6. POGLAVLJE

Očuvanje europske demokracije i europskih vrijednosti

Na slici je gomila ljudi. U sredini nose ogromnu europsku zastavu. Prikaži tekst uz fotografiju
Povorka ponosa, Budimpešta, Mađarska, 28. lipnja 2025. © Attila Kisbenedek / AFP via Getty Images

U stabilnoj demokraciji građani mogu slobodno izražavati svoja stajališta i oblikovati vlastita mišljenja. Mogu sudjelovati u demokratskom životu, birati političke predstavnike i odlučivati o svojoj budućnosti u javnom prostoru u kojem se izražavaju različita stajališta i prihvaća raznolikost. Europska unija je 2025. intenzivirala svoj rad na jačanju demokracije i otpornosti na unutarnje i vanjske pritiske. Također je nastavila poticati građane da sudjeluju u demokratskom procesu i oblikuju politike koje utječu na njihove živote i zajednice.

Europski štit za zaštitu demokracije

Nadovezujući se na rad koji je već obavljen u okviru Akcijskog plana za europsku demokraciju - otvori u novoj kartici i Paketa za obranu demokracije - otvori u novoj kartici, u studenom je predstavljen Europski štit za zaštitu demokracije - otvori u novoj kartici. Cilj mu je ojačati europske demokracije i omogućiti Europljanima da ostvaruju svoja prava, slobodno oblikuju i izražavaju svoja mišljenja te aktivno i sigurno sudjeluju u demokratskom životu EU-a. Mjerama u okviru Europskog štita ojačat će se demokratske institucije, zaštititi integritet izbora te poduprijeti sloboda i pluralizam medija.

Glavni prioriteti Europskog štita za zaštitu demokracije:

  • poboljšanje informiranosti o stanju i podupiranje kapaciteta za odgovor radi zaštite integriteta informacijskog prostora;
  • jačanje demokratskih institucija, slobodnih i poštenih izbora te slobodnih i neovisnih medija;
  • podupiranje građanskog odgoja, vještina za demokraciju i medijske pismenosti radi izgradnje otpornog društva te poticanje građana da sudjeluju u demokratskom životu.

Osnovat će se Europski centar za demokratsku otpornost za predviđanje i otkrivanje prijetnji, izdavanje ranih upozorenja i koordinaciju brzih odgovora, koji će biti operativno središte novog Europskog štita za zaštitu demokracije. Taj će centar, s državama članicama u središtu, biti okvir za olakšavanje razmjene informacija i izgradnju kapaciteta za sprečavanje zajedničkih prijetnji, osobito inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama te dezinformacija.

Michael McGrath sjedi između dvoje drugih ljudi u panel-raspravi pred skupinom mladih. U pozadini je plakat na kojem piše „We talk” (Razgovaramo).
Michael McGrath (u sredini), povjerenik Europske komisije za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača, domaćin je dijaloga o politikama za mlade radi razmjene mišljenja o demokratskom jačanju položaja mladih u okviru rada Komisije na Europskom štitu za zaštitu demokracije, Dublin, Irska, 3. ožujka 2025. Glavni su ciljevi dijaloga o politikama za mlade ohrabriti mlade da u razgovoru s povjerenicima iznesu svoje mišljenje o političkim inicijativama EU-a i uzeti u obzir ta mišljenja u oblikovanju političkih programa EU-a (vidjeti i 4. poglavlje).

Europska komisija 2025. se obvezala i da će pojačati suradnju s civilnim društvom te njegovu zaštitu i potporu, prepoznajući važnu ulogu koju ono ima u jačanju demokracija i izgradnji otpornih društava. Nova Strategija EU-a za civilno društvo - otvori u novoj kartici ima sljedeća tri glavna cilja:

Glavni ciljevi Strategije EU-a za civilno društvo:

  1. jačanje uspješne i smislene suradnje s civilnim društvom kao partnerom u upravljanju;
  2. osiguravanje otvorenog, sigurnog i poticajnog prostora za građansko djelovanje pružanjem potpore i zaštite organizacijama civilnog društva;
  3. pružanje potpore organizacijama civilnog društva odgovarajućim, održivim i transparentnim financiranjem.

Osiguravanje integriteta informacija

Neprijateljski akteri putem novih tehnologija mogu širiti dezinformacije u dosad neviđenim razmjerima i nevjerojatnom brzinom. Zbog toga EU i države članice hitno moraju suzbijati inozemno upletanje i manipuliranje informacijama te ojačati otpornost društva na te prijetnje.

Kodeks dobre prakse EU-a u suzbijanju dezinformacija - otvori u novoj kartici donesen je 2018. i prvi je dobrovoljni samoregulatorni instrument za internetske platforme i tražilice na svijetu. Od veljače 2025. službeno je integriran - otvori u novoj kartici u koregulatorni okvir Akta o digitalnim uslugama kao kodeks ponašanja.

82 % Europljana slaže se da je postojanje vijesti ili informacija koje pogrešno prikazuju stvarnost ili su čak potpuno lažne velik problem za demokraciju.

77 % Europljana slaže se da je postojanje takvih vijesti ili informacija problem u njihovoj zemlji.

Izvor: Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra br. 102 - otvori u novoj kartici, studeni 2024.

Modeli umjetne inteligencije (UI) opće namjene postaju osnova za mnoge UI sustave u EU-u. Kako bi se osigurala sigurna i pouzdana umjetna inteligencija, u Aktu o UI-ju - otvori u novoj kartici utvrđuju se pravila za dobavljače takvih modela. Kako bi se industriji pomoglo da se uskladi s tim pravilima, koja su se počela primjenjivati u kolovozu, objavljen je dobrovoljni kodeks postupanja - otvori u novoj kartici, kojem je doprinijelo više od 1 000 dionika, uključujući dobavljače modela, mala i srednja poduzeća, akademsku zajednicu, stručnjake za sigurnost UI-ja, nositelje prava i organizacije civilnog društva.

Putem Europskog opservatorija za digitalne medije - otvori u novoj kartici EU ima uvid u europski internetski informacijski prostor, a služi i za jačanje otpornosti društva na dezinformacije. Novi regionalni Europski opservatorij za digitalne medije, pod nazivom FACT - otvori u novoj kartici, započeo je s radom 2025. kako bi pružio potporu Moldovi i Ukrajini, među ostalim zemljama, u borbi protiv dezinformacija. U okviru svoje misije FACT je pratio i izborno razdoblje u Moldovi 2025. i tako doprinio integritetu izbora.

Henna Virkkunen drži mikrofon i govori na panel-raspravi, a pokraj nje su dvije žene. Iza njih se nalazi platno po kojem su ispisani inicijali MSC i riječi „Munich Security Conference” (Konferencija o sigurnosti u Münchenu).
Henna Virkkunen (u sredini), izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju, prisustvovala je panel-raspravi na temu „Dezinformacije i ‚AI-pokalipsa’ za demokracije” tijekom Konferencije o sigurnosti u Münchenu 2025., Njemačka, 14. veljače 2025.

Jačanje izbornih pravila

Omogućavanje svim građanima da sudjeluju na izborima neophodno je za jamčenje zdrave demokracije i izgradnju povjerenja u EU. Zbog toga je Unija u lipnju donijela nova pravila - otvori u novoj kartici za jačanje aktivnog i pasivnog biračkog prava mobilnih građana na europskim izborima, bez obzira na to gdje u EU-u žive. Države članice moraju do lipnja 2027. prenijeti pravila u nacionalno zakonodavstvo.

Slobodan pristup biračkog tijela informacijama ključan je element slobodnih i poštenih izbora. Nova pravila EU-a o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju - otvori u novoj kartici, koja se primjenjuju od listopada, osiguravaju otvorenu raspravu, poštene kampanje i slobodne izbore. Potiču i odgovornost političkih aktera i olakšavaju građanima da budu informirani. U skladu s tim pravilima politički oglasi moraju biti jasno označeni i u njima se mora navesti tko ih je i koliko platio i ciljaju li na određenu publiku. To će građanima omogućiti da lako identificiraju političke oglase i donose informirane odluke.

Europska demokracija, sigurnost i gospodarstvo temelje se na vladavini prava. Na temelju vladavine prava vrijednosti EU-a postaju konkretne koristi za one koji žive u EU-u i tako se potiče stabilnost, socijalna kohezija, konkurentnost i gospodarsko blagostanje. Poštovanje vladavine prava ključno je i za dodjelu sredstava EU-a. Europska unija predana je očuvanju vladavine prava kako bi građani i poduzeća iz cijelog EU-a mogli uživati svoja prava i slobode.

89 % građana EU-a smatra da je važno poštovati vrijednosti EU-a, uključujući vladavinu prava.

Izvor: Europska komisija, specijalno istraživanje Eurobarometra br. 553 - otvori u novoj kartici, srpanj 2024.

U Izvješću o vladavini prava za 2025. - otvori u novoj kartici, u kojem se analiziraju države članice i četiri zemlje kandidatkinje (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), potvrđeno je da je u mnogim državama članicama došlo do pozitivnog pomaka jer su poduzete važne reforme. Međutim, poteškoće su i dalje prisutne, a u nekoliko slučajeva situacija je ozbiljna. U izvješću je poseban naglasak stavljen na dimenziju jedinstvenog tržišta kako bi se pomoglo u utvrđivanju i rješavanju pitanja vladavine prava koja izravno utječu na način na koji poduzeća ulažu, natječu se i rastu u Europi. U Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u - otvori u novoj kartici za 2025. predstavljeni su novi pokazatelji koji su relevantni za jedinstveno tržište i ističu ključnu ulogu učinkovitih i neovisnih pravosudnih sustava u poticanju pravednog i konkurentnog tržišnog okruženja.

EU je u globalnom kontekstu i dalje uporište za slobodne medije i uzor za demokratske sustave. Međutim, sve je više zabrinjavajućih trendova koji potvrđuju da EU treba poduzeti odlučnije mjere za zaštitu tog načela europske demokracije. U tu se svrhu većina odredaba Europskog akta o slobodi medija - otvori u novoj kartici počela primjenjivati 8. kolovoza. Cilj je tih pravila bolje zaštititi medije i novinare od političkog upletanja i osigurati da mogu lakše djelovati preko granica, bez nepotrebnog pritiska. Cilj je novog Europskog odbora za medijske usluge - otvori u novoj kartici, osnovanog na temelju tog akta, ojačati suradnju na razini EU-a, među ostalim u borbi protiv inozemnog upletanja i manipuliranja informacijama, te promicati djelotvornu i dosljednu primjenu okvira prava EU-a o medijima.

Potpora EU-a slobodnim medijima

900 000 € za jačanje položaja vijeća za tisak i medije u konvergentnom medijskom okruženju.

500 000 € za uvođenje sustava praćenja vlasništva nad medijima - otvori u novoj kartici kako bi se osigurala nacionalna baza podataka.

2 milijuna € bespovratnih sredstava za potporu inovacijama lokalnih i regionalnih medija i poticanje pluralizma.

3 milijuna € za mehanizam za brzi odgovor - otvori u novoj kartici kako bi se pružila praktična pomoć u zaštiti novinara koji su u opasnosti.

1,1 milijun € za provedbu alata za praćenje medijskog pluralizma - otvori u novoj kartici kako bi se utvrdili mogući rizici za medijski pluralizam.

5,2 milijuna € za potporu ponovnoj dodjeli bespovratnih sredstava medijskim sektorima od posebne važnosti za demokraciju - otvori u novoj kartici (kao što su lokalno i istraživačko novinarstvo, novinarstvo od javnog interesa i mediji zajednice).

2,9 milijuna € za centar za slobodu medija - otvori u novoj kartici za potporu postojećim i etabliranim neovisnim bjeloruskim i ruskim medijima koji djeluju u EU-u.

3 milijuna € za Europski festival novinarstva i slobode medija - otvori u novoj kartici.

Nagrada Saharov za 2025.

Europski parlament svake godine dodjeljuje Nagradu Saharov kako bi odao priznanje iznimnim pojedincima i organizacijama koji brane ljudska prava i temeljne slobode, štite prava manjina i bore se za poštovanje međunarodnog prava, demokracije i vladavine prava.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja za 2025. dodijeljena je Andrzeju Poczobutu iz Bjelarusa i Mziji Amaglobeli iz Gruzije, novinarima koji su zatvoreni zbog zalaganja za istinu i koji postaju simboli borbe za slobodu i demokraciju. EU stoji uz njih i uz sve koji i dalje zahtijevaju slobodu.

Roberta Metsola stoji uz dvije žene, Janu Poczobut i Irmu Dimitradze, koje drže uokvirene plave potvrde o Nagradi Saharov. Iza njih stoje članovi Europskog parlamenta i plješću.
Roberta Metsola (sredina), predsjednica Europskog parlamenta, s Janom Poczobut (desno), kćeri uhićenog novinara Andrzeja Poczobuta iz Bjelarusa, i Irmom Dimitradze (lijevo), predstavnicom uhićene novinarke Mzije Amaglobeli iz Gruzije, na svečanosti dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja u Europskom parlamentu, Strasbourg, Francuska, 16. prosinca 2025.

Ključ zdrave demokracije su građani koji imaju mogućnost odlučivanja. EU je odlučan u stavu da treba slušati mišljenja građana i ostalih dionika te poticati sudjelovanje javnosti u postupku donošenja politika. To postiže nizom inicijativa, kao što su javna savjetovanja i povratne informacije - otvori u novoj kartici, europska građanska inicijativa - otvori u novoj kartici i europski paneli građana i građanki - otvori u novoj kartici. Ti paneli, koji su postali redovit dio demokratskog života u EU-u, okupljaju 150 nasumično odabranih građana iz svih 27 država članica kako bi raspravljali o ključnim dugoročnim izazovima i dali preporuke oblikovateljima politika. Tijekom godine EU je pokrenuo i strateške dijaloge s ključnim industrijskim sektorima, čime je stvoren uključiv forum za rješavanje konkretnih problema.

Komisija je 2025. poduzela i daljnje korake u vezi s uspješnom europskom građanskom inicijativom iz 2023. „Stop rezanju peraja – stop trgovini”, koja poziva EU da poduzme mjere za okončanje međunarodne trgovine odrezanim perajama morskih pasa. EU je u siječnju 2025. pojačao praćenje trgovine proizvodima od morskih pasa zahvaljujući 13 novih tarifnih oznaka za morske pse i njihove peraje.

  • 98 javnih savjetovanja pokrenuto 2025.

    Primljene su povratne informacije za:

    • 201 dokument u okviru poziva na očitovanje;
    • 51 zakonodavni prijedlog;
    • 224 nacrta provedbenih i delegiranih akata.

  • Pokrenute su četiri nove europske građanske inicijative:

    • „HouseEurope! Snaga obnove”;
    • „Hrana je ljudsko pravo za sve: zajamčimo zdrave, pravedne i održive prehrambene sustave”;
    • „Save your right, save your flight!” (Sačuvajmo prava putnika u zračnom prometu!);
    • „Izraelsko kršenje ljudskih prava: za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela”.

  • Organizirana su dva nova panela građana i građanki:

    • Europski panel građana i građanki o proračunu EU-a;
    • Europski panel građana i građanki o međugeneracijskoj pravednosti.
Raznovrsna grupa ljudi sjedi u redovima za stolovima. Svi sudionici nose slušalice. U prvom planu je mlada žena koja se smije i namješta slušalice.
Sastanak europskog panela građana i građanki o međugeneracijskoj pravednosti, Bruxelles, Belgija, rujan 2025. Panel je sazvan radi rasprave o tome kako bi trebao izgledati međugeneracijski pravedan, održiv i uključiv EU. Preporuke građana izravno će utjecati na predstojeću Strategiju za međugeneracijsku pravednost, koja bi trebala biti dovršena 2026.
Strateški dijalozi 2025.