EUROPA Gradimo više zajedno!

POVIJEST IZGRADNJE EUROPE

Prisjećajmo se više svojih korijena

Europa kakvu danas poznajemo temelji se na davnim događajima.

Da bismo mogli razumjeti što nam Europa daje danas, moramo znati kako je Europa stvorena.

Prvi pokušaji…

Neki, primjerice Karlo Veliki i Napoleon I., pokušavali su sve zemlje Europe objediniti u jednoj državi. Ali takva Europa uglavnom je bila rezultat krvavih ratova.

Tijekom XX. stoljeća na europskom su kontinentu buknula dva rata koja su se kasnije proširila na cijeli svijet. Zato ih zovemo svjetskim ratovima.

Prvi svjetski rat trajao je od 1914. do 1918., a dvadesetak godina nakon njega buknuo je Drugi svjetski rat.

Jesi li znao/znala da ime Europe potječe iz grčke mitologije?

Europa je bila prelijepa princeza koja je živjela u Tiru, na azijskoj obali Sredozemnog mora (u Libanonu). Zeus, kralj bogova, zaljubio se u nju. Uspio ju je zavesti i dovesti u Grčku. Iz njihove ljubavi rođeno je troje djece, a cijeli kontinent dobio je ime u čast princeze: Europa.

Drugi svjetski rat

Kad je 1945. Drugi svjetski rat završio, Europa je bila u ruševinama.

Taj strašan rat trajao je pet godina, ostavio je za sobom 20 milijuna siročadi, potpuno uništene ceste te ljude koji su umirali od gladi i bježali iz svojih zemalja. Ukratko, to je bila prava katastrofa. Sve treba ponovno izgraditi!

Dva suprotstavljena bloka

Nakon 1945. Europa je živjela u miru, ali bila je podijeljena u dva bloka: istočnu Europu i zapadnu Europu. Granica između njih prolazila je Njemačkom.

Tako je Njemačka bila podijeljena na dva dijela: Zapadnu Njemačku i Istočnu Njemačku.

Životi ljudi na suprotnim stranama znatno su se razlikovali.

Kako, unatoč svemu, živjeti u miru na zapadu?

Možda se pitate kakve to ima veze s Europskom unijom.

Francuski političar Robert Schuman imao je 9. svibnja 1950. genijalnu ideju: Zapadna Njemačka i Francuska surađivat će u područjima ugljena i čelika. Tako više neće ni pomišljati na rat.

U miru je počela obnova zapadne Europe.

Navedite razne predmete koji se mogu izraditi od čelika, ali nemojte ih crtati:

Na vremenskoj crti vidimo događaje u Europi koji su važni za formiranje EU-a.
742.: Rođen je Karlo Veliki.
1769.: Rođen je Napoleon.
1914. – 1918.: Prvi svjetski rat.
1939. – 1945.: Drugi svjetski rat.
1951.: Osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik.
1957.: Osnovana je Europska ekonomska zajednica.
1961.: Podignut je Berlinski zid.
1989.: Pad Berlinskog zida.
1992.: Potpisan je Ugovor iz Maastrichta.
1995.: Austrija, Finska i Švedska pristupile su Europskoj uniji.
2004.: Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija pristupili su Europskoj uniji.
2007.: Potpisan je Ugovor iz Lisabona.
2007.: Bugarska i Rumunjska pristupile su Europskoj uniji.
2013.: Hrvatska je pristupila Europskoj uniji.

Europska zajednica za ugljen i čelik

Uskoro su se i druge zemlje pridružile projektu za ugljen i čelik: Belgija, Italija, Luksemburg i Nizozemska.

Tih je šest zemalja 18. travnja 1951. potpisalo tekst koji se naziva „ugovorom” o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ). Još jedan korak prema miru!

Pioniri EU-a

Izgradnja ujedinjene Europe nije bila jednostavna. Bili su potrebni zaista predani vođe, i muškarci i žene, koji su imali viziju i branili tu ideju da bi ona mogla postati pravi zajednički projekt. Kad ih se danas prisjećamo, nazivamo ih „pionirima EU-a”. Tko su oni?

1A – 2D – 3E – 4B – 5E – 6F – 7C – 8A – 9D – 10E

Europska ekonomska zajednica (EEZ)

Nakon ugljena i čelika, spomenutih šest zemalja odlučilo je stvoriti veliko tržište bez granica. Stoga su 1957. osnovali Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ). Riječ „ekonomska” znači da se odnosi na novac, poslovanje, rad i trgovinu.

Gospodarstvo se oporavlja. Rat se čini dalekim. U zapadnoj Europi vlada mir.

Berlinski zid (vidjeti kartu)

Sjećaš li se da je nakon Drugog svjetskog rata Europa bila podijeljena na dva bloka koja se međusobno nisu slagala?

Istočna Njemačka sagradila je 1961. zid koji je grad Berlin dijelio na Istočni Berlin i Zapadni Berlin. Stanovnici više nisu mogli prelaziti iz istočnog dijela u zapadni. Berlinski zid bio je simbol hladnog rata i razdvajanja (komunističkog) istoka od (kapitalističkog) zapada.

Na istoku je država sve posjedovala i sve organizirala: poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, distribuciju robe itd. Na zapadu su ljudi bili slobodni, mogli su se slobodno izražavati, osnivati poduzeća, putovati, birati svoje čelnike i glasovati.

Prva proširenja

Zapadna Europa širila se te su se i druge zemlje željele pridružiti prvotnoj šestorki. Tako su Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina (¹). Zatim je počelo proširenje prema jugu Europe: prvo je pristupila Grčka 1981., a nakon nje Španjolska i Portugal 1986.

Karta na kojoj je prikazano šest zemalja koje su osnovale Europsku uniju, a to su Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka. Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina pristupile su Europskoj uniji 1. siječnja 1973., čime se broj njezinih država članica povećao na devet. Grčka je pristupila 1981., a nakon toga Portugal i Španjolska 1986. Zatim su 1995. EU-u pristupile Austrija, Finska i Švedska. Godine 2004. Europskoj uniji pristupilo je još 10 zemalja: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Bugarska i Rumunjska pristupile su EU-u 2007., a zadnja mu je pristupila Hrvatska 2013.

Pad zida

Godine 1989. u srcu europskog kontinenta dogodilo se nešto vrlo važno. Europljani s istoka udružili su se s Europljanima sa zapada.

Berlinski zid, koji ih je razdvajao fizički i simbolički, više nije postojao. Tisuće stanovnika Berlina srušile su zid i pronašle svoje sunarodnjake: Njemačka je ponovno ujedinjena! Nastalo je veliko slavlje u cijeloj Europi.

Taj je događaj obilježio kraj komunizma u Njemačkoj te će se nakon izvjesnog broja godina mnoge zemlje istočne Europe pridruživati Europskoj uniji.

Karta na kojoj je prikazano kako je Njemačka, kad je podignut Berlinski zid, podijeljena na dva dijela: Saveznu Republiku Njemačku ili Zapadnu Njemačku te Demokratsku Republiku Njemačku ili Istočnu Njemačku. I sam je Berlin podijeljen na dva dijela: istočni Berlin je biosovjetski sektor, a Zapadni Berlin je dodatno podijeljen na francuski, britanski i američki sektor.

Rođenje Europske unije

Na temelju ugovora iz Maastrichta iz 1992. Europska ekonomska zajednica postala je „Europska unija” (EU).

Daljnja proširenja

Od 1995. do 2013. Europskoj uniji pridružilo se 16 zemalja. Nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine 2020., Europsku uniju čini 27 država članica.

Europska unija ima više od 447 milijuna stanovnika. To je više od SAD-a, koji ima 329 milijuna stanovnika, i Japana, koji ima 126 milijuna stanovnika.

EUROPSKI UGOVORI

Potpisivanje više sporazuma

Ugovori

U Europi, kao i na sportskom igralištu, što je više sudionika, teže je postići dogovor. Svatko brani svoje ideje.

Potrebna je rasprava kako bi se pronašla rješenja. Ta se rješenja uobličuju u „ugovore”.

Ugovor je sporazum koji su sklopili i potpisali čelnici država ili vlada zemalja Unije. To su, takoreći, „upute za upotrebu” Europske unije.

Do danas je sklopljeno sedam velikih ugovora. Ugovori u pravilu dobivaju ime prema gradu u kojem su potpisani. Zadnji je sklopljen Ugovor iz Lisabona.

Kako postati dijelom Europske unije?

Svaka europska zemlja može zatražiti pristupanje Europskoj uniji, ali postoje određeni uvjeti:

zemlja mora biti demokratska – čelnike moraju birati građani glasovanjem,
zemlja mora poštovati ljudska prava, slobodu medija i slobodu izražavanja,
gospodarstvo zemlje mora biti stabilno,
zemlja mora poštovati sve europske odluke i propise.

EUROPSKI SIMBOLI

Ponosimo se više našom raznolikošću

Zastava Europske unije

Europska unija ima plavu zastavu s krugom od 12 zlatnih zvijezda.

Europska himna

Europska himna je „Oda radosti”, posuđena iz Devete simfonije slavnog njemačkog skladatelja Ludwiga van Beethovena.

Ta himna bez riječi predstavlja ideale slobode, mira i solidarnosti utjelovljene u Europskoj uniji.

Europski moto
„In varietate concordia”

Europska unija je 2000. prvi put izrazila svoj moto, koji znači „Ujedinjeni u raznolikosti”.

Taj moto podsjeća na način nastanka Europske unije: obogaćivanjem različitim kulturama, tradicijama i jezicima kontinenta.

Na ovoj karti Europe možete pronaći sličice koje prikazuju neke znamenitosti, osobe, hranu te druge nacionalne karakteristike i tradicije svake zemlje Europske unije.

Dan Europe, 9. svibnja

Dan Europe slavi se 9. svibnja, u spomen na „Schumanovu deklaraciju” iz 1950., pravi datum početka izgradnje Europe. Povodom tog dana sve institucije Europske unije otvaraju svoja vrata javnosti.

GEOGRAFSKA OBILJEŽJA EUROPE

Razumijmo bolje naš zajednički prostor

Kad govorimo o Europi, mislimo na različite stvari.

Europa je prvenstveno kontinent. Kontinenti su velike kopnene površine koje ponekad razdvajaju oceani.

Na europskom kontinentu ima mnogo zemalja i područja. Od tih zemalja, njih 27 odlučilo je pridružiti se zajedničkom prostoru koji se naziva Europskom unijom.

Karta svijeta prikazuje gdje se Europa nalazi u odnosu na druge kontinente.

Neke od zemalja Europske unije odlučile su koristiti istu valutu: euro. Te zemlje pripadaju „europodručju”.

Stavi križić na svoju zemlju. Posluži se priloženom kartom.

BUDUĆNOST EUROPSKE UNIJE

Gledajmo dalje!

Europska unija nastajala je postupno, zahvaljujući idejama hrabrih muškaraca i žena koji su radili kako bi postigli mir. Unija je rezultat duge povijesti čiji smo svi sudionici.

Naravno, još uvijek nije sve savršeno: to je projekt koji se svakodnevno razvija. Već sutra mladi će raditi na njegovu razvoju.

Još uvijek postoje veliki problemi, koji se neće moći riješiti ako sve zemlje ne budu radile zajedno.

Tko će činiti Europu sutrašnjice? Tvoja će je generacija GRADITI više zajedno!

Zamisli da si u budućnosti. Kakva je tvoja Europa sutrašnjice?

Da bi bolje razumio/razumjela kako je Europa organizirana i kakav je svakodnevni život, pročitaj ove dvije brošure:

Dostupni formati

Ova publikacija dostupna je na 24 jezika u sljedećem formatu:

Rukopis ažuriran u ožujku 2023.

Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Odjel „Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja”
1049 Bruxelles
BELGIJA

Luxembourg, Ured za publikacije Europske unije, 2023.
op.europa.eu/hr/publications

Je li vam ova publikacija bila korisna? Recite nam što mislite:
comm-publi-feedback@ec.europa.eu

Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.). Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.

Za svaku uporabu ili umnožavanje elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.

Povratak na vrh ^