Europska unija nije država kao primjerice Bugarska, Italija ili Španjolska. Europska unija je dobrovoljno udruženje europskih država koje su odlučile zajednički provoditi projekte.
Ona ima snažne institucije, na koje su europske zemlje prenijele dio svojih ovlasti. Svaka institucija ima određenu ulogu i na čelu joj je predsjednik.
Članovi Europskog vijeća jesu čelnici država ili vlada zemalja članica Unije. Uglavnom se sastaju četiri puta godišnje. Ti se sastanci nazivaju „europskim sastancima na vrhu” te se na njima raspravlja o svemu što se događa u Europi i definiraju se opće političke smjernice Unije.
Sjedište Vijeća je u Bruxellesu (Belgija).
To je vlada Europske unije. Komisija predlaže nove propise i osigurava da se oni poštuju.
Sastoji se od 27 povjerenika (po jedan iz svake zemlje), od kojih je svaki odgovoran za jedno ili više područja (primjerice okoliš, promet, obrazovanje).
Sjedište Europske komisije je u Bruxellesu.
Europski parlament je glas građana Europe. Sastoji se od zastupnika koje na europskim izborima biraju građani.
Zajedno s Vijećem Europske unije, Parlament izglasava europske propise i proračun.
Sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu (Francuska), Bruxellesu i Luxembourgu.
Sastoji se od ministara iz država članica Unije: po jedan ministar iz svake zemlje. Ali članovi nisu uvijek isti, ovisno o temi o kojoj je riječ.
Primjerice, ako Vijeće raspravlja o poljoprivredi, sudjelovat će ministri poljoprivrede.
Zajedno s Europskim parlamentom, Vijeće Europske unije izglasava europske propise i proračun.
Sjedište Vijeća Europske unije je u Bruxellesu.
Što je to demokracija?
Demokracija je politički sustav u kojem moć pripada svim ljudima u zemlji. U demokraciji se ljudi nazivaju „građanima”. Svaki punoljetni građanin ima pravo glasovati na izborima.
U Europskoj uniji svaki punoljetni građanin ima pravo glasovati za političare i političarke koji se kandidiraju na izborima. Pravo glasa za građane jedan je od nužnih elemenata svake demokracije.
Pravo glasovanja... i pravo na zaštitu.
Svi građani Europske unije imaju određena prava i slobode. Ta prava i slobode navedeni su u dokumentu „Povelja Europske unije o temeljnim pravima”. Tu povelju svi moraju poštovati.
Djeca su punopravni europski građani. Čine oko petinu stanovništva Europske unije.
Povelja o temeljnim pravima neophodna je jer ona djeci daje niz posebnih prava: pravo na školovanje, pravo na izražavanje, pravo na zaštitu i pravo na zdravstvenu skrb.
O svojim pravima možete čitati ovdje: Plan Europske unije za prava djece (europa.eu)
Sud Europske unije
Uloga Suda Europske unije jest osigurati poštovanje europskih propisa i njihovu jednaku primjenu posvuda. Sud čini po jedan sudac iz svake europske zemlje. Sjedište Suda je u Luxembourgu.
Budući da su mladi punopravni građani Europe, to znači da imaju pravo na izražavanje. To se i omogućava! U brojnim zemljama Unije mladi mogu svoje ideje iznositi, primjerice, putem nacionalnog parlamenta mladih. Institucije Europske unije žele saznati mišljenje mladih i organizacija mladih o temama koje ih zanimaju putem Dijaloga EU-a s mladima.
Osnujte miniparlament u svojem razredu i razgovarajte o temama koje se izravno odnose na vas. Evo nekoliko primjera:
Europska unija je veliko područje od gotovo 4 milijuna km2, gdje se različite kulture nalaze jedne pored drugih. Kako bi Europljanima olakšale život, većina zemalja EU-a ukinula je kontrole putovnica na granicama. Svaka osoba koja živi u jednoj od zemalja EU-a stoga se može slobodno kretati te živjeti i raditi u drugoj zemlji EU-a.
I mladi mogu putovati Europom zahvaljujući programu koji se zove Erasmus+. Taj program studentima i mladima omogućuje da odu u drugu zemlju radi studiranja, volontiranja ili obuke.
Putovanje omogućuje učenje jednog ili više jezika. Jedno od bogatstava naše Europske unije jest i mnoštvo jezika koji se u njoj govore. Što ih više govorimo, bolje ćemo razumjeti jedni druge i bolje se organizirati.
Jesi li znao/znala?
Schengenski prostor jest prostor slobodnog kretanja osoba među državama koje su potpisale Schengenski sporazum (Schengen je grad u Luksemburgu). U schengenskom području nalazi se 27 zemalja: 23 zemlje EU-a Europske unije i četiri zemlje koje nisu zemlje EU-a. Svaki građanin Europske unije (i zemalja izvan nje) može u schengenskom području prelaziti granice s drugim zemljama schengenskog područja, a da ne mora pokazivati putovnicu.
Od 1. siječnja 2002., na temelju Ugovora iz Maastrichta iz 1992., dio zemalja Europske unije ima zajedničku valutu: euro. Trenutačno 20 zemalja koristi euro: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.
One zajedno čine „europodručje”. Ostale zemlje – Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska – i dalje se koriste svojim nacionalnim valutama.
Jesi li znao/znala?
Simbol eura (€) dolazi od grčkog slova epsilon i odnosi se na prvo slovo riječi „Europa”. Dvije vodoravne crtice daju sličnost dvama drugim vrlo poznatim valutama: dolaru i jenu.
1 Finska – 2 Malta – 3 Italija – 4 Slovenija – 5 Estonija – 6 Njemačka – 7 Grčka – 8 Španjolska
Europska središnja banka
Europska središnja banka (ESB) osigurava neometano funkcioniranje eura te dopušta izradu euronovčanica u državama europodručja. Sjedište banke je u Frankfurtu (Njemačka).
Wolfgang Amadeus Mozart, Austrija.
Europska unija ulaže u brojna područja: obrazovanje, okoliš, istraživanje novih tehnologija, poljoprivredu itd. No, za ulaganja je potreban novac! Jednako tako, potrebno je dobro rasporediti taj novac: to nazivamo „proračun”.
Većina proračuna Europske unije dolazi od država članica.
Iz tog se proračuna financiraju brojni projekti diljem Europe (gradnja cesta i mostova, škola i sveučilišta, centara za znanstvena istraživanja, muzeja, bolnica i tvornica) te se potiču razmjena mladih, zapošljavanje u Europi i zaštita okoliša.
Tijekom godina sredstvima Europske unije financirane su stotine tisuća projekata. Navodimo nekoliko primjera, a ostali su dostupni ovdje: https://kohesio.ec.europa.eu/hr/
Brojne škole u Europi troše mnogo energije. Projekt Energy@School pomogao je da se uštedi energija u više od 40 osnovnih i srednjih škola u sedam zemalja EU-a: Austriji, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Sloveniji. Učenici i nastavnici obučeni su da postanu „čuvari energije” kako bi se uključili u stvaranje „energetski pametnih” škola.
Austrijsko biotehnološko poduzeće Apeiron Biologics razvija farmaceutske proizvode za liječenje raka, posebno usmjerene na rijetke oblike koji uglavnom pogađaju djecu. Zajmom EU-a pomoći će se tom poduzeću da proširi svoje istraživanje te razvije nove načine borbe protiv te bolesti.
Djeca provode sve više vremena igrajući se s elektroničkim uređajima u kući umjesto da se zabavljaju na igralištima. Zbog nedostatka tjelovježbe i nezdrave prehrane sve ih je više pretilo. Pomoću sredstava EU-a bugarsko poduzeće Playground Energy razvilo je igrališta na kojima se kinetička energija nastala kroz igru pretvara u zvuk i svjetlost. Time se djecu potiče da se više kreću i žive zdravije.
U Europskoj uniji postoje 24 službena jezika. Iako se engleski često koristi, Europska unija nastoji očuvati bogatstvo svakog jezika i potiče sve Europljane na učenje više jezika kako bi se mogli bolje međusobno sporazumijevati. Za dobru organizaciju važno je da se bolje razumijemo!
Hello
I don’t understand - Un helado
Danke - ¡Hola! - Bitte - Entschuldigung
Tschüss - Thank you - Ein Eis
No entiendo - Sorry - Por favor - Hallo
Goodbye - Tengo hambre - Das verstehe ich nicht
Perdón - Please - Ich habe Hunger
How are you? - ¡Hasta pronto! - See you
Adiós - An ice cream - Bis bald
Gracias - Wie geht’s ? - I am hungry
¿Cómo estás?
bugarski: Dobro utro, Blagodarya; češki: Dobré ráno, Děkuji; danski: God morgen, Tak; engleski: Good morning, Thank you; estonski: Tere hommikust, Aitäh; finski: Hyvää huomenta, Kiitos; francuski: Bonjour, Merci; grčki: Kalimera, Efkaristo; hrvatski: Dobro jutro, Hvala; irski: Dia dhuit, Go raibh maith agat; latvijski: Labrīt, Paldies; litavski: Labas Rytas, Ačiū; mađarski: Jó reggelt, Köszönöm; malteški: L-Għodwa t-Tajba, Grazzi; nizozemski: Goedemorgen, Bedankt; njemački: Guten Tag, Danke; poljski: Dzień dobry, Dziękuję; portugalski: Bom dia, Obrigado; rumunjski: Bună dimineața, Mulțumesc; slovački: Dobré ráno, Ďakujem; slovenski: Dobro jutro, Hvala; španjolski: Buenos días, Gracias; švedski: God morgon, Tack; talijanski: Buongiorno, Grazie
Da bi bolje razumio/razumjela kako je Europa organizirana i kakav je svakodnevni život, pročitaj ove dvije brošure:
Ova publikacija dostupna je na 24 jezika u sljedećem formatu:
Rukopis ažuriran u ožujku 2023.
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Odjel „Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja”
1049 Bruxelles
BELGIJA
Luxembourg, Ured za publikacije Europske unije, 2023.
op.europa.eu/hr/publications
Je li vam ova publikacija bila korisna? Recite nam što mislite:
comm-publi-feedback@ec.europa.eu
© Europska unija, 2023.
Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.). Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.
Za svaku uporabu ili umnožavanje elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.
Sve slike © Europska unija, osim ako je drukčije naznačeno.