EUROPSKE INSTITUCIJE

Odlučujmo više na temelju dogovora

Europska unija nije država kao primjerice Bugarska, Italija ili Španjolska. Europska unija je dobrovoljno udruženje europskih država koje su odlučile zajednički provoditi projekte.

Ona ima snažne institucije, na koje su europske zemlje prenijele dio svojih ovlasti. Svaka institucija ima određenu ulogu i na čelu joj je predsjednik.

Kako funkcionira Europska unija?

Europsko vijeće 1: okuplja čelnike europskih zemalja

Članovi Europskog vijeća jesu čelnici država ili vlada zemalja članica Unije. Uglavnom se sastaju četiri puta godišnje. Ti se sastanci nazivaju „europskim sastancima na vrhu” te se na njima raspravlja o svemu što se događa u Europi i definiraju se opće političke smjernice Unije.

Sjedište Vijeća je u Bruxellesu (Belgija).

Europska komisija 2

To je vlada Europske unije. Komisija predlaže nove propise i osigurava da se oni poštuju.

Sastoji se od 27 povjerenika (po jedan iz svake zemlje), od kojih je svaki odgovoran za jedno ili više područja (primjerice okoliš, promet, obrazovanje).

Sjedište Europske komisije je u Bruxellesu.

Europski parlament 3

Europski parlament je glas građana Europe. Sastoji se od zastupnika koje na europskim izborima biraju građani.

Zajedno s Vijećem Europske unije, Parlament izglasava europske propise i proračun.

Sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu (Francuska), Bruxellesu i Luxembourgu.

Vijeće Europske unije ili Vijeće ministara 1

Sastoji se od ministara iz država članica Unije: po jedan ministar iz svake zemlje. Ali članovi nisu uvijek isti, ovisno o temi o kojoj je riječ.

Primjerice, ako Vijeće raspravlja o poljoprivredi, sudjelovat će ministri poljoprivrede.

Zajedno s Europskim parlamentom, Vijeće Europske unije izglasava europske propise i proračun.

Sjedište Vijeća Europske unije je u Bruxellesu.

Europski institucijski trokut

Što je to demokracija?

Demokracija je politički sustav u kojem moć pripada svim ljudima u zemlji. U demokraciji se ljudi nazivaju građanima. Svaki punoljetni građanin ima pravo glasovati na izborima.

 

PRAVA I GRAĐANSTVO

Poštujmo više naše razlike

U Europskoj uniji svaki punoljetni građanin ima pravo glasovati za političare i političarke koji se kandidiraju na izborima1. Pravo glasa za građane jedan je od nužnih elemenata svake demokracije.

Pravo glasovanja… i pravo na obranu.

Svi građani Europske unije imaju određena prava i slobode. Ta prava i slobode navedeni su u dokumentu „Povelja Europske unije o temeljnim pravima”. Tu povelju svi moraju poštovati.

Prava djece

Djeca su punopravni europski građani. Čine oko petinu stanovništva Europske unije.

Povelja o temeljnim pravima neophodna je jer ona djeci daje niz posebnih prava: pravo na školovanje, pravo na izražavanje, pravo na zaštitu i pravo na zdravstvenu skrb.

1 U Austriji i Malti građani mogu glasovati već sa 16 godina, a u Grčkoj sa 17.

Sud Europske unije

Uloga Suda Europske unije jest osigurati poštovanje europskih propisa i njihovu jednaku primjenu posvuda. Sud čini po jedan sudac iz svake europske zemlje. Sjedište Suda je u Luxembourgu.

 

MLADI U EUROPSKOJ UNIJI

Tražimo više mišljenje mladih

Budući da su mladi punopravni građani Europe, to znači da imaju pravo na izražavanje. To se i omogućava! U brojnim zemljama Unije mladi mogu svoje ideje iznositi, primjerice, putem „Parlamenta mladih”.

  • Imaš li i ti nešto reći?

Osnujte miniparlament u svojem razredu i razgovarajte o temama koje se izravno odnose na vas. Evo nekoliko primjera:

  • Kako svakodnevno živjeti zajedno?
  • Kako bolje primjenjivati i štititi prava djece?

 

JEDINSTVENO TRŽIŠTE

Surađujmo više sa susjedima

Europska unija je veliko područje od gotovo 4 milijuna km2, gdje se različite kulture nalaze jedne pored drugih. Kako bi Europljanima olakšale život, većina država članica ukinula je kontrole putovnica na granicama. Svaka osoba koja živi u jednoj od država članica stoga se može slobodno kretati te živjeti i raditi u drugoj zemlji Unije.

I mladi također!

I mladi mogu putovati Europom zahvaljujući programu koji se zove Erasmus+. Taj program učenicima i studentima omogućuje da iskuse život u drugoj zemlji i ondje se školuju.

Putovanje omogućuje učenje jednog ili više jezika. Jedno od bogatstava naše Europske unije jest i mnoštvo jezika koji se u njoj govore. Što ih više govorimo, bolje ćemo se moći razumjeti i učinkovitije organizirati.

Kad smo kod toga, znaš li koliko se službenih jezika govori u Europskoj uniji?

–12

–24

–60

Jesi li znao/znala?

Schengenski prostor jest prostor slobodnog kretanja osoba među državama koje su potpisale Schengenski sporazum (Schengen je grad u Luksemburgu). U schengenskom prostoru 2018. nalazi se 26 zemalja: 22 države članice Europske unije i 4 zemlje koje nisu članice. Svaki građanin Europske unije (i zemalja izvan nje) može u schengenskom prostoru prelaziti granice s drugim državama a da ne mora pokazivati putovnicu.

  • Možeš li navesti neke od službenih jezika Europske unije? (*)

(*) Odgovori se nalaze u tablici.

 

JEDINSTVENA VALUTA I EUROPODRUČJE

Jednostavnija zamjena valute

Jedinstvena valuta

Od 1. siječnja 2002., na temelju Ugovora iz Maastrichta iz 1992., 19 zemalja Europske unije ima zajedničku valutu: euro (Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska).

One zajedno čine „europodručje”. Ostale zemlje – Bugarska, Češka, Danska, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska – i dalje se koriste svojim nacionalnim valutama.

Jesi li znao/znala?

Simbol eura (€) dolazi od grčkog slova epsilon i odnosi se na prvo slovo riječi „Europa”. Dvije vodoravne crtice daju sličnost dvama drugim vrlo poznatim valutama: dolaru i jenu.

1 Austrija – 2 Cipar – 3 Italija – 4 Nizozemska – 5 Belgija – 6 Njemačka – 7 Francuska – 8 Portugal

Europska središnja banka

Europska središnja banka (ESB) osigurava neometano funkcioniranje eura te dopušta izradu euronovčanica u državama europodručja. Sjedište banke je u Frankfurtu (Njemačka).

  • Ova kovanica od dva eura najtraženija je među kolekcionarima. Znadeš li odakle dolazi?

Iz Vatikana

 

PRORAČUN EUROPSKE UNIJE

Ulažimo više u našu budućnost

Europska unija ulaže u brojna područja: obrazovanje, okoliš, istraživanje novih tehnologija, poljoprivredu itd. No, za ulaganja je potreban novac! Jednako tako, potrebno je dobro rasporediti taj novac: to nazivamo „proračun”.

 

Odakle dolazi novac Europske unije?

Doprinosi država članica čine 99 % proračuna Europske unije.

Iz tog se proračuna financiraju brojni projekti diljem Europe (gradnja cesta i mostova, škola i sveučilišta, centara za znanstvena istraživanja, muzeja, bolnica i tvornica), ali se i potiču razmjena mladih i zapošljavanje u Europi.

Projekti uz potporu Europske unije

Tijekom godina sredstvima Europske unije financirane su stotine tisuća projekata. Navodimo nekoliko primjera, a ostali su dostupni ovdje: https://europa.eu/investeu/projects_hr

Pametna igrališta za djecu

Djeca provode sve više vremena igrajući se s elektroničkim uređajima u kući umjesto da se zabavljaju na igralištima. Zbog nedostatka tjelovježbe i nezdrave prehrane sve ih je više pretilo. S pomoću sredstava EU-a bugarsko poduzeće Playground Energy razvilo je igrališta na kojima se kinetička energija nastala kroz igru pretvara u zvuk i svjetlost. Time se djecu potiče da se više kreću i žive zdravije.

Borba protiv raka djece

Austrijsko biotehnološko poduzeće Apeiron Biologics razvija farmaceutske proizvode za liječenje raka, posebno usmjerene na rijetke oblike koji uglavnom pogađaju djecu. Zajmom EU-a pomoći će se tom poduzeću da proširi svoje istraživanje te razvije nove načine borbe protiv te bolesti.

Najmodernije škole

Školske zgrade u Grčkoj često su loše građene i neodržavane. Osim toga, njihov broj nedovoljan je za sve učenike. U regiji Atici izgrađene su 24 nove javne škole, opremljene kvalitetnim instalacijama i energetski neovisne, koje su smanjile problem nedovoljnih kapaciteta.

  • Kako je u tvojoj zemlji? Jesi li upoznat/upoznata s mjerama koje Europska unija financira u tvojoj zemlji, regiji ili gradu?

 

EVALUACIJA ZNANJA

Kvizzzzzzzz!

U Europskoj uniji postoje 24 službena jezika. Iako se engleski često koristi, Europska unija nastoji očuvati bogatstvo svakog jezika i potiče sve Europljane na učenje više jezika kako bi se mogli bolje međusobno sporazumijevati. Za dobru organizaciju važno je da se bolje razumijemo!

Hello
I don’t understand - Un helado
Danke - ¡Hola! - Bitte - Entschuldigung
Tschüss - Thank you - Ein Eis
No entiendo - Sorry - Por favor - Hallo
Goodbye - Tengo hambre - Das verstehe ich nicht
Perdón - Please - Ich habe Hunger
How are you? - ¡Hasta pronto! - See you
Adiós - An ice cream - Bis bald
Gracias - Wie geht’s ? - I am hungry
¿Cómo estás?

  • U tablici je prikazano kako se na svim službenim jezicima Europske unije kaže „dobar dan” i „hvala”. Možeš li povezati te izraze s pravim jezikom?
Dobro utro njemački Obrigado
Bună dimineața engleski Efkaristo
L-Għodwa t-Tajba bugarski Blagodarya
Labrīt hrvatski Gracias
Guten Morgen danski Merci
God morgon španjolski Hvala
Dia dhuit estonski Tack
Bom dia finski Hvala
Goedemorgen francuski Grazie
Dobré ráno grčki Ačiū
Labas Rytas mađarski Bedankt
God morgen talijanski Dziękuję
Tere hommikust irski Paldies
Buenos días latvijski Danke
Bonjour litavski Tak
Buongiorno malteški Thank you
Dzień dobry nizozemski Děkuji
Good morning poljski Ďakujem
Hyvää huomenta portugalski Go raibh maith agat
Dobro jutro rumunjski Grazzi
Kalimera slovački Aitäh
Jó reggelt slovenski Köszönöm
Dobré ráno švedski Kiitos
Dobro jutro češki Mulțumesc

bugarski: Dobro utro, Blagodarya; češki: Dobré ráno, Děkuji; danski: God morgen, Tak; engleski: Good morning, Thank you; estonski: Tere hommikust, Aitäh; finski: Hyvää huomenta, Kiitos; francuski: Bonjour, Merci; grčki: Kalimera, Efkaristo; hrvatski: Dobro jutro, Hvala; irski: Dia dhuit, Go raibh maith agat; latvijski: Labrīt, Paldies; litavski: Labas Rytas, Ačiū; mađarski: Jó reggelt, Köszönöm; malteški: L-Għodwa t-Tajba, Grazzi; nizozemski: Goedemorgen, Bedankt; njemački: Guten Morgen, Danke; poljski: Dzień dobry, Dziękuję; portugalski: Bom dia, Obrigado; rumunjski: Bună dimineața, Mulțumesc; slovački: Dobré ráno, Ďakujem; slovenski: Dobro jutro, Hvala; španjolski: Buenos días, Gracias; švedski: God morgon, Tack; talijanski: Buongiorno, Grazie

Da bi bolje razumio/razumjela kako je Europa organizirana i kakav je svakodnevni život, pročitaj ove dvije brošure:

Dostupni formati

Ova publikacija dostupna je na 24 jezika u sljedećem formatu:

PDF PRINT HTML

Objavljeno u veljači 2020.

Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja
1049 Bruxelles
BELGIJA

Luxembourg, Ured za publikacije Europske unije, 2020.
https://op.europa.eu/hr/publications

Je li vam ova publikacija bila korisna? Recite nam što mislite:
comm-publi-feedback@ec.europa.eu

Print
ISBN 978-92-76-01182-8
doi:10.2775/392681
NA-02-19-173-HR-C
PDF
ISBN 978-92-76-01143-9
doi:10.2775/943871
NA-02-19-173-HR-N

© Europska unija, 2020.
Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.
Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).