Europska unija i dalje nepokolebljivo podupire Ukrajinu, koja se bori protiv ničim izazvane i neopravdane agresije Rusije i njezinih nezakonitih pokušaja da pripoji ukrajinsko državno područje. Slobodna Ukrajina znači i slobodnu Europu, zbog čega će EU, zajedno s partnerima i saveznicima sličnih stavova, i dalje pružati sveobuhvatnu političku, financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njezinu stanovništvu.

EU je pružio dosad neviđenu vojnu potporu ukrajinskim oružanim snagama, a više od 4 milijuna Ukrajinaca pronašlo je utočište u državama članicama. Uz to, podupire reforme u Ukrajini, koje će joj omogućiti da napreduje prema članstvu u EU-u, i bolju integraciju ukrajinskog gospodarstva u jedinstveno tržište. Pružio je i znatnu financijsku pomoć za jačanje otpornosti, oporavka i obnove. Osim toga, Europska komisija nastavlja se zalagati za pravedan i trajan mir u skladu s međunarodnim pravom, uključujući načela Povelje UN-a, uz očuvanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Prošle su gotovo četiri godine otkad je Rusija pokrenula opću ratnu agresiju na Ukrajinu. EU i dalje pruža potporu Ukrajini i njezinu stanovništvu, dok god to bude potrebno. To je činio i 2025., čvrsto vjerujući da će Ukrajina uskoro biti mirna i prosperitetna zemlja za sve svoje građane i pronaći svoje mjesto u EU-u. EU i države članice od početka su rata do kraja 2025. pružili 193,3 milijarde eura potpore - otvori u novoj kartici. Samo ove godine EU je pokrio 84 % potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem. Komisija je nastavila koordinirati pružanje pomoći s drugim donatorima putem platforme za koordinaciju donatora za Ukrajinu. Na sastanku Europskog vijeća 18. i 19. prosinca čelnici EU-a odlučili su putem zajedničkog zaduživanja mobilizirati dodatnih 90 milijardi eura za razdoblje 2026. – 2027., uz potporu iz proračuna EU-a.

EU je nastavio pružati neophodnu humanitarnu pomoć i u Ukrajini i u Moldovi, konkretno financiranjem za hitnu potporu. To uključuje rujanskih 40 milijuna eura - otvori u novoj kartici pomoći Ukrajincima da prežive četvrtu ratnu zimu, pomoć humanitarnim partnerima da isporuče materijal za skloništa, popravak oštećenih domova i centara za raseljene osobe te poboljšanje pristupa vodi, sanitarnim uslugama i grijanju.

Od početka opće ruske invazije u veljači 2022. Komisija je dodijelila više od milijardu eura za programe humanitarne pomoći u Ukrajini, od čega 220 milijuna eura u 2025.

Radi pružanja hitne potpore Ukrajincima EU je u dosad najvećim razmjerima aktivirao Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu - otvori u novoj kartici. Dosad je svih 27 država članica, zajedno sa šest zemalja sudionica (Island, Moldova, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska), ponudilo materijalnu pomoć, od medicinskih potrepština i materijala za skloništa do vozila i energetske opreme. Ukrajini je ukupno donirano više od 156 000 tona pomoći. Osim toga, od 2022. više od 4 700 pacijenata prebačeno je na liječenje u razne bolnice u Europi.

EU i dalje prihvaća osobe koje bježe od rata. Države članice 2025. su se složile da se status privremene zaštite - otvori u novoj kartici, koji Ukrajincima omogućuje da žive, rade i studiraju u EU-u, produlji do 4. ožujka 2027. Od 2022. države članice primile su više od 4 milijuna ljudi. Komisija je u lipnju predložila da se države članice počnu pripremati za prelazak iz sustava privremene zaštite na druge opcije pravnog statusa te da olakšaju vraćanje i reintegraciju onih koji se žele vratiti u Ukrajinu.

Komisija je u srpnju objavila i da se obvezala Ukrajini omogućiti pridruženo članstvo u programu Erasmus+, čime će se proširiti mogućnosti obrazovanja i mobilnosti za ukrajinske studente i nastavnike. Osim toga, u okviru programa Erasmus+ u školskoj godini 2025./2026. podijelit će se 2 milijuna novih udžbenika ukrajinskim učenicima.

Sigurnost Ukrajine neraskidivo je povezana sa sigurnošću Europe. Zbog toga je glavni prioritet EU-a okončati rusku agresiju na Ukrajinu i njezine nezakonite pokušaje pripajanja ukrajinskog državnog područja te osigurati pravedan i trajan mir. Tijekom 2025. EU je poduzeo više važnih koraka prema tom iznimno zahtjevnom i složenom cilju, uključujući pružanje kontinuirane vojne potpore i uvođenje uzastopnih paketa sankcija sa stvarnim financijskim posljedicama po rusko gospodarstvo.

Nametanjem novih sankcija EU je dodatno ograničio pristup Rusije tehnologijama koje se koriste na bojištu, oslabio njezin vojno-industrijski kompleks i pojačao borbu protiv ruske flote u sjeni. Također je dodatno ograničio mogućnost Rusije da ostvaruje prihode od energenata i uveo zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina od 1. siječnja 2027.

EU i države članice osigurali su oko 66 milijardi eura vojne potpore od početka opće vojne agresije na Ukrajinu, od čega su 6,4 milijarde eura dodijeljene u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći - otvori u novoj kartici. EU je osigurao i 3,4 milijarde eura od prihoda od imobilizirane ruske imovine te je jedan od glavnih pružatelja osposobljavanja Oružanim snagama Ukrajine u okviru misije EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini - otvori u novoj kartici. Na taj je način dosad osposobljeno oko 85 000 članova ukrajinskog vojnog osoblja. Svi ti oblici vojne potpore pomažu ojačati položaj Ukrajine na bojištu i u pregovorima, čime se smanjuje gubitak ljudskih života.

I u 2025. EU se pobrinuo da rusko vodstvo odgovara za najteže zločine počinjene u Ukrajini i protiv nje. U veljači su Komisija, Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeće Europe i Ukrajina, zajedno s 37 drugih zemalja, postavili temelje za osnivanje Posebnog suda za zločin agresije na Ukrajinu. Sporazum između Vijeća Europe i Ukrajine o osnivanju tog suda potpisan je u lipnju. Sud će biti ovlašten da se ruski politički i vojni čelnici, koji snose najveću odgovornost za zločine počinjene u Ukrajini, privedu pravdi. Komisija je usto u prosincu potpisala Konvenciju o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu u ime Unije. To je bio jedan od najvažnijih koraka prema tome da krivci snose odgovornost i da se zajamči pravda za Ukrajinu i ukrajinski narod te da se osigura odgovarajuća naknada žrtvama tog brutalnog rata.

Kako bi se sankcije EU-a u potpunosti provele, zakonodavstvom EU-a državama članicama omogućeno je oduzimanje imovine povezane s kaznenim djelima. Zahvaljujući radnoj skupini „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje” - otvori u novoj kartici države članice su do kraja 2025. zamrznule više od 27 milijardi eura privatne imovine ruskih i bjeloruskih oligarha i njihovih suradnika.

EU je uspostavio Instrument za Ukrajinu - otvori u novoj kartici, namjenski financijski instrument u iznosu do 50 milijardi eura, kako bi se Ukrajini, koja je na putu prema pridruživanju EU-u, za razdoblje 2024. – 2027. pružila predvidljiva i fleksibilna potpora u oporavku, obnovi i modernizaciji.

U veljači 2025. EU je Ukrajini ponudio novi paket potpore - otvori u novoj kartici kako bi se njoj, zajedno s Moldovom, omogućila potpuna integracija u europsko energetsko tržište do početka 2027., kao i nastavak integracije u plinski sektor EU-a, pod uvjetom da Ukrajina znatno ubrza potrebne tržišne reforme.

Istodobno je nastavio poticati postupnu integraciju Ukrajine u jedinstveno tržište, posebno u okviru detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine između EU-a i Ukrajine. Ukrajina se stoga 1. siječnja 2026. pridružila sustavu „u roamingu kao kod kuće” - otvori u novoj kartici. Osim toga, EU i Ukrajina produljili su do ožujka 2027. svoj sporazum o cestovnom prijevozu - otvori u novoj kartici, koji pojednostavnjuje prekogranični provoz tereta u korist obaju gospodarstava. Komisija je organizirala i dosad najveću pojedinačnu operaciju u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu: transport cijele termoelektrane iz Litve u Ukrajinu radi zadovoljavanja energetskih potreba stanovništva.

Koridori solidarnosti - otvori u novoj kartici, otvoreni u svibnju 2022., Ukrajini i dalje omogućuju uvoz potrebne robe i izvoz niza poljoprivrednih i drugih proizvoda. Koridori solidarnosti bili su ključni za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda do sredine 2023., no Ukrajina je otad, unatoč ruskim djelovanjima, osigurala svoj crnomorski koridor. EU pomaže da taj koridor, koji ukrajinskim plovilima omogućuje izvoz, ostane u funkciji i tako omogućuje Ukrajini da nastavi trgovinu putem Crnog mora. Održivost i sigurnost tog pomorskog puta EU je također osiguravao putem ulaganja u infrastrukturu i koordinaciju.

EU je tijekom 2025. nastavio upotrebljavati instrumente za jamstvo izvoznih kredita kako bi poticao trgovinu. Na primjer, u lipnju je postignut prvi dogovor - otvori u novoj kartici u okviru EU-ova instrumenta za jamstvo izvoznih kredita za Ukrajinu te je putem danskog Ureda za izvoz i uvoz osigurano 20 milijuna eura jamstava za izvoz iz EU-a u Ukrajinu.

EU je radi obnove Ukrajine 2025. kombinirao financijske instrumente, jamstva, bespovratna sredstva i potporu uvjetovanu reformama, koji bi trebali pridonijeti većoj otpornosti i gospodarskoj stabilnosti te zemlje i omogućiti njezin dugoročni održivi oporavak. Pritom središnju ulogu ima Instrument za Ukrajinu za razdoblje 2024. – 2027. Iz Okvira za ulaganja u Ukrajini, investicijskog ogranka Instrumenta za Ukrajinu, osigurana je potpora EU-a u iznosu od 9,5 milijardi eura, a može se mobilizirati još do 40 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja za oporavak i obnovu Ukrajine. Dosad je dodijeljeno 6,9 milijardi eura za financiranje programa ulaganja koji su od izravne koristi ukrajinskom narodu – otvaranje novih radnih mjesta, opskrba električnom energijom, toplinskom energijom i čistom vodom, priuštivo stanovanje, izgradnja skloništa, obnova infrastrukture oštećene u ratu i drugo.

U ožujku je objavljen poziv na podnošenje prijedloga - otvori u novoj kartici za potporu malim poduzećima, zajednicama pogođenima ratom i ulaganju u oporavak. Cilj mu je bio proširiti pristup financijskoj potpori za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća putem banaka i tako ojačati socioekonomsku koheziju Ukrajine. Nakon toga uslijedio je novi poziv na iskaz interesa, koji je zaključen u listopadu.

EU je dosad mobilizirao više od 2,3 milijarde eura, uključujući 1,55 milijardi eura bespovratne potpore iz Instrumenta za povezivanje Europe, za poboljšanje prometne povezanosti između EU-a, Ukrajine i Moldove. Tako je Ukrajina u rujnu otvorila prvu željezničku prugu europske standardne širine kolosijeka - otvori u novoj kartici, koja omogućuje putovanje vlakom iz Ukrajine u gradove kao što su Budimpešta u Mađarskoj i Beč u Austriji bez presjedanja. U srpnju je u okviru tog instrumenta odabran novi projekt u vrijednosti od 73,5 milijuna eura za izgradnju takve željezničke pruge od Poljske do Skniliva (u blizini Ljviva) u Ukrajini. To će doprinijeti daljnjoj integraciji Ukrajine u željezničku mrežu EU-a.

Osim izravnim financiranjem, EU se u okviru procesa obnove bavi strukturnim i institucionalnim reformama. Od Ukrajine se očekuje provedba plana oporavka i reformi, poštovanje demokratskih mehanizama, vladavine prava i ljudskih prava te transparentno i odgovorno upravljanje.