 100 dana novog mandata (vidjeti 0. poglavlje).
Nova Uredba o oznakama zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode - otvori u novoj kartici stupila je na snagu u svibnju. Uvodi jedinstven skup pravila i postupaka zaštite za sve oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih proizvoda i jača njihovu zaštitu, posebno na internetu i u nazivima internetskih domena.
EU je 2024. dogovorio uklanjanje trgovinskih prepreka izvozu govedine iz Irske i Francuske u Južnu Koreju, čime je proizvođačima iz tih država članica omogućen pristup jednom od najvećih uvoznih tržišta za govedinu na svijetu.
Održivo ribarstvo i akvakultura
Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje oceana i kopnenih voda ugrožavaju održivost resursa ribarstva i akvakulture. U paketu za ribarstvo i oceane - otvori u novoj kartici iz 2023. Komisija je predložila niz mjera za odgovor na te negativne trendove provedbom zajedničke ribarstvene politike - otvori u novoj kartici. Pokrenuto je savjetovanje - otvori u novoj kartici radi evaluacije Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici, a izvješće se očekuje do kraja 2025.
Pravila o kontroli ključna su za provedbu zajedničke ribarstvene politike, posebno za praćenje korištenja ribolovnih kvota i sprečavanje da se neželjen ulov nezakonito odbacuje u more. U siječnju su na snagu stupila nova pravila - otvori u novoj kartici za modernizaciju načina kontrole ribolovnih aktivnosti za plovila EU-a i plovila iz trećih zemalja koja love ribu u vodama EU-a. Pomoći će u sprečavanju prelova, uspostavi učinkovitijeg i usklađenijeg sustava kontrole ribarstva i osiguravanju jednakih uvjeta za različite morske bazene i flote. Novim pravilima predviđa se digitalizacija koja će smanjiti administrativno opterećenje te će se promicati upotreba tehnologija.
U prosincu su ministri ribarstva EU-a postigli dogovor - otvori u novoj kartici o ribolovnim mogućnostima za 2025. Dogovor uključuje 12 mjera održivosti - otvori u novoj kartici koje će, ako se primijene, osigurati znatno više dodatnih ribolovnih dana.
Komisija je odgovorila i na pozive da se smanji administrativno opterećenje povezano s uspostavom i upravljanjem akvakulturnim lokalitetima u EU-u. U tu je svrhu pružila potporu državama članicama u provedbi strateških smjernica kako bi akvakultura postala održivija i konkurentnija.
Ususret održivim oceanima
EU je ponovno potvrdio svoju predanost međunarodnom upravljanju oceanima najavom 40 obveza za djelovanje za 2024. - otvori u novoj kartici na konferenciji „Naš ocean” - otvori u novoj kartici u Grčkoj, uz potporu od 3,5 milijardi eura iz fondova EU-a. Obveze su usmjerene na područja kao što su održivo ribarstvo, zaštićena morska područja, oceani i klimatske promjene, održiva plava gospodarstva i onečišćenje mora.
Nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov jedna je od najozbiljnijih prijetnji održivom iskorištavanju živih vodenih resursa i ugrožava globalne napore za promicanje boljeg upravljanja oceanima i zajedničku ribarstvenu politiku EU-a. EU je u svibnju Senegalu dao „žuti karton - otvori u novoj kartici” – obavijest o potrebi za pojačanim djelovanjem u borbi protiv takvog ribolova. Vrijednost nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova na globalnoj razini procjenjuje se na 10 – 20 milijardi eura godišnje. Svake se godine nezakonito ulovi od 11 do 26 milijuna tona ribe, što je najmanje 15 % svjetskog ulova.
Važne odluke - otvori u novoj kartici, među ostalim o upravljanju plutajućim uređajima koji se upotrebljavaju za ulov tune i druge ribe, doprinijet će većoj održivosti ribarstva u Indijskom oceanu. Na temelju prijedloga EU-a na 28. godišnjem sastanku Komisije za tunu u Indijskom oceanu u svibnju donesena je rezolucija o postupnoj provedbi potpune biorazgradivosti plovećih uređaja za privlačenje ribe do 2030. Poboljšan je i regulatorni okvir za takve uređaje kako bi se povećala sljedivost i usklađenost.
EU je spreman ratificirati Ugovor o otvorenom moru - otvori u novoj kartici, poznat i kao Sporazum o bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. To će zajedno s nekoliko država članica učiniti prije treće konferencije UN-a o oceanima u lipnju 2025. Cilj je ugovora zaštititi oceane, promicati jednakost i pravednost, boriti se protiv uništavanja okoliša i klimatskih promjena te spriječiti gubitak bioraznolikosti na otvorenom moru. Ugovor će stupiti na snagu nakon što ga ratificira 60 stranaka. EU se aktivno priprema za njegovu provedbu i podupire druge zemlje u njihovoj namjeri da ga ratificiraju i provedu.
Gotovo četvrtina emisija stakleničkih plinova u EU-u dolazi iz prometnog sektora. U okviru europskog zelenog plana cilj je EU-a do 2050. za 90 % smanjiti emisije povezane s prometom. Strategija za održivu i pametnu mobilnost - otvori u novoj kartici donosi plan za postizanje tih ambicioznih ciljeva smanjenja emisija. U posljednjih pet godina ostvaren je znatan napredak u povećanju održivosti prometnog sektora EU-a.
Više od 90 % od 82 inicijative u okviru strategije za održivu i pametnu mobilnost dovršeno je ili je u tijeku.
Više od 21,2 milijarde eura dodijeljeno je za 630 projekata prometne infrastrukture u cijelom EU-u u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2021. – 2027.
Državama članicama dodijeljeno je gotovo 100 milijardi eura za promet na temelju nacionalnih planova oporavka.
U istraživanje i inovacije u području prometa uložene su 4 milijarde eura.
Uredbom ReFuelEU Aviation - otvori u novoj kartici promiče se upotreba održivih zrakoplovnih goriva pa se očekuje da će doprinijeti smanjenju emisija ugljikova dioksida za više od 60 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. Stupila je na snagu u siječnju 2024.
Dobrovoljni program dodjele oznake - otvori u novoj kartici za izračun emisija iz letova uspostavljen u skladu s tom uredbom omogućit će putnicima da donesu informirane odluke pri usporedbi različitih opcija letenja.
Uredba FuelEU Maritime - otvori u novoj kartici doprinijet će smanjenju emisija iz pomorskog prometa promicanjem upotrebe obnovljivih, niskougljičnih goriva i tehnologija čiste energije za brodove. Primjenjuje se od siječnja 2025.
Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva - otvori u novoj kartici povećat će se broj mjesta za punjenje električnom energijom i opskrbu vodikom. Počela se primjenjivati u travnju.
Tijekom godine odabrana su 42 nova projekta za dodjelu više od 424 milijuna eura financijskih sredstava EU-a - otvori u novoj kartici za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva (ugradnja mjesta za punjenje električnom energijom i opskrbu vodikom, zemaljske operacije elektrifikacije u zračnim lukama).
SMANJENJE EMISIJA
IZ PROMETA
Prema revidiranim ciljevima smanjenja emisija ugljikova dioksida za teška vozila (kamioni i autobusi), koji su stupili na snagu u srpnju, emisije će se smanjiti za 45 % do 2030., za 65 % do 2035. te za 90 % do 2040.
Novim pravilima - otvori u novoj kartici o graničnim vrijednostima emisija za cestovna vozila i zahtjevima za trajnost baterija regulirat će se čestice koje potječu iz kočnica i guma za sva vozila, čime će se smanjiti emisije i mikroplastika.
Promet unutarnjim plovnim putovima energetski je učinkovit i gotovo bez zagušenja. Novim prijedlogom - otvori u novoj kartici za poboljšanje upravljanja prometom na rijekama i kanalima EU-a povećat će se učinkovitost i pouzdanost unutarnje plovidbe te doprinijeti cilju EU-a da se više tereta prevozi europskim rijekama i kanalima.
Važan korak prema smanjenju emisija iz prometa EU je napravio i donošenjem Europske deklaracije o biciklističkom prometu - otvori u novoj kartici u kojoj se vožnja biciklom službeno priznaje kao održiva, pristupačna i cjenovno prihvatljiva vrsta prijevoza.
Članovi Saveza za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija - otvori u novoj kartici predstavili su ambiciozan cilj da do 2050. zrakoplovi na električnu energiju ili na vodik obavljaju od 36 % do 68 % letova unutar EU-a. To bi omogućilo da se emisije ugljikova dioksida na tim rutama smanje od 12 % do 31 %. EU je osnovao savez kao dobrovoljnu inicijativu kako bi se privatnim i javnim partnerima omogućilo da surađuju na novim oblicima održivog prijevoza za putnike u Europi.
Održiva i otporna prometna mreža
Kako bi se poboljšale prometne veze širom Europe, EU ulaže rekordnih sedam milijardi eura - otvori u novoj kartici u održivu, sigurnu i pametnu prometnu infrastrukturu. Više od 80 % tih sredstava bit će namijenjeno projektima koji doprinose ostvarenju klimatskih ciljeva EU-a poboljšanjem i modernizacijom mreže željezničkih pruga i unutarnjih plovnih i pomorskih putova EU-a. Sredstva će se dodijeliti velikim projektima za poboljšanje prekograničnih željezničkih veza. Među njima su projekt Rail Baltica, kojim će se povezati baltičke države Estonija, Latvija i Litva - otvori u novoj kartici, i projekt tunela Fehmarnbelt - otvori u novoj kartici, kojim će se povezati Njemačka s Danskom.
Vlakovi postaju sve brži zahvaljujući novim pravilima - otvori u novoj kartici kojima se postavljaju ambiciozni ciljevi za europsku prometnu infrastrukturu. Do 2040. putničke željezničke pruge na glavnim željezničkim vezama EU-a moraju podržavati vlakove brzine od 160 kilometara na sat ili brže.
Sigurnije ceste
Sigurnost na cestama u EU-u znatno se poboljšala u posljednjih nekoliko desetljeća, pri čemu se broj smrtnih slučajeva na cestama EU-a smanjio s 50 000 prije dvadeset godina na današnjih oko 20 400. Međutim, potrebno je daljnje djelovanje - otvori u novoj kartici na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se ostvario cilj EU-a da se do 2050. postigne nulta stopa smrtnih slučajeva.
Nova pravila - otvori u novoj kartici o povećanju opće sigurnosti vozila stupila su na snagu za sva motorna vozila koja se prodaju u EU-u. U skladu s pravilima sva nova vozila moraju imati niz novih tehnologija i naprednih sustava za pomoć vozaču. Otkako su se 2022. prvi put počele primjenjivati na nove modele vozila, te su mjere bile ključne za poboljšanje zaštite putnika, pješaka i biciklista u cijelom EU-u. Očekuje se da bi se zahvaljujući tim pravilima do 2038. moglo spasiti više od 25 000 života i spriječiti najmanje 140 000 teških ozljeda.
Kooperativna, povezana i automatizirana mobilnost - otvori u novoj kartici preduvjet je za zeleniji, sigurniji i konkurentniji europski promet. EU u suradnji s partnerima iz privatnog sektora u okviru programa Obzor Europa ulaže 500 milijuna eura u istraživanja te tehnologije.
Suradnja EU-a s najvažnijim međunarodnim partnerima na pronalasku rješenja za trostruku krizu klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja nastavila se 2024. Održana su tri velika kruga multilateralnih pregovora: Konferencija UN-a o klimatskim promjenama u Azerbajdžanu, Konferencija UN-a o bioraznolikosti u Kolumbiji i Konferencija UN-a o dezertifikaciji u Saudijskoj Arabiji.
Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama
COP 29, odnosno 29. konferencija UN-a o klimatskim promjenama, održana je od 11. do 24. studenog u Bakuu, Azerbajdžan. Sudionici sastanka na vrhu složili su se da treba brže djelovati prema cilju Pariškog sporazuma da se porast prosječne globalne temperature ograniči na 1,5 °C iznad predindustrijske razine.
Glavna tema bila je osiguravanje znatnih ulaganja potrebnih za smanjenje emisija i zaštitu ranjivog stanovništva. EU je imao ključnu ulogu - otvori u novoj kartici u postizanju dogovora o novom cilju financiranja radi potpore borbi protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju.
Stranke su postavile ambiciozan novi zajednički cilj da do 2035. povećaju sve izvore financiranja borbe protiv klimatskih promjena na 1,3 bilijuna američkih dolara godišnje. U okviru tog šireg cilja razvijene zemlje obvezale su se preuzeti vodeću ulogu u mobilizaciji najmanje 300 milijardi američkih dolara godišnje do 2035. Ujedno je uspješno proširena globalna baza država koje daju doprinos, pri čemu se više zemalja potiče da uplaćuju u skladu s njihovim sve većim emisijama i gospodarskom snagom. Također je naglašena transformativna uloga koju multilateralne banke imaju za jačanje borbe protiv klimatskih promjena.
Osim toga, EU je uvelike utjecao na finalizaciju pravilnika Pariškog sporazuma za tržišta ugljika. Na temelju sporazuma, koji se pripremao devet godina, počet će s radom međunarodna tržišta ugljika - otvori u novoj kartici koja će osigurati čvrst okvir za transparentnost, odgovornost i veći integritet u području zaštite okoliša. Još jedno važno postignuće bilo je uspješno produljenje poboljšanog Programa rada o rodnim pitanjima iz Lime, u kojem se naglašava važnost rodno osjetljivog djelovanja stranaka u području klime.
EU je na konferenciji COP 29 objavio svoje prvo dvogodišnje izvješće o transparentnosti, prije isteka roka krajem godine. To je važna prekretnica u provedbi Pariškog sporazuma i označava početak novog doba odgovornosti i suradnje u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Konferencija Ujedinjenih naroda o bioraznolikosti
Šesnaesta konferencija stranaka Konvencije o bioraznolikosti, koja je u listopadu održana u Caliju u Kolumbiji, pokazala je ohrabrujući zamah u provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost - otvori u novoj kartici kako bi se do 2030. zaustavio i preokrenuo trend gubitka bioraznolikosti. Na konferenciji, poznatoj kao „konferencija COP za ljude”, doneseno je nekoliko važnih odluka - otvori u novoj kartici, uključujući sporazum o proširenju uloge autohtonih naroda i lokalnih zajednica u spašavanju bioraznolikosti te revolucionarni sporazum o tome kako podijeliti koristi digitalnih genetskih informacija. EU je predstavio paket novih inicijativa u vrijednosti od gotovo 160 milijuna eura za potporu partnerskim zemljama i zaštitu bioraznolikosti na globalnoj razini, čime je pokazao nedvojbenu predanost globalnim ciljevima financiranja za zaštitu prirode.
Konferencija Ujedinjenih naroda o dezertifikaciji
Na 16. konferenciji stranaka Konvencije UN-a o suzbijanju dezertifikacije EU je blisko surađivao s međunarodnim partnerima radi ispunjavanja globalnih obveza u borbi protiv dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše. Predstavljen je prvi Svjetski atlas suše - otvori u novoj kartici koji su razvili Zajednički istraživački centar Komisije i Konvencija. Cilj je atlasa prikazati sve dimenzije suše i sve veću prijetnju koju predstavlja u svijetu. Uz definiranje problema, atlas nudi i odgovore koji oblikovateljima politika omogućuju da poduzmu mjere za jačanje otpornosti na sušu.
Velike suše s primjerima pogođenih sustava (2022. – 2024.)
Na zapadu Sjedinjenih Američkih Država 2022. pogođeni su ekosustavi, poljoprivreda, hidroenergija i vodoopskrba. U središnjoj Aziji nastali su poremećaji u poljoprivredi i vodoopskrbi, dok su u istočnoj Aziji pogođene poljoprivreda, unutarnja plovidba, industrija i proizvodnja. Iste su se godine dogodili poremećaji u poljoprivredi u jugoistočnoj Aziji. Od 2022. do 2023. u Europi su pogođeni unutarnja plovidba, hidroenergija, poljoprivreda, vodoopskrba, ekosustavi i zdravlje. U zapadnoj Africi nastali su problemi u poljoprivredi i sigurnosti opskrbe hranom, dok su u istočnoj Africi najveći problemi zamijećeni u poljoprivredi, sigurnosti opskrbe hranom i raseljavanju ljudi. U vantropskim Andama i slivu La Plate nastale su nestašice vode, poremećaji u unutarnjoj plovidbi i posljedice za poljoprivredu. Od 2023. do 2024. poljoprivreda i vodoopskrba pogođene su u Srednjoj Americi i na sjeveru Južne Amerike. Brazilski sliv Amazone pretrpio je posljedice za ekosustave, unutarnju plovidbu i hidroenergiju. Do 2024. mediteranska regija suočila se s nestašicom vode i problemima u poljoprivredi, dok su u južnoj Africi i slivu Zambezija pogođeni poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom, hidroenergija i ekosustavi. U Afganistanu su nastali poremećaji u poljoprivredi i vodoopskrbi.