Svijet se 2024. nastavio suočavati sa sukobima, humanitarnim krizama i prirodnim katastrofama. Europska unija preuzela je aktivnu ulogu i potvrdila svoju predanost miru, sigurnosti i ljudskom dostojanstvu. U trećoj godini ruske agresije na Ukrajinu EU je nastavio jačati svoju obranu i sigurnost. Surađivao je i sa zemljama kandidatkinjama, uključujući Ukrajinu, na potrebnim reformama te s potencijalnim zemljama kandidatkinjama na pripremi za buduće pristupanje. EU pruža humanitarnu pomoć i nastavlja tražiti rješenje za razne krize na Bliskom istoku, među ostalim u Gazi i Siriji. Tijekom godine je ojačao svoja međunarodna partnerstva, pomagao potrebitima i reagirao na katastrofe širom svijeta. Prilagodbom svojih aktivnosti u pružanju pomoći novim rizicima i izgradnjom snažnijih partnerstava EU je učvrstio svoju vodeću ulogu u globalnoj pomoći. Taj ujedinjeni pristup pokazao je otpornost EU-a i njegovu viziju otvorenog i prosperitetnog kontinenta, čak i u kontekstu globalnih izazova.

Proširenje

Trenutačne geopolitičke napetosti, posebno agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, istaknule su važnost politike proširenja. Proširenje je ulaganje u trajan mir, sigurnost i stabilnost našeg kontinenta. Svaka nova država članica jača gospodarstvo EU-a te stvara rast i radna mjesta.

Prošle je godine obilježena 20. obljetnica proširenja EU-a 2004., najvećeg proširenja u njegovoj povijesti. Prije dvadeset godina EU je primio deset novih država članica i tako postao jedno od najvećih jedinstvenih tržišta na svijetu. Otada su milijuni iskoristili nove mogućnosti, radna mjesta i programe u cijelom EU-u.

VIDEOZAPIS: Zašto je proslava proširenja EU-a iz 2004. toliko važna?

• Više od 2,7 milijuna mladih iz deset država članica koje su pristupile 2004. otada je sudjelovalo u programu Erasmus+.
• 26 milijuna novih radnih mjesta otvoreno je u EU-u od 2004.
• 79 % građana u tim državama članicama smatra da je njihova zemlja imala koristi od članstva u EU-u.

Europske zemlje koje prihvaćaju vrijednosti EU-a i ispunjavaju ključne kriterije imaju mogućnost pristupanja EU-u. Države koje žele postati članice moraju, među ostalim, pokazati dobru demokratsku praksu, poštovati vladavinu prava, održavati stabilnost svojih gospodarstava i poboljšati upravljanje njima (vidjeti i 9. poglavlje).

EU redovito ocjenjuje napredak svih zemalja proširenja. U listopadu je objavio svoj godišnji paket za proširenje - otvori u novoj kartici u kojem se preispituje napredak zemalja kandidatkinja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Moldova, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina) i potencijalnog kandidata Kosova (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o Deklaraciji o neovisnosti Kosova). Godišnja izvješća usmjerena su na ključne reforme, kao što su vladavina prava, javna uprava, demokratske institucije i ispunjavanje gospodarskih kriterija za pristupanje EU-u.

Pregovori o pristupanju se nakon otvaranja odvijaju na međuvladinim konferencijama između ministara i veleposlanika država članica i zemlje kandidatkinje koja pregovara o pristupanju. Prva takva konferencija s Moldovom - otvori u novoj kartici i Ukrajinom - otvori u novoj kartici održala se u lipnju 2024., čime su službeno započeli pregovori o pristupanju. Analitički pregled zakonodavstva - otvori u novoj kartici započeo je u srpnju i nastavit će se 2025., a tijekom tog razdoblja Moldova i Ukrajina moraju pokazati kako planiraju donositi i provoditi pravila i politike EU-a te iznijeti planove za daljnje usklađivanje.

Napredak zapadnog Balkana na putu prema članstvu u EU-u 2024.

Albanija i Sjeverna Makedonija - otvori u novoj kartici dovršile su postupak analitičkog pregleda zakonodavstva, što je prvi korak prema pristupanju EU-u.

• Predstavljeno je izvješće o analitičkom pregledu za prvu od šest skupina pravila, u okviru kojih te dvije zemlje moraju ispuniti posebne zahtjeve (mjerila), kao što su reforme pravosudnog sustava, javne uprave, upravljanja itd.
• Pregovori o prvoj skupini poglavlja s Albanijom otvoreni su na međuvladinoj konferenciji u listopadu.
• Pregovori o prvoj skupini poglavlja sa Sjevernom Makedonijom otvorit će se kad ispuni potrebne uvjete.

Bosna i Hercegovina - otvori u novoj kartici je u ožujku započela pregovore o pristupanju EU-u. Forum na visokoj razini zatim je raspravljao o reformama potrebnima za sljedeće korake.

Crna Gora - otvori u novoj kartici je u lipnju ispunila glavne zahtjeve u pogledu vladavine prava i temeljnih prava i tako ostvarila napredak u procesu pristupanja EU-u, kako je potvrđeno u izvješću za tu državu. EU je otad započeo privremeno zatvarati pregovaračka poglavlja nakon što su ispunjeni relevantni uvjeti, počevši s tri poglavlja u prosincu.

Kosovo - otvori u novoj kartici je u siječnju uspostavilo režim putovanja u EU bez vize, što znači da njegovi građani sada mogu ući u EU radi kratkotrajnog boravka bez vize.

Srbija - otvori u novoj kartici je ostvarila napredak u pravosudnim reformama i borbi protiv korupcije, ali i dalje treba u potpunosti provesti zakone o medijima, bolje se uskladiti s vanjskom politikom EU-a, podržati civilno društvo i medije te ispuniti svoju obvezu normalizacije odnosa s Kosovom.

S druge strane, izgledi Gruzije za pristupanje EU-u pogoršali su se 2024. jer je donesen kontroverzni zakon usmjeren na organizacije koje se financiraju iz inozemstva, što je izazvalo zabrinutost zbog namjernog gušenja neovisnih glasova i ograničavanja demokratskih sloboda. Kao rezultat toga i drugih negativnih događaja u napretku Gruzije prema pristupanju EU-u, proces pristupanja praktički je zaustavljen.

Pristupni pregovori s Turskom i dalje su u mirovanju od 2018. zbog stalne zabrinutosti u pogledu demokracije, vladavine prava, neovisnosti pravosuđa i poštovanja temeljnih prava.

Budući da će proširenje utjecati na funkcioniranje EU-a, u ožujku je donesena Komunikacija o reformama i preispitivanjima politika prije proširenja - otvori u novoj kartici, u kojoj se ispituju posljedice proširenja EU-a u područjima kao što su vrijednosti, politike, proračun i upravljanje. Cilj je tog proaktivnog pristupa osigurati da EU bude spreman za buduće proširenje.

Potpora reformi, rastu i integraciji zemalja proširenja

Smanjenje gospodarske razlike između EU-a i njegovih budućih članica pomaže im da se pripreme za lakšu tranziciju. EU aktivno podupire razvoj budućih država članica putem novih instrumenata za financiranje, kao što su Instrument za Ukrajinu (vidjeti 1. poglavlje), Plan rasta za Moldovu - otvori u novoj kartici i Plan rasta za zapadni Balkan - otvori u novoj kartici, te iskorištava stručno znanje sadašnjih država članica kako bi se ubrzale reforme.

EU je od 2021. Moldovi pružio 2,2 milijarde eura financijske pomoći kako bi se poduprla energetska neovisnost, reforme pravosuđa i snažnije veze s EU-om. Novi plan rasta predložen u listopadu poduprijet će Moldovu na putu prema članstvu u EU-u: u razdoblju od 2025. do 2027. osigurat će se do 1,8 milijardi eura za rast njezina gospodarstva i poticanje reformi povezanih s pristupanjem EU-u.

Zbog nazadovanja demokracije u Gruziji EU je smanjio političke kontakte s tom zemljom i obustavio potporu od 30 milijuna eura u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći i 121 milijun eura izravne pomoći njezinoj vladi. To nije utjecalo na potporu EU-a civilnom društvu i neovisnim medijima jer su oni neophodni za očuvanje demokracije. EU je 20. prosinca 2024. također predložio - otvori u novoj kartici da gruzijski diplomati i dužnosnici te članovi obitelji koji imaju diplomatske ili službene putovnice moraju dobiti vizu za putovanje u EU radi kratkotrajnog boravka.

Unatoč napretku u pristupanju zemalja zapadnog Balkana, njihov je bruto domaći proizvod po osobi između četvrtine i polovine prosjeka EU-a. Kako bi se smanjio taj nerazmjer, EU je donio plan rasta za zapadni Balkan, čiji je cilj ojačati gospodarske veze s EU-om i unutar regije te u deset godina potencijalno udvostručiti veličinu gospodarstava zapadnog Balkana. Započela je provedba plana, a u svibnju je stupio na snagu Instrument za reforme i rast u vrijednosti od šest milijardi eura. Pet od šest partnera na zapadnom Balkanu otad je predstavilo ambiciozne programe reformi u kojima se detaljno navode glavna poboljšanja koja treba ostvariti u područjima kao što su vladavina prava, upravljanje, ljudski kapital, energetska i digitalna tranzicija te privatni sektor, zajedno s okvirnim popisom projekata za ulaganja. Ti su programi reformi odobreni u listopadu.

Čelnici zemalja zapadnog Balkana organizirali su tijekom godine nekoliko ministarskih sastanaka o planu rasta kako bi raspravljali o aktivnostima u području integracije (u Sjevernoj Makedoniji u siječnju, Albaniji u veljači i Crnoj Gori u svibnju). Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u jesen je posjetila šest zemalja zapadnog Balkana, a sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana - otvori u novoj kartici održan je 18. prosinca.

Na sastanku na vrhu u sklopu Berlinskog procesa - otvori u novoj kartici 2024. donesen je novi akcijski plan za zajedničko regionalno tržište kako bi se poboljšala regionalna gospodarska integracija, što je i temeljni cilj plana rasta.

- otvori u novoj kartici

VIDEOZAPIS: Uz potporu EU-a u okviru tisuća projekata slavi se dinamično i jedinstveno kulturno nasljeđe zapadnog Balkana i potiču kreativnost i suradnja.

Nakon napetosti zbog nezakonitih aktivnosti bušenja na istočnom Sredozemlju EU postupno obnavlja veze s Turskom kroz posjete na visokoj razini i dijaloge o zdravstvenoj skrbi, istraživanju, inovacijama i trgovini. Osim toga, EU se 2024. obvezao osigurati znatna financijska sredstva za potporu toj zemlji u raznim područjima.

Istočni partneri

EU pomaže i u jačanju gospodarstava u istočnom susjedstvu i nastoji ih bliže povezati s Europskom unijom.

U travnju je na sastanku na visokoj razini EU-a, SAD-a i Armenije najavljen - otvori u novoj kartici plan za otpornost i rast Armenije u vrijednosti od 270 milijuna eura. Cilj je te inicijative ojačati armensko gospodarstvo i pružiti potporu raseljenim osobama. Pregovorima o programu za partnerstvo EU-a i Armenije ujedno se želi ojačati suradnja na temelju odvažnijeg plana za partnerstvo.

Azerbajdžan je i dalje vrijedan energetski partner EU-a koji pomaže EU-u diversificirati izvore plina i smanjiti ovisnost o Rusiji. EU-ova kontinuirana potpora azerbajdžanskom sektoru energije iz obnovljivih izvora u kontekstu 29. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP 29) u Bakuu pridonosi jačanju suradnje u području zelene tranzicije.

Studenti u Bakuu u Azerbajdžanu su se uz potporu EU-a na natjecanju EU4Climate pozabavili ekološkim izazovima i tražili načine za poboljšanje okoliša i spašavanje jezera Masazir. Inicijativa EU4Climate pomaže zemljama Istočnog partnerstva u izradi i provedbi klimatskih politika, čime se potiče razvoj s niskim razinama emisija otporan na klimatske promjene, 5. lipnja 2024.

Bliske gospodarske veze između Bjelarusa i Rusije omogućile su Rusiji da zaobiđe neke od sankcija koje su joj nametnute. Kao odgovor na sudjelovanje Lukašenkova režima u ratu protiv Ukrajine u lipnju 2024. uvedene su dodatne sankcije protiv Bjelarusa, koje odražavaju mnoge mjere već nametnute Rusiji i čine sankcije EU-a protiv Rusije još učinkovitijima (vidjeti 1. poglavlje).

EU-ova ulaganja u Istočno partnerstvo od 2021.

Od 2021. financijska sredstva EU-a za Istočno partnerstvo dosegnula su 2539 milijardi eura, uz očekivana mobilizirana ulaganja u ukupnom iznosu od 13919 milijardi eura. To je velik napredak prema ostvarenju cilja od 17 milijardi eura očekivanih mobiliziranih ulaganja do kraja 2027., za što je još uvijek potrebna 3081 milijarda eura.

Južno susjedstvo

Na sveobuhvatna partnerstva s južnim susjedima stavljen je veći naglasak kako bi se poboljšao njihov životni standard i povećala makroekonomska stabilnost. Ta prilagođena partnerstva povećavaju sigurnost regije tako što se suočavaju s temeljnim uzrocima migracija i otvoreno rješavaju složena pitanja kao što je sigurnost.

EU i Egipat u ožujku su uspostavili sveobuhvatno partnerstvo koje obuhvaća političke odnose, migracije, gospodarsku stabilnost, održiva ulaganja i trgovinu. U lipnju su organizirali Konferenciju EU-a i Egipta o ulaganjima - otvori u novoj kartici, koja je privukla nova ulaganja u vrijednosti od 49 milijardi eura.

Nakon potpisivanja važnog sveobuhvatnog partnerstva s Tunisom 2023. organizirana je velika Konferencija EU-a i Tunisa o ulaganjima - otvori u novoj kartici u lipnju, na kojoj je postignut dogovor o memorandumu o razumijevanju (službeni okvir za suradnju) usmjeren na energiju, uključujući energiju iz obnovljivih izvora.

Nedavni događaji na Bliskom istoku povećali su nesigurnost u pogledu njegove političke, socijalne i gospodarske stabilnosti. EU i Palestinska samouprava postigli su dogovor o kratkoročnom paketu hitne financijske potpore u iznosu od 400 milijuna eura za rješavanje njezinih najhitnijih financijskih potreba i potporu reformama. Ta kratkoročna financijska potpora otvorit će put višegodišnjem programu čiji je cilj osigurati dugoročnu financijsku stabilnost Palestinske samouprave i provedbu njezina programa reformi.

Tijekom posjeta Libanonu - otvori u novoj kartici u svibnju predsjednica von der Leyen obvezala se da će EU izdvojiti milijardu eura za potporu toj zemlji. Prvi dio te potpore za 2024. i 2025. u iznosu od 500 milijuna eura donesen je u kolovozu. Ta će se sredstva iskoristiti za osnovne usluge kao što su zdravstvena skrb, obrazovanje i socijalna zaštita, kao i za vodu, sanitarne usluge i higijenu, za ranjive skupine, uključujući sirijske izbjeglice i ranjive Libanonce. Poduprijet će i ključne reforme, sigurnosni sektor, upravljanje granicama (uključujući borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi), gospodarsku otpornost i zelenu tranziciju. Osim toga, EU i dalje predano pruža potporu sirijskim izbjeglicama putem stalne humanitarne i razvojne pomoći (vidjeti odjeljak „Humanitarna pomoć i civilna zaštita” u nastavku).

EU-ova ulaganja u južno susjedstvo od 2021.

Od 2021. financijska sredstva EU-a za južno susjedstvo dosegnula su 5698 milijardi eura, uz očekivana mobilizirana ulaganja u ukupnom iznosu od 26686 milijardi eura. To je velik napredak prema ostvarenju cilja od 30 milijardi eura očekivanih mobiliziranih ulaganja do kraja 2027., za što je još uvijek potrebno 3314 milijardi eura.

Zapadnoeuropski partneri

Odnosi između EU-a i Ujedinjene Kraljevine 2024. su i dalje bili u fokusu zbog potpune, vjerodostojne i pravodobne provedbe Sporazuma o povlačenju, uključujući Windsorski okvir, i Sporazuma o trgovini i suradnji. To pomaže u zaštiti prava milijuna građana EU-a i državljana Ujedinjene Kraljevine koji žive u inozemstvu, podupire gospodarsku stabilnost i olakšava trgovinu. Nastavljeni su i pregovori o finalizaciji sporazuma između EU-a i Ujedinjene Kraljevine u vezi s Gibraltarom.

EU je pokrenuo i dovršio pregovore sa Švicarskom o širokom paketu sporazuma čiji je cilj produbljivanje i proširenje bilateralnih odnosa. Postigao je i napredak prema potpisivanju sporazuma o pridruživanju s Andorom i San Marinom.

Za informacije o sporazumima o trgovini i tehnologiji vidjeti 2. poglavlje.

Global Gateway

EU je u okviru svoje globalne strategije ulaganja Global Gateway 2024. nastavio uspostavljati partnerstva širom svijeta. EU, njegove države članice, razvojne banke i europske financijske institucije zajedno nastoje osigurati do 300 milijardi eura ulaganja do 2027. kako bi se smanjio globalni investicijski jaz i poduprla zelena i digitalna tranzicija na globalnoj razini.

U okviru strategije Global Gateway podupiru se projekti za poboljšanje digitalne povezivosti, povećanje pristupa održivoj energiji, razvoj prometnih pravaca i jačanje zdravstvene skrbi, obrazovanja i istraživanja. Cilj je trajno blagostanje partnerskih zemalja i EU-a.

• Do 300 milijardi € ulaganja od 2021. do 2027.
• Više od 200  vodećih projekata u cijelom svijetu.
• 3,2 milijarde € za projekte u području energije iz obnovljivih izvora u Africi.

• EU i njegove države članice zajedno su i dalje vodeći pružatelji službene razvojne pomoći širom svijeta. U 2023. (posljednja godina za koju su dostupni podaci) osigurali su 95,9 milijardi eura, što čini 42 % ukupnog iznosa. Osim toga, EU najviše doprinosi inicijativi Svjetske trgovinske organizacije „Pomoć za trgovinu”.

Supsaharska Afrika

EU je 2024. znatno napredovao u partnerstvima s Afrikom, s naglaskom na održivom razvoju, zdravstvenoj skrbi i gospodarskom rastu. Ostvario je napredak u uvođenju paketa ulaganja između Afrike i Europe u okviru strategije Global Gateway u vrijednosti od 150 milijardi eura, usmjerenog na područja kao što su čista energija, digitalna infrastruktura, promet, zdravstvena skrb i obrazovanje.

Na događanju na visokoj razini o obrazovanju u okviru strategije Global Gateway - otvori u novoj kartici potpisani su sporazumi o programima u ukupnom iznosu od 245 milijuna eura, koji obuhvaćaju:

• mobilnost u svrhu istraživanja i učenja u Nigeriji;
• potporu obrazovanju djevojčica u Zambiji;
• novu inicijativu Tima Europa za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Africi;
• pokretanje Akademije za mlade Afrike i Europe;
• 15 novih projekata za akademsku mobilnost širom Afrike.

Te inicijative odražavaju trajnu predanost EU-a uključivom i kvalitetnom obrazovanju u okviru strategije Global Gateway.

Na trećem poslovnom forumu Ugande i EU-a održanom 6. i 7. ožujka pokrenuto je osam novih projekata u vrijednosti većoj od 200 milijuna eura. Cilj je tih projekata pružiti potporu malim poduzećima, mladim poduzetnicama, poljoprivrednim poduzećima i digitalnoj infrastrukturi. Forum je okupio 12 država članica, osam financijskih institucija, uključujući Europsku investicijsku banku, i 193 europska poduzeća.

EU je pomogao ojačati afričku poljoprivredu tijekom godine tako što je zaštitio lokalne prehrambene proizvode oznakama zemljopisnog podrijetla – oznakama kvalitete kojima se dokazuje podrijetlo proizvoda i omogućuje pristup europskom tržištu. Partnerstvo za sigurnost opskrbe hranom i ishrane te održivu poljoprivredu - otvori u novoj kartici radilo je na osnivanju istraživačkog konzorcija za klimatske promjene, biološku raznolikost i rodnu ravnopravnost u poljoprivredi, s naglaskom na praktičnim poljoprivrednim rješenjima i razmjeni znanja.

Komisija i Južna Afrika, zajedno s međunarodnom interesnom skupinom Global Citizen, pokrenule su jednogodišnju donatorsku kampanju „Veće korištenje energije iz obnovljivih izvora u Africi - otvori u novoj kartici”. Mobilizirat će javna i privatna ulaganja radi ubrzanja projekata u području energije iz obnovljivih izvora na cijelom kontinentu kako bi se afričkom stanovništvu omogućio pristup cjenovno pristupačnoj energiji i doprinijelo smanjenju globalnih emisija u skladu s obvezama najavljenima na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2023. (COP 28).

Azija i Pacifik

U okviru inicijative Global Gateway EU radi i na preobrazbi Transkaspijskog prometnog koridora u brzu i modernu rutu koja povezuje Europu i Aziju. EU je ujedno ojačao svoje odnose sa zemljama u regiji potpisivanjem novog sporazuma o partnerstvu s Kirgistanom - otvori u novoj kartici i memoranduma o razumijevanju i Akcijskog plana za kritične sirovine s Uzbekistanom - otvori u novoj kartici.

EU je produbio i svoje partnerstvo s jugoistočnom Azijom, među ostalim bližom suradnjom s Udruženjem država jugoistočne Azije, podupirući projekte kao što su vještine i osposobljavanje na radnom mjestu u Kambodži - otvori u novoj kartici, održiva poljoprivreda i obnova nacionalne ceste u Laosu - otvori u novoj kartici i paket za digitalno gospodarstvo na Filipinima - otvori u novoj kartici.

Osim toga, EU je dodatno proširio suradnju u Aziji. U Tokiju je u travnju održan važan politički dijalog s Japanom - otvori u novoj kartici o obrazovanju, kulturi i sportu, a Južna Koreja - otvori u novoj kartici uključena je u program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor Europa.

Pokretanjem Regionalnog protokola za Pacifik, regionalnog sporazuma na temelju Sporazuma iz Samoe - otvori u novoj kartici (20-godišnji okvir za partnerstvo EU-a s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama, potpisan 2023.), ojačano je partnerstvo EU-a i pacifičkih zemalja. EU je nastavio podupirati pacifičke otočne zemlje u pogledu otpornosti na klimatske promjene, plavog gospodarstva i održive poljoprivrede.

Sjeverna i Južna Amerika i Karibi

EU je 2024. pokrenuo svoj plan ulaganja u okviru strategije Global Gateway - otvori u novoj kartici u Latinskoj Americi i karipskim zemljama, a prvi je korak bila inicijativa za potporu pravednim i uključivim društvima. Nadalje, EU je pokrenuo EL PAcCTO 2.0 - otvori u novoj kartici, program za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, u kojem kazneni i pravosudni sustavi dobivaju potporu za djelovanje u suzbijanju trgovine drogom, trgovine ljudima i kibernetičkog kriminala. Zajedno s projektima koji se odnose na politiku prema drogama (Program suradnje između Latinske Amerike, karipskih zemalja i EU-a u području politike prema drogama - otvori u novoj kartici) i upravljanje granicama (Eurofront - otvori u novoj kartici) navedene aktivnosti stvaraju sigurnije lokalne zajednice i jačaju partnerstva u cijeloj regiji.

Prekomorske zemlje i područja

EU je potpisao pet novih sporazuma o suradnji s prekomorskim zemljama i područjima, a glavne su teme digitalizacija, voda i odvodnja, zaštita morskih ekosustava, održivi turizam i međuregionalna suradnja. Kao dio EU-ove strategije za Arktik - otvori u novoj kartici otvoren je novi ured EU-a u Nuuku (Grenland) kako bi se ojačalo partnerstvo između EU-a i tog prekomorskog područja.

Na sastancima na vrhu skupina G-7 i G-20 šefovi država i vlada najvažnijih svjetskih gospodarstava raspravljaju o globalnim problemima, koordiniraju političke mjere i preuzimaju važne obveze u pogledu globalnih pitanja.

Na sastanku na vrhu skupine G-7 - otvori u novoj kartici održanom u lipnju u Fasanu (Apulija, Italija) potvrđena je snažna potpora skupine G-7 Ukrajini. Dogovoreno je da će Ukrajini osigurati dodatni zajam u iznosu od 45 milijardi eura, oslanjajući se na izvanredne prihode ostvarene od imobilizirane ruske državne imovine. Čelnici skupine G-7 pokrenuli su i inicijative za jačanje gospodarske sigurnosti, poboljšanje suradnje u energetskom sektoru (posebno s Afrikom), povećanje sigurnosti opskrbe hranom i borbu protiv krijumčarenja ljudi.

Skupina G-7 odlučna je u poticanju razvoja sigurne i pouzdane umjetne inteligencije. Planira pokrenuti akcijski plan za korištenje umjetne inteligencije na radnom mjestu i razviti marku za potporu međunarodnom kodeksu ponašanja za organizacije koje razvijaju napredne sustave umjetne inteligencije. Donošenjem Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji (vidjeti 5. poglavlje) i potpisivanjem - otvori u novoj kartici Okvirne konvencije Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji stvoreni su okvirni uvjeti koji bi trebali osigurati da se pri korištenju umjetne inteligencije poštuju ljudska prava i demokratske vrijednosti.

Na sastanku na vrhu skupine G-20 - otvori u novoj kartici u Rio de Janeiru (Brazil) u studenom glavne su teme bile nejednakost, reforma globalnog upravljanja i klimatske promjene, a pokrenut je i Globalni savez protiv gladi i siromaštva. EU se pridružio tom savezu kao član osnivač, zajedno s 82 zemlje, Afričkom unijom, 24 međunarodne organizacije, devet međunarodnih financijskih institucija te 31 filantropskom organizacijom i nevladinom organizacijom. Na sastanku je predsjednica von der Leyen najavila pokretanje jednogodišnje donatorske kampanje za obnovljive izvore energije u Africi. Kako bi se ubrzao napredak u ostvarivanju ciljeva dogovorenih na konferenciji COP 28, predsjednica von der Leyen pozvala je čelnike skupine G-20 i druge čelnike da udruže snage u novom globalnom forumu za energetsku tranziciju. Time će se vlade, međunarodne organizacije i financijski akteri ujediniti u nastojanjima da se ubrza provedba.

Utemeljen na idealima mira i suradnje, EU je nastavio surađivati sa saveznicima na svladavanju najvećih globalnih izazova kako bi održao mir, ojačao obranu i zaštitio svoje građane. U tom je smislu 2024. partnerstvo EU-a i NATO-a - otvori u novoj kartici dobilo na važnosti, a to je doprinijelo održavanju stabilnosti s obje strane Atlantika i omogućilo pružanje potpore Ukrajini. EU i NATO radili su na boljoj koordinaciji civilnog i vojnog djelovanja, povećanju otpornosti ključne infrastrukture i poboljšanju procjene i odgovora na krize i katastrofe. U novim strukturiranim dijalozima sad se razgovara i o pitanjima kao što su kibernetičke prijetnje, svemirske aktivnosti, disruptivne tehnologije, učinci klimatskih promjena i obrambena industrija.

UN je još jedan važan partner EU-a u borbi za mir, sigurnost i stabilnost. Zajednički napori uključuju sprečavanje sukoba, potporu mirovnim misijama i pomoć u obnovi nakon sukoba bilo gdje u svijetu. Strateško partnerstvo EU-a i UN-a za mirovne operacije i upravljanje krizama za razdoblje 2022. – 2024. dodatno je izgrađeno tijekom godine.

EU uviđa da je odlučno djelovanje važno za održavanje mira i stabilnosti, posebno u kriznim vremenima. Zbivanja izvan granica EU-a mogu izravno utjecati na sigurnost njegovih građana. Zajednička sigurnosna i obrambena politika omogućuje EU-u da na sigurnosne prijetnje reagira raspoređivanjem misija i operacija u inozemstvo. Na taj način EU pomaže u sprečavanju sukoba, poboljšava sposobnost partnerskih zemalja za rješavanje sigurnosnih pitanja i smanjuje prijetnje s kojima bi se Europa mogla suočiti.

Kao dio te politike EU je 2024. pokrenuo inicijativu u području sigurnosti i obrane - otvori u novoj kartici namijenjenu zapadnoafričkim zemljama uz obalu Gvinejskog zaljeva kako bi im se pomoglo u svladavanju sigurnosnih problema koji potječu iz područja Sahela, a to su terorizam i druge nezakonite aktivnosti.

Angažman EU-a u području sigurnosti i obrane u cijelom svijetu

• U tijeku je 5 vojnih misija/operacija i
• 12 civilnih misija,
• 3 vojne pomorske operacije i
• 1 civilna i vojna inicijativa.
• Integrirani pristup Sigurnosne i obrambene mjere EU-a pokreću se i provode u skladu s drugim alatima i instrumentima EU-a kako bi se postigao strateški učinak.
• Ciljevi Održavanje mira, sprečavanje sukoba, jačanje međunarodne sigurnosti, podupiranje vladavine prava, sprečavanje trgovine ljudima i piratstva, doprinos pomorskoj sigurnosti i osiguravanje vojne opreme i sigurnosne infrastrukture partnerima EU-a.

U veljači 2024. EU je započeo operaciju Eunavfor Aspides - otvori u novoj kartici, pomorsku operaciju za zaštitu brodova koji plove Crvenim morem od napada hutskih pobunjenika, oružane skupine iz Jemena. Tom se operacijom omogućuje sigurno kretanje brodova i jača sigurnost u Crvenom moru i obližnjoj regiji Perzijskog zaljeva.

Kriza na Bliskom istoku

Humanitarna kriza u Pojasu Gaze drastično se pogoršala od listopada 2023., kad su brutalni teroristički napad Hamasa na Izrael, eskalacija neprijateljstva između strana koja je uslijedila i izraelske vojne operacije velikih razmjera pogoršali postojeću krizu.

EU je tijekom godine nastavio pozivati na prekid vatre u Gazi, bezuvjetno oslobađanje svih talaca, hitno povećanje humanitarne pomoći Gazi i trajni prekid neprijateljstva. Također je opetovano pozivao sve strane, uključujući Izrael, da poštuju međunarodno pravo i međunarodno humanitarno pravo, posebno Ženevske konvencije, te da učine sve što je moguće kako bi zaštitile nedužne civile umjesto da im nanose štetu. EU neumorno radi na sprečavanju prelijevanja sukoba na širu regiju te se zalaže za trajan i održiv mir na temelju dvodržavnog rješenja i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, a to nastoji postići intenzivnijim radom u bliskoistočnom mirovnom procesu.

Žrtve krize u Gazi (podaci iz rujna 2024.)

• 40 000smrtno stradalih
• 88 000ranjenih
• 1,9 milijunaraseljenih osoba

Pogođeno je više od 2,2 milijuna ljudi, a stotine tisuća suočavaju se s ozbiljnim nestašicama osnovnih potrepština kao što su hrana, voda i skloništa. Štete na školskoj i bolničkoj infrastrukturi dodatno utječu na pristup ključnim uslugama. Mnoga su djeca i fizički i psihički traumatizirana pa stoga snose najveće posljedice. Situacija se pogoršava i na Zapadnoj obali. Naime, humanitarne potrebe u palestinskim zajednicama rastu zbog raširenog nasilja doseljenika - otvori u novoj kartici.

Usred tih izazova EU je i dalje predan svojoj humanitarnoj misiji pružajući izravnu pomoć i znatnu financijsku potporu. Pomoć obuhvaća sve osnovne usluge, od hrane i čiste vode do zdravstvene skrbi, skloništa, obrazovanja i zaštite, a pruža se najugroženijima u pogođenim područjima. EU-ov sustav za odgovor na hitne situacije tj. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu - otvori u novoj kartici aktiviran je deset puta 2024. za pružanje pomoći u Gazi, koordinaciju evakuacija i potporu susjednim zemljama na koje ta kriza također utječe.

Usprkos znatnim sigurnosnim rizicima EU nastavlja pružati pomoć u okviru tog mehanizma, među ostalim kroz ciparski pomorski koridor - otvori u novoj kartici, glavnu pomorsku rutu kojom su Njemačka, Cipar, Rumunjska i Slovačka dostavljali hranu i opremu za skloništa. Devet država članica pružalo je materijalnu pomoć egipatskom Ministarstvu zdravstva. U okviru mehanizma EU pomaže svojim partnerima tako što šalje stručnjake i koordinira medicinsku evakuaciju - otvori u novoj kartici teško bolesnih palestinskih pacijenata u Europu.

Više od 20 godina potpore EU-a Palestincima

EU je najveći međunarodni donator pomoći palestinskom narodu.

POTPORA RAZVOJU

• 2014. – 2020. dodijeljeno 2,2 milijarde €
• 2021. – 2024. dodijeljeno 1,36 milijardi € (od čega je odobreno više od 920 milijuna eura)

HUMANITARNA POMOĆ

• od 2000. više od1,1 milijarde €
• 2024. odobrena humanitarna pomoć u iznosu od 238 milijuna € (*) Više od 4000 tona humanitarne pomoći Palestincima u Gazi.

(*) Uključujući dodatnih 45 milijuna eura koje je predsjednica von der Leyen najavila u rujnu.

VIDEOZAPIS: Pomoć Gazi – medicinska potpora Palestincima kojima je potrebna pomoć. © SZO

Na Zapadnoj obali EU i nekoliko država članica surađuju s humanitarnim partnerima na terenu kako bi zaštitili zajednice kojima prijeti prisilno raseljavanje i nasilje doseljenika.

VIDEOZAPIS: Čista voda za Palestince na Zapadnoj obali – EU se udružio s 13 zemalja u izgradnji vodoopskrbnih mreža kao što je ona u Masaferu Yatti kako bi tisuće Palestinaca dobile pristup čistoj i cjenovno pristupačnoj vodi. © West Bank Protection Consortium

Humanitarna pomoć

Kad dođe do prirodnih katastrofa ili sukoba, opasnost prijeti milijunima ljudi. U tim je situacijama humanitarna pomoć nezamjenjiva jer osigurava hranu, sklonište i zdravstvenu skrb najranjivijim skupinama.

Kao jedan od vodećih svjetskih donatora humanitarne pomoći EU je predvodnik takvih aktivnosti. Pruža pomoć ondje gdje je potrebno, neovisno o tome je li riječ o krizi izazvanoj ljudskim djelovanjem ili prirodnoj katastrofi, i to u cijelom svijetu. EU je 2024. dodijelio 2,49 milijardi eura za pomoć više od 300 milijuna ugroženih ljudi.

Komisija pokreće novu operaciju humanitarnog zračnog mosta za pružanje hitne zdravstvene skrbi i dostavljanje osnovnih potrepština onima kojima je pomoć najpotrebnija u Siriji te povećava sredstva za financiranje humanitarne pomoći.

Humanitarna pomoć EU-a u cijelom svijetu 2024.

Globalni proračun za humanitarnu pomoć od 2,5 milijardi eura uključuje 956 milijuna eura za supsaharsku Afriku, 665 milijuna eura za Bliski istok i sjevernu Afriku, 447 milijuna eura za Aziju, Latinsku Ameriku, Pacifik i Karibe, 214 milijuna eura za Ukrajinu, zapadni Balkan i Kavkaz i 205 milijuna eura za sredstva koja nisu geografski uvjetovana. U regiji Sahelu, razorenoj sukobima, klimatskim krizama i epidemijama, EU je pružio neophodnu pomoć u područjima pothranjenosti, raseljavanja, zdravlja i obrazovanja. EU je pružio potporu osobama pogođenima dugotrajnim sukobima i ekstremnim vremenskim uvjetima u istočnoj i južnoj Africi. U Afganistanu, u kojem više od polovine stanovništva treba humanitarnu pomoć zbog sukoba, siromaštva i klimatskih promjena, EU je pružio neophodnu pomoć unutar zemlje i u susjednim zemljama, posebno kad je riječ o sigurnosti opskrbe hranom, zdravstvenoj skrbi i zaštiti. Usred sve intenzivnijeg sukoba u Mjanmaru/Burmi EU je pomogao zadovoljiti sve veće potrebe lokalnog stanovništva i pružiti potporu izbjeglicama iz etničke skupine Rohindža u Bangladešu. Potporu su primile i žrtve sukoba i katastrofa u cijeloj Aziji. U Sjevernoj i Južnoj Americi EU je pomogao pri rješavanju humanitarne krize u Venezueli, pružio potporu žrtvama sukoba u Kolumbiji, pomogao osobama pogođenima nasiljem i kriminalom u Srednjoj Americi i drugdje, pomogao raseljenim osobama u cijeloj regiji i doprinio organizaciji prvog humanitarnog zračnog mosta do Haitija 2024. kao odgovora na sve veće nasilje bandi.

Europski kapacitet za humanitarni odgovor 2024.

• Reagiralo se na 16 kriza u 17 zemalja (Afganistan, Burkina Faso, Čad, Demokratska Republika Kongo, Haiti, Jemen, Kuba, Laos, Libanon, Mali, Niger, Palestina, Ruanda, Sirija, Somalija, Sudan i Sveti Vincent i Grenadini).
• Europski kapacitet za humanitarni odgovor podupirao je inicijative Tima Europa u pet kriza, surađujući s osam država članica na zajedničkim operacijama.
• 93 čarter-leta
• 5402 metričke tone prevezene pomoći (zračnim, morskim i kopnenim putevima)
• 16 683 putnika prevezena letovima humanitarne pomoći EU-a
• otvorena tri skladišta
• mobilizirano 817 tona zaliha
• 13 raspoređenih stručnjaka

Tijekom 2024. EU je organizirao i razna događanja na visokoj razini kako bi se maksimalno povećao humanitarni učinak. U ožujku je u Bruxellesu (Belgija) održan treći Europski humanitarni forum - otvori u novoj kartici, na kojem je EU najavio da će 2024. dodijeliti više od 7,7 milijardi eura za globalne krize.

Nakon toga su u travnju EU, Njemačka i Francuska zajednički organizirali međunarodnu konferenciju o Sudanu - otvori u novoj kartici. U travnju 2023. u toj je zemlji izbio građanski rat, što je uzrokovalo masovno raseljavanje i tešku humanitarnu krizu. Kao odgovor na poziv UN-a iz veljače 2024. međunarodni donatori su se na konferenciji obvezali osigurati više od dvije milijarde eura. Od tog iznosa gotovo 900 milijuna eura je obveza EU-a i njegovih država članica za potporu civilnom stanovništvu u Sudanu i izbjeglicama u susjednim zemljama.

Farchana u Čadu suočava se s humanitarnom krizom uzrokovanom priljevom sudanskih ratnih izbjeglica i posljedicama opetovanih prirodnih katastrofa. Više od 800 000 ljudi sad prijeti prekid opskrbe hranom i hitno im je potrebna humanitarna pomoć, 28. i 29. travnja 2024.

U okviru angažmana za svladavanje globalnih humanitarnih izazova EU je predsjedao ministarskim susretom na visokoj razini u sklopu osme briselske konferencije pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije” - otvori u novoj kartici održane u svibnju. Sudionici su naglasili potrebu za mirnim političkim rješenjem sukoba u Siriji i kontinuiranom financijskom potporom pogođenima. EU i njegove države članice obvezali su se osigurati 3,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te su i dalje najveći donatori pomoći Siriji. Ta su sredstva namijenjena za hitne potrebe Sirijaca u Siriji, izbjeglica u susjednim zemljama i zajednica koje su ih primile.

Sirija je ušla u 13. godinu krize i suočava se s humanitarnim potrebama u dosad nezabilježenim razmjerima. Oko 7,2 milijuna Sirijaca i dalje je interno raseljeno, a potrebe za humanitarnom pomoći veće su nego ikad. Žene i djeca, koji čine više od dvije trećine raseljenog stanovništva, uglavnom su isključeni iz formalnog obrazovanja zbog aktualnog sukoba.

© GOAL

Pomoć drugima u prevenciji katastrofa, pripravnosti i odgovoru

Odlučnost EU-a da sudjeluje u oblikovanju budućnosti globalnog upravljanja krizama jasno je istaknuta u lipnju na Forumu za civilnu zaštitu - otvori u novoj kartici i Konferenciji o upravljanju kriznim situacijama - otvori u novoj kartici. Taj angažman ima i snažnu potporu građana, koji podržavaju jedinstven odgovor na katastrofe.

EU je 2024. radio na jačanju Mehanizma za civilnu zaštitu radi poboljšanja pripreme te sprečavanja i odgovora na katastrofe u cijelom EU-u i u svijetu (vidjeti 4. i 7. poglavlje).