4. POGLAVLJE
Pružanje potpore ljudima i jačanje društava
Prikaži tekst uz fotografiju
Posljednjih je nekoliko godina, u kontekstu globalnih izazova kao što su kriza uzrokovana visokim troškovima života, klimatske promjene i složenost digitalne tranzicije, Europska unija intenzivirala rad na zaštiti i podupiranju ljudi i zajednica. Tijekom 2025. i dalje se radilo na poboljšanju životnih i radnih uvjeta za sve. Najvažnije inicijative odnosile su se na rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina što je nužno kako bi se potaknuo održivi i uključivi rast EU-a i zadržala njegova konkurentnost. EU je nastavio podupirati nove mjere koje radnicima omogućuju iskorištavanje njihovih socijalnih prava. Uz to, glavni prioritet i dalje je bio osigurati da se prema svim građanima postupa jednako i pravedno, bez obzira na njihovo podrijetlo. U tom su cilju doneseni važan okvir za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i planovi za jačanje prava potrošača.
Europski stup socijalnih prava - otvori u novoj kartici služi kao orijentir za snažnu i socijalnu Europu koja je pravedna, uključiva i pruža jednake mogućnosti za sve. Europska komisija 2025. je provela reviziju Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava - otvori u novoj kartici radi njegove bolje provedbe te je njegovih 20 ključnih načela - otvori u novoj kartici pretvorila u konkretne mjere u korist građana. Istodobno je počela raditi - otvori u novoj kartici na novoj Strategiji EU-a za borbu protiv siromaštva, prvoj te vrste na razini EU-a.
Socijalni dijalog ima važnu ulogu u nastojanjima da se zadrži konkurentnost europskih poduzeća, poveća njihova produktivnost, osiguraju kvalitetna radna mjesta i zajamči socijalna pravednost. Komisija i međusektorski socijalni partneri 5. ožujka potpisali su novi Pakt za europski socijalni dijalog - otvori u novoj kartici kako bi ojačali ulogu socijalnih partnera u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanja te socijalnih politika. Osim toga, Europski parlament i države članice postigli su politički dogovor o revidiranoj Direktivi o Europskom radničkom vijeću - otvori u novoj kartici, kojom se osigurava konstruktivno sudjelovanje radnika u odlukama poduzeća radi lakšeg upravljanja promjenama u transnacionalnom okruženju.
Socijalna ekonomija čvrsto se etablirala kao sastavni dio gospodarstva i društva EU-a te doprinosi prosperitetu, konkurentnosti i otpornosti Europe. Komisija je 2025. pokrenula preispitivanje - otvori u novoj kartici Akcijskog plana za socijalnu ekonomiju za razdoblje 2021. – 2030. u sredini programskog razdoblja - otvori u novoj kartici. Više od 4,3 milijuna udruga, zadruga, uzajamnih društava, zaklada i socijalnih poduzeća bavi se djelatnostima koje su umjesto na dobit usmjerene na socijalne i okolišne ciljeve.
Ciljevi EU-a za 2030.
- Trebalo bi biti zaposleno najmanje 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine.
- Barem 60 % svih odraslih osoba trebalo bi pohađati neki oblik osposobljavanja svake godine.
- Trebao bi se smanjiti broj građana izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti za najmanje
15 milijuna.
Vještine za prosperitet EU-a te za gospodarsku i društvenu otpornost
Ljudski kapital nužan je za prosperitet, demokraciju, gospodarsku i društvenu otpornost EU-a te jedinstveno socijalno tržišno gospodarstvo. Kako bi bio konkurentan i spreman za budućnost, EU treba podupirati svoje građane u razvoju vještina koje su potrebne za uspjeh u obrazovanju, radu i životu, kako je istaknuto u Kompasu konkurentnosti - otvori u novoj kartici (vidjeti 2. poglavlje).
Zbog toga je Komisija u ožujku pokrenula Uniju vještina - otvori u novoj kartici, sveobuhvatnu strategiju čiji je cilj poduprijeti razvoj kvalitetnih, uključivih i prilagodljivih sustava obrazovanja, osposobljavanja i vještina kako bi se povećala konkurentnost EU-a. U tom je kontekstu poboljšanje informacija o vještinama na razini EU-a važno za djelotvorne i ciljane politike. Unija vještina također se temelji i djeluje sinergijski s mjerama koje su već poduzete u okviru europskog prostora obrazovanja.
- Svaka peta odrasla osoba ima poteškoća s čitanjem i pisanjem
(Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu, Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2025. – komparativno izvješće, poglavlje 7.2. - otvori u novoj kartici, 2025.).
- Svaki četvrti petnaestogodišnjak zaostaje u čitanju, matematici i prirodoslovlju
(Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu, Usporedni izazov postizanja jednakosti i izvrsnosti u osnovnim vještinama u EU-u - otvori u novoj kartici, 2024.).
- Gotovo četiri petine MSP-ova u EU-u ne mogu pronaći radnike s kvalifikacijama koje trebaju
(Europska komisija, brza anketa Eurobarometra br. 529 - otvori u novoj kartici, rujan 2023.).
Unija vještina
- Stjecanje vještina za veću kvalitetu života i kvalitetna radna mjesta.
- Usavršavanje i prekvalifikacija za digitalnu i zelenu tranziciju.
- Slobodno kretanje kvalificiranih osoba u cijelom EU-u radi konkurentnosti.
- Privlačenje, razvoj i zadržavanje talenata za budućnost Europe.
Povećanje ulaganja u razvoj vještina za mlade radnike od samo 0,1 % moglo bi povećati zaposlenost za 0,25 % i bruto domaći proizvod za 0,18 % (Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi 2024. - otvori u novoj kartici, 2024.).
U razdoblju od 2021. do 2027. EU će uložiti više od 150 milijardi eura za potporu građanima, poduzećima, obrazovnim ustanovama i drugima u razvoju obrazovanja i vještina potrebnih za uspješno i konkurentno europsko gospodarstvo. U novom višegodišnjem financijskom okviru (vidjeti 8. poglavlje) za razdoblje 2028. – 2034. Komisija predlaže da najmanje 14 % sredstava u okviru bilo kojeg nacionalnog i regionalnog partnerskog plana - otvori u novoj kartici (osim namjenskih sredstava za poljoprivredu i Socijalni fond za klimatsku politiku) bude namijenjeno socijalnim rashodima. Novi proračun pridonijet će provedbi europskog stupa socijalnih prava ulaganjem u ljude putem kvalitetnih radnih mjesta, socijalne uključenosti, obrazovanja, vještina, zdravstva, stanovanja i socijalne infrastrukture.
Ulaganje u ljude, priznavanje njihovih vještina i privlačenje talenata iz cijele Europe najvažniji su stupovi Unije vještina. Komisija je 2025. proslavila 20 godina Europassa - otvori u novoj kartici, besplatne i sigurne internetske platforme koja građanima pruža potporu tijekom cijele karijere.
© kite_rin – stock.adobe.com
Privlačenje talenata iz trećih zemalja jedan je od glavnih ciljeva Unije vještina. U studenom su Parlament i Vijeće Europske unije postigli i politički dogovor o Bazi talenata EU-a - otvori u novoj kartici, ključnom alatu za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u EU-u. To će biti jednostavna, moderna i pouzdana platforma za povezivanje tražitelja zaposlenja iz trećih zemalja s poslodavcima u EU-u. Nadalje, 2025. pokrenut je pilot-projekt u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie „Odaberi Europu” kako bi se povećala privlačnost europskih istraživačkih karijera rješavanjem pitanja nesigurnog rada i pružanjem izvrsnih radnih uvjeta.
Osiguravanje kvalitetnih radnih mjesta
Osiguravanje dostupnosti kvalitetnih radnih mjesta ne doprinosi samo socijalnoj pravednosti, već i snažnom i konkurentnom industrijskom okruženju. Komisija je u prosincu donijela Plan za kvalitetna radna mjesta - otvori u novoj kartici. Pripremljen je u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima i trebao bi pridonijeti otvaranju i očuvanju kvalitetnih radnih mjesta, posebno tijekom čiste i digitalne tranzicije, te osigurati da prava radnika idu ukorak s modernim gospodarstvom. U planu se poziva i na provedbu postojećih prava, kvalitetne usluge za sve i u svim regijama, odgovarajuće financiranje te jačanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Uz to, Komisija je pokrenula prvu fazu savjetovanja o Aktu o kvalitetnim radnim mjestima - PDF dokument – otvori u novoj kartici kako bi prikupila stajališta socijalnih partnera o mogućoj inicijativi u tom području.
Potpora radnicima
Iako digitalni alati radnicima i poslodavcima pružaju veću fleksibilnost, što omogućuje veću autonomiju i inovacije, sve se više poziva i na donošenje zaštitnih mjera kako bi se osiguralo da digitalizacija ne umanji prava radnika. Komisija je 2025. nastavila poduzimati korake za zaštitu prava radnika na isključivanje i pravedan rad na daljinu te je zaključila drugu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima. Nadalje, Komisija je do kraja godine uspješno završila rad stručne skupine na prenošenju Direktive o radu putem platforme - otvori u novoj kartici u nacionalno pravo, što su države članice obvezne učiniti do prosinca 2026.
Komisija je u srpnju predložila strože zaštitne mjere za radnike izložene opasnim tvarima s novim graničnim vrijednostima izloženosti kemikalijama - otvori u novoj kartici. Očekuje se da će se tim mjerama u sljedećih 40 godina spriječiti oko 1 700 slučajeva raka pluća i 19 000 drugih slučajeva bolesti te da bi se moglo uštedjeti do 1,16 milijardi eura na troškovima zdravstvene skrbi. Parlament i Vijeće raspravljat će o prijedlogu Komisije. Osim toga, EU je objavio i novi okvirni popis opasnih lijekova - otvori u novoj kartici, zajedno sa smjernicama za upravljanje zdravstvenim i sigurnosnim rizicima povezanima s azbestom - otvori u novoj kartici.
U sve zahtjevnijem geopolitičkom okruženju Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom - otvori u novoj kartici nastavio je pomagati radnicima otpuštenima zbog velikih restrukturiranja. Kao vodeću inicijativu Akcijskog plana za budućnost automobilskog sektora - otvori u novoj kartici Komisija je predložila izmjenu tog fonda kako bi se poduzećima omogućilo da zatraže potporu za radnike kojima predstoji otpuštanje.
Financiranje iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom
- 8 milijuna € za potporu 2 400 otpuštenih radnika nakon stečaja belgijskog proizvođača autobusa Van Hool.
- 1 milijun € za potporu 417 bivših zaposlenika u Belgiji nakon zatvaranja tvornice proizvođača čipova BelGaN.
- 3 milijuna € za pomoć 915 otpuštenih radnika nakon zatvaranja proizvodnog pogona društva Goodyear u Fuldi u Njemačkoj i djelomičnog zatvaranja pogona u Hanauu.
- 8,5 milijuna € za potporu 5 800 radnika otpuštenih nakon stečaja proizvođača baterija Northvolt u Švedskoj.
U svibnju su sindikati i organizacije poslodavaca iz pet sektora potpisali smjernice - otvori u novoj kartici za sprečavanje i suzbijanje nasilja i uznemiravanja povezanih s radom. Prošireno je područje primjene postojećih smjernica kako bi se uključilo nasilje na internetu i istaknula važnost načela rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije.
Cjenovno pristupačno stanovanje i energija
Nepriuštivo stanovanje postalo je sveprisutno pitanje koje traži hitne odgovore u cijeloj Europi. Ono otežava građanima da se sele radi studija ili rada, što pak ugrožava konkurentnost i gospodarski prosperitet EU-a. Nakon konferencije - otvori u novoj kartici održane 24. ožujka, koju su zajednički organizirali Parlament i Komisija, započeo je postupak izrade prvog Europskog plana za priuštivo stanovanje - otvori u novoj kartici, donesenog krajem 2025., na temelju doprinosa novog Savjetodavnog odbora za stanovanje - otvori u novoj kartici. Cilj je plana pomoći državama članicama, regijama i gradovima da prevladaju strukturne izazove, potaknu javna i privatna ulaganja te, u konačnici, poboljšaju pristup održivom, priuštivom i kvalitetnom stanovanju, uključujući socijalno stanovanje.
40 %
mladih smatra rast troškova života najvećim problemom u budućnosti.
Izvor: Europski parlament, brza anketa Eurobarometra – Istraživanje o mladima 2024. - otvori u novoj kartici, veljača 2025.
U planu se predlažu i mjere za produktivniji i inovativniji građevinski sektor i sektor obnove koji će nastojati ukloniti neusklađenost između ponude i potražnje stambenih nekretnina u okviru Europske strategije za stanogradnju - otvori u novoj kartici. Podupire ga inicijativa novi europski Bauhaus - otvori u novoj kartici, u vezi s kojom je Komisija u prosincu donijela komunikaciju i prijedlog preporuke Vijeća - otvori u novoj kartici, zajedno s planom. Inicijativa promiče održive, uključive i estetski privlačne prostore, proizvode i životne stilove, u skladu s europskim zelenim planom i planom za čistu industriju, uz poštovanje različitih kultura i tradicija.
Pristup priuštivom stanovanju nije problem samo za skupine s nižim dohotkom. Zbog toga je Komisija 2025. predložila reviziju Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa - otvori u novoj kartici kako bi se pravilima o državnim potporama olakšala ulaganja u priuštivo stanovanje i socijalno stanovanje. Komisija će surađivati s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima na pojednostavnjenju pravila i postupaka koji ograničavaju stambenu ponudu, a posebna će se pozornost posvetiti planiranju i izdavanju dozvola. Nova zakonodavna inicijativa o kratkoročnom najmu predviđa mjere za pomoć područjima pod stambenim pritiskom.
Sveobuhvatnim rješavanjem temeljnih uzroka stambene krize plan će najveće koristi donijeti onima koji su najteže pogođeni: mladima, studentima, kritičnom osoblju, skupinama s niskim prihodima i drugim skupinama u nepovoljnom položaju. Komisija će mobilizirati nova ulaganja u studentsko i socijalno stanovanje i pomoći državama članicama da ponude bolja rješenja za beskućnike po načelu „stanovanje na prvom mjestu”.
Uz mjere koje bi trebale stanovanje ponovo učiniti priuštivim, EU također pomaže potrošačima da smanje svoje troškove energije. Akcijski plan za priuštivu energiju - otvori u novoj kartici pomoći će kućanstvima i poduzećima u smanjenju računa za energiju (vidjeti 2. poglavlje), a uštede od smanjenja ovisnosti Europe o fosilnim gorivima mogle bi do 2030. dosegnuti 130 milijardi eura. Dodatna prilagođena rješenja razvijena tijekom godine, kao što su revidirana pravila o potrošnji energije električnih uređaja u stanju pripravnosti - otvori u novoj kartici, koja se primjenjuju od 9. svibnja, dodatno će smanjiti potrošnju energije.
Procjenjuje se da će potrošači u EU-u samo zahvaljujući ažuriranim pravilima o uređajima u stanju pripravnosti do 2030. uštedjeti 530 milijuna eura godišnje.
Iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku - otvori u novoj kartici mobilizirat će se najmanje 86,7 milijardi eura u državama članicama od 2026. do 2032. Fond osigurava sredstva za potporu građanima u prelasku na čistu energiju i za ublažavanje mogućih socijalnih učinaka novog sustava trgovanja emisijama za sektore zgrada i cestovnog prometa - otvori u novoj kartici (ETS2) na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike usluga prijevoza. Osim toga, Komisija je u prosincu odobrila prvi nacionalni socijalni plan za klimatsku politiku - otvori u novoj kartici, koji je dostavila Švedska.
Jačanje zaštite potrošača
Zahvaljujući pravilima EU-a o zaštiti potrošača oni su dobro zaštićeni od nepoštenih trgovačkih praksi i imaju pravo na informacije o proizvodima i uslugama koje kupuju. Međutim, razvoj digitalnog gospodarstva i e-trgovine donose nove izazove za potrošače na internetu.
Nova strategija za potrošače - otvori u novoj kartici za razdoblje 2025. – 2030., donesena 19. studenog, trebala bi ojačati prava potrošača na jedinstvenom tržištu. Poboljšat će se provedba, potaknuti konkurentnost i održiv prosperitet, zaštititi ranjivi potrošači, smanjiti administrativno opterećenje i promicati pravedno, zeleno i digitalno gospodarstvo. Važan element programa bit će Akt o digitalnoj pravednosti - otvori u novoj kartici, koji bi trebao biti donesen u drugoj polovini 2026., a čiji je poseban cilj suzbijanje štetnih praksi na internetu, kao što su tamni obrasci i obmanjujući marketing influencera, posebno u vezi s maloljetnicima. Razmotrit će se i mogućnosti za pojednostavnjenje i smanjenje opterećenja bez smanjenja zaštite potrošača. Komisija je objavila i komunikaciju o e-trgovini - otvori u novoj kartici radi uklanjanja zdravstvenih i sigurnosnih rizika povezanih s porastom uvoza male vrijednosti na tržišta EU-a.
Na Europskom sastanku na vrhu o zaštiti potrošača 2025. - otvori u novoj kartici okupili su se oblikovatelji politika, poduzeća i civilno društvo kako bi raspravljali o zaštiti potrošača, prekograničnoj e-trgovini i digitalnim tržištima te izradili novu strategiju za potrošače i povezani akcijski plan. Na događanju su se dvije nove platforme za e-trgovinu pridružile obvezi za zaštitu potrošača - otvori u novoj kartici te se uz deset postojećih potpisnika obvezale da će učiniti više od onoga što je propisano za zaštitu potrošača i njihova digitalna prava.
Zaključci Pregleda potrošačkih uvjeta EU-a za 2025. - otvori u novoj kartici
Vjerojatnost da će kupci na internetu doživjeti probleme veća je za 60 % u odnosu na kupce u trgovinama.
93 % izražava zabrinutost zbog ciljanog oglašavanja, uključujući:
- prikupljanje osobnih podataka bez privole (71 %);
- prekomjerno oglašavanje (67 %);
- neizbježna personalizacija (63 %).
45 % ispitanika susrelo se s internetskim prijevarama u prethodnoj godini.
Mnogi su se suočili s nepoštenim praksama, kao što su:
- lažne recenzije (66 %);
- zavaravajući popusti (61 %).
Druge mjere za zaštitu potrošača u 2025.
- Parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o novim pravilima o sigurnosti igračaka - otvori u novoj kartici.
- U istrazi - otvori u novoj kartici Komisije i nacionalnih tijela za zaštitu potrošača utvrđeno je da gotovo polovina internetskih trgovaca rabljenom robom ne informira pravilno potrošače o njihovim pravima na povrat.
- Komisija je u srpnju bila domaćin dijaloga o provedbi - otvori u novoj kartici zaštite potrošača u digitalnom okruženju.
Kako bi potrošači imali pristup pouzdanim recenzijama i ocjenama turističkog smještaja, EU podupire platforme za rezervacije, upravitelje hotela i organizacije potrošača u izradi novog kodeksa ponašanja - otvori u novoj kartici.
Angažman i sudjelovanje mladih
Važnost mladih u oblikovanju budućnosti EU-a naglašena je u političkim smjernicama - otvori u novoj kartici Komisije za razdoblje 2024. – 2029. EU želi slušati mlade i izravno rješavati njihove probleme.
Novi predsjedničin Savjetodavni odbor za mlade - otvori u novoj kartici, godišnji dijalozi o politikama za mlade - otvori u novoj kartici i Komisijina provjera učinka politika EU-a na mlade - otvori u novoj kartici omogućili su da mladi budu u središtu donošenja politika EU-a. Komisija je 2025. prvi put provela provjeru učinka politika EU-a na mlade u svojem godišnjem programu rada, pri čemu se savjetovala s mladima i civilnim društvom mladih o glavnim inicijativama koje su od velike važnosti za njih. Osim toga, svi povjerenici organizirali su dijaloge o politikama za mlade kako bi ih potaknuli da podijele svoja stajališta i osigurali da se njihov glas čuje na najvišoj razini donošenja odluka u EU-u.
Predsjedničin Savjetodavni odbor za mlade okuplja po jednog mladog predstavnika iz nacionalnog vijeća mladih svake države članice i jednog iz Europskog foruma mladih - otvori u novoj kartici, zajedno s promatračima iz zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za pristupanje EU-u. Odbor savjetuje predsjednicu o pitanjima koja su mladima najvažnija, omogućuje dijeljenje njihovih stajališta o politikama koje je oblikovala Komisija i stavlja mlade u središte donošenja politika EU-a.
Svaki povjerenik održao je svoj prvi dijalog o politikama za mlade u prvih 100 dana novog mandata i tijekom cijele je godine nastavio osobno surađivati s mladim Europljanima.
Od početka mandata održan je
41 dijalog.
Iz 9 dijaloga
proizašli su važni uvidi za inicijative nad kojima se provodi provjera učinka na mlade, kao što su Europski štit za zaštitu demokracije, Europski pakt o oceanima i Vizija za poljoprivredu i hranu.
U okviru Akta o digitalnim uslugama - otvori u novoj kartici donesene su nove smjernice - otvori u novoj kartici o zaštiti maloljetnika kako bi se djeca i mladi zaštitili od rizika na internetu kao što su mamljenje, štetan sadržaj te problematično i ovisničko ponašanje, zlostavljanje na internetu i štetne poslovne prakse.
U političkim smjernicama Komisije naglašava se i važnost jamčenja međugeneracijske pravednosti i osiguravanja da današnje odluke ne štete budućim generacijama kao i poticanja solidarnosti i angažmana među osobama različite dobi. Komisija je 2025. organizirala europski panel građana i građanki (vidjeti 6. poglavlje) i niz strateških dijaloga s građanima, institucijama i civilnim društvom kako bi prikupila informacije za Strategiju za međugeneracijsku pravednost - otvori u novoj kartici.
Potpora obrazovanju i izgradnja mostova
Unija vještina uvelike se nadovezuje na europski prostor obrazovanja - otvori u novoj kartici, inicijativu za pomoć državama članicama u izgradnji uključivijih i otpornijih sustava obrazovanja i osposobljavanja, i provodi se usporedno s tom inicijativom. Komisija je u lipnju objavila izvješće o međuevaluaciji europskog prostora obrazovanja - otvori u novoj kartici, koje Vijeću služi kao osnova za dogovor o novom strateškom okviru za suradnju za razdoblje 2026. – 2030.
Akcijski plan za osnovne vještine - otvori u novoj kartici i Strateški plan za obrazovanje u području STEM-a - otvori u novoj kartici također će se provoditi u okviru Unije vještina. Cilj je tih planova poduprijeti države članice u nastojanjima da osiguraju da svi ljudi, od ranog djetinjstva do odrasle dobi, imaju dobre osnovne vještine i da povećaju udio studenata na studijima u području STEM-a (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika), ponajprije studentica.
Uspješna provedba Unije vještina i europskog prostora obrazovanja ovisi o snažnoj potpori obrazovanju i osposobljavanju. Erasmus+ - otvori u novoj kartici primjer je uspješnog programa EU-a: već 40 godina doprinosi osobnom i akademskom razvoju svojih sudionika, kojih je dosad bilo više od 16 milijuna. U tom je kontekstu Komisija predložila povećanje proračuna programa Erasmus+ za 50 % kako bi se mladima, polaznicima obrazovanja odraslih i nastavnom osoblju pomoglo u mobilnosti u svrhu učenja u drugim državama članicama, što bi ojačalo osjećaj povezanosti, zajedničke vrijednosti EU-a i građanski angažman. Cilj je tog prijedloga ujedno proširiti područje primjene programa kako bi se obuhvatilo volontiranje i uspostaviti jedinstvenu kontaktnu točku za sve projekte i inicijative za mlade koje financira EU.
Program Erasmus+ 2025. je dobio nagradu koju dodjeljuje Cercle d’Economia za europsku integraciju - otvori u novoj kartici.
Europski sastanak na vrhu o obrazovanju i vještinama 2025. - otvori u novoj kartici, na temu „Poticanje rasta u Europi”, bio je usmjeren na pripremu europskih obrazovnih sustava za brze društvene i gospodarske promjene. Ministri, oblikovatelji politika, edukatori, studenti, socijalni partneri i predvodnici u sektoru raspravljali su o tome kako obrazovanje može ojačati konkurentnost, koheziju i demokratske vrijednosti Europe. Komisija je predstavila i novi Pregled obrazovanja i osposobljavanja - otvori u novoj kartici te godišnje izvješće o programu Erasmus+ za 2024. - otvori u novoj kartici
U okviru nastojanja da izgradi stabilan europski prostor obrazovanja, Komisija je 2025. sazvala i prvi Forum za europsku diplomu - otvori u novoj kartici u Firenci (Italija). Na njemu se okupilo više od 160 predstavnika nacionalnih tijela, sveučilišta, agencija za osiguravanje kvalitete i studentskih organizacija kako bi pripremili teren za uvođenje oznake združene europske diplome u okviru obveza preuzetih u Firenci.
Međutim, obrazovanje i razvoj vještina nisu ograničeni samo na sveučilišta. Niz dionika, kao što su pružatelji strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, škole i dionici na tržištu rada, ima koristi od projekata mobilnosti u svrhu učenja i suradnje u okviru programa Erasmus+. Centri strukovne izvrsnosti - otvori u novoj kartici, vodeća inicijativa programa Erasmus+ u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, zabilježili su rekordan broj prijava 2025., ukupno 303, što je povećanje u odnosu na 132 prijave prethodne godine. Za razdoblje 2021. – 2027. programu Erasmus+ dodijeljen je okvirni proračun od 400 milijuna eura za financiranje tih centara. U pozivu na iskaz interesa za 2025. raspoloživi proračun omogućuje financiranje najmanje 15 novih projekata u okviru programa Erasmus+.
Deklaracija iz Herninga o privlačnom i uključivom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za veću konkurentnost i kvalitetna radna mjesta za razdoblje 2026. – 2030.
Deklaracijom iz Herninga - PDF dokument – otvori u novoj kartici, koju su 12. rujna 2025. podržali ministri nadležni za strukovno obrazovanje i osposobljavanje iz država članica, zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u i zemalja Europskog gospodarskog prostora te europski socijalni partneri i Komisija, obnavljaju se i jačaju koordinirana nastojanja da se provedu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s promjenjivim potrebama društva i tržišta rada. Deklaracija je važan doprinos predstojećoj Europskoj strategiji za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, najavljenoj u okviru Unije vještina, i pomoći će u definiranju novog okvira politike u tom području za razdoblje 2026. – 2030.
Europski savez za naukovanje - otvori u novoj kartici ovog je ljeta organizirao događanje na visokoj razini - otvori u novoj kartici, na kojem se okupilo više od 230 sudionika. Glavni dionici, oblikovatelji politika, socijalni partneri, pružatelji obrazovanja, poduzeća i naučnici okupili su se kako bi razmotrili načine na koje naukovanja mogu pridonijeti prelasku na čistu energiju u Europi i razvoju kvalificirane i otporne radne snage. U listopadu je u suradnji s Europskom zakladom za osposobljavanje - otvori u novoj kartici organizirao i seminar za partnerske zemlje u Crnoj Gori - otvori u novoj kartici.
Komisija je 2025. nastavila podupirati pregovore o predloženoj direktivi o pripravništvu - otvori u novoj kartici, zajedno s revidiranom Preporukom Vijeća o ojačanom kvalitativnom okviru za pripravništvo - otvori u novoj kartici.
U Akcijskom planu za osnovne vještine, koji je dio Unije vještina, prvi se put uz vještine kao što su pismenost, matematika i znanost priznaju i građanske vještine. U tom je kontekstu tema Europske nagrade za inovativno poučavanje - otvori u novoj kartici 2025. bila „Građansko obrazovanje – sudjelovanje u demokratskom životu, zajedničke vrijednosti i građanski angažman”. Tijekom godine u sklopu inicijativa za učenje o EU-u u okviru aktivnosti Jean Monnet programa Erasmus+ - otvori u novoj kartici odabrano je 106 prijedloga za najmanje 120 sati poučavanja o demokraciji i vrijednostima EU-a po školi u trogodišnjem razdoblju. Mreže škola Jean Monnet također su se proširile 2025. Te se mreže sastoje od ustanova iz najmanje tri države članice i pomažu integrirati teme povezane s EU-om u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te strukovno obrazovanje i osposobljavanje.
Komisija je 2025. pokrenula i dva kruga prijava za DiscoverEU - otvori u novoj kartici, u kojima su 18-godišnjaci iz cijele Europe imali priliku osvojiti više od 75 000 putnih propusnica. DiscoverEU pomaže mladima da istražuju zajedničku kulturnu baštinu Europe i steknu vještine i kompetencije za cijeli život. Ti su krugovi održani u kontekstu 40. obljetnice Šengenskog sporazuma, koji je omogućio četiri desetljeća slobodnog kretanja u većem dijelu Europe.
Kulturni kompas za Europu
U ovo doba brzih promjena nužno je prepoznati i u potpunosti iskoristiti potencijal kulture i otkloniti poteškoće s kojima se suočavaju kulturni i kreativni sektori i industrije. Komisija je stoga predstavila Kulturni kompas za Europu - otvori u novoj kartici, kojim se utvrđuju vizija i ključni smjerovi za stavljanje kulture u središte donošenja politika EU-a. Ciljevi kompasa ostvarit će se provedbom 20 vodećih inicijativa, uključujući prijedlog Povelje EU-a za umjetnike kako bi se poboljšali radni uvjeti umjetnika i kulturnih djelatnika.
EU je 2025. nastavio raditi na postizanju Unije ravnopravnosti. Prekretnica u tim nastojanjima dogodila se u ožujku, kad je Komisija predstavila Plan za prava žena - otvori u novoj kartici. U tom se planu iznosi dugoročna vizija za postizanje rodne ravnopravnosti, odnosno poštovanje i unapređenje prava žena i uklanjanje prepreka rodnoj ravnopravnosti, uključujući diskriminaciju, nasilje i predrasude potpomognute tehnologijom. Predstavnici institucija EU-a, država članica i organizacija za prava žena okupili su se 16. listopada u Bruxellesu (Belgija) kako bi službeno podržali Deklaraciju o načelima za rodno ravnopravno društvo (dostupnu kao prilog planu). Ta se deklaracija temelji na velikom napretku Strategije za rodnu ravnopravnost - otvori u novoj kartici 2020. – 2025. u izgradnji društva u kojem žene i djevojčice mogu živjeti bez diskriminacije i nasilja.
- Svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje u odrasloj dobi.
- Svaka peta žena doživjela je nasilje u obitelji.
- Svaka šesta žena doživjela je seksualno nasilje.
Izvor: Eurostat, EIGE i FRA, EU Gender-based Violence Survey – Key results - otvori u novoj kartici (Istraživanje EU-a o rodno uvjetovanom nasilju – glavni rezultati), 2024.
Komisija je u listopadu objavila i Strategiju o ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba za razdoblje 2026. – 2030. - otvori u novoj kartici, u kojoj se ciljane mjere kombiniraju s pojačanim nastojanjima da se ravnopravnost LGBTIQ+ osoba uključi u sve politike EU-a. U posljednjih se pet godina povećala društvena prihvaćenost LGBTIQ+ osoba u cijelom EU-u. Prema istraživanju Eurobarometra o diskriminaciji u EU-u - otvori u novoj kartici oko 75 % građana izjasnilo se da im je prihvatljivo imati kolege homoseksualce, lezbijke ili biseksualne osobe. Unatoč tome, LGBTIQ+ osobe i dalje doživljavaju nerazmjerne i neprihvatljive razine mržnje.
- Svaka druga LGBTIQ+ osoba i dalje doživljava uznemiravanje potaknuto mržnjom.
Izvor: FRA, LGBTIQ Equality at a Crossroads – Progress and challenges - otvori u novoj kartici (Ravnopravnost LGBTIQ osoba na sjecištu: napredak i poteškoće), 2024.
Borba protiv diskriminacije
Suzbijanje antisemitizma bilo je još jedno ključno područje djelovanja EU-a u 2025. jer je nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. u Europi zabilježen porast antisemitskih incidenata motiviranih mržnjom i nasilja nad Židovima. Komisija je u travnju bila domaćin drugog Foruma civilnog društva o suzbijanju antisemitizma i njegovanju židovskog načina života - otvori u novoj kartici, na kojem se okupilo 250 stručnjaka i aktivista kako bi raspravljali o posebnim mjerama za daljnje jačanje borbe protiv antisemitizma u EU-u. S obzirom na očite prijetnje židovskoj zajednici, Komisija će se u svojem djelovanju i dalje voditi Strategijom EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.) - otvori u novoj kartici.
Komisija se 2025. bavila i borbom protiv rasizma i radom na pristupačnosti. U travnju je pokrenula javno savjetovanje - otvori u novoj kartici radi oblikovanja predstojeće Strategije EU-a za borbu protiv rasizma za razdoblje 2026. – 2030. Tom novom strategijom uvest će se mjere za suzbijanje svih oblika rasizma, uključujući antiromizam i mržnju prema muslimanima. Temeljit će se na smjeru utvrđenom u Akcijskom planu EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025. - otvori u novoj kartici, čiji je cilj intenzivirati borbu protiv rasizma na pojedinačnoj i strukturnoj razini.
Uzimajući u obzir doprinose s 18. sastanka Europske platforme za uključivanje Roma - otvori u novoj kartici, Komisija je 12. studenog održala dijalog o provedbi - otvori u novoj kartici kako bi utvrdila preostale poteškoće, mogućnosti za pojednostavnjenje i najbolju praksu radi postizanja ciljeva Strateškog okvira EU-a za Rome - otvori u novoj kartici za razdoblje 2020. – 2030.
70 %
Roma živi u siromaštvu. Premda je to manje nego 2016. (80 %), još uvijek je vjerojatnost da će obitelji Roma biti suočene sa siromaštvom četiri puta veća nego kod općeg stanovništva u EU-u.
Izvor: FRA, Rights of Roma and Travellers in 13 European countries - otvori u novoj kartici (Prava Roma i Putnika u 13 europskih zemalja), 2025.
Kad je riječ o pristupačnosti, Europskim aktom o pristupačnosti - otvori u novoj kartici, koji se u državama članicama primjenjuje od 28. lipnja, osigurava se da su ključni proizvodi i usluge, kao što su telefoni, računala, televizori, bankarske i platne usluge, javni prijevoz, platforme za e-trgovinu i elektroničke komunikacije, dostupni osobama s invaliditetom, što im olakšava potpuno sudjelovanje u društvu.
Komisija je u svojem programu rada za 2026. - otvori u novoj kartici najavila i komunikaciju o poboljšanju Strategije o pravima osoba s invaliditetom - otvori u novoj kartici. U studenom je objavila poziv na očitovanje i otvoreno javno savjetovanje - otvori u novoj kartici kako bi prikupila povratne informacije o trenutačnim poteškoćama i potrebama za osiguravanjem jednakih prava za osobe s invaliditetom u EU-u.
Veća pristupačnost gradova u EU-u
Pristupačni prostori glavni su prvi korak prema postizanju ravnopravnosti. U 2025. obilježeno je 16. izdanje dodjele Nagrade za pristupačnost grada - otvori u novoj kartici, kojom se odaje priznanje gradovima u EU-u za osiguravanje pristupačnosti osobama s invaliditetom.
U prosincu je Zaragoza (Španjolska) osvojila Nagradu za pristupačnost grada 2026. jer je sjajan primjer kako gradovi u EU-u mogu uspješno integrirati pristupačnost u sve aspekte gradskog života.
© rh2010 – stock.adobe.com
EU je odlučan boriti se protiv diskriminacije na svim područjima, uključujući digitalni prostor. Komisija je 2025. pozitivno ocijenila Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu+ - otvori u novoj kartici na temelju članka 45. Akta o digitalnim uslugama te ga je stoga integrirala u koregulatorni okvir tog akta (vidjeti 6. poglavlje). Potpisnici kodeksa obvezali su se, među ostalim, na jačanje svojih sustava za otkrivanje i uklanjanje nezakonitog govora mržnje, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti te blisku suradnju s civilnim društvom kako bi se spriječilo širenje takvog sadržaja.
- Komisija je 2025. povećala vidljivost društvenih sportskih inicijativa dodjelom nagrada #BeActive, kojima se odaje priznanje organizacijama i pojedincima koji koriste sport za poticanje, među ostalim, uključenosti, rodne ravnopravnosti i mira.
Odavanje priznanja uključivim društvima
Povodom Europskog mjeseca raznolikosti - otvori u novoj kartici u svibnju se obilježava dugoročna predanost EU-a raznolikosti i uključivosti na poslu i u društvu. Tom je prilikom 2025. održano više od 500 događanja u cijelom EU-u.
Među njima se posebno ističe četvrta godišnja Nagrada za europske prijestolnice uključivosti i raznolikosti - otvori u novoj kartici, kojom se odaje priznanje radu gradova i regija EU-a na promicanju uključivosti i stvaranju društava u kojima nema diskriminacije.
Pobjednici u različitim kategorijama bili su sljedeći:
- jedinice lokalne samouprave s više od 50 000 stanovnika: Utrecht, Nizozemska;
- jedinice lokalne samouprave s manje od 50 000 stanovnika: Mariehamn, Finska;
- posebna kategorija nagrade za uključivo stanovanje: Braga, Portugal.
© Jacob Lund – stock.adobe.com