6. POGLAVLJE

Izgradnja pravedne i socijalne Europe

Skupina mladih stoji na željezničkom peronu dok vlak prolazi.

Posljednjih je nekoliko godina, u kontekstu globalnih izazova kao što su pandemija bolesti COVID-19, visoki troškovi života, klimatske promjene i digitalna tranzicija, Europska unija intenzivirala rad na zaštiti i podupiranju ljudi i zajednica. Tijekom 2024. i dalje se radilo na poboljšanju životnih i radnih uvjeta za sve. Zaključena je uspješna Europska godina vještina i Europska komisija predstavila je novi akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina, što će pridonijeti EU-ovu održivom i uključivom rastu i osigurati njegovu konkurentnost. EU je nastavio podupirati nove mjere koje radnicima omogućuju iskorištavanje njihovih socijalnih prava. Primjerice, na temelju novih pravila radnici počinju ostvarivati pravo na primjerenu minimalnu plaću, a nova prava i oblici zaštite poboljšat će uvjete rada u ekonomiji honorarnih poslova. Osim toga, EU je odobrio važan novi propis o borbi protiv nasilja nad ženama i uveo nove iskaznice koje će olakšati putovanje osobama s invaliditetom.

EU ambiciozno gradi pravednu i uključivu Europu koja štiti svoje građane i pruža razne prilike. Cilj je njegovih politika poboljšati životne i radne uvjete za sve građane EU-a poticanjem otvaranja brojnijih i boljih radnih mjesta, vještina, jednakosti te socijalne zaštite i uključivanja.

U tim važnim područjima EU-ove i nacionalne politike vode se europskim stupom socijalnih prava - otvori u novoj kartici i njegovih 20 načela te Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava - otvori u novoj kartici, čija je svrha provesti ta načela u konkretne mjere. Na konferenciji na visokoj razini - otvori u novoj kartici održanoj u travnju u belgijskom La Hulpeu EU, njegovi socijalni partneri i organizacije civilnog društva obnovili su svoj angažman na ostvarenju snažnije socijalne Europe potpisivanjem izjave kojom se stup ponovno potvrđuje kao vodeći okvir za socijalne politike EU-a. Izjava iz La Hulpea o budućnosti europskog stupa socijalnih prava najava je i preispitivanja povezanog akcijskog plana 2025. To će preispitivanje poslužiti i kao temelj za daljnje mjere za postizanje glavnih ciljeva EU-a i nacionalnih ciljeva za 2030. u pogledu zapošljavanja, vještina i smanjenja siromaštva.

Napredak u ostvarivanju tih ciljeva na razini EU-a i na nacionalnoj razini detaljno se prati u godišnjem „Zajedničkom izvješću o zapošljavanju”. Zadnje izvješće - otvori u novoj kartici pokazuje da je EU nakon oporavka u okviru kojeg se otvara velik broj radnih mjesta na dobrom putu da ostvari svoj cilj u pogledu zapošljavanja. Međutim, potrebno je još mnogo raditi na ostvarenju cilja smanjenja siromaštva, iako je zabilježen određeni napredak unatoč raznim krizama posljednjih godina i visokoj inflaciji. Potrebno je raditi i na obrazovanju odraslih jer učinci EU-ovih politika u tom području još nisu dovoljno vidljivi u mnogim državama članicama.

Tri cilja na razini EU-a

  • Najmanje 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine trebalo bi biti zaposleno do 2030.
  • Najmanje 60 % odraslih svake bi godine trebalo sudjelovati u osposobljavanju do 2030.
  • Broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti trebao bi se smanjiti za barem 15 milijuna do 2030.

Beskućništvo je jedan od najekstremnijih oblika socijalne isključenosti i pogađa sve države članice. U veljači su se na neformalnoj ministarskoj konferenciji - otvori u novoj kartici predstavnici država članica i Europskog parlamenta sastali sa stručnjacima i udrugama koje se aktivno bore protiv beskućništva. Izaslanici su izrazili potporu Europskoj platformi za borbu protiv beskućništva - otvori u novoj kartici i pohvalili njezin dosadašnji rad. Istaknuli su potrebu za intenzivnijim radom, većim političkim angažmanom i brojnijim resursima u borbi protiv beskućništva kako bi se postigao cilj Lisabonske deklaracije o iskorjenjivanju beskućništva do 2030. Zaključci konferencije uzeti su u obzir u Izjavi iz La Hulpea.

Tijekom 2024. uz potporu EU-a pokrenuto je više projekata koji dopunjuju rad Europske platforme za borbu protiv beskućništva, među kojima su projekt za prikupljanje podataka o broju beskućnika u Europi - otvori u novoj kartici, OECD-ov paket za borbu protiv beskućništva - otvori u novoj kartici i četiri pilot-projekta na temu beskućništva.

Skupina ljudi stoji na stubištu ispred belgijskih i europskih zastava i pozira za fotografiju.
Nicolas Schmit, tadašnji povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava (u prvom planu, četvrti zdesna), s ministrima i delegatima na konferenciji „Prema nultoj stopi beskućništva” u palači Egmont, Bruxelles, Belgija, 9. veljače 2024. © PPS Social Integration
Dubravka Šuica drži govor za govornicom.
Dubravka Šuica, tadašnja potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju, održala je uvodni govor na konferenciji na visokoj razini „Navigating the Future: Challenges and opportunities of longevity in Europe” (Upravljanje budućnošću: izazovi i mogućnosti dugovječnosti u Europi), Bruxelles, Belgija, 27. lipnja 2024.

Prijelaz na društvo dugovječnosti

Budući da Europljani žive dulje i zdravije, politike EU-a i nacionalne politike moraju biti usmjerene na budućnost kako bi se ojačao položaj ljudi svih dobnih skupina i osigurala dobrobit budućih generacija. To podrazumijeva osmišljavanje politika koje potiču aktivno i zdravo starenje i pozitivno utječu na kvalitetu života starijih Europljana. Stručnjaci i drugi dionici okupili su se kako bi na temelju zaključaka Izvješća o starenju stanovništva za 2024. - otvori u novoj karticiIzvješća o primjerenosti mirovina za 2024. - otvori u novoj kartici pronašli rješenja za najvažnije izazove dugovječnosti u Europi. Sudionici konferencije zaključili su da su potrebne daljnje reforme za primjerenu i održivu zaštitu osoba starije dobi i smanjenje socioekonomskih i rodnih nejednakosti u starosti. Ulaganje u aktivno i zdravo starenje, produljenje radnog vijeka i podupiranje prilagođenih i fleksibilnih radnih uvjeta bit će dio rješenja, uz djelotvorne i učinkovite mirovinske sustave i sustave dugotrajne skrbi.

Rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina

Nedostatak radne snage i vještina u porastu je u svim državama članicama gotovo cijelo proteklo desetljeće. To je uglavnom posljedica demografskih promjena i sve veće potražnje za vještinama u okviru zelene i digitalne tranzicije te loših radnih uvjeta u određenim zanimanjima i sektorima. Komisija je detektirala više od 40 zanimanja u raznim sektorima koja se suočavaju s nedostatkom vještina i radne snage na razini EU-a - otvori u novoj kartici, uz određene razlike među državama članicama. Taj je problem potrebno riješiti kako bi se povećao kapacitet EU-a za inovacije, oslobodio njegov potencijal za rast, povećala konkurentnost, potaknulo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i stvorila veća gospodarska i socijalna otpornost.

  • Očekuje se da će se do 2030. otvoriti 3,5 milijuna novih radnih mjesta u sektorima obnovljive energije.
  • Gotovo dvije trećine (63 %) malih i srednjih poduzeća ne može pronaći potreban stručni kadar.
  • U četrdeset i dva zanimanja nema dovoljno radne snage i potrebnih vještina u cijelom EU-u.

Kako bi riješila taj problem, Komisija je u ožujku predstavila akcijski plan - otvori u novoj kartici pripremljen u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima koji, s obzirom na to da su najbliži tržištu rada, imaju važnu ulogu u provedbi rješenja. Taj plan pruža sveobuhvatan okvir za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u pet glavnih područja politika na razini EU-a te na nacionalnoj razini i razini socijalnih partnera.

Akcijski plan za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u EU-u
  1. Pomaganje nedovoljno zastupljenim skupinama da postanu aktivnije na tržištu rada.
  2. Pružanje potpore razvoju vještina, osposobljavanju i obrazovanju.
  3. Poboljšanje radnih uvjeta.
  4. Pravednija mobilnost za radnike i učenike u EU-u.
  5. Privlačenje talenata iz zemalja izvan EU-a.

Provedba akcijskog plana bit će od velike važnosti za postizanje glavnih ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja i vještina do 2030. Plan se temelji na brojnim mjerama politike i financiranja koje su već na snazi na razini EU-a, kao što je Pakt za vještine - otvori u novoj kartici. Partnerstva za vještine obvezala su se do 2030. ponuditi mogućnosti prekvalifikacije i usavršavanja za više od 25 milijuna radno sposobnih osoba u cijelom EU-u. Osim toga, od njegova pokretanja 2020. članovi Pakta za vještine zajedno su uložili više od 150 milijuna eura u aktivnosti usavršavanja i prekvalifikacije. Uz to, EU ulaže otprilike 65 milijardi eura u programe za vještine, uglavnom u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost - otvori u novoj kartici (vidjeti 3. poglavlje) i Europskog socijalnog fonda plus - otvori u novoj kartici.

Europska godina vještina, koja je trajala od 9. svibnja 2023. do 8. svibnja 2024., dala je novi poticaj cjeloživotnom učenju tako što je stavila težište na vještine i pomogla da se težnje i vještine ljudi usklade s prilikama na tržištu rada. Komunikacijske aktivnosti na lokalnoj razini doprle su do milijuna ljudi i povećale osviještenost o politikama EU-a u području vještina.

Videozapis o Europskoj godini vještina i načinu na koji ona nadahnjuje ljude da razmišljaju o svojim vještinama i razvijaju ih.
VIDEOZAPIS: Europska godina vještina - otvoren put prema kvalificiranijoj radnoj snazi.
Europska godina vještina – brojke

Više od 2000 događanja u cijeloj Europi

1,37 milijuna posjetitelja na 54 događanja u 23 države članice

69 milijuna ljudi informirano putem društvenih mreža


190 inicijativa EU-a u području vještina

90 milijuna pregleda videozapisa na YouTubeu i Twitchu

41 milijun televizijskih gledatelja u pet ciljanih zemalja

Europska godina vještina – evolucija razmišljanja
SVJESNIJI POLITIKA EU-a U PODRUČJU VJEŠTINA

26 % veljača 2023.

53 % prosinac 2023.

VOLJNIJI POHAĐATI TEČAJEVE

19 % nije upoznato s inicijativama u okviru Godine vještina

64 % upoznato s inicijativama u okviru Godine vještina

KAŽU DA JE GODINA VJEŠTINA UTJECALA NA NJIHOVE ŽIVOTE

35 % nije upoznato s inicijativama u okviru Godine vještina

72 % upoznato s inicijativama u okviru Godine vještina

Akademija novog europskog Bauhausa - otvori u novoj kartici, čiji je cilj poboljšati vještine održivosti u građevinskom sektoru, pokrenuta je u travnju. Akademija će kombinirati vrijednosti održivosti, estetike i uključivosti te podupirati provedbu europskog zelenog plana - otvori u novoj kartici. U sljedeće dvije godine okupit će stručnjake u području obrazovanja i osposobljavanja te povezati pet lokalnih i regionalnih središta u Europi.

Potpora za države članice

Instrument EU-a za tehničku potporu - otvori u novoj kartici pomaže 12 država članica u reformama vještina. Pružena potpora kreće se od pomoći u izradi kurikuluma temeljenog na kompetencijama i razvoja mikrokvalifikacija (koje potvrđuju ishode kratkoročnih iskustava učenja) do integracije djece izbjeglica u obrazovni sustav.

Primjer projekta

Iz instrumenta se podupirao dvogodišnji projekt u Belgiji za pomoć školama u učinkovitoj primjeni IKT-a za učenje i poučavanje. Cilj je bio omogućiti školama da razviju timski pristup koordinaciji IKT-a i digitalnom obrazovanju.

VIDEOZAPIS: Digitalna transformacija u flamanskom obrazovnom sustavu. © Knowledge Centre Digisprong

Potpora radnicima

Nova pravila - otvori u novoj kartici kojima se želi osigurati da nacionalne minimalne plaće radnicima jamče pristojan život trebala su se do 15. studenog ugraditi u nacionalno zakonodavstvo. Većina država članica obavijestila je Komisiju da su to i učinile. Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama poboljšat će životne i radne uvjete jer će se njezinom provedbom povećati primjerenost zakonskih minimalnih plaća i promicati kolektivno pregovaranje o plaćama. Radnici će lakše ostvarivati pravo na zaštitu minimalne plaće učinkovitijim osiguravanjem provedbe propisa, većom informiranošću i boljim pristupom mehanizmima pravne zaštite. Direktiva je već počela proizvoditi pozitivne učinke jer je potaknula rasprave na nacionalnoj razini o primjerenosti minimalnih plaća. Zbog toga su se u posljednje dvije godine zakonske minimalne plaće znatno povećale u većini država članica, čime se kompenzira učinak visoke inflacije na kupovnu moć osoba s niskim primanjima.

U srpnju 2024. minimalna plaća u državama članicama EU-a iznosila je od 477 eura mjesečno u Bugarskoj do 2571 eura mjesečno u Luksemburgu.

EU je 2024. utvrdio nova pravila - otvori u novoj kartici za poboljšanje radnih uvjeta za 28 milijuna radnika koji rade putem platformi. Direktiva o radu putem platformi osigurat će pravilnu klasifikaciju radnog statusa osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi. Nakon reklasifikacije radnici koji rade putem platformi moći će uživati radnička prava i socijalne naknade na koje imaju pravo. Novim se pravilima promiče i veća transparentnost i odgovornost u pogledu automatiziranih sustava koji podržavaju ili zamjenjuju upravljačke funkcije na radnom mjestu, uključujući pravo na osporavanje odluka koje se temelje na algoritmima. Države članice moraju prenijeti nova pravila u svoje nacionalno zakonodavstvo u roku od dvije godine.

Osim toga, 2024. je napredovao i rad na jačanju tijela koja predstavljaju europske radnike u multinacionalnim poduzećima. Svrha je novog prijedloga - otvori u novoj kartici revizije postojećih pravila ojačati ulogu europskih radničkih vijeća - otvori u novoj kartici koja se savjetuju s radnicima i informiraju ih o odlukama koje bi mogle utjecati na njihovo zapošljavanje ili radne uvjete. Cilj je olakšati osnivanje tih tijela, poboljšati rodnu ravnotežu u njima i osigurati savjetovanje s radnicima prije donošenja odluka.

Rad na daljinu sve je rašireniji od pandemije bolesti COVID-19. Istraživanje o radnoj snazi EU-a - otvori u novoj kartici pokazalo je da se ukupni udio osoba koje rade od kuće u EU-u u posljednjih nekoliko godina više nego udvostručio, s 11,1 % u 2019. na 22,4 % u 2023. Istodobno je veća pozornost posvećena utjecaju stalne digitalne dostupnosti na mentalno zdravlje radnika. U ožujku je pokrenuto - otvori u novoj kartici savjetovanje u dvije faze sa socijalnim partnerima o pravednom radu na daljinu i pravu na isključivanje.

Procjenjuje se da u EU-u radi oko 3,1 milijun pripravnika. Kvalitetna pripravništva mogu pomoći mladima da steknu praktično radno iskustvo i nove vještine, a poslodavcima da privuku, osposobe i zadrže osoblje. Komisija je u ožujku predstavila inicijativu za poboljšanje radnih uvjeta pripravnika u EU-u, uključujući plaću, uključivost i kvalitetu pripravništva. Uz reviziju postojećeg kvalitativnog okvira za pripravništvo - otvori u novoj kartici da se urede pitanja kao što su pravedna plaća i pristup socijalnoj zaštiti, predlažu se i zakonodavne mjere za poboljšanje radnih uvjeta pripravnika i borbu protiv prikazivanja zapošljavanja kao pripravništva.

Za pomoć tržištu rada EU je namijenio dodatna financijska sredstva - otvori u novoj kartici u iznosu od 23 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda plus za inovativne projekte za smanjenje dugoročne nezaposlenosti i pomoć u traženju posla. Uz to je i Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom - otvori u novoj kartici pružio potporu gotovo 1600 otpuštenih radnika u Belgiji, Danskoj i Njemačkoj.

Jačanje socijalnog dijaloga

Socijalni partneri – organizacije koje zastupaju interese radnika i poslodavaca u EU-u – imaju važnu ulogu u poboljšanju radnih uvjeta i produktivnosti, jačanju konkurentnosti poduzeća iz EU-a te povećanju blagostanja i otpornosti EU-a. To je posebno važno zbog novih tehnologija i potrebe za pravednim prijelazom na klimatsku neutralnost. Na sastanku u siječnju u Val Duchesseu u Bruxellesu EU i njegovi socijalni partneri dogovorili su se da će obnoviti - otvori u novoj kartici svoj angažman na jačanju socijalnog dijaloga na razini EU-a i udružiti snage u rješavanju ključnih pitanja u gospodarstvima i na tržištima rada EU-a. Socijalni partneri raspravljali su i o izazovima na tržištu rada na Trostranom socijalnom samitu - otvori u novoj kartici u ožujku.

88 % građana EU-a smatra socijalnu Europu važnom za njih osobno


60 % građana upoznato je s barem jednom novijom ključnom inicijativom EU-a za jačanje socijalne Europe


49 % Direktiva o minimalnim plaćama

38 % Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života

37 % Europski socijalni fond plus

33 % Jamstvo za djecu

30 % Direktiva o radu putem platformi

29 % Program vještina

Alexander De Croo i Ursula von der Leyen potpisuju sporazume za stolom, a iza njih stoje još četiri osobe. U pozadini je prikazan tekst „Val Duchesse Social Partners Summit, Brussels, 31 January 2024” (sastanak na vrhu socijalnih partnera u Val Duchesseu, Bruxelles, 31. siječnja 2024.).
Tadašnji belgijski premijer Alexander De Croo (u prvom planu, lijevo) i Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije (u prvom planu, desno), potpisuju Trostranu deklaraciju za uspješan europski socijalni dijalog, Val Duchesse, Bruxelles, Belgija, 31. siječnja 2024.

Europski prostor obrazovanja

Europski prostor obrazovanja - otvori u novoj kartici je EU-ova glavna politička strategija koja pomaže državama članicama da surađuju u izgradnji otpornijih i uključivijih sustava obrazovanja i osposobljavanja. Cilj mu je ukloniti prepreke učenju i omogućiti kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje za sve. U okviru te vizije EU je pokrenuo inicijativu za uspostavu saveza među visokim učilištima iz cijele Europe.

Videozapis o inicijativi Europska sveučilišta, u kojoj ustanove iz cijele Europe surađuju na preobrazbi visokog obrazovanja. Nudeći inovativno učenje, prekograničnu suradnju i priliku za osmišljavanje vlastitog kurikuluma, ta sveučilišta pripremaju studente za suočavanje s najvećim društvenim izazovima.
VIDEOZAPIS: Inicijativa Europska sveučilišta.

U posljednjih pet godina inicijativa Europska sveučilišta - otvori u novoj kartici, koja se financira iz programa Erasmus+ - otvori u novoj kartici, postajala je sve uspješnija. Nakon što se 14 novih saveza - otvori u novoj kartici pridružilo prethodno odabranih 50, inicijativa je ostvarila svoj cilj - otvori u novoj kartici od najmanje 60 saveza europskih sveučilišta. Do sredine 2024. u inicijativi je sudjelovalo više od 500 sveučilišta. Zajedničkim radom i udruživanjem resursa visoka učilišta mogu ponuditi inovativne programe i najsuvremenije vještine potrebne za zelenu i digitalnu tranziciju u EU-u. Sveučilišta će moći ponuditi privlačne i konkurentne združene studijske programe te privući i zadržati talente iz cijelog svijeta.

Na inzistiranje sveučilišnog sektora, među ostalim mnogih saveza europskih sveučilišta, na uvođenju većeg broja zajedničkih programa, Komisija je predložila konkretan plan za uspostavu suradnje - otvori u novoj kartici država članica i tog sektora na stvaranju europske diplome. Nacrt - otvori u novoj kartici za novu vrstu programa, koji bi se provodio na nacionalnoj, regionalnoj ili institucijskoj razini, temelji se na šest projekata koji uključuju više od 140 visokih učilišta iz cijelog EU-a. Vizija ostvarenja europske diplome predstavljena je uz dva prijedloga preporuka Vijeća za potporu sektoru visokog obrazovanja. Cilj je prvog prijedloga - otvori u novoj kartici poboljšati postupak osiguravanja kvalitete i automatskog priznavanja kvalifikacija u visokom obrazovanju, a drugog - otvori u novoj kartici povećati privlačnost i održivost akademskih karijera.

Iliana Ivanova drži govor za govornicom, a u pozadini piše „Towards a European Degree” (prema europskoj diplomi) i „building the #European Education Area” (oblikovanje #europskog prostora obrazovanja).
Iliana Ivanova, tadašnja povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, drži govor na konferenciji za medije o paketu mjera za visoko obrazovanje, Bruxelles, Belgija, 27. ožujka 2024.

Mobilnost u svrhu učenja

Razdoblje provedeno na studiju, osposobljavanju ili radu u inozemstvu donosi brojne prednosti, kao što su jačanje komunikacijskih i međukulturnih vještina. Kako bi se poboljšale mogućnosti učenja u inozemstvu za sve, postavljeni su novi ciljevi - otvori u novoj kartici na razini EU-a.

Novi ciljevi za mobilnost u svrhu učenja
  • Najmanje 23 % osoba sa završenim visokim obrazovanjem trebalo bi do 2030. imati iskustvo učenja u inozemstvu.
  • Najmanje 12 % polaznika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebalo bi do 2030. imati iskustvo učenja u inozemstvu.
  • Najmanje 20 % svih sudionika u projektima mobilnosti u svrhu učenja u inozemstvu do 2027. trebale bi biti osobe s manje mogućnosti.

Boravak u drugoj državi članici također pruža priliku za poboljšanje postojećih jezičnih vještina ili učenje novog jezika. Jezična raznolikost promiče se projektima koji se financiraju iz programa Erasmus+ i Kreativna Europa - otvori u novoj kartici. Anketa iz 2024. pokazala je da ljudi u Europi općenito imaju pozitivan stav prema višejezičnosti i učenju jezika.

Europljani i njihovi jezici

86 % građana EU-a smatra da bi svi koji žive u EU-u trebali znati barem još jedan jezik.


76 % građana smatra da bi poboljšanje jezičnih vještina trebalo biti prioritet politike.


84 % građana smatra da bi regionalne i manjinske jezike trebalo zaštititi.


3 od 5 osoba može razgovarati na barem još jednom jeziku (u slučaju mladih 4 od 5).


EU surađuje i s vladama kako bi visoko obrazovanje u Europi postalo uključivije i pristupačnije u okviru Bolonjskog procesa - otvori u novoj kartici, koji okuplja zemlje Europskog prostora visokog obrazovanja i Komisiju. U svibnju je 47 predstavnika ministarstava visokog obrazovanja i EU-a ponovno potvrdilo da će podupirati mobilnost studenata i osoblja. U Priopćenju iz Tirane - otvori u novoj kartici dali su pregled suradnje u području visokog obrazovanja i odredili smjer za razdoblje 2025. – 2027. Ažurirali su obveze koje se odnose na uklanjanje prepreka mobilnosti u svrhu učenja, internacionalizaciju visokog obrazovanja i visokokvalitetno obrazovanje, čime se osigurava snažna povezanost s vodećim inicijativama EU-a kao što su inicijativa Europska sveučilišta i nacrt za europsku diplomu.

Erasmus+

Program EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport

  • 37 godina programa Erasmus+ - otvori u novoj kartici.
  • Više od 16 milijuna sudionika u projektima mobilnosti u svrhu učenja.
  • Od 2014. više od 900 000 organizacija sudionica.
  • Proračun za 2024.: 4,65 milijardi eura.
Torta na više katova s brojem 20 na vrhu i riječima „Erasmus Mundus – 20 godina” na prednjoj strani, ukrašena prskalicama i zvjezdicama, s čovjekom u pozadini.

Erasmus Mundus, europska inicijativa za suradnju u visokom obrazovanju financirana u okviru programa Erasmus+, koji podržava uvođenje međunarodnih združenih diplomskih studija, obilježio je 2024. svoju 20. obljetnicu - otvori u novoj kartici. Od njegova je uvođenja gotovo 50 000 studenata iz 179 zemalja sudjelovalo u diplomskim programima Erasmus Mundus. Više od 34 000 studenata dobilo je stipendiju EU-a. Uspješni rezultati programa i njegovi doprinosi razvoju programa Erasmus+ na međunarodnoj razini proslavljeni su na konferenciji - otvori u novoj kartici u svibnju.

Podupiranje istraživanja i inovacija

Prošle je godine obilježena 40. obljetnica - otvori u novoj kartici prvog EU-ova programa financiranja namijenjenog istraživanju i inovacijama. Od 1984. EU je uložio više od 280 milijardi eura u znanost, istraživanje i inovacije te je oko 75 000 korisnika primilo više od 120 000 bespovratnih sredstava. Zahvaljujući tim sredstvima otvorena su kvalitetna radna mjesta, inovativna poduzeća dobila su potporu te su ojačani konkurentnost i tehnološko vodstvo EU-a. U posljednja četiri desetljeća EU je više ulagao u istraživanje i inovacije te se usredotočio na rješavanje globalnih problema, iskorištavanje tehnološkog potencijala i zadovoljavanje novih potreba društva. Plodovi tog rada priznati su i dodjelom više od 30 Nobelovih nagrada istraživačima koji su primili sredstva EU-a.

Videozapis o 40. obljetnici europskih istraživanja i inovacija. U njemu se ističu postignuća kao što su grafen, mRNA cjepiva, superračunala i tehnologija vodika, a sva ta postignuća pomažu u rješavanju globalnih problema i postizanju klimatskih ciljeva.
VIDEOZAPIS: 40 godina istraživanja i inovacija.

„Potpora iz okvirnih programa EU-a za istraživanje bila mi je vrlo važna tijekom cijele moje karijere, već od samih početaka u Švedskoj, jer mi je omogućila da osnujem istraživačku skupinu, kupim potrebnu laboratorijsku opremu i istražim inovativne ideje.”

Profesorica Anne L’Huillier, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku 2023.

Fotografija Davida Bakera koji nasmiješen stoji ispred bijele ploče na kojoj su ispisani brojni dijagrami.
David Baker, jedan od dobitnika Nobelove nagrade 2024. © Ian C. Haydon, University of Washington

David Baker, koji je dobio financijska sredstva u okviru EU-ova programa aktivnosti Marie Skłodowska-Curie - otvori u novoj kartici, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 2024. „za računalni dizajn proteina”, zajedno s Demisom Hassabisom i Johnom M. Jumperom „za predviđanje strukture proteina”. Pridružio se popisu 18 slavnih stipendista, znanstvenika i nadzornika programa koji su od 2010. primili Nobelovu nagradu.

Obzor 2020.

Izvješće o završnoj evaluaciji - otvori u novoj kartici programa Obzor 2020., okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije koji se provodio od 2014. do 2020. - otvori u novoj kartici, pokazuje da se ulaganje u istraživanje i inovacije itekako isplati. U izvješću je zaključeno da je Obzor 2020. znatno pridonio izgradnji društva i gospodarstva utemeljenih na znanju i inovacijama u EU-u te da je Europljanima koristio mnogo više od onoga što bi se moglo postići na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Financirana su konkretna rješenja, od novih prometnih sustava na bazi vodika, mRNA cjepiva do mikroelektronike i nanoelektronike, te se znatno pridonijelo znanosti o klimi. Svaki euro potrošen za program u konačnici će do 2040. građanima EU-a donijeti korist od pet eura, što pokazuje veliku vrijednost za novac koju ulaganja u istraživanje i inovacije donose europskom društvu.

Obzor 2020. u brojkama
  • PRORAČUN80 milijardi eura
  • FINANCIRANI PROJEKTI35 000

Doprinos porastu broja radnih mjesta za 20 % u cijelom EU-u.

Obzor Europa

Novost aktualnog okvirnog programa za istraživanja i inovacije za 2021. – 2027., Obzor Europa - otvori u novoj kartici, uvođenje je strateških planova koje je Komisija razvila u suradnji s državama članicama, pridruženim zemljama i Parlamentom uz doprinos dionika i građana. U drugom strateškom planu Obzora Europa - otvori u novoj kartici, objavljenom u ožujku, utvrđeni su ciljevi za posljednje tri godine programa (2025. – 2027.). Financiranje istraživanja i inovacija u Europi i šire usredotočit će se na rješavanje najvažnijih globalnih pitanja kao što su klimatske promjene, onečišćenje i gubitak bioraznolikosti, digitalna tranzicija i starenje stanovništva. U tom novom strateškom planu EU postavlja ambicioznije ciljeve u području bioraznolikosti te se obvezuje izdvojiti 10 % ukupnog proračuna programa Obzor Europa za 2025. – 2027. za teme povezane s bioraznolikošću. Time dopunjuje postojeće ciljeve za rashode u području klime (35 % tijekom cijelog programa Obzor Europa) i glavne digitalne aktivnosti (13 milijardi eura u istom razdoblju).

U strateškom planu predstavljen je i Instrument novog europskog Bauhausa - otvori u novoj kartici, novi financijski instrument za revitalizaciju susjedstva u EU-u i šire. Od 2025. do 2027. za projekte istraživanja i inovacija u okviru novog europskog Bauhausa bit će na raspolaganju 120 milijuna eura godišnje, a sličan se iznos očekuje i iz drugih programa EU-a kao potpora provedbi. Pionirska inicijativa novog europskog Bauhausa okuplja građane, javna tijela, stručnjake, poduzeća, sveučilišta i institucije kako bi osmišljavali i zajednički promicali održivo i uključivo življenje.

U okviru programa Obzor Europa Europsko istraživačko vijeće - otvori u novoj kartici svojim prestižnim programima dodjele bespovratnih sredstava pomaže u pomicanju granica znanja u svim znanstvenim i akademskim područjima. Bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde eura dodijeljena su 2024. projektima koji se ističu znanstvenom izvrsnošću.

Tijekom godine najavljeno je 1,25 milijardi eura za potporu istraživanju u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, vodećeg programa EU-a za doktorske studije i postdoktorsko osposobljavanje. Tim će se sredstvima podupirati i osigurati radna mjesta za oko 10 000 talentiranih istraživača iz cijelog svijeta u svim fazama njihove karijere.

Kako bi se poboljšali uvjeti za razvoj karijere te istraživači privukli i zadržali u Europi, u lipnju je pokrenuta Platforma europskog istraživačkog prostora za talente - otvori u novoj kartici. Ona će djelovati kao središte koje će istraživačima omogućiti jednostavan pristup profesionalnom razvoju, financiranju i sredstvima za međunarodnu suradnju, i tako potaknuti njihovu mobilnost i napredovanje u karijeri u cijeloj Europi.

Ravnopravnost i nediskriminacija temeljne su vrijednosti i temeljna prava u EU-u. Kako bi osigurao otvoreno i uključivo društvo, EU je uveo niz posebnih strategija s konkretnim mjerama i dostupnim financijskim sredstvima koji bi mogli poboljšati živote građana u cijelom EU-u.

Europska iskaznica i parkirališna karta za osobe s invaliditetom

U listopadu su odobrena - otvori u novoj kartici nova pravila o uvođenju europske iskaznice i europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Moći će ih koristiti građani EU-a i članovi njihovih obitelji s priznatim invaliditetom te državljani trećih zemalja s priznatim invaliditetom koji žive u EU-u.

Tijekom boravka u drugim državama članicama europska iskaznica za osobe s invaliditetom omogućit će ravnopravan pristup posebnim uvjetima i povlaštenom postupanju koje nude mnoge službe. To mogu primjerice biti prioritetan ili besplatan pristup, osobna pomoć u objektima, vodiči na brajici ili zvučni vodiči te besplatne ili snižene vozne karte. Nositelji europske parkirališne karte moći će ostvariti pravo na lokalne uvjete i koristiti prostore za parkiranje za osobe s invaliditetom u drugim državama članicama. Nova pravila vrijedit će za kratkotrajne boravke u trajanju do tri mjeseca i u nekim slučajevima za dulje boravke, primjerice za nositelje iskaznice koji sudjeluju u programima mobilnosti EU-a (npr. Erasmus+ i Europske snage solidarnosti - otvori u novoj kartici). Države članice mogu primjenjivati direktivu i za dulja razdoblja za druge nositelje iskaznice.

Europska iskaznica za osobe s invaliditetom dopunit će nacionalne iskaznice ili potvrde o invaliditetu, a nova parkirališna karta zamijenit će aktualnu parkirališnu kartu EU-a za osobe s invaliditetom. Očekuje se da će obje postati operativne u cijelom EU-u 2028.

Helena Dalli i tri predstavnika Europskog foruma za osobe s invaliditetom drže veliku europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom.
Helena Dalli, tadašnja povjerenica Europske komisije za ravnopravnost (druga zdesna), zajedno s predstavnicima Europskog foruma za osobe s invaliditetom predstavlja novu europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom, Bruxelles, Belgija, 6. rujna 2023. © Cédric Puisney, Europski forum za osobe s invaliditetom

Veća pristupačnost naših gradova

Pristupačni prostori glavni su prvi korak prema postizanju ravnopravnosti. Prošle je godine obilježena 15. obljetnica Nagrade za pristupačnost grada - otvori u novoj kartici, prestižne nagrade kojom se odaje priznanje izvanrednom trudu EU-ovih gradova da pristupačnost za osobe s invaliditetom učine prioritetom.

U studenom je Beč (Austrija) osvojio Nagradu za pristupačnost grada 2025. - otvori u novoj kartici jer je bio sjajan primjer kako veliki glavni gradovi mogu uspješno integrirati pristupačnost u sve aspekte gradskog života. Olimpijske i Paraolimpijske igre 2024. obilježene su dodjelom posebnog priznanja Nürnbergu (Njemačka) za pristupačnu sportsku infrastrukturu s obzirom na ulaganja u uključive sportske centre s prilagođenom opremom i osposobljavanje trenera prilagođenih sportskih aktivnosti i uključivog plivanja.

U povodu Nagrade za pristupačnost grada 2024. u ovom videozapisu opisuju se životi troje stanovnika mjesta San Cristóbal de La Laguna u Španjolskoj i način na koji je preobrazba grada utjecala na njihovu svakodnevnicu.
VIDEOZAPIS: San Cristóbal de La Laguna, Španjolska – dobitnik Nagrade za pristupačnost grada 2024. © Adobe Stock

Predstavnici prošlih pobjedničkih gradova, organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom i udruga dionika sastali su se povodom 15. obljetnice Nagrade za pristupačnost grada kako bi razmijenili najbolje primjere iz prakse. Prikupili su i povratne informacije za drugu fazu europske Strategije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030 - otvori u novoj kartici.

Ljudi sjede oko okruglog stola u velikoj dvorani za sastanke modernog dizajna u kojoj se ističu viseće svjetiljke prstenastog oblika i visoki prozori.
Sudionici okruglog stola organiziranog povodom 15. obljetnice Nagrade za pristupačnost grada, Bruxelles, Belgija, 29. svibnja 2024.

Rodna ravnopravnost

EU je posljednjih godina uvelike napredovao u promicanju rodne ravnopravnosti. Među ključnim etapama su nova pravila o transparentnosti plaća - otvori u novoj kartici kojima se nastoji poboljšati provedba načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, nova prava za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života - otvori u novoj karticiciljevi za poboljšanje rodne ravnoteže u upravama trgovačkih društava - otvori u novoj kartici.

No i uz veliki napredak još uvijek smo daleko od postizanja rodne ravnopravnosti. Prema Izvješću o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2024. - PDF dokument – otvori u novoj kartici i dalje postoje velike rodne razlike na tržištu rada i na položajima na kojima se donose odluke, uključujući političku zastupljenost, a rodni stereotipi o ulozi žena u društvu i dalje su problematični. Osim toga, žene i djevojčice i dalje su posebno osjetljive na posljedice rata i sukoba. U izvješću su istaknute i sve veće prepreke slobodi izražavanja, posebice na internetu, i nazadovanje u pogledu prava žena u raznim dijelovima svijeta.

Prošle je godine donesen revolucionarni akt EU-a - otvori u novoj kartici o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Njime se kriminaliziraju određeni oblici nasilja nad ženama, posebice genitalno sakaćenje žena, prisilni brak i najrašireniji oblici nasilja na internetu (npr. dijeljenje intimnih ili manipuliranih materijala bez pristanka, uhođenje na internetu i uznemiravanje na internetu), kao i rodno uvjetovano poticanje na nasilje ili mržnju na internetu.

Svaka treća žena u EU-u doživjela je fizičko ili seksualno nasilje ili prijetnje.

Tek svaka osma žena koja je doživjela nasilje podnijela je prijavu policiji.

Tek svaka peta žena koja je doživjela nasilje za pomoć se obratila pružatelju usluga zdravstvene zaštite ili socijalnih usluga.

© Adobe Stock

Poboljšava se pristup žrtava pravosuđu, zaštiti i potpori te se od država članica traži da uvedu sveobuhvatne preventivne mjere i promiču osnovnu ulogu pristanka u odnosima. Države članice moraju do 14. lipnja 2027. prenijeti nova pravila u svoje nacionalno pravo.

Nasilje nad djecom također predstavlja veliki problem u EU-u i šire. Komisija je u travnju izdala preporuke - otvori u novoj kartici za potporu državama članicama u jačanju njihovih sustava za zaštitu djece. U njima se uzimaju u obzir stajališta koja je više od 1000 djece iznijelo na platformi EU-a za sudjelovanje djece - otvori u novoj kartici.

Promicanje rodne ravnopravnosti u javnim politikama i proračunskim postupcima

EU je 2024. svoju predanost promicanju rodne ravnopravnosti podržao pružanjem prilagođenog tehničkog stručnog znanja - otvori u novoj kartici 12 uprava u devet država članica (Njemačkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Cipru, Portugalu i Rumunjskoj). Nastojao im je pomoći da uspostave politike i proračune kojima bi se ispunile i promicale rodno utemeljene potrebe.

Zahvaljujući promjenama EU-ovih financijskih pravila rodna pitanja odsad će se uzimati u obzir u financijskim programima EU-a. Promjene uključuju naprednije praćenje u kojem će se razlikovati informacije po spolu. Osim toga, u aktivnostima financiranima sredstvima EU-a morat će se, kad god je to moguće, počevši od sljedećeg proračunskog razdoblja (nakon 2027.), uzeti u obzir posebne potrebe i prioriteti žena i djevojčica.

Novi standardi za tijela za ravnopravnost

Nacionalna tijela za ravnopravnost - otvori u novoj kartici imaju važnu ulogu u jamčenju da se EU-ovo pravo o nediskriminaciji provodi u praksi. Promiču jednako postupanje tako što pružaju neovisnu pomoć žrtvama diskriminacije, provode neovisna istraživanja, objavljuju neovisna izvješća i daju preporuke o pitanjima povezanima s diskriminacijom. Međutim, unatoč vrijednom radu, tijela za ravnopravnost trenutačno se suočavaju s nizom poteškoća i još uvijek imaju neiskorišten potencijal za sprečavanje i suzbijanje diskriminacije.

Novo zakonodavstvo koje je EU donio - otvori u novoj kartici 2024. tijelima za ravnopravnost dat će veću neovisnost, resurse i ovlasti, te doprinijeti jačanju provedbe prava EU-a o nediskriminaciji. Države članice moraju do 19. lipnja 2026. prilagoditi svoje nacionalno zakonodavstvo.

Prema novim pravilima države članice morat će se pobrinuti da sva tijela za ravnopravnost mogu:
  • pružati besplatne i pristupačne usluge svim žrtvama na ravnopravnoj osnovi;
  • sudjelovati u sprečavanju, promicanju i informiranju;
  • sudjelovati u sudskim postupcima u slučajevima diskriminacije kako bi se žrtvama pružila pouzdana potpora.
Građani EU-a smatraju da je u njihovoj zemlji raširena diskriminacija

DISKRIMINACIJA NA TEMELJU:

65 % pripadnosti romskoj etničkoj manjini

61 % boje kože

60 % etničkog podrijetla

57 % transrodnosti

54 % seksualne orijentacije

Ravnopravnost LGBTIQ osoba u Europi

Rezultati trećeg istraživanja o LGBTIQ osobama - otvori u novoj kartici, koje je u svibnju objavila Agencija Europske unije za temeljna prava - otvori u novoj kartici, pokazuju da lezbijke, homoseksualci, biseksualne te transrodne, interseksualne i queer osobe (LGBTIQ) u svojem društvenom okruženju otvorenije govore o svojoj seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu ili spolnim obilježjima nego u prošlosti. Međutim, češće nailaze na uznemiravanja i nasilje. Usto, i dalje je visok broj neprijavljenih slučajeva diskriminacije, nasilja i uznemiravanja.

Izvješće - PDF dokument – otvori u novoj kartici o provedbi Strategije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba pokazuje da je njezin utjecaj na položaj LGBTIQ osoba u EU-u bio pozitivan. Dvanaest država članica uspostavilo je strategije ili akcijske planove za ravnopravnost LGBTIQ osoba koji inkorporiraju strategiju EU-a, dok druge trenutačno pripremaju svoje prve posebne nacionalne strategije ili akcijske planove. Intenzivirat će se suradnja s državama članicama razmjenom dobrih primjera iz prakse u izradi i provedbi nacionalnih akcijskih planova.

Svaka druga LGBTIQ osoba sad je otvorenija u pogledu svojeg identiteta.

Svaka treća LGBTIQ osoba doživjela je diskriminaciju.

Svaka druga LGBTIQ osoba žrtva je uznemiravanja.

Dvije trećine LGBTIQ osoba pretrpjele su vršnjačko nasilje u školi.

Svaka sedma LGBTIQ osoba doživjela je nasilje.

Suzbijanje svih oblika rasizma

Izvješće o provedbi Akcijskog plana EU-a za antirasizam za 2020. – 2025. - otvori u novoj kartici pokazuje da, premda je većina mjera provedena, potrebna je djelotvornija zaštita od rasne diskriminacije i sustavno sprečavanje rasizma. Osim toga, mjere i inicijative za borbu protiv rasizma oblikuju se u svim područjima politika EU-a, od obrazovanja i zapošljavanja pa do vanjskog djelovanja. Međutim, izvješće pokazuje da je rasizam raširen u strukturama društva (npr. zapošljavanju, obrazovanju i pristupačnom stanovanju) te da države članice imaju ključnu ulogu u borbi protiv toga. Nakon 2025. EU će se i dalje boriti protiv svih oblika rasizma te će pripremiti sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv rasizma.

  • 96 % Židova u Europi doživjelo je antisemitizam u virtualnom i stvarnom svijetu.
  • 80 % ih smatra da se antisemitizam povećao posljednjih godina.
  • 76 % ih izbjegava nošenje ili pokazivanje predmeta u javnosti na temelju kojih se mogu prepoznati kao Židovi.

Prvo izvješće o napretku - otvori u novoj kartici u provedbi Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života za 2021. – 2030. objavljeno je 2024. Iz izvješća proizlazi da je nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. i rata koji je uslijedio u Gazi Europa svjedočila najvišim razinama incidenata motiviranih mržnjom i nasilja nad Židovima od osnutka EU-a. Prema istraživanju - otvori u novoj kartici Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2023. razina antisemitizma bila je visoka i prije napada Hamasa, pogoršana zbog pandemije bolesti COVID-19 i agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. U izvješću je izneseno kako EU i njegove države članice rade na suzbijanju antisemitizma i koje su mjere poduzeli za sigurnost židovskih zajednica. Predstavljen je napredak u izgradnji održivih EU-ovih i nacionalnih struktura za sprečavanje i borbu protiv antisemitizma. Zahvaljujući EU-ovoj strategiji 23 države članice donijele su nacionalnu strategiju za suzbijanje antisemitizma, a 20 ih je imenovalo nacionalnog koordinatora za suzbijanje antisemitizma.

Prema izvješću Biti musliman u EU-u – Iskustva muslimana - PDF dokument – otvori u novoj kartici, koje je Agencija Europske unije za temeljna prava objavila u listopadu, gotovo svaki drugi musliman u EU-u suočava se s rasizmom i diskriminacijom u svakodnevnom životu, što je nagli porast od 2016. Muslimanke, muslimani i njihova djeca na meti su, u virtualnom i stvarnom svijetu, ne samo zbog svoje vjere, nego i zbog boje kože i etničkog ili imigrantskog podrijetla. Podaci upotrijebljeni u izvješću prikupljeni su prije napada Hamasa 7. listopada 2023. i rata koji je uslijedio u Gazi, što je povećalo mržnju prema muslimanima.

U izvješću o provedbi nacionalnih strateških okvira za Rome - otvori u novoj kartici ističe se napredak koji su države članice i zemlje proširenja ostvarile u uspostavi potrebnih struktura, procesa i programa za djelotvornu provedbu svojih nacionalnih okvira za Rome. Ti su napori važan korak naprijed, ali još uvijek ima prostora za ambicioznije ostvarenje svih EU-ovih ciljeva za 2030. - otvori u novoj kartici, u okviru kojih se prati postizanje ciljeva EU-ova strateškog okvira za Rome u područjima ravnopravnosti, socioekonomske uključenosti i smislenog sudjelovanja Roma. EU se i dalje zalaže za pružanje potpore državama članicama u obliku smjernica i praćenjem provedbe njihovih nacionalnih okvira za Rome.

Odavanje priznanja uključivim društvima

Povodom Europskog mjeseca raznolikosti u svibnju se obilježava dugoročna predanost EU-a raznolikosti i uključivosti na poslu i u društvu. Više od 50 događanja održano je u cijelom EU-u 2024. Među njima se posebno ističe treća godišnja Nagrada za europske prijestolnice uključivosti i raznolikosti - otvori u novoj kartici, kojom se odaje priznanje radu gradova i regija EU-a na promicanju uključivosti i stvaranju društava u kojima nema diskriminacije. Ove je godine dodana posebna kategorija nagrade za tijela koja suzbijanjem nasilja nad ženama doprinose sigurnosti gradova i regija.

LOKALNE SAMOUPRAVE S VIŠE OD 50 000 STANOVNIKA

Zagreb, Hrvatska
© Adobe Stock

Växjö Kommun, Švedska
© Marcus Lindstrom/E+ via Getty Images

La Laguna, Španjolska
© Adobe Stock

LOKALNE SAMOUPRAVE S MANJE OD 50 000 STANOVNIKA

Corbetta, Italija
© AleksandarGeorgiev/E+ via Getty Images

Miranda de Ebro, Španjolska
© Abuela Pinocho/Moment Open via Getty Images

Casares, Španjolska
© Adobe Stock

POSEBNA NAGRADA

Ljubljana, Slovenija
© Adobe Stock

Miranda de Ebro, Španjolska
© Abuela Pinocho/Moment Open via Getty Images

Växjö Kommun, Švedska
© Marcus Lindstrom/E+ via Getty Images