8. POGLAVLJE

Priprema Europe za budućnost

Konferencijska dvorana puna sudionika koji stoje ispred ekrana na kojem piše „European Citizens’ Panel” (europski panel građana i građanki). Prikaži tekst uz fotografiju
Europski panel građana i građanki o novom proračunu EU-a, Bruxelles, Belgija, 28. ožujka 2025.

Europska unija 2025. se usredotočila na pripremu za izazove i prilike u sljedećem desetljeću. Njezine su institucije surađivale na jačanju otpornosti, pojednostavnjenju pravila i donošenju politika koje ostvaruju konkretne rezultate i za građane i za poduzeća. Okosnica tog rada bila je priprema novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034., koji bi trebao omogućiti jednostavniji i fleksibilniji proračun prilagođen budućim potrebama. Usporedno s time, EU je predložio reforme za smanjenje birokracije i troškova te poboljšanje upravljanja financijskim rizicima. Predviđanjem, čvršćim partnerstvima i učinkovitom provedbom EU stvara okvir za dugoročno blagostanje i sigurnost.

Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. – 2034.

Dugoročni proračun EU-a, višegodišnji financijski okvir (VFO), podupire građane, poljoprivrednike, istraživače, poduzeća i regije u EU-u i šire. Aktualni VFO (za razdoblje 2021. – 2027.), zajedno s planom oporavka NextGenerationEU - otvori u novoj kartici, bio je ključan za borbu protiv pandemije bolesti COVID-19 i energetske krize, zaštitu milijuna radnih mjesta i poticanje čiste i digitalne tranzicije. Pružena je i velika potpora Ukrajini te je povećana sigurnost Europe u kontekstu ruske ratne agresije.

Europska komisija 2025. je donijela prijedlog VFO-a za razdoblje 2028. – 2034. - otvori u novoj kartici, koji bi trebao olakšati suočavanje sa sve većim geopolitičkim i gospodarskim izazovima te izazovima održivosti. Taj jednostavniji, fleksibilniji i konkretniji proračun od gotovo dva bilijuna eura (što je oko 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a) iskoristit će se za potporu neovisnosti, sigurnosti, prosperitetu, uključivosti i otpornosti EU-a u sljedećem desetljeću.

UKLJUČIVIJI I DEMOKRATSKIJI PROCES

Tijekom pripreme proračuna Komisija je provela kampanju na razini Europe kako bi prikupila informacije od dionika na svim razinama, od nacionalnih vlada do građana.

Piotr Serafin i Nikos Christodoulides razgovaraju za stolom. Ruke na stolu ukazuju na prisutnost drugih sudionika izvan kadra.
Piotr Serafin, povjerenik Europske komisije za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu (lijevo), krenuo je 2025. u europsku turneju kako bi potaknuo široku i uključivu raspravu na cijelom kontinentu, naglašavajući predanost Komisije bliskoj suradnji s državama članicama. Tijekom posjeta Nikoziji sastao se s ciparskim predsjednikom Nikosom Christodoulidesom (desno) i drugim visokim dužnosnicima. Tijekom posjeta, koji se održao uoči ciparskog predsjedanja Vijećem koje je započelo u siječnju 2026., istaknuta je strateška uloga te zemlje u ključnoj fazi pregovora o VFO-u. Nikozija, Cipar, 4. rujna 2025.
Video prikazuje sudionike na europskom panelu građana i građanki koji govore o tome što očekuju od novog proračuna EU-a.
VIDEOZAPIS:Sudionici europskog panela građana i građanki o novom proračunu EU-a raspravljaju o tome što žele od proračuna, kako bi se sredstva trebala trošiti i koje bi sektore trebao podupirati.

Prijedlog VFO-a temelji se na nekoliko glavnih inicijativa, pri čemu se priznaje da status quo više ne funkcionira:

stvaranje jednostavnijeg, prilagodljivijeg i učinkovitijeg proračuna;

ulaganje u zajedničke strateške prioritete, uključujući obranu, konkurentnost, sigurnost te čistu i digitalnu tranziciju;

moderniziranje zajedničkih politika, kao što su zajednička poljoprivredna politika, zajednička ribarstvena politika te ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;

postizanje ravnoteže između predvidljivosti (za dugoročnu potporu ulaganjima, poljoprivrednike i regije) i fleksibilnosti ondje gdje je to potrebno u svijetu koji se brzo mijenja;

slanje jasne poruke o jedinstvu, neovisnosti i predanosti EU-a promicanju i obrani temeljnih vrijednosti;

osiguravanje vjerodostojnosti EU-a definiranjem jasnog plana otplata zajmova iz instrumenta NextGenerationEU.

U predloženom proračunu:

  • najmanje 296 milijardi eura bilo bi namijenjeno za potporu poljoprivrednicima i ribarima, a u okviru nacionalnih i regionalnih partnerskih planova primjenjivao bi se cilj od 10 % za ruralna područja;
  • 35 % ukupne potrošnje (najmanje 700 milijardi eura) bilo bi namijenjeno klimatskim i okolišnim ciljevima;
  • gotovo 220 milijardi eura bilo bi namijenjeno za ulaganja u slabije razvijene regije, a potpora tranzicijskim i razvijenijim regijama bila bi stabilna i predvidljiva;
  • poštovanje vladavine prava i Povelje Europske unije o temeljnim pravima - otvori u novoj kartici bio bi neizostavan uvjet;
  • proračun programa Erasmus+ - otvori u novoj kartici povećao bi se za 50 %;
  • proračun za prometnu infrastrukturu udvostručio bi se kako bi se poboljšale veze u cijeloj Europi i mreža prilagodila za vojne svrhe;
  • 131 milijarda eura izdvojila bi se za obranu i svemir, što je pet puta više nego u trenutačnom VFO-u;
  • socijalni cilj od 14 % ukupnog proračuna za nacionalne i regionalne partnerske planove (isključujući ono što je namijenjeno za poljoprivrednike i ribare te sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku) podržao bi razvoj vještina, smanjenje siromaštva i socijalnu uključenost;
  • proračun za istraživačke i inovacijske aktivnosti gotovo bi se udvostručio kako bi se ojačala konkurentnost EU-a, s trenutačnih 95 milijardi eura na 175 milijardi eura.

S obzirom na sve veće financijske potrebe EU-a i sve veći pritisak na nacionalne proračune, kao i predstojeći početak otplate zajmova u okviru instrumenta NextGenerationEU 2028., Komisija je predložila nove načine za povećanje vlastitih sredstava, s ciljem ostvarivanja više od 58,2 milijarde eura godišnje (u cijenama iz 2025.) putem novih i revidiranih izvora prihoda.

U prijedlogu za sljedeći VFO Komisija predviđa uspostavu triju glavnih fondova: Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost - otvori u novoj kartici, Europskog fonda za konkurentnost - otvori u novoj kartici, koji bi podupirao razvoj, širenje i uvođenje strateških tehnologija, te instrumenta Globalna Europa - otvori u novoj kartici, koji bi omogućio više strateškog financiranja vanjskog djelovanja u cijelom svijetu.

Aktima donesenima 2025. u kontekstu preispitivanja kohezijske politike EU-a - otvori u novoj kartici u sredini programskog razdoblja reorganiziraju se sredstva iz VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se državama članicama i regijama pomoglo da preraspodijele sredstva na nove strateške prioritete, uključujući konkurentnost, sigurnost i obranu, civilnu pripravnost, stanovanje, otpornost vodoopskrbe i energetsku tranziciju.

Zaštita proračuna EU-a od prijevara

Zaštita svakog eura ključna je za uspješnost proračuna EU-a. Komisija je u srpnju pokrenula preispitivanje EU-ove strukture za borbu protiv prijevara - otvori u novoj kartici kako bi ojačala zaštitu financijskih interesa EU-a od sve većih prijetnji kao što su transnacionalne prijevare, organizirani kriminal usmjeren na sredstva EU-a i zlouporaba naprednih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i kriptovalute.

Jačanje okvira EU-a za upravljanje financijskim rizicima

Okvirom EU-a za upravljanje financijskim rizicima obuhvaćeni su rizici povezani s proračunom EU-a, instrumentom NextGenerationEU i drugim financijskim instrumentima. Komisija je 2025. ojačala taj okvir proširenjem uloge - otvori u novoj kartici neovisnog glavnog službenika za rizike, koji sada nadzire sve financijske operacije EU-a, uključujući zaduživanje, kreditiranje, proračunska jamstva i upravljanje imovinom. Ta je promjena odgovor na preporuke - otvori u novoj kartici Europskog revizorskog suda za jačanje nadzora i upravljanja rizicima u vezi sa zaduživanjem, jamstvima i povezanim financijskim instrumentima EU-a.

Europski semestar

Europski semestar - otvori u novoj kartici ima važnu ulogu u gospodarskom upravljanju EU-a. Proljetni paket 2025. - otvori u novoj kartici označava završetak prvog potpunog godišnjeg ciklusa makroekonomskog nadzora unutar reformiranog okvira gospodarskog upravljanja - otvori u novoj kartici, koji je stupio na snagu u travnju 2024. Time se jača uloga semestra ne samo kao kanala za usmjeravanje reformi i ulaganja, nego i kao okosnice fiskalnog nadzora EU-a.

U preporukama za pojedine zemlje - otvori u novoj kartici za 2025. državama članicama savjetovalo se da se usredotoče na pitanja konkurentnosti i sigurnosti. Paket europskog semestra prvi je put sadržavao i važne preporuke o vještinama i kvalitetnim radnim mjestima, uz osiguravanje socijalne pravednosti.

U izvješćima za pojedine zemlje - otvori u novoj kartici analizirane su fiskalne, porezne, inovacijske, klimatske i okolišne politike država članica i regija, kao i njihove politike u području rada te socijalne i zdravstvene politike. Izvješća su uključivala i preispitivanje provedbe planova za oporavak i otpornost te programa kohezijske politike.

Valdis Dombrovskis govori za govornicom. Na zaslonu u pozadini prikazane su riječi „European Semester 2025 – Spring Package” (Europski semestar 2025. – proljetni paket).
Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo i produktivnost te provedbu i pojednostavnjenje, na konferenciji za medije o proljetnom europskom semestru 2025., Bruxelles, Belgija, 4. lipnja 2025.

Uspjeh Mehanizma za oporavak i otpornost

Videozapis u kojem se navodi kako Mehanizam za oporavak i otpornost pomaže ljudima u cijelom EU-u tako što potiče održivi rast kroz transformativne reforme i ključne projekte.
VIDEOZAPIS:Izvješće za 2025. o napretku Mehanizma za oporavak i otpornost.

Mehanizam za oporavak i otpornost službeno će prestati funkcionirati 2026., ali i dalje potiče reforme i ulaganja u cijelom EU-u. Komisija je 2025. pozvala države članice da ubrzaju napredak i olakšala im postupke te otvorila put - otvori u novoj kartici neometanom i uspješnom zaključenju Mehanizma za oporavak i otpornost. Iz mehanizma, središnjeg elementa instrumenta NextGenerationEU, državama članicama su do kraja 2025. isplaćene gotovo 394 milijarde eura za potporu gospodarskoj i socijalnoj otpornosti te čistoj i digitalnoj tranziciji.

Četvrto godišnje izvješće o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost - otvori u novoj kartici pokazalo je da su zahvaljujući njemu povećana javna ulaganja, za koja se očekuje da će 2025. dosegnuti 3,8 % bruto domaćeg proizvoda, što je povećanje u odnosu na 3,2 % iz 2019. To je povećanje rezultat podupiranja, među ostalim inicijativama, dekarbonizacije i digitalizacije industrijske proizvodnje i usluga, uvođenja više od 900 000 postaja za punjenje čistih vozila i povezivanja 16 milijuna kućanstava na brzi internet. U studiji Komisije - otvori u novoj kartici ukupni financijski učinak Mehanizma za oporavak i otpornost u razdoblju 2020. – 2030. procijenjen je na 892 milijarde eura, od čega je više od 546 milijardi izravnog učinka i više od 345 milijardi učinaka prelijevanja među gospodarstvima država članica.

Jačanje otpornosti EU-a

EU mora ojačati svoju otpornost kako bi zaštitio svoje građane i prosperitet s obzirom na ozbiljne sigurnosne prijetnje, promjene u međunarodnom poretku i sve veće učinke klimatskih promjena i uništavanja okoliša. U Izvješću o strateškim predviđanjima 2025. - otvori u novoj kartici, objavljenom u rujnu, utvrđeni su koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se u EU-u očuvali mir i temeljne vrijednosti te dobrobit njegovih stanovnika u burnim i neizvjesnim vremenima.

U izvješću se predlaže osam područja djelovanja:
  1. oblikovanje dosljedne globalne vizije za EU;
  2. jačanje unutarnje i vanjske sigurnosti;
  3. iskorištavanje umjetne inteligencije te snage tehnologije i istraživanja;
  4. jačanje dugoročne gospodarske otpornosti i priprema za previranja na tržištu rada;
  5. podupiranje održive i uključive dobrobiti;
  6. novi model obrazovanja i vještina;
  7. zaštita demokracije;
  8. priprema za demografsku transformaciju i jačanje međugeneracijske pravednosti.

U izvješću se ističe potreba da se razmotre čak i nepoznati scenariji ili scenariji koje je teško zamisliti i da predviđanje postane stalni element u donošenju politika EU-a. Od 2026. godišnja izvješća o predviđanjima bit će više od puke analize trendova i uključivati testiranje otpornosti politika na stres u različitim scenarijima, što će omogućiti bolju pripremljenost EU-a za budućnost.

Pojednostavnjenje pravila EU-a

Kako bi EU bio spreman za budućnost, otpornost i veća sposobnost djelovanja moraju ići ruku pod ruku sa smanjenjem birokracije i boljim funkcioniranjem pravila u praksi. Kao nastavak provedbe agende za bolju regulativu - otvori u novoj kartici, EU je tijekom godine intenzivirao rad na pojednostavnjenju politika i propisa - otvori u novoj kartici, kako je navedeno u komunikaciji „Jednostavnija i brža Europa” - otvori u novoj kartici. To je uključivalo dijaloge o provedbi - otvori u novoj kartici, koji povjerenicima pružaju forum na političkoj razini za prikupljanje povratnih informacija od dionika o tome kako pravila i programi EU-a funkcioniraju u praksi. Kao dopunu tim dijalozima svaki povjerenik pripremio je godišnje izvješće o napretku u pojednostavnjenju, provedbi i izvršenju - otvori u novoj kartici za prvu polovinu 2025., u kojem se navode napredak, izazovi i konkretni sljedeći koraci u okviru njihovih portfelja.

Rad EU-a na boljoj regulativi već daje rezultate: prema izvješću OECD Regulatory Policy Outlook 2025 - otvori u novoj kartici rangiran je na prvom mjestu u analizi transparentnosti, angažmana dionika i regulatornih procjena učinka koju je provela Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj.

Deset paketa pojednostavnjenja - otvori u novoj kartici donesenih 2025. pomoći će u uštedi gotovo 12 milijardi eura godišnjih administrativnih troškova. Komisija do 2029. namjerava smanjiti administrativno opterećenje za najmanje 25 % za sva poduzeća i najmanje 35 % za mala i srednja poduzeća.

Raffaele Fitto stoji uz drugog muškarca ispred dvokrilnih vrata od drva i stakla.
Raffaele Fitto, izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme (lijevo), u posjetu projektu „BUSINESS Station” koji financira EU u Alūksneu, Latvija, 10. lipnja 2025.

Osiguravanje djelotvorne provedbe prava EU-a

Propisi ostvaruju svoj puni potencijal tek kad se u potpunosti provedu i primijene. U tu svrhu Komisija blisko surađuje s državama članicama kako bi im pomogla u provedbi prava i politika EU-a - otvori u novoj kartici. Ako države članice to ne učine, Komisija protiv njih može pokrenuti postupke zbog povrede - otvori u novoj kartici. Međutim, intenzivno radi na tome da to spriječi pružanjem praktičnih smjernica, osposobljavanja i tehničke pomoći te održavanjem sastanaka. Na primjer, novim smjernicama za razmjenu podataka povezanih s baterijama - otvori u novoj kartici Komisija je pomogla državama članicama u primjeni ažuriranih odredbi Direktive o energiji iz obnovljivih izvora - otvori u novoj kartici. Te smjernice pomažu državama članicama da primijene usklađen pristup razmjeni informacija kao što su razina napunjenosti, starost i lokacija baterije. U njima se pružaju praktična pojašnjenja i tehnička potpora kako bi se osigurala dosljedna provedba u cijelom EU-u.

  • Tijekom 2025. pokrenuta su
    552
    nova postupka zbog povrede.
  • Zaključena su
    554
    postupka zbog povrede.
  • Sudu Europske unije upućen je
    71
    predmet u vezi s 21 državom članicom.
  • U 20 slučajeva zatražene su financijske sankcije.

Institucijski okvir EU-a i dalje se razvija u skladu s novim političkim i strateškim prioritetima. Tijekom 2025. najprije je Poljska, a zatim Danska predsjedala Vijećem Europske unije i za obje su zemlje u prvom planu bile sigurnost i otpornost.

Komisija je iznosila zakonodavne prijedloge, a Europski parlament i Vijeće kao suzakonodavci pridonosili su ostvarenju zajedničkih prioriteta. Države članice, uz potporu nadzorne uloge Komisije i rada drugih institucija i tijela EU-a - otvori u novoj kartici, osiguravale su djelotvornu provedbu u cijelom EU-u.

Bliska i transparentna suradnja među institucijama ključna je za pravilno funkcioniranje EU-a kao demokracije. Parlament i Komisija u rujnu su zaključili pregovore - otvori u novoj kartici o ažuriranom Okvirnom sporazumu za poboljšanje međuinstitucijskih odnosa, povjerenja, transparentnosti i dijaloga. Taj se sporazum temelji na devet političkih načela - otvori u novoj kartici koja su predsjednica Europskog parlamenta i predsjednica Europske komisije dogovorile u listopadu 2024.

Donald Tusk i Mette Frederiksen rukuju se u sobi s bijelim zidovima. Straga se nalaze mramorni kipovi s obje strane. Iza njih poredano je više europskih i danskih zastava.
Donald Tusk, poljski premijer (lijevo), i Mette Frederiksen, danska premijerka (desno), na neformalnom sastanku šefova država ili vlada na kojem su čelnici EU-a raspravljali o tome kako ojačati zajedničku obranu Europe i potporu Ukrajini, Kopenhagen, Danska, 1. listopada 2025. © Getty Images, Liselotte Sabroe
António Costa, Roberta Metsola i Ursula von der Leyen razgovaraju i smiju se u dvorani za plenarne sjednice Europskog parlamenta.
Slijeva nadesno: predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, Francuska, 1. travnja 2025.

75. godišnjica Schumanove deklaracije

Svake godine 9. svibnja EU slavi Dan Europe. Ta je prigoda 2025. bila još svečanija jer je obilježena 75. godišnjica Schumanove deklaracije - otvori u novoj kartici. U toj deklaraciji, koju je 9. svibnja 1950. predstavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, predloženo je osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik, prethodnice današnjeg EU-a.

Ursula von der Leyen, Roberta Metsola, António Costa i Luc Frieden stoje jedni pokraj drugih i drže iste uokvirene dokumente.
Slijeva nadesno: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, predsjednik Europskog vijeća António Costa i premijer Luksemburga Luc Frieden u kući Roberta Schumana, Luxembourg, Luksemburg, 9. svibnja 2025.