Europska unija i dalje je nepokolebljiva u potpori Ukrajini koja se suprotstavlja ničim izazvanoj i neopravdanoj agresiji Rusije i njezinim nezakonitim pokušajima pripojenja ukrajinskog državnog područja. EU pomaže Ukrajini da se obrani, podupire njezine potrebe za financiranjem i ima važnu ulogu u njezinu oporavku, obnovi i modernizaciji s ciljem prelaska na zeleno, digitalno i uključivo gospodarstvo. Uz to, podupire reforme Ukrajine na njezinu putu prema članstvu u EU-u i bolje usklađivanje ukrajinskog gospodarstva s jedinstvenim tržištem. EU je 2024. nastavio pružati političku, financijsku, humanitarnu i vojnu potporu Ukrajini. Nastavit će se zalagati za pravedan i trajan mir u skladu s međunarodnim pravom, uključujući načela Povelje UN-a, uz očuvanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Financijska pomoć

EU od početka ruske ratne agresije odlučno podupire Ukrajinu. Donošenjem izvanrednih paketa makrofinancijske pomoći - otvori u novoj kartici za stabilizaciju ukrajinskog gospodarstva, iskorištavanjem Europskog instrumenta mirovne pomoći - otvori u novoj kartici za vojnu i obrambenu potporu i organiziranjem namjenskih misija vojnog osposobljavanja EU je brzo djelovao kako bi Ukrajini pružio hitnu financijsku i vojnu potporu.

Tu je potporu EU prošle godine odlučio pretvoriti u sveobuhvatnu i dugoročnu pomoć Ukrajini, koja se trenutačno suočava s dvostrukim izazovom: obnovom gospodarstva i infrastrukture i provedbom reformi na putu prema pristupanju EU-u (vidjeti 8. poglavlje). S obzirom na složenost obnove i reformi za pristupanje EU-u, potreba za trajnom i strukturiranom potporom EU-a bila je očigledna. EU je u tu svrhu uspostavio Instrument za Ukrajinu - otvori u novoj kartici kako bi Ukrajini u razdoblju 2024. – 2027. pružio stabilnu i predvidljivu financijsku potporu u iznosu do 50 milijardi eura.

Instrument za Ukrajinu pokazuje predanost EU-a jačanju otpornosti Ukrajine, poticanju njezina oporavka i olakšavanju njezina puta prema održivom razvoju i članstvu u EU-u. U okviru tog instrumenta 2024. je u državni proračun Ukrajine uplaćeno 16,5 milijardi eura za pomoć u financiranju plaća u javnom sektoru, mirovina i osnovnih javnih usluga, a dodatnih 19,6 milijardi eura mobilizirano je u okviru triju stupova instrumenta.

Instrument za Ukrajinu

Osim financijske pomoći iz Instrumenta za Ukrajinu, u listopadu je donesen i paket mjera - otvori u novoj kartici za provedbu obveza koje su EU i partneri iz skupine G-7 preuzeli na sastanku na vrhu skupine G-7 - otvori u novoj kartici u Fasanu (Apulija, Italija) kako bi Ukrajini osigurali zajmove u iznosu od dodatnih 45 milijardi eura. Od ukupno 45 milijardi eura i nakon doprinosa drugih partnera iz skupine G-7, EU je potvrdio da će kao svoj doprinos izdati zajam za makrofinancijsku pomoć u iznosu od 18,1 milijarde eura. Ti će se zajmovi isplaćivati iz izvanrednih prihoda od imobilizirane imovine ruske središnje banke.

EU i njegove države članice od početka opće ruske invazije do kraja 2024. Ukrajini i Ukrajincima pružili su gospodarsku, humanitarnu i vojnu potporu u vrijednosti većoj od 130 milijardi eura.

Potpora Ukrajini i Ukrajincima (2022. – 2024.)

Od ukupne potpore pružene Ukrajini i Ukrajincima od 2022. do 2024., koja je iznosila više od 130 milijardi eura, više od 64,3 milijarde eura dano je u obliku financijske, gospodarske i humanitarne pomoći, a 47,3 milijarde eura u obliku vojne potpore. Državama članicama na raspolaganje je stavljeno i 17 milijardi eura za potporu osobama koje bježe od rata i 1,5 milijardi eura od prihoda od imobilizirane ruske imovine.

Vojna pomoć

Osim što Ukrajinu opskrbljuju vojnom opremom, EU i njegove države članice podupiru je i tako što pružaju vojno osposobljavanje. Misija EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini - otvori u novoj kartici usmjerena je na jačanje kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga za obranu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Misija blisko surađuje s međunarodnim partnerima sličnih stavova kako bi se poduprlo osposobljavanje ukrajinskih oružanih snaga. Sve aktivnosti misije odvijaju se na tlu EU-a. Dosad su 24 države članice ponudile module i osoblje za osposobljavanje više od 65 000 ukrajinskih vojnika.

EU je 2024. poduzeo i korake za suradnju s Ukrajinom u području obrane. Forum obrambene industrije EU-a i Ukrajine - otvori u novoj kartici, jedan od prvih ishoda nove Strategije za europsku obrambenu industriju - otvori u novoj kartici, organiziran je u svibnju. Osim toga, Ured EU-a za inovacije u području obrane u Kijevu - otvori u novoj kartici (Ukrajina) započeo je s radom u rujnu. Cilj je promicati prekograničnu suradnju obrambene industrije u EU-u i Ukrajini te ih približiti.

Humanitarna pomoć i civilna zaštita za Ukrajinu

Humanitarna pomoć EU-a ukrajinskom narodu uključuje novčanu pomoć, civilnu zaštitu, zdravstvenu skrb, skloništa za hitne situacije i zimska skloništa, medicinske potrepštine, hranu, vodu, opremu za razminiranje i osposobljavanje u području razminiranja te obrazovanje.

Ta sredstva uključuju dodatnih 100 milijuna eura humanitarne pomoći koja je Ukrajini stavljena na raspolaganje od srpnja. Većina je namijenjena pomoći najranjivijim osobama kako bi se mogle pripremiti za zimu.

Stručnjaci procjenjuju da su napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu 2024. doveli do gubitka oko devet gigavata kapaciteta za proizvodnju energije, što je polovina onoga što Ukrajina treba tijekom zime. Kako bi se osigurala dostatna opskrba električnom energijom, EU je stavio na raspolaganje oko 100 milijuna eura - PDF dokument – otvori u novoj kartici za popravak energetske infrastrukture i izvoz više od dva gigavata električne energije u Ukrajinu. Taj će se iznos pokriti izvanrednim prihodima od imobilizirane imovine ruske središnje banke u EU-u (za više informacija o doprinosu EU-a energetskoj sigurnosti Ukrajine vidjeti odjeljak „Obnova Ukrajine” u nastavku).

Svih 27 država članica, zajedno sa šest trećih zemalja, ponudilo je nenovčanu pomoć u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu - otvori u novoj kartici, od medicinskih potrepština do vozila i energetske opreme.

Dosadašnje donacije u okviru mehanizma uključuju:

• više od 9,9 milijuna LED žarulja;
• više od 360 000 proizvoda za hitnu opskrbu energijom, uključujući:
  • 3473 transformatora,
  • 5 autotransformatora,
  • 8809 električnih generatora.

U okviru mehanizma podupiru se i isporuke opreme za razminiranje i vatrogasnih vozila. Zajedno s EU-ovim hitnim zalihama u okviru sustava rescEU - otvori u novoj kartici Ukrajini je poslana dodatna medicinska oprema i energetska pomoć.

Kako bi učinkovito distribuirao ključne zalihe, EU je uspostavio logističke centre u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Dosad je isporučeno više od 152 000 tona pomoći.

EU koordinira i medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je hitno potrebno liječenje. Dosad je gotovo 4000 pacijenata primilo specijaliziranu skrb u 22 zemlje.

Humanitarna pomoć nije ograničena samo na donacije i financiranje jer uredi EU-a u Ukrajini imaju ključnu ulogu u olakšavanju humanitarne koordinacije i razmjene informacija među raznim organizacijama. Humanitarni stručnjaci EU-a provode i redovite terenske misije u gotovo svim pogođenim regijama kako bi procijenili potrebe i pratili inicijative koje financira EU. U Harkivu (Ukrajina) partneri EU-a na terenu pružaju neophodnu pomoć u obliku novca, vode i tople odjeće onima koji bježe od napada.

Ukrajinski pacijenti liječeni u cijeloj Europi

Zaštita i potpora onima koji bježe od rata u Ukrajini

Više od četiri milijuna ljudi koji bježe od rata u Ukrajini dobilo je status privremene zaštite u EU-u. EU je u lipnju tu zaštitu, kojom se dodjeljuje pravo na boravak, zdravstvenu skrb, obrazovanje i rad u svim državama članicama, produljio - otvori u novoj kartici do ožujka 2026.

- otvori Facebook u novoj kartici

VIDEOZAPIS: Dvanaestogodišnji Denys sanja da postane psiholog, ali njegova je škola u Ukrajini zatvorena. Zahvaljujući partnerstvu EU-a i Unicefa može nastaviti učiti na internetu. © Unicef

Nacionalna tijela širom EU-a uložila su mnogo truda kako bi poduprla uključivanje raseljenih učenika na svim razinama i u svim sektorima obrazovanja i osposobljavanja. Djeca iz Ukrajine moraju pohađati lokalne škole u više od polovine država članica, a druge se države članice pripremaju za uvođenje obveznog školovanja za njih u budućnosti. Procjenjuje se da je u školsku godinu 2023./2024. u EU-u upisano 700 000 - otvori u novoj kartici raseljene djece iz Ukrajine, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do višeg srednjoškolskog obrazovanja.

Kroz program Erasmus+ također se podupiru države članice u integraciji raseljenih ukrajinskih učenika i osoblja. Ukrajina i dalje ima koristi od međunarodne dimenzije programa Erasmus+, pri čemu su se 2024. u zemlji prvi put počeli provoditi projekti za izgradnju kapaciteta u području mladih - otvori u novoj kartici i sporta - otvori u novoj kartici. Europska komisija je u lipnju objavila i izvješće pod naslovom The inclusion of displaced children from Ukraine in EU education systems - otvori u novoj kartici („Uključivanje raseljene djece iz Ukrajine u obrazovne sustave EU-a”).

Nakon objave poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa Erasmus+ 2024. - otvori u novoj kartici za osnivanje ili proširenje sveučilišnih saveza, otprilike 35 ukrajinskih sveučilišta pridružilo se savezima europskih sveučilišta kao pridruženi partneri. Ta inicijativa studentima i članovima osoblja omogućuje da studiraju i rade u brojnim europskim zemljama. Osim toga, Europske snage solidarnosti podupiru osobe raseljene zbog rata u Ukrajini putem volonterskih projekata - otvori u novoj kartici.

Dodatnih 10 milijuna eura dodijeljeno - otvori u novoj kartici je za potporu raseljenim istraživačima iz Ukrajine u okviru programa MSCA4Ukraine - otvori u novoj kartici pod programom Obzor Europa, glavnim programom EU-a za financiranje istraživanja i inovacija. Time će se najmanje 50 dodatnih istraživača omogućiti da sigurno nastave raditi na istraživačkim projektima na sveučilištima, u poduzećima, istraživačkim centrima i drugim institucijama sa sjedištem u EU-u i zemljama pridruženima programu Obzor Europa. Taj je iznos dodatak iznosu od 25 milijuna eura koji je već namijenjen za potporu 125 istraživača - otvori u novoj kartici raseljenih zbog rata u okviru programa stipendiranja MSCA4Ukraine.

EU također nastoji osigurati da se Ukrajinci lako integriraju u države članice. Na primjer, zahvaljujući Instrumentu EU-a za tehničku potporu - otvori u novoj kartici gradovi u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj izrađuju dugoročniju strategiju za potporu ukrajinskim obiteljima izbjeglica. To će obiteljima omogućiti održiv i neprekinut pristup osnovnim uslugama kao što su obrazovanje i mogućnosti zapošljavanja.

Ukrajinska izbjeglica Inna započela je praksu u lokalnoj pekari (Randers, Danska) u okviru projekta „Inclusive Restart”, koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda plus. Sada je službeno zaposlena.

VIDEOZAPIS: U Rumunjskoj je Instrument za tehničku potporu pomogao u financiranju internetske platforme koja funkcionira kao jedinstvena kontaktna točka na kojoj ukrajinske izbjeglice mogu pristupiti javnim uslugama.

Osim što potiče integraciju, EU prepoznaje da je važno Ukrajincima pružiti znanje kako bi razumjeli i mogli ostvarivati svoja prava kao osobe s boravištem u EU-u sa statusom privremene zaštite. Stoga je 2024. u šest država članica pokrenuo posebnu kampanju - otvori u novoj kartici za informiranje raseljenih Ukrajinaca o pravima potrošača u EU-u. Tako se osigurava da imaju jednak pristup pravednom postupanju, zaštiti i transparentnosti u svakodnevnim potrošačkim transakcijama. Drugi glavni cilj kampanje bio je potaknuti raseljene Ukrajince da traže pomoć i ostvare svoja prava tako da ih se uputi odgovarajućoj organizaciji potrošača u državi članici u kojoj žive.

Naposljetku, EU nastoji zaštititi, razvijati i promicati europsku kulturnu i jezičnu raznolikost i baštinu te prepoznaje važnost kulturnog izričaja u stvaranju osjećaja zajedništva i uzajamnog razumijevanja. Ukrajina se u prosincu pridružila potprogramu Media - otvori u novoj kartici u okviru programa Kreativna Europa - otvori u novoj kartici, čime je ukrajinskim filmskim i audiovizualnim stvarateljima omogućeno da se prijave za pristup financijskim sredstvima za svoj rad.

EU je nastavio blisku suradnju s Ukrajinom i Moldovom radi poboljšanja prometnih pravaca u okviru inicijative koridora solidarnosti - otvori u novoj kartici. Kako bi se zaobišla ruska blokada ukrajinskih crnomorskih luka, koje su bile glavna točka za izvoz žitarica iz Ukrajine, danas koridori solidarnosti obuhvaćaju trgovinu u svim sektorima i omogućuju Ukrajini i Moldovi izvoz svih vrsta robe na svjetska tržišta, a istodobno se osigurava da ključni uvoz stigne do Ukrajine. Dugoročno će imati iznimno važnu ulogu u obnovi Ukrajine i daljnjoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a.

VIDEOZAPIS: Koridori solidarnosti na djelu.

U okviru koridora solidarnosti EU financira i opremu za potporu graničnim i carinskim tijelima. U lipnju je na granični prijelaz u Čopu u Ukrajini, na granici s Mađarskom, isporučen novi mobilni skener za teret kupljen sredstvima EU-a - otvori u novoj kartici kako bi se ubrzale provjere i smanjilo vrijeme čekanja za vozače kamiona i logistička poduzeća.

Osim koridora solidarnosti, transeuropska prometna mreža - otvori u novoj kartici, ključna inicijativa EU-a za poboljšanje prometne infrastrukture i povezanosti među državama članicama, proširena je na Ukrajinu i Moldovu. Time je subjektima iz obiju zemalja omogućen pristup Instrumentu za povezivanje Europe - otvori u novoj kartici, primarnom mehanizmu financiranja EU-a za razvoj infrastrukture.

EU nastavlja pružati potporu Ukrajini produljenjem povoljnih trgovinskih sporazuma - otvori u novoj kartici, sporazuma o prometu i sporazuma o roamingu.

Prošle je godine EU ponovno produljio mjere trgovinske potpore - otvori u novoj kartici kojima se suspendiraju uvozne carine i kvote na ukrajinsku robu, ovaj put do 5. lipnja 2025.

Međutim, zbog velikog povećanja uvoza nekih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine u EU 2022. i 2023., obnovljene mjere potpore sadržavaju pojačani zaštitni mehanizam. On omogućuje donošenje brzih korektivnih mjera u slučaju znatnih poremećaja na tržištu EU-a ili na tržištima jedne ili više država članica.

Kako bi se Ukrajini pomoglo da svoju robu izvozi na tržišta EU-a i svijeta, EU i Ukrajina u lipnju su produljili i ažurirali svoj sporazum o cestovnom prijevozu - otvori u novoj kartici. Taj je sporazum od početka rata znatno olakšao cestovnu trgovinu između EU-a i Ukrajine, a od toga su oba gospodarstva imala koristi. Sličan sporazum između EU-a i Moldove također je produljen - otvori u novoj kartici.

Kako bi se ojačala suradnja u području prometa, pokrenut je dijalog na visokoj razini o prometu između EU-a i Moldove. To će pomoći u jačanju veza neovisno o vrsti prijevoza i postizanju zajedničkog napretka u održivoj i digitalnoj transformaciji.

Svima je jasno da je za gospodarski oporavak Ukrajine potrebna snažna potpora obnovi te zemlje. EU namjerava učinkovito koordinirati resurse tako što će udružiti napore Ukrajine, EU-a, zemalja skupine G-7 i drugih partnera. Cilj je osigurati da se pomoć Ukrajini planira i pruža učinkovito, na dosljedan, transparentan i uključiv način, izbjegavajući pritom udvostručavanje napora.

Prema izvješću Svjetske banke Ukrajina – brza procjena štete i potreba - otvori u novoj kartici, objavljenom u veljači 2024., troškovi obnove i oporavka Ukrajine u sljedećem će desetljeću iznositi 486 milijardi američkih dolara. Najhitnije potrebe su stanovanje, promet, trgovina i industrija, poljoprivreda, energetika, socijalna zaštita i zaštita izvora prihoda za građane.

Unatoč teškim okolnostima ukrajinsko gospodarstvo 2023. zabilježilo je rast od 5 %. Prema osnovnim prognozama - PDF dokument – otvori u novoj kartici očekuje se da će rast u narednim godinama premašiti 4 %. Međutim, čak i u osnovnom scenariju prema kojem bi krajem 2024. rat počeo jenjavati, realni bruto domaći proizvod Ukrajine dosegnuo bi svoju predratnu razinu tek 2030.

Kako bi pomogao Ukrajini u obnovi, EU je u travnju pokrenuo novi Okvir za ulaganja u Ukrajini - otvori u novoj kartici u okviru Instrumenta za Ukrajinu. Riječ je o 9,3 milijarde eura u investicijskim instrumentima (7,8 milijardi eura u kreditnim jamstvima i 1,51 milijarda eura u bespovratnim sredstvima za mješovito financiranje) kojima bi se moglo mobilizirati do 40 milijardi eura dodatnog financiranja iz europskih financijskih institucija i privatnog sektora. Prva bespovratna sredstva i sporazumi o jamstvima u vrijednosti od 1,4 milijarde eura potpisani su u lipnju na Konferenciji o oporavku Ukrajine u Berlinu - otvori u novoj kartici (Njemačka). Mogli bi mobilizirati šest milijardi eura za ključne projekte obnove i modernizacije, posebno u područjima kao što su energetika i komunalna infrastruktura. Na konferenciji je osnovano i Vijeće za poslovno savjetovanje - otvori u novoj kartici, koje će Platformi za donatore za Ukrajinu - otvori u novoj kartici pružati potporu i stručno savjetovanje kako bi se u toj zemlji unaprijedila investicijska klima i privukla ulaganja iz privatnog sektora.

Osim toga, na Konferenciji EU-a i Ukrajine o ulaganjima održanoj u Varšavi, Poljska, u studenom objavljen je poziv na iskaz interesa usmjeren na privatna poduzeća sa sjedištem u EU-u koja su zainteresirana za ulaganje u Ukrajinu. Konferencija je privukla više od 5500 sudionika iz 32 zemlje, uključujući predstavnike poduzeća i banaka.

Kako bi se omogućila zelenija i socijalno uključiva obnova Ukrajine, EU i Međunarodna financijska korporacija potpisali - otvori u novoj kartici su sporazum o jamstvu u vrijednosti od 90 milijuna eura za potporu uključivoj i održivoj obnovi Ukrajine. Cilj je programa mobilizirati više od 500 milijuna eura ulaganja privatnog sektora u kritičnu infrastrukturu, proizvodnju robe, dekarbonizaciju i očuvanje izvora prihoda za građane.

S tim u vezi, na prvom poslovnom sastanku EU-a i Ukrajine - otvori u novoj kartici održanom 18. travnja okupilo se više od 400 sudionika iz privatnog sektora kako bi raspravljali o ključnim sektorima ukrajinskog gospodarstva za poticanje zelenijeg razvoja.

VIDEOZAPIS: Projekt Nad Dzherelom, dobitnik nagrade „Posebno priznanje napora Ukrajine za obnovu i oporavak”.

Izbor za nagradu novi europski Bauhaus - otvori u novoj kartici, koja doprinosi prepoznatljivosti inovativnih projekata i koncepata iz Europe i šire, prvi je put otvoren za ukrajinske projekte 2024. Napori Ukrajine za obnovu i oporavak zaslužili su posebnu nagradu, koja je dodijeljena dvjema inicijativama za osiguravanje smještaja i zajedničkih prostora za interno raseljene osobe i obitelji kojima je potrebna pomoć. Tom se posebnom nagradom odaje priznanje otpornosti ukrajinskog naroda i podupire proces obnove i oporavka.

Kao odgovor na krizu cijena energije koju je izazvao agresivni rat Rusije protiv Ukrajine Komisija je donijela ciljane instrumente za mjere državne potpore. Prvi je bio privremeni okvir za krizne situacije, a naslijedio ga je privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji - otvori u novoj kartici. Oni su imali važnu ulogu u ublažavanju učinka visokih troškova energije i podupiranju zelene tranzicije u državama članicama. Komisija je u svibnju produljila neke odredbe privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji za dodatnih šest mjeseci, do kraja 2024., kako bi se umanjili postojani tržišni poremećaji, posebno u sektorima poljoprivrede i ribarstva.

Razumljiva je zabrinutost poljoprivrednika u EU-u zbog sve većeg uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Ukrajine pa je mjerama trgovinske potpore, koje su produljene do 5. lipnja 2025., dodana pojačana zaštitna klauzula i zaštitni mehanizam za sedam osjetljivih proizvoda. Rusija je i dalje vrlo veliki svjetski izvoznik žitarica, a njezin se izvoz izravno i neizravno koristi za financiranje rata. Opasnost od poremećaja na tržištu EU-a dovela je do uvođenja - otvori u novoj kartici viših carina na proizvode od žitarica uvezene u EU iz Rusije i Bjelarusa, koje su stupile na snagu 1. srpnja. To je povećanje iznosilo i do 50 %. U skladu s osnovnim načelom EU-a da se ne poduzimaju restriktivne mjere koje bi mogle negativno utjecati na globalnu sigurnost opskrbe hranom, ta povećana carinska zaštita primjenjuje se samo na uvoz na tržište EU-a.

EU je tijekom godine nastavio uvoditi stroge sankcije Rusiji kako bi se ograničila njezina sposobnost financiranja vojne agresije protiv Ukrajine. EU je od veljače 2022. donio ukupno 15 paketa sankcija protiv Rusije. Osim što su usmjerene na određene pojedince i subjekte, sankcije EU-a usmjerene su i na financijski, energetski, prometni, tehnološki i obrambeni sektor.

Trinaesti paket sankcija - otvori u novoj kartici, donesen u veljači 2024., dodatno je ograničio ruski pristup vojnoj tehnologiji, primjerice dronovima, a na popis su uvrštena nova poduzeća i osobe koje sudjeluju u ruskim ratnim naporima. Četrnaesti paket sankcija - otvori u novoj kartici, donesen u lipnju, bavio se pitanjima provedbe i nastojanjima Rusije da izbjegne sankcije EU-a. Sadržavao je važne nove mjere povezane s energijom usmjerene na ukapljeni prirodni plin. Unija je prvi put donijela mjeru koja se izrijekom odnosi na specifična plovila koja se koriste za ruski rat protiv Ukrajine, uz zabranu pristupa lukama i pružanja potrebnih usluga.

U tom su paketu znatno ojačane i financijske sankcije uvođenjem zabrane bankama iz EU-a koje se nalaze izvan Rusije da koriste Sustav za prijenos financijskih poruka, ruski ekvivalent mreže SWIFT (Udruženje za međunarodne međubankarske financijske telekomunikacije). Uvedena je i zabrana transakcija s bankama i pružateljima usluga kriptoimovine koji omogućuju transakcije u korist ruske vojno-industrijske baze. Kako bi se Rusiji dodatno ograničio pristup zabranjenoj robi i tehnologiji, paket sadržava nekoliko mjera koje bi privatnom sektoru i nacionalnim nadležnim tijelima trebale olakšati provedbu sankcija i onemogućiti njihovo izbjegavanje, što podrazumijeva i praćenje poslovanja društava kćeri europskih poslovnih subjekata u inozemstvu.

PODCAST: Podcast o učinkovitosti sankcija EU-a.

Petnaesti paket sankcija - otvori u novoj kartici, donesen u prosincu, usmjeren je na rusku flotu u sjeni, izbjegavanja sankcija i ruski vojno-industrijski kompleks. EU je prvi put uveo potpune sankcije za nekoliko kineskih subjekata, koje uključuju zabrane putovanja, zamrzavanje imovine i zabrane korištenja gospodarskih resursa. Osim toga, paket je usmjeren na ruske proizvođače vojne opreme, brodarska društva i subjekte koji pomažu u izbjegavanju sankcija te su uvedene izmjene kako bi se odgovorilo na rastući broj sudskih postupaka u Rusiji i ruske mjere odmazde protiv EU-ovih središnjih depozitorija vrijednosnih papira. Paket uključuje i 84 dodatna uvrštenja na popis – 54 osobe i 30 subjekata – čime se ukupan broj imena na popisu povećao na više od 2300. To znači da se imovina pojedinaca i subjekata uvrštenih na popis koja se nalazi u EU-u može zamrznuti, a za pojedince vrijedi zabrana putovanja.

EU je donio i sankcije protiv Bjelarusa - otvori u novoj kartici kao odgovor na ulogu te zemlje u nezakonitom, ničim izazvanom i neopravdanom agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine. Te sveobuhvatne mjere obuhvaćaju nekoliko ograničenja koja su već uvedena Rusiji, a odnose se na rizike od izbjegavanja mjera s obzirom na blisku povezanost ruskog i bjeloruskog gospodarstva.

EU ulaže velike napore kako bi osigurao djelotvornu provedbu sankcija. Instrument za tehničku potporu izvor je stručnog znanja prilagođenog potrebama država članica koji im prema potrebi pomaže u utvrđivanju ovlasti i organizacija relevantnih za zamrzavanje imovine. U okviru radne skupine za zamrzavanje i privremeno oduzimanje - otvori u novoj kartici države članice međusobno i s međunarodnim partnerima razmjenjuju iskustva o tome kako unaprijediti provedbu EU-ovih sankcija. U svibnju je na snagu stupila direktiva kojom se usklađuju definicije kaznenih djela i sankcija za kršenje EU-ovih mjera ograničavanja - otvori u novoj kartici, što će dodatno ojačati učinkovitost tih mjera. Tijekom 2024. David O’Sullivan, posebni izaslanik za provedbu sankcija EU-a, nastavio je surađivati s trećim zemljama kako bi se osiguralo da se njihovi subjekti ne upuštaju u izbjegavanje sankcija i tako narušavaju njihovu učinkovitost.

Nakon uvođenja sankcija EU-a imobilizirana je imovina ruske središnje banke u EU-u u vrijednosti većoj od 210 milijardi eura. Izvanredni prihodi ostvareni upravljanjem tom imovinom iznose otprilike 2,5 – 3 milijarde eura godišnje. EU je u svibnju donio pravne akte - otvori u novoj kartici kojima se omogućuje upotreba te neto dobiti u korist Ukrajine, pri čemu je prva isplata u iznosu od 1,5 milijardi eura stavljena na raspolaganje - otvori u novoj kartici u srpnju, a druga je isplata predviđena za proljeće 2025.

U kontekstu neopravdanog, nezakonitog i ničim izazvanog agresivnog rata protiv Ukrajine Rusija svojim djelovanjem kontinuirano krši međunarodno pravo, a pritom su brojni prijavljeni incidenti zapravo međunarodni zločini. Sedamnaest država članica pokrenulo je istrage međunarodnih zločina počinjenih u Ukrajini. Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu - otvori u novoj kartici (Eurojust) ima ključnu ulogu u podupiranju zajedničkog istražnog tima za međunarodne zločine počinjene u Ukrajini - otvori u novoj kartici, u kojem djeluju Ukrajina i šest država članica, a sudionici su i Međunarodni kazneni sud i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva - otvori u novoj kartici. Za istrage je posebno korisna specijalizirana baza podataka Eurojusta pod nazivom središnja baza podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima - otvori u novoj kartici, koja je uspostavljena radi čuvanja, pohrane i analize dokaza povezanih s međunarodnim kaznenim djelima.

Pri Eurojustu je od 2023. smješten i Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine - otvori u novoj kartici. Osnovan je kako bi olakšao rad na pripremi budućeg kaznenog progona zločina agresije, bez obzira na jurisdikciju u kojoj će se kazneni progon pokrenuti. Tužitelji iz zajedničkog istražnog tima, u koji je uključena Ukrajina i jedan tužitelj iz Sjedinjenih Američkih Država, surađuju na terenu, što im omogućuje brzu razmjenu dokaza i postizanje dogovora o zajedničkom daljnjem postupanju u istragama. U svemu aktivno sudjeluje i Međunarodni kazneni sud.

Osim toga, od 2023. EU, Vijeće Europe - otvori u novoj kartici i približno 40 zemalja, zajednički poznatih kao temeljna skupina, aktivno sudjeluju u raspravama o uspostavi posebnog suda za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine. Temeljna skupina ponovno je potvrdila svoju predanost tim nastojanjima objavivši Izjavu iz Beča i Rige - PDF dokument – otvori u novoj kartici 22. studenog 2024. U toj se izjavi iznosi plan za osnivanje posebnog suda u okviru Vijeća Europe na temelju bilateralnog sporazuma između Ukrajine i Vijeća Europe.

Rusiju se također mora proglasiti odgovornom za plaćanje štete koju je prouzročila Ukrajini i njezinu stanovništvu te je i dalje nanosi. U svibnju 2023. 43 zemlje i EU uspostavili su registar šteta prouzročenih agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu - otvori u novoj kartici u okviru Vijeća Europe kako bi se evidentirali zahtjevi za naknadu u slučaju štete, gubitaka i ozljeda uzrokovanih ruskom invazijom. Registar je otvoren za podnošenje prve kategorije zahtjeva - otvori u novoj kartici na konferenciji o ponovnoj uspostavi pravde u Ukrajini - otvori u novoj kartici održanoj 2. travnja 2024. u Haagu u Nizozemskoj. Do listopada je u registar upisano više od 10 000 zahtjeva. Registar šteta objavio je 13. prosinca svoje prve odluke o evidentiranju zahtjeva, koje su se odnosile na 832 zahtjeva zbog oštećenja ili uništenja stambene nekretnine. Nadalje, 2024. je više od 50 zemalja, zajedno s EU-om i Vijećem Europe, sudjelovalo na tri pripremna sastanka za osnivanje Komisije za odštetne zahtjeve. Ti su sastanci bili važan korak prema stvaranju sveobuhvatnog mehanizma obeštećenja kojemu je cilj preispitivanje i utvrđivanje zahtjeva upisanih u registar.

EU snažno podupire Ukrajinu u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u skladu s međunarodnim pravom i načelima Povelje UN-a. Na sastanku na vrhu o miru u Ukrajini - otvori u novoj kartici održanom u Švicarskoj 15. i 16. lipnja EU se obvezao - otvori u novoj kartici poštovati ta načela i podupirati mir uz obnovu suvereniteta, političke neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Osim što će EU podupirati Ukrajinu u postizanju pravednog mira pod vlastitim uvjetima, nastavit će okupljati zemlje svijeta u potpori Ukrajini. EU i Ukrajina potpisali su 27. lipnja dokument Zajedničke obveze Europske unije i Ukrajine u području sigurnosti - PDF dokument – otvori u novoj kartici. Potpisivanjem tog sporazuma - otvori u novoj kartici Europska unija i njezine države članice obvezale su se Ukrajini i njezinu stanovništvu pružiti svu potrebnu političku, financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu koja će joj biti potrebna u narednih deset godina. To uključuje pomoć u izgradnji međunarodne potpore, posebno iz ključnih zemalja u razvoju i gospodarstava u usponu.

Nadalje, EU je zajedno s nekoliko zemalja potpisao pakt za Ukrajinu - otvori u novoj kartici (Ukraine Compact) na 33. sastanku na vrhu NATO-a u srpnju. U tom se dokumentu ističe da je sigurnost Ukrajine važna za sigurnost cijele euroatlantske regije i da je ruska vojna agresija na Ukrajinu prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti. Potpisnici su potvrdili da namjeravaju podupirati Ukrajinu dok ne zaustavi rusku agresiju.