EUROPSKE INSTITUCIJE

Odlučujmo više na temelju dogovora

Europska unija nije država kao primjerice Bugarska, Italija ili Španjolska. Europska unija je dobrovoljno udruženje europskih država koje su odlučile zajednički provoditi projekte.

Ona ima snažne institucije, na koje su europske zemlje prenijele dio svojih ovlasti. Svaka institucija ima određenu ulogu i na čelu joj je predsjednik.

Kako funkcionira Europska unija?

Europsko vijeće 1: okuplja čelnike europskih zemalja

Članovi Europskog vijeća jesu čelnici država ili vlada zemalja članica Unije. Uglavnom se sastaju četiri puta godišnje. Ti se sastanci nazivaju „europskim sastancima na vrhu” te se na njima raspravlja o svemu što se događa u Europi i definiraju se opće političke smjernice Unije.

Sjedište Vijeća je u Bruxellesu (Belgija).

Europska komisija 2

To je vlada Europske unije. Komisija predlaže nove propise i osigurava da se oni poštuju.

Sastoji se od 27 povjerenika (po jedan iz svake zemlje), od kojih je svaki odgovoran za jedno ili više područja (primjerice okoliš, promet, obrazovanje).

Sjedište Europske komisije je u Bruxellesu.

Europski parlament 3

Europski parlament je glas građana Europe. Sastoji se od zastupnika koje na europskim izborima biraju građani.

Zajedno s Vijećem Europske unije, Parlament izglasava europske propise i proračun.

Sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu (Francuska), Bruxellesu i Luxembourgu.

Vijeće Europske unije ili Vijeće ministara 1

Sastoji se od ministara iz država članica Unije: po jedan ministar iz svake zemlje. Ali članovi nisu uvijek isti, ovisno o temi o kojoj je riječ.

Primjerice, ako Vijeće raspravlja o poljoprivredi, sudjelovat će ministri poljoprivrede.

Zajedno s Europskim parlamentom, Vijeće Europske unije izglasava europske propise i proračun.

Sjedište Vijeća Europske unije je u Bruxellesu.

Europski institucijski trokut

Dijagram na kojem je prikazan europski institucijski trokut. Europsko vijeće određuje prioritete EU-a. Europska komisija predlaže nove propise, izvršava proračun i osigurava poštovanje propisa, ugovora i programa. Europski parlament i Vijeće ministara donose propise i proračun. Razmatraju predložene akte te ih mijenjaju, prihvaćaju ili odbijaju.  Kad postignu dogovor, novi se propis objavljuje.

Što je to demokracija?

Demokracija je politički sustav u kojem moć pripada svim ljudima u zemlji. U demokraciji se ljudi nazivaju „građanima”. Svaki punoljetni građanin ima pravo glasovati na izborima.

 

PRAVA I GRAĐANSTVO

Poštujmo više naše razlike

U Europskoj uniji svaki punoljetni građanin ima pravo glasovati za političare i političarke koji se kandidiraju na izborima. Pravo glasa za građane jedan je od nužnih elemenata svake demokracije.

Pravo glasovanja... i pravo na zaštitu.

Svi građani Europske unije imaju određena prava i slobode. Ta prava i slobode navedeni su u dokumentu „Povelja Europske unije o temeljnim pravima”. Tu povelju svi moraju poštovati.

Prava djece

Djeca su punopravni europski građani. Čine oko petinu stanovništva Europske unije.

Povelja o temeljnim pravima neophodna je jer ona djeci daje niz posebnih prava: pravo na školovanje, pravo na izražavanje, pravo na zaštitu i pravo na zdravstvenu skrb.

O svojim pravima možete čitati ovdje: Plan Europske unije za prava djece (europa.eu)

Sud Europske unije

Uloga Suda Europske unije jest osigurati poštovanje europskih propisa i njihovu jednaku primjenu posvuda. Sud čini po jedan sudac iz svake europske zemlje. Sjedište Suda je u Luxembourgu.

 

MLADI U EUROPSKOJ UNIJI

Tražimo više mišljenje mladih

Budući da su mladi punopravni građani Europe, to znači da imaju pravo na izražavanje. To se i omogućava! U brojnim zemljama Unije mladi mogu svoje ideje iznositi, primjerice, putem nacionalnog parlamenta mladih. Institucije Europske unije žele saznati mišljenje mladih i organizacija mladih o temama koje ih zanimaju putem Dijaloga EU-a s mladima.

Oko 40 djece sjedi u skupštini i pokušava zajedno odlučiti. Jedan dječak viče da je njegov red da govori. Drugi dječak kaže „Više pudinga od čokolade!”, dok jedna djevojčica dodaje „I sladoleda!”
  • Imaš li i ti nešto reći?

Osnujte miniparlament u svojem razredu i razgovarajte o temama koje se izravno odnose na vas. Evo nekoliko primjera:

  • Kako svakodnevno živjeti zajedno?
  • Kako bolje primjenjivati i štititi prava djece?

 

JEDINSTVENO TRŽIŠTE

Surađujmo više sa susjedima

Europska unija je veliko područje od gotovo 4 milijuna km2, gdje se različite kulture nalaze jedne pored drugih. Kako bi Europljanima olakšale život, većina zemalja EU-a ukinula je kontrole putovnica na granicama. Svaka osoba koja živi u jednoj od zemalja EU-a stoga se može slobodno kretati te živjeti i raditi u drugoj zemlji EU-a.

I mladi također!

I mladi mogu putovati Europom zahvaljujući programu koji se zove Erasmus+. Taj program studentima i mladima omogućuje da odu u drugu zemlju radi studiranja, volontiranja ili obuke.

Putovanje omogućuje učenje jednog ili više jezika. Jedno od bogatstava naše Europske unije jest i mnoštvo jezika koji se u njoj govore. Što ih više govorimo, bolje ćemo razumjeti jedni druge i bolje se organizirati.

Jesi li znao/znala?

Schengenski prostor jest prostor slobodnog kretanja osoba među državama koje su potpisale Schengenski sporazum (Schengen je grad u Luksemburgu). U schengenskom području nalazi se 27 zemalja: 23 zemlje EU-a Europske unije i četiri zemlje koje nisu zemlje EU-a. Svaki građanin Europske unije (i zemalja izvan nje) može u schengenskom području prelaziti granice s drugim zemljama schengenskog područja, a da ne mora pokazivati putovnicu.

  • Možeš li navesti neke od službenih jezika Europske unije? (1)

(1) Odgovori se nalaze u tablici.

 

JEDINSTVENA VALUTA I EUROPODRUČJE

Jednostavnija trgovina

Jedinstvena valuta

Od 1. siječnja 2002., na temelju Ugovora iz Maastrichta iz 1992., dio zemalja Europske unije ima zajedničku valutu: euro. Trenutačno 20 zemalja koristi euro: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

One zajedno čine „europodručje”. Ostale zemlje – Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska – i dalje se koriste svojim nacionalnim valutama.

Jesi li znao/znala?

Simbol eura (€) dolazi od grčkog slova epsilon i odnosi se na prvo slovo riječi „Europa”. Dvije vodoravne crtice daju sličnost dvama drugim vrlo poznatim valutama: dolaru i jenu.

Jedna strana kovanice eura prikazuje kartu Europe i ista je za svaku zemlju. Na drugoj strani kovanice svaka zemlja ima vlastiti dizajn. Evo nekoliko primjera: Na finskoj kovanici od jednog eura nalaze se dva labuda u letu. Kovanice od jednog i dva eura iz Malte imaju amblem koji se naziva malteškim križem. Na talijanskim kovanicama od jednog eura nalazi se poznati crtež Leonarda da Vincija, koji prikazuje idealne proporcije ljudskog tijela. Grčka kovanica od dva eura prikazuje Europu, koju otima Zeus u obličju bika. Europa je lik iz grčke mitologije po kojoj je naš kontinent dobio ime.

1 Finska – 2 Malta – 3 Italija – 4 Slovenija – 5 Estonija – 6 Njemačka – 7 Grčka – 8 Španjolska

Europska središnja banka

Europska središnja banka (ESB) osigurava neometano funkcioniranje eura te dopušta izradu euronovčanica u državama europodručja. Sjedište banke je u Frankfurtu (Njemačka).

  • Prepoznaješ li ovog slavnog skladatelja? Znaš li kako se zove i iz koje je zemlje?
Na kovanici austrijskog jednog eura nalazi se slavni austrijski skladatelj. Znaš li koji? 
odgovor: Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart, Austrija.

 

PRORAČUN EUROPSKE UNIJE

Ulažimo više u našu budućnost

Europska unija ulaže u brojna područja: obrazovanje, okoliš, istraživanje novih tehnologija, poljoprivredu itd. No, za ulaganja je potreban novac! Jednako tako, potrebno je dobro rasporediti taj novac: to nazivamo „proračun”.

Odakle dolazi novac Europske unije?

Većina proračuna Europske unije dolazi od država članica.

Iz tog se proračuna financiraju brojni projekti diljem Europe (gradnja cesta i mostova, škola i sveučilišta, centara za znanstvena istraživanja, muzeja, bolnica i tvornica) te se potiču razmjena mladih, zapošljavanje u Europi i zaštita okoliša.

 

Projekti uz potporu Europske unije

Tijekom godina sredstvima Europske unije financirane su stotine tisuća projekata. Navodimo nekoliko primjera, a ostali su dostupni ovdje: https://kohesio.ec.europa.eu/hr/

Poboljšanje energetske učinkovitosti u školama

Brojne škole u Europi troše mnogo energije. Projekt Energy@School pomogao je da se uštedi energija u više od 40 osnovnih i srednjih škola u sedam zemalja EU-a: Austriji, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Sloveniji. Učenici i nastavnici obučeni su da postanu „čuvari energije” kako bi se uključili u stvaranje „energetski pametnih” škola.

Borba protiv raka djece

Austrijsko biotehnološko poduzeće Apeiron Biologics razvija farmaceutske proizvode za liječenje raka, posebno usmjerene na rijetke oblike koji uglavnom pogađaju djecu. Zajmom EU-a pomoći će se tom poduzeću da proširi svoje istraživanje te razvije nove načine borbe protiv te bolesti.

Pametna igrališta za djecu

Djeca provode sve više vremena igrajući se s elektroničkim uređajima u kući umjesto da se zabavljaju na igralištima. Zbog nedostatka tjelovježbe i nezdrave prehrane sve ih je više pretilo. Pomoću sredstava EU-a bugarsko poduzeće Playground Energy razvilo je igrališta na kojima se kinetička energija nastala kroz igru pretvara u zvuk i svjetlost. Time se djecu potiče da se više kreću i žive zdravije.

  • Kako je u tvojoj zemlji? Jesi li upoznat/upoznata s mjerama koje Europska unija financira u tvojoj zemlji, regiji ili gradu?

 

EVALUACIJA ZNANJA

Kvizzzzzzzz!

U Europskoj uniji postoje 24 službena jezika. Iako se engleski često koristi, Europska unija nastoji očuvati bogatstvo svakog jezika i potiče sve Europljane na učenje više jezika kako bi se mogli bolje međusobno sporazumijevati. Za dobru organizaciju važno je da se bolje razumijemo!

Hello
I don’t understand - Un helado
Danke - ¡Hola! - Bitte - Entschuldigung
Tschüss - Thank you - Ein Eis
No entiendo - Sorry - Por favor - Hallo
Goodbye - Tengo hambre - Das verstehe ich nicht
Perdón - Please - Ich habe Hunger
How are you? - ¡Hasta pronto! - See you
Adiós - An ice cream - Bis bald
Gracias - Wie geht’s ? - I am hungry
¿Cómo estás?

  • U tablici je prikazano kako se na svim službenim jezicima Europske unije kaže „dobro jutro/dobar dan” i „hvala”. Možeš li povezati te izraze s pravim jezikom?
Pozdrav – Jezik – Zahvale

bugarski: Dobro utro, Blagodarya; češki: Dobré ráno, Děkuji; danski: God morgen, Tak; engleski: Good morning, Thank you; estonski: Tere hommikust, Aitäh; finski: Hyvää huomenta, Kiitos; francuski: Bonjour, Merci; grčki: Kalimera, Efkaristo; hrvatski: Dobro jutro, Hvala; irski: Dia dhuit, Go raibh maith agat; latvijski: Labrīt, Paldies; litavski: Labas Rytas, Ačiū; mađarski: Jó reggelt, Köszönöm; malteški: L-Għodwa t-Tajba, Grazzi; nizozemski: Goedemorgen, Bedankt; njemački: Guten Tag, Danke; poljski: Dzień dobry, Dziękuję; portugalski: Bom dia, Obrigado; rumunjski: Bună dimineața, Mulțumesc; slovački: Dobré ráno, Ďakujem; slovenski: Dobro jutro, Hvala; španjolski: Buenos días, Gracias; švedski: God morgon, Tack; talijanski: Buongiorno, Grazie

Da bi bolje razumio/razumjela kako je Europa organizirana i kakav je svakodnevni život, pročitaj ove dvije brošure:

Dostupni formati

Ova publikacija dostupna je na 24 jezika u sljedećem formatu:

PDF PRINT HTML

 

Rukopis ažuriran u ožujku 2023.

Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Odjel „Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja”
1049 Bruxelles
BELGIJA

Luxembourg, Ured za publikacije Europske unije, 2023.
op.europa.eu/hr/publications

Je li vam ova publikacija bila korisna? Recite nam što mislite:
comm-publi-feedback@ec.europa.eu

© Europska unija, 2023.
Logo CC

Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.). Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.

Za svaku uporabu ili umnožavanje elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.

Sve slike © Europska unija, osim ako je drukčije naznačeno.