3. POGLAVLJE

Jačanje obrane i sigurnosti Europe

Skupina ljudi sjedi ispred zaslona u otvorenom uredskom prostoru. Prikaži tekst uz fotografiju
Koordinatori i članovi tima tijekom kibernetičkosigurnosne vježbe, Tallinn, Estonija, 6. svibnja 2025. EU nastoji zaštititi građane EU-a i pobrinuti se da Europa bude u stanju održati mir. © Europska unija. Ponovna uporaba dopuštena je samo u obrazovne i informativne svrhe.

Posljednjih nekoliko godina Europi je donijelo otrežnjujuću spoznaju o krhkosti mira. Europska unija pojačava nastojanja da zaštiti građane i osigura potrebna sredstva kako bi njezina sposobnost odvraćanja od prijetnji miru bila dovoljno uvjerljiva. EU je 2025. pokrenuo niz novih inicijativa za pomoć državama članicama u pružanju hitne kratkoročne potpore Ukrajini i za ispunjavanje dugoročnog cilja jačanja europske sigurnosti i obrambene pripravnosti. U tu je svrhu donio novu Strategiju za Uniju pripravnosti.

Stajališta Europljana o sigurnosti i obrani

69 %

građana smatra EU oazom stabilnosti u nemirnom svijetu.

78 %

brine zbog obrane i sigurnosti EU-a u narednih pet godina.

81 %

podupire zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku država članica.

77 %

se slaže da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja sigurnosti EU-a.

Izvor: Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra br. 103 - otvori u novoj kartici, svibanj 2025.

Cilj je EU-a poboljšati suradnju država članica u području obrane i iskoristiti dodanu vrijednost koju nude EU i jedinstveno tržište za izgradnju istinske obrambene unije. NATO je i dalje temelj europske sigurnosti i obrane, a 23 države članice ujedno su i članice NATO-a. Međutim, EU je odlučio preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost i tijekom 2025. poduzeo je važne korake u tom smjeru.

Prošle su godine sklopljena i dva važna partnerstva u području sigurnosti i obrane - otvori u novoj kartici s Kanadom i Ujedinjenom Kraljevinom, koja su dokaz zajedničke predanosti jačanju globalnog mira i sigurnosti te intenziviranju zajedničkog rada u područjima kao što su upravljanje krizama, kibernetička pitanja, pomorska sigurnost, borba protiv terorizma i otpornost kritične infrastrukture.

Povećanje ulaganja u obranu

EU je 2025. znatno povećao ulaganja u obranu u okviru Plana za obrambenu pripravnost do 2030. - otvori u novoj kartici, sveobuhvatnog plana za mobilizaciju do 800 milijardi eura za sigurnost i obranu koji počiva na dva stupa: instrumentu SAFE (Sigurnosne mjere za Europu) i novoj odredbi o nacionalnoj klauzuli o odstupanju. Instrumentom SAFE osigurat će se zajmovi u iznosu do 150 milijardi eura za potporu zajedničkoj nabavi u području obrane i za jačanje industrijske i operativne spremnosti Europe, dok će se nacionalnom klauzulom o odstupanju državama članicama omogućiti da mobiliziraju dodatnih 650 milijardi eura za ulaganja u obranu bez kršenja fiskalnih pravila EU-a u okviru Pakta o stabilnosti i rastu - otvori u novoj kartici.

Kaja Kallas i Andrius Kubilius stoje za govornicama. Na zaslonu iza njih stoje riječi „White Paper for European Defence – Readiness 2030; ReArm Europe Plan / Readiness 2030” (Bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., plan ReArm Europe), a vide se i logotipovi Europske komisije.
Kaja Kallas, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije, i Andrius Kubilius, povjerenik Europske komisije za obranu i svemir, predstavljaju Bijelu knjigu o europskoj obrambenoj spremnosti, Bruxelles, Belgija, 19. ožujka 2025.

Daljnja ulaganja uključuju više od milijarde eura iz Europskog fonda za obranu - otvori u novoj kartici za zajedničko istraživanje i razvoj u području obrane, što obuhvaća sva vojna područja, i više od 300 milijuna eura u okviru Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave - otvori u novoj kartici za potporu pet prekograničnih projekata u područjima kao što su streljivo, protuzračna i proturaketna obrana te postojeće platforme. Cilj je Plana za transformaciju obrambene industrije - otvori u novoj kartici olakšati poduzećima iz obrambenog sektora pristup financiranju u okviru fonda fondova u vrijednosti do milijarde eura; ubrzati vrijeme potrebno za stavljanje na tržište i nabavu, posebno za start-up i scale-up poduzeća; te ubrzati razvoj vještina i talenata u cijelom obrambenom sektoru.

Komisija je predložila povećanje proračuna za obranu i svemir na 131 milijardu eura - otvori u novoj kartici u okviru Europskog fonda za konkurentnost u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a (vidjeti 8. poglavlje), što je peterostruko povećanje u odnosu na trenutačni proračun. Istodobno se promiče ambiciozan program pojednostavnjenja kako bi se ubrzali razvoj obrambenih sposobnosti i ulaganja. Najvažnije mjere u 2025. uključivale su prijedloge za pojednostavnjenje pravila o ulaganjima u obranu - otvori u novoj kartici; Skupni paket za obrambenu pripravnost - otvori u novoj kartici, objavljen u lipnju kako bi se pojednostavnilo zakonodavstvo EU-a i omogućilo do 800 milijardi eura ulaganja u sljedeće četiri godine; i Plan za obrambenu pripravnost do 2030. - otvori u novoj kartici, u kojem se navode jasni ciljevi, ključne etape i pokazatelji za postizanje pripravnosti do 2030., uz istodobno isticanje važnosti istraživanja i inovacija dvojne namjene, kako je utvrđeno u Bijeloj knjizi o europskoj obrani - otvori u novoj kartici. Te su mjere dopunjene paketom za vojnu mobilnost - otvori u novoj kartici.

Videozapis koji prikazuje kako Europska komisija predvodi u jačanju obrane poticanjem inovacija, stvaranjem snažnijih partnerstava i pružanjem ključne potpore Ukrajini, ali i predlaganjem novih financijskih alata i pojednostavnjenih pravila za poticanje ulaganja u obrambeni i svemirski sektor.
VIDEOZAPIS:Što je europska obrambena strategija?

Jačanje sigurnosti na nebu i u oceanima

Budući da svemir i sateliti imaju sve važniju stratešku ulogu u našem svakodnevnom životu, u lipnju je donesen prijedlog akta EU-a o svemiru - otvori u novoj kartici. Uspostavit će se usklađen i jedinstven regulatorni okvir za svemirske aktivnosti unutar EU-a, s glavnim ciljem poboljšanja sigurnosti, održivosti, kibernetičke sigurnosti i otpornosti u cijelom svemirskom sektoru EU-a. Osim toga, u Viziji za europsko svemirsko gospodarstvo - otvori u novoj kartici utvrđen je strateški okvir za poticanje konkurentnosti, otpornosti i strateške autonomije Europe na globalnom svemirskom tržištu, čija bi vrijednost do 2035. trebala doseći 1,6 bilijuna eura.

U srpnju je započela autentifikacija navigacijskih poruka Galileove otvorene usluge - otvori u novoj kartici, prva takva usluga u svijetu. Uvodi mehanizam za provjeru autentičnosti navigacijskih podataka koje prenose sateliti sustava Galileo, čime se pomaže u zaštiti od zavaravanja (prijenosa lažnih signala), što će znatno ojačati povjerenje u EU-ov satelitski sustav Galileo, jedini na svijetu s tom sigurnosnom značajkom. U izvješću o sigurnosti Međunarodnog udruženja zračnih prijevoznika za 2024. zabilježeno je povećanje broja slučajeva zavaravanja u komercijalnom zrakoplovstvu od 500 %, što je utjecalo na 1 500 letova dnevno. U studenom je najavljena i usluga promatranja Zemlje za državne potrebe, koja će poboljšati izvidničke sposobnosti.

Sigurnost oceana i mora bila je jedno od najvažnijih pitanja na kojima je EU radio 2025. U skladu s tim u veljači je donesen Akcijski plan EU-a za sigurnost kabela - otvori u novoj kartici. Objavljeno je i važno izvješće o kabelskoj infrastrukturi - otvori u novoj kartici te su osigurana nova sredstva u iznosu od 20 milijuna eura za povećanje sigurnosti europskih podmorskih kabela - otvori u novoj kartici. Tim će se sredstvima u okviru programa Digitalna Europa - otvori u novoj kartici poduprijeti stvaranje regionalnih čvorišta kabela i testiranje otpornosti podmorske kabelske infrastrukture na stres.

Na temelju preporuka iz Niinistöova izvješća - otvori u novoj kartici, Visoki predstavnik i Komisija 2025. su iznijeli Strategiju za Uniju pripravnosti - otvori u novoj kartici s 30 glavnih mjera za povećanje spremnosti i otpornosti EU-a na buduće krize. Cilj je ojačati zajedničke kapacitete za djelotvorno upravljanje u krizama kao što su pandemije, posljedice klimatskih promjena, hibridne prijetnje i geopolitička nestabilnost. Ono bi uključivalo sve razine vlasti (lokalnu, regionalnu, nacionalnu i europsku), zajedno s građanima, lokalnim zajednicama i civilnim društvom, poduzećima i socijalnim partnerima te znanstvenim i akademskim zajednicama.

Na temelju Strategije EU-a za stvaranje zaliha - otvori u novoj kartici uvest će se prvi sveobuhvatni pristup EU-a zaštiti osnovnih dobara kao što su hrana, voda, gorivo i lijekovi u kriznim vremenima. Uz to, Strategija za medicinske protumjere pridonijet će zdravstvenoj sigurnosti Europe ubrzavanjem razvoja, proizvodnje i dostupnosti ključne medicinske opreme. Predloženi Akt o kritičnim lijekovima - otvori u novoj kartici također će poboljšati dostupnost kritičnih lijekova u EU-u poticanjem diversifikacije lanaca opskrbe i proizvodnje farmaceutskih proizvoda u EU-u. Naposljetku, u sklopu šireg okvira EU-a za pripravnost i upravljanje krizama Komisija je pokrenula dvije vodeće inicijative – Europsku strategiju za otpornost vodoopskrbe - otvori u novoj kartici i Europski pakt o oceanima - otvori u novoj kartici – koje su donesene u lipnju radi jačanja sposobnosti EU-a za predviđanje, sprečavanje i odgovor na sve veće rizike za okoliš i klimu.

Najveći rizici i prijetnje

  • Prirodne katastrofe:
    poplave, šumski požari, potresi, ekstremni vremenski uvjeti.
  • Katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem:
    industrijske nesreće, tehnološki kvarovi i pandemije.
  • Hibridne prijetnje:
    kibernetički napadi, kampanje dezinformiranja, inozemno upletanje i manipuliranje informacijama i sabotaža kritične infrastrukture.
  • Geopolitičke krize:
    oružani sukobi, uključujući oružanu agresiju na države članice.

Za više informacija vidjeti Komisijinu sveobuhvatnu analizu rizika s kojima se Europa suočava - otvori u novoj kartici.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije - otvori u novoj kartici, koji radi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, osigurava brzo raspoređivanje hitne potpore i djeluje kao koordinacijski centar za države članice, 10 dodatnih država sudionica, pogođenu zemlju te stručnjake za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć. U 2025. bile su 64 aktivacije Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu - otvori u novoj kartici u cijelom svijetu. Centar je od 2001. koordinirao operacije pomoći više od 830 puta.

Skupina od troje vatrogasaca pokušava ugasiti mali šumski požar.
Grčki vatrogasci gase požar u regiji Paiania, Istočna Atika, Grčka, 26. kolovoza 2025. Vatrogasci iz Francuske i Rumunjske priskočili su u pomoć.

Hitne mjere zbog klimatskih promjena 2025. u brojkama

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu aktiviran je 18 puta radi borbe protiv šumskih požara u Europi i izvan nje, što je dosad najveći godišnji broj aktivacija u vezi sa šumskim požarima.

58 letjelica – 38 zrakoplova i 20 helikoptera – te više od 740 vatrogasaca i spasioca raspoređeno je tijekom ljeta za borbu protiv šumskih požara u 11 država članica.

Podnesen je prijedlog za dodjelu 280 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za potporu oporavku u Austriji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Moldovi, Poljskoj i Slovačkoj nakon poplava koje je oluja Boris izazvala 2024.

650 vatrogasaca iz 14 država članica raspoređeno je na ključnim visokorizičnim lokacijama u Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Portugalu radi priprema - otvori u novoj kartici za ljeto.

Predujam od 100 milijuna eura osiguran je iz Fonda solidarnosti EU-a - otvori u novoj kartici za financijsku pomoć Španjolskoj u oporavku od oluje koja je 2024. prouzročila katastrofalne poplave u Valenciji.

Kako bi se odgovorilo na sve veće sigurnosne i hibridne prijetnje kao što su terorizam, organizirani kriminal, kibernetički kriminal i napadi na kritičnu infrastrukturu, EU-u je potreban novi pristup unutarnjoj sigurnosti, nadzoru granica i upravljanju migracijama. Potpora EU-a u tim područjima trebala bi pomoći državama članicama u provedbi pakta o migracijama i azilu - otvori u novoj kartici, koji će se početi primjenjivati u lipnju 2026. (npr. uspostava bržih postupaka azila i učinkovitiji postupci vraćanja). Cilj je i pomoći im da digitaliziraju upravljanje nadzorom državne granice, bolje opreme službenike graničnog nadzora i poboljšaju suradnju sa zemljama koje nisu članice EU-a. Potpora je namijenjena i za modernizaciju kapaciteta tijela kaznenog progona za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala na internetu i izvan njega.

Veća unutarnja sigurnost

Kriminalne skupine sve su brže, organiziranije i vještije u digitalnoj sferi. Hibridne prijetnje podrivaju naša društva i demokraciju. Opasnost od terorizma i dalje je prisutna i povećava se zbog regionalnih kriza. U skladu s političkim prioritetima - otvori u novoj kartici Komisije, odgovor EU-a na te nove trendove najvećim se dijelom temelji na novoj europskoj strategiji unutarnje sigurnosti ProtectEU - otvori u novoj kartici koja je pokrenuta 1. travnja. Taj sveobuhvatan pristup sigurnosnim prijetnjama (uključujući terorizam, organizirani kriminal, kibernetički kriminal, napade na kritičnu infrastrukturu i hibridne prijetnje), koje su prisutne na internetu i izvan njega, obuhvaća cijelo društvo: građane, poduzeća, istraživače i civilno društvo. Omogućit će i uključivanje pitanja sigurnosti u zakonodavstvo i politike EU-a.

Ukratko o strategiji ProtectEU

Glavna načela

Pristup koji obuhvaća cijelo društvo, uključujući građane, poduzeća, civilno društvo, istraživače, akademsku zajednicu i privatne subjekte.

Uzimanje u obzir pitanja sigurnosti u svim inicijativama EU-a s automatskom provjerom sigurnosti za nove inicijative.

Poticanje ulaganja u sigurnost s više resursa za tijela kaznenog progona, boljom opremom, ulaganjima u tehnologiju i jačim agencijama EU-a.

Prioritetna područja i mjere

Bolje informiranje o prijetnjama zahvaljujući poboljšanoj razmjeni obavještajnih podataka.

Jačanje sposobnosti za izvršavanje zakonodavstva, uključujući pretvaranje Europola u potpuno operativnu policijsku agenciju i jačanje Frontexa postupnim zapošljavanjem do 30 000 dodatnih članova osoblja.

Jačanje otpornosti na hibridne prijetnje, uključujući pomoć državama članicama u osiguravanju cjelokupne fizičke i digitalne kritične infrastrukture.

Borba protiv organiziranog kriminala, uključujući bolju zaštitu mladih.

Borba protiv terorizma, uključujući novi paket instrumenata za sprečavanje radikalizacije.

Jačanje globalne suradnje, uključujući ubrzavanje integracije zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u u sigurnosnu strukturu EU-a.

Zajednička fotografija dobitnika nagrade ispred panoa na kojem stoje riječi „Security Innovation Award 2025” (nagrada za inovacije u području sigurnosti 2025.).
Dobitnici nagrade za inovacije u području sigurnosti (Security Innovation Award) 2025. Ta se nagrada dodjeljuje vizionarima koji predvode razvoj naprednih rješenja za zaštitu našeg društva i naših građana. Prilika je to i za promicanje inovacija koje se temelje na istraživačkim projektima u području sigurnosti financiranima sredstvima EU-a u okviru programa Obzor Europa. U lipnju je 250 milijuna eura stavljeno na raspolaganje za nove projekte istraživanja i inovacija u području sigurnosti. Varšava, Poljska, 24. lipnja 2025.

EU je izdvojio 30 milijuna eura iz Fonda za unutarnju sigurnost - otvori u novoj kartici za 13 odabranih projekata - PDF dokument – otvori u novoj kartici, čime je potvrdio svoju predanost zaštiti građana, sprečavanju budućih napada te promicanju sigurnije i zaštićenije Europe za sve. Time će doprinijeti zaštiti javnih prostora kao što su trgovački centri, sredstva javnog prijevoza, mjesta za zabavu i mjesta bogoslužja.

Mjere za suzbijanje trgovine drogom, organiziranog kriminala i terorizma

  • Novi Akcijski plan EU-a za borbu protiv trgovine drogom - otvori u novoj kartici usmjeren je na operativne mjere u šest prioritetnih područja: praćenje promjena u rutama i načinima djelovanja kriminalnih mreža; sprečavanje kriminala i smanjenje nasilja povezanog s drogama; jačanje suradnje tijela kaznenog progona te pravosudnih i carinskih tijela; rješavanje problema sintetičkih droga i prekursora za droge; poticanje istraživanja, razvoja i inovacija, među ostalim u okviru novog kampusa za sigurnost i inovacije koji će početi s radom 2026.; i jačanje međunarodne suradnje.
  • S Islandom - otvori u novoj kartici i Norveškom - otvori u novoj kartici u listopadu su na marginama sjednice Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove potpisani sporazumi o prijenosu podataka iz evidencije podataka o putnicima radi jačanja suradnje u izvršavanju zakonodavstva i zajedničke borbe protiv terorizma te teškog i organiziranog kriminala, uključujući trgovinu drogom, vatrenim oružjem i ljudima.

Najnoviji podaci o trgovini ljudima u EU-u

  • U 2024. zabilježeno je
    9 678 žrtava trgovine ljudima.
  • To je pad od 8 %
    u odnosu na prethodnu godinu.
  • 63 % žrtava su žene ili djevojčice.

Izvor: Eurostat, Statistički podaci o trgovini ljudima - otvori u novoj kartici, siječanj 2026.

Komisija je u okviru instrumenta ProtectEU pokrenula novu strategiju za borbu protiv trgovine ljudima koja obuhvaća sve faze, od prevencije do kaznenog progona.

Tijekom posjeta Egiptu povjerenik Brunner sudjelovao je na svečanom potpisivanju Radnog dogovora između Europola i Egipta - otvori u novoj kartici, koji će poboljšati suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva u borbi protiv terorizma, trgovine drogom, krijumčarenja migranata i organiziranog kriminala. Taj ključni sporazum, prvi takve vrste u sjevernoj Africi, unaprijedit će suradnju između tijela za izvršavanje zakonodavstva sjevernog i južnog Sredozemlja. Povjerenik je sudjelovao i na Drugoj ministarskoj konferenciji Khartoumskog procesa, koji promiče suradnju među zemljama duž migracijskih ruta između Roga Afrike i Europe.

Magnus Brunner sjedi nasuprot Badru Abdelattyju i razgovara s njim. Na stoliću između njih stoje europska i egipatska zastava.
Magnus Brunner (lijevo), povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije, razgovara o suradnji u upravljanju migracijama s Badrom Abdelattyjem, egipatskim ministrom vanjskih poslova, Kairo, Egipat, 9. travnja 2025.

Jačanje zajedničkih granica

Glavni cilj EU-a na zajedničkim granicama 2025. bio je povećati njihovu sigurnost uspostavom potpuno funkcionalnog digitalnog sustava upravljanja granicama, provoditi pristup integriranog upravljanja granicama i strategiju vizne politike EU-a i osigurati cjelovito i potpuno funkcionalno šengensko područje.

Nastavit će raditi u sljedećim područjima:

  • jačanje političkog i operativnog upravljanja djelotvornom provedbom dogovorenih pravila i upotrebom zajedničkih informacijskih sustava, resursa i infrastrukture koje jamči arhitektura interoperabilnosti;
  • brža provedba okvira za digitalizaciju kako bi se spriječili sigurnosni rizici;
  • nastavak ulaganja u istraživanje i inovacije;
  • stalna prilagodba promjenjivom sigurnosnom okruženju zahvaljujući zajedničkoj obavještajnoj slici, zajedničkim operativnim aktivnostima i bližoj suradnji tijela za izvršavanje zakonodavstva, među ostalim u regijama uz unutarnje granice;
  • djelotvorne mjere za vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u EU-u.

Komisija će nastaviti pratiti napredak u okviru godišnjeg pregleda stanja na šengenskom području - otvori u novoj kartici i ojačati mehanizam evaluacije i praćenja šengenske pravne stečevine - otvori u novoj kartici. To obuhvaća sustave u zemljama šengenskog područja i u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u. Komisija će uz potporu koordinatora za šengensko područje nastaviti podupirati države članice u učinkovitoj prekograničnoj operativnoj suradnji tijela za izvršavanje zakonodavstva.

40 godina putovanja bez vize

Europa je 14. lipnja obilježila 40. obljetnicu potpisivanja Šengenskog sporazuma. Tijekom posljednja četiri desetljeća taj je sporazum omogućio veću slobodu, ojačao sigurnost i pružio gospodarske mogućnosti. Šengensko područje više je od zemljopisnog pojma: konkretan je izraz europske predanosti slobodnom, ujedinjenom, prosperitetnom i sigurnom kontinentu. Kao najveće područje prekograničnog slobodnog kretanja na svijetu, temelj je europskog identiteta i strateška prednost Europe.

  • 29 zemalja čini šengensko područje (25 država članica EU-a i četiri pridružene zemlje).
  • Više od 450 milijuna ljudi živi u šengenskom području.
  • Više od 3,5 milijuna ljudi svakodnevno prelazi unutarnje granice.
  • Više od 32 milijuna poduzeća u šengenskom području koristi prednosti bržeg prijevoza, manjih troškova i većeg obujma trgovine.

Čvrsto i pravedno upravljanje migracijama

Migracije su i dalje izazov za Europu koji zahtijeva solidarno europsko rješenje. Njegovi se obrasci stalno mijenjaju. Nezakoniti dolasci u šengensko područje stalno se smanjuju, ali se posljedice višegodišnjih pritisaka i dalje snažno osjećaju u državama članicama. Iako intenzitet pritisaka varira ovisno o sredini, posljedice su iste: izravno su pogođene škole, stanovanje i lokalne usluge, a zajednice su pod velikim opterećenjem.

Važno je imati čvrst pravni okvir koji se dosljedno primjenjuje u cijelom EU-u. Intenzivniji rad na političkoj i tehničkoj razini bio je potreban 2025. kako bi se sve države članice primjereno pripremile za provedbu pravnih akata koji čine pakt o migracijama i azilu u vezi s Komisijinim Zajedničkim provedbenim planom - otvori u novoj kartici. EU je nastavio ostvarivati velik napredak u provedbi pravnih akata iz pakta, a Komisija je nastavila pružati djelotvornu potporu državama članicama. Predložila je nekoliko mjera za ubrzavanje plana provedbe, među kojima je uvođenje dvaju važnih propisa iz pakta kako bi se olakšala primjena koncepta „sigurne treće zemlje”, ubrzali postupci azila i smanjio pritisak na sustave azila, a istovremeno očuvala pravna jamstva za tražitelje i zajamčilo poštovanje temeljnih prava.

Komisija je predložila prvi EU-ov popis sigurnih zemalja podrijetla. - otvori u novoj kartici Neke države članice već imaju vlastite nacionalne popise, a popis EU-a služio bi kao dopuna i podržao ujednačeniju primjenu tog koncepta. To bi državama članicama omogućilo da zahtjeve za azil državljana zemalja s popisa obrađuju u ubrzanom postupku jer nije vjerojatno da će biti priznati.

Nova glavna pravila za brži postupak azila

  • Prag stope priznavanja od 20 %. Države članice mogu primijeniti postupak na granici ili ubrzani postupak za tražitelje iz zemalja kojima se u prosjeku u 20 % ili manje slučajeva priznaje međunarodna zaštita u EU-u.
  • Mogu se predvidjeti iznimke za sigurne treće zemlje i sigurne zemlje podrijetla. To državama članicama omogućuje veću fleksibilnost isključivanjem određenih regija ili jasno prepoznatljivih kategorija osoba.

Komisija je u ožujku predložila da se uspostavi EU-ov zajednički sustav vraćanja - otvori u novoj kartici s bržim, jednostavnijim i djelotvornijim postupcima vraćanja u cijelom EU-u. Predložena pravila o vraćanju sadržavaju odredbe o osobama koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Predviđena je i mogućnost vraćanja osoba u treće zemlje na temelju sporazuma ili dogovora pod uvjetom da je zajamčeno pridržavanje međunarodnih standarda u području ljudskih prava i načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.

Zajednički europski sustav vraćanja

Jedinstveni sustav EU-a
  • Uredbom se nastoji uspostaviti zajednički sustav vraćanja i dodatno uskladiti pravila o vraćanju.
  • Europskim nalogom za vraćanje standardiziraju se postupci.
Uzajamno priznavanje
  • Odluke o vraćanju koje mogu biti priznate u svim državama članicama.
  • Obvezno od srpnja 2027.
Dobrovoljni povratak na prvom mjestu, prisilno vraćanje ako je potrebno
  • Poticaji za dobrovoljni povratak.
  • Obvezno prisilno vraćanje u slučajevima nesuradnje, bijega ili rizika za sigurnost.
Jasne obveze i posljedice
  • Potrebna je suradnja s nadležnim tijelima.
  • Sankcije za nesuradnju.
  • Poticaji za suradnju: potpora za dobrovoljni povratak.
Zaštitne mjere i prava
  • Pravo na djelotvornu sudsku zaštitu.
  • Zaštita ranjivih osoba, maloljetnika i obitelji.
  • Potpuno poštovanje ljudskih prava i zabrana prisilnog udaljenja ili vraćanja.
Stroži provedbeni alati
  • Financijska jamstva i obveze izvješćivanja.
  • Obveza boravka na određenom mjestu.
  • Zadržavanje do 24 mjeseca (može se produljiti zbog sigurnosnih rizika).
Odredbe o sigurnosnom riziku
  • Rano otkrivanje prijetnji.
  • Dulje zabrane ulaska i stroža pravila o zadržavanju.
  • Obvezno prisilno vraćanje u slučaju utvrđenih rizika.
Centri za ponovni prihvat i vraćanje
  • Zahtjevi za ponovni prihvat koji se sustavno šalju trećim zemljama.
  • Sigurna razmjena podataka za potrebe provedbe.
  • Vraćanje na temelju sporazuma ili dogovora (isključujući maloljetnike i obitelji).

Prvo europsko godišnje izvješće o azilu i migracijama - otvori u novoj kartici pokazuje stalno poboljšanje migracijske situacije u izvještajnom razdoblju (od srpnja 2024. do lipnja 2025.) uz smanjenje nezakonitih prelazaka granice od 35 %, djelomično zbog pojačane suradnje s partnerskim zemljama.

Pokretanje prvog godišnjeg ciklusa upravljanja migracijama i novog mehanizma solidarnosti koji obveznu solidarnost kombinira s fleksibilnošću bio je važan korak prema potpunoj provedbi pakta. Taj mehanizam podrazumijeva da se državama članicama koje su pod migracijskim pritiskom pruža veća potpora, a državama članicama koje daju doprinos omogućuje veća fleksibilnost u pogledu odabira doprinosa, koji mogu biti premještanje tražitelja međunarodne zaštite i korisnika međunarodne zaštite, financijski doprinosi, među ostalim za aktivnosti u trećim zemljama ili u vezi s njima, i alternativne mjere solidarnosti kao što je raspoređivanje osoblja ili izgradnja kapaciteta.

Osim toga, Komisija je nastavila surađivati s državama članicama kako bi se omogućili zakoniti načini dolaska prilagođeni potrebama njihovih gospodarstava i regija za određenim vještinama. U lipnju je inicijativa za partnerstva i financiranje za uključivanje migranata - otvori u novoj kartici uspješno pokazala kako kreativno financiranje i suradnja mogu olakšati integraciju državljana trećih zemalja u državama članicama.

Integracija migranata u Europi kroz inicijativu za partnerstva i financiranje uključivanja migranata

  • Četiri pilot-projekta (Belgija, Italija, Nizozemska, Finska).
  • Više od 600 obitelji migranata uključilo se u aktivnosti integracije.
  • 848 stručnjaka prošlo je osposobljavanje u području financijske uključenosti migranata.
  • Više od 1 200 migranata iskoristilo je prilagođenu potporu, uključujući osposobljavanje i podučavanje.
  • Izdano je 77 mikrozajmova za poticanje samozapošljavanja i ekonomske neovisnosti.

Uklanjanje prepreka koje otežavaju:

  1. integraciju na tržištu rada;
  2. socijalnu uključenost i suzbijanje diskriminacije;
  3. pristup obrazovanju i osposobljavanju;
  4. snalaženje u administrativnim i pravnim postupcima.
Prikaz sleđa osobe u jakni sa simbolima EU-a i Međunarodne organizacije za migracije koja hoda kroz izbjeglički kamp.
Humanitarni radnik Međunarodne organizacije za migracije hoda kroz prihvatni centar za izbjeglice. U Izvješću o azilu za 2025. - otvori u novoj kartici, koje je objavila Agencija Europske unije za azil, navodi se da se 2024. broj zahtjeva za azil podnesenih u zemljama EU+ smanjio za 11 %. Pet zemalja EU-a – Njemačka (237 000), Španjolska (166 000), Italija (159 000), Francuska (159 000) i Grčka (74 000) – zaprimilo je gotovo četiri petine svih zahtjeva podnesenih u zemljama EU+.