Europska unija prvenstveno je niz vrijednosti koje nam omogućuju da živimo zajedno unatoč različitim jezicima, kulturama, vjerama i običajima.
Europska unija ima oko pola milijarde stanovnika, kojima nije uvijek lako razumjeti stanovnike susjedne zemlje ili udaljenijih zemalja.
Vrijednosti solidarnosti, tolerancije, slobode, jednakosti i poštovanja važne su za život u društvu.
Biti solidaran znači biti spreman pomoći drugome; biti tolerantan znači priznati da netko može živjeti i misliti drugačije.
Te zajedničke ljudske vrijednosti omogućuju nam zajedništvo i osjećaj pripadnosti zajedničkom projektu Europske unije.
Živio mir!
Europska unija 2012. je dobila Nobelovu nagradu za mir. Odlučila je novac od te nagrade dati djeci koja nisu imala sreću odrastati u miru. Do danas su tisuće djece u nepovoljnom položaju imale koristi od obrazovnih projekata.
Za mene je solidarnost:
Za mene je tolerancija:
Građani Europske unije potrošači su koji kupuju različite vrste proizvoda i usluga kako bi zadovoljili svoje potrebe ili za razonodu.
Svi smo odgovorni za preispitivanje svoje potrošnje i načina prijevoza. Pravim odabirima i svakodnevnim malim djelima kao ekološki osviješteni građani sudjelujemo u održivom razvoju.
Europska unija nizom mjera potiče svojih 27 zemalja da se uključe u provođenje održivih politika, koje su korisne za građane Europe i svijeta.
Što je to održivi razvoj?
Održivi razvoj je odgovorniji način potrošnje: ispunjavamo trenutačne potrebe misleći na one koji će doći nakon nas. Važno je ostaviti čist planet za naše potomke. Održivi razvoj objedinjuje ekologiju, gospodarstvo i život u društvu.
VODA
Stalno kiši! Zato ne marim i ostavljam vodu da teče iz slavine.
DA
NE
HRANA
Radije konzumiram svježu hranu i proizvode koji dolaze iz okolice nego da kupujem jagode zimi.
DA
NE
ENERGIJA
Stalno ostavljam upaljeno svjetlo: ono stvara lijepu atmosferu u kući.
DA
NE
PRIJEVOZ
Kad god mogu, vozim se biciklom umjesto automobilom.
DA
NE
Kako bismo lijepo živjeli zajedno, važno je voditi brigu o okolišu: vodi, zraku, vegetaciji i životinjama. Ljudsko djelovanje ponekad ugrožava ravnotežu u prirodi. Zbog toga trebamo mijenjati neka naša ponašanja. Europska unija bori se protiv zagađenja i klimatskih promjena.
Svaka osoba u EU-u u prosjeku svakodnevno baci u kantu za smeće više od kilograma otpada. A ukupno nas je oko 447 milijuna!
Srećom, već godinama recikliramo brojne proizvode: plastične boce, limenke, staklo, papir i karton. Mnogi plastični proizvodi za jednokratnu uporabu, kao što su slamke, pribor za jelo i tanjuri, više nisu dopušteni u EU-u. Takvim jednostavnim djelima borimo se protiv zagađenja.
Ovom se jamči da je proizvod prihvatljiv za okoliš.
Ova pokazuje koliko energije elektronički uređaj troši.
Oznaka
Prepoznaješ li oznaku CE? Ona je obvezna za niz proizvoda. Ukazuje na to da je taj proizvod usklađen s europskim zahtjevima u području sigurnosti, zdravlja i zaštite okoliša. Pronaći ćeš ga na brojnim predmetima u kući, uključujući igračke. Provjeri!
Zagađenje ne poznaje granice. Svake sekunde na našem planetu nestane šuma veličine nogometnog igrališta kako bi se od nje proizvela drvna građa ili papir. To zagađenje uništava „zelena pluća” Zemlje i uzrokuje veliko ispuštanje stakleničkih plinova.
Sunčeve zrake prolaze kroz atmosferu i zagrijavaju naš planet. Međutim, kao u stakleniku u kojem se uzgajaju biljke ili povrće, dio sunčevih zraka ostaje na Zemlji. Ta se prirodna pojava zove efekt staklenika.
Zahvaljujući klorofilu zelene biljke apsorbiraju stakleničke plinove i izlučuju kisik. Ljudi, baš kao i automobili, čine suprotno: troše kisik i izlučuju CO2. Taj je plin najodgovorniji za stvaranje efekta staklenika i za zagrijavanje našeg planeta. Dakle, mi činimo suprotno od biljaka. Uništavanjem biljaka uništavamo zelena pluća koja nas opskrbljuju kisikom potrebnim za život.
Štitimo više prirodu
Pitanja okoliša i klime važna su za cijeli svijet. Europska unija naporno radi na zaustavljanju klimatskih promjena. Do 2050. nastoji Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom na svijetu. Da bi to uspjele, zemlje Europske unije obvezale su se da će do 2030.:
Dobra prehrana znači da bismo trebali jesti raznoliko i onoliko koliko nam je potrebno, ni više ni manje. Treba težiti tome da se naši poljoprivrednici i uzgajivači organiziraju kako bi proizvodili što raznovrsniju hranu u dovoljnim količinama za sve građane!
Šest zemalja osnivačica – Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka – odlučile su 1957. da u Europi više nikada neće vladati glad. Godine 1962. pokrenule su ZPP, zajedničku poljoprivrednu politiku.
Trebalo je proizvoditi dovoljne količine hrane za sve te osigurati da poljoprivrednici mogu živjeti od svojeg rada. Europski poljoprivrednici primali su financijsku potporu i mogli su proizvoditi koliko su htjeli. No, zbog proizvodnje velikih količina hrane na tržištu su se našle tisuće tona proizvoda za koje nije bilo kupaca. Kakvo rasipanje!
Od 80-ih godina više se ne proizvodi bilo što i bilo kako. Potrebna je kvalitetna poljoprivreda. Utvrđuju se i pravila o boljem postupanju prema životinjama. Europa potiče poljoprivrednike da diversificiraju svoje aktivnosti. Evo nekoliko primjera:
Danas poljoprivrednici i maloprodajne trgovine moraju logotipovima i oznakama jasno označavati proizvode koji dolaze „od polja do stola”. Te nam oznake ukazuju na to što je uključeno u proizvodnju hrane, informiraju nas o roku upotrebe itd.
Primjerice, obvezna šifra na jajima informira nas o zemlji podrijetla te o tome jesu li iz slobodnog uzgoja ili kaveza.
Na brojnim proizvodima pronaći ćeš i europske logotipove koji jamče kvalitetu ili podrijetlo.
Logotip „zaštićena oznaka izvornosti” označava da se hrana proizvodi, prerađuje i priprema u točno određenom mjestu ili regiji.
Primjeri: maslinovo ulje „Kalamata” (Grčka), med „Mel do Alentejo” (Portugal), le fromage de Herve (Belgija), kiseli kupus „Stupavské zelé” (Slovačka).
Logotip „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” označava da se barem jedna faza (proizvodnja, prerada, priprema) odvija u točno određenom mjestu ili regiji.
Primjeri: svinjska kobasica „Kiełbasa piaszczańska” (Poljska), šparoge „Asparago di Cantello” (Italija).
Logotip jamči da 95 % sastojaka dolazi iz biološke proizvodnje, uz naznaku proizvođača ili prodavača.
Više od polovine odraslih Europljana ima prekomjernu težinu. Ako se po tom pitanju ništa ne učini, Europu će do 2030. zahvatiti prava epidemija. Nisu pošteđena ni djeca: 2018. svaki sedmi mladi Europljanin imao je prekomjernu težinu ili bio pretio.
Neke su škole odlučile zabraniti hamburgere, pržene krumpiriće, pizzu i zašećerena gazirana pića. Europski program za poticanje konzumacije voća u školama predviđa besplatno dijeljenje voća i povrća učenicima te potiče mlade na usvajanje zdravih prehrambenih navika.
Za dobro zdravlje potrebno je svaki dan pojesti pet komada voća i povrća. Čini se puno, no moguće je!
Kultura je izraz našeg načina života. Kultura odražava raznolikost naših tradicija, običaja i vrijednosti. Kultura obuhvaća jezike koje govorimo, umjetnost i mjesta umjetničkog izražavanja, arhitekturu naših građevina, obrazovanje i niz drugih stvari.
Otkrivanje vlastite kulture i kulture drugih naroda omogućuje nam da se bolje razumijemo i da živimo više zajedno.
Europska unija podupire razvoj brojnih sektora kulture i audiovizualni sektor u svojih 27 zemalja. Cilj je promicati rad talentiranih europskih umjetnika i stvarati brojna radna mjesta u svim sektorima kulture: kinematografiji, televiziji, videoigrama, muzejima, glazbi, knjigama…
Jesi li znao/znala?
Svake se godine određeni europski gradovi odabiru za europske prijestolnice kulture. Je li grad u tvojoj regiji već nosio tu titulu?
Zahvaljujući internetu možeš igrati internetske igre, slušati glazbu, tražiti videosadržaje i informacije koje su ti potrebne za školske zadatke. Vrlo je zabavno i čavrljati s prijateljima ili dijeliti fotografije.
Društvene mreže kao što je Instagram omogućuju ti da ostaneš u kontaktu s prijateljima, doznaješ novosti o obitelji, snimaš smiješne fotografije, a ponekad i stvaraš nova prijateljstva. Često mislimo da smo „popularni” ako imamo puno prijatelja.
U svim je slučajevima važno biti oprezan: nemoj nikada s novim „prijateljima”, a još manje s onima koje gotovo ni ne poznaješ, dijeliti informacije koje su previše osobne. Moraš štititi ono što zovemo „privatni život”. A jednako tako i privatni život svojih bližnjih.
Koristeći se internetom, društvenim mrežama ili mobitelom, zlonamjerne osobe mogu te pokušati prevariti ili ući u tvoj privatni život.
Europska unija uspostavila je program „Safer Internet” kako bi zaštitila mlade i učinila ih odgovornijima u suočavanju s opasnostima koje vrebaju na internetu.
Spam je poruka pošiljatelja koji glumi da te poznaje. To uglavnom radi kako bi ti prodao nešto ili od tebe tražio novac.
Kao što smo vidjeli, jedna od najvažnijih vrijednosti Europske unije je solidarnost. Ona se, primjerice, očituje u borbi protiv siromaštva, koje je 2018. pogađalo petinu Europljana.
Osim toga, nismo sami na svijetu. Znadeš li da oko milijardu i pol ljudi živi sa samo jednim eurom dnevno? Brojne zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike bore se sa siromaštvom. Previše stanovnika našeg planeta još uvijek živi bez pristupa pitkoj vodi, zdravstvenim uslugama ili obrazovanju. Naša je dužnost djelovati!
Europska unija i njezine države zajednički daju više od polovine svjetske pomoći.
Milijuni osoba u cijelom svijetu svake su godine ugroženi prirodnim katastrofama, sukobima ili ratovima.
Humanitarna pomoć Europske unije omogućuje spašavanje života i osiguravanje hrane, zaklona, lijekova i pitke vode onima kojima je to potrebno. Ona omogućuje potporu obiteljima koje moraju napustiti svoju ratom zahvaćenu zemlju ili obnoviti uništene kuće.
Živjeti više zajedno znači dijeliti trenutke sreće, ali i brige zbog malih ili velikih nevolja naših bližih i daljih susjeda. Solidarnost je dio naših europskih vrijednosti!
živjeli zajedno?
Što možeš svakodnevno činiti kako bi se poboljšao život u zajednici, u tvojoj obitelji, školi ili ulici?
Da bi bolje razumio/razumjela kako je Europa organizirana i kakav je svakodnevni život, pročitaj ove dvije brošure:
Ova publikacija dostupna je na 24 jezika u sljedećem formatu:
Rukopis ažuriran u ožujku 2023.
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Odjel „Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja”
1049 Bruxelles
BELGIJA
Luxembourg, Ured za publikacije Europske unije, 2023.
op.europa.eu/hr/publications
Je li vam ova publikacija bila korisna? Recite nam što mislite:
comm-publi-feedback@ec.europa.eu
© Europska unija, 2023.
Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.). Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.
Za svaku uporabu ili umnožavanje elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.
Sve slike © Europska unija, osim ako je drukčije naznačeno.