Programom LEADER i lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice potiče se lokalna angažiranost, ali još uvijek nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili njihove dodatne koristi

Sažetak

I. EU je 1991. uveo program LEADER kao inicijativu s pristupom „odozdo prema gore” kojom se podupire razvoj ruralnih regija u nepovoljnom položaju provedbom projekata kojima se zadovoljavaju lokalne potrebe. Od 2014. EU se koristio pristupom LEADER (poznatim i pod nazivom „lokalni razvoj pod vodstvom zajednice”) za niz tokova financiranja sredstvima EU-a u ruralnim, urbanim i obalnim područjima.

II. Glavna je značajka pristupa LEADER primjena metoda temeljenih na sudjelovanju i načelu „odozdo prema gore” kako bi se lokalne zajednice uključile u razvoj projekata i procese donošenja odluka. Lokalne akcijske skupine, koje su sastavljene od partnera iz javnog, privatnog i civilnog društva, upravljaju povezanim aktivnostima. U razdoblju 2014. – 2020. EU je planirao osigurati do 9,2 milijardi eura sredstava za program LEADER i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice.

III. Pristup LEADER uključuje dodatne troškove i rizike u usporedbi s prevladavajućim („odozgo prema dolje”) programima potrošnje EU-a. Dodatni troškovi nastaju zbog uspostave lokalnih akcijskih skupina i upravljanja njihovim administrativnim strukturama. Dodatni rizici nastaju zbog dugotrajnih postupaka, dodatnih administrativnih zahtjeva za vlasnike projekata i mogućih sukoba interesa.

IV. Pojedini od tih dodatnih troškova i rizika mogu biti opravdani ako lokalne akcijske skupine donose dodatne koristi u odnosu na prevladavajuće („odozgo prema dolje”) programe potrošnje EU-a. U smjernicama Komisije upućuje se na to da se te koristi očituju u poboljšanjima u društvenom kapitalu, upravljanju na lokalnoj razini i boljim rezultatima projekata.

V. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje financiranja sredstvima EU-a 2014. – 2020. Sud je ispitao jesu li primjenom pristupa LEADER ostvarene koristi kojima se opravdavaju njegovi dodatni troškovi i rizici, posebice u usporedbi s prevladavajućim programima potrošnje EU-a, koji se provode primjenom pristupa „odozgo prema dolje”. U tu je svrhu Sud ispitao potiče li se programom LEADER lokalna angažiranost i je li taj program doveo do provedbe projekata s dokazivim koristima u pogledu upravljanja na lokalnoj razini te poboljšanja u društvenom kapitalu i rezultatima tih projekata. Sud je također provjerio je li uvođenje novog pristupa financiranja iz više fondova dovelo do bolje koordinacije potpore lokalnom razvoju.

VI. Ova se revizija ujedno nadovezuje na tematsko izvješće Suda o programu LEADER iz 2010. te se njome procjenjuje je li Komisija otklonila utvrđene nedostatke. Ovim izvješćem Sud nastoji pružiti informacije i pravodobne preporuke za Komisijinu evaluaciju pristupa LEADER, koja je u tijeku.

VII. Više od desetljeća nakon tematskog izvješća Suda o programu LEADER iz 2010. ovom revizijom utvrđeno je da je došlo do poboljšanja u određenim područjima i da se pristupom LEADER potiče lokalna angažiranost. Međutim, nema mnogo dokaza koji bi potvrdili da koristi od pristupa LEADER nadmašuju troškove i rizike koji iz njega proizlaze.

VIII. Dok je većina država članica primijenila relevantne postupke za odabir i odobravanje lokalnih akcijskih skupina, pojedine su primijenile manje zahtjevne standarde kvalitete pri odabiru strategija lokalnog razvoja. Sud je utvrdio da jedna država članica nije uključila kriterije kvalitete u proces odabira. Proces podnošenja i odobravanja projekata bio je složen (obuhvaćao je i do osam koraka) i uključivao je dodatne administrativne zahtjeve za vlasnike projekata u usporedbi s prevladavajućim programima potrošnje. Javna tijela više nisu zauzimala dominantan položaj u tijelima za odabir projekata (za što je Sud utvrdio da je bio slučaj 2010.), ali ta tijela često nisu bila reprezentativna za lokalnu zajednicu ili rodno uravnotežena.

IX. Sud je utvrdio da su lokalne akcijske skupine odabirale projekte koji su bili u skladu s općim ciljevima postavljenima u njihovim strategijama lokalnog razvoja. Pojedine države članice i lokalne akcijske skupine koristile su se programom LEADER za financiranje zakonskih zadaća nacionalnih, regionalnih ili općinskih tijela ili drugih aktivnosti za koje su postojali drugi posebni nacionalni programi financiranja ili programi financiranja sredstvima EU-a.

X. Iako su dvije preporuke Suda od njih šest iz 2010. provedene, Sud je utvrdio da Komisijinim okvirom za praćenje i evaluaciju još uvijek nisu pruženi dokazi o dodatnim koristima programa LEADER. U mišljenju o Komisijinim prijedlozima za novu zajedničku poljoprivrednu politiku iz 2018. Sud je istaknuo da bi Komisija pri preispitivanju postojećeg zakonodavstva trebala primjenjivati načelo „prethodne evaluacije”. Komisijina je evaluacija koristi od programa LEADER u tijeku.

XI. S obzirom na dodatne troškove i rizike u usporedbi s ostalim modelima financiranja i stalni nedostatak dokazivih koristi Sud preporučuje Komisiji da provede evaluaciju troškova i koristi od programa LEADER i obavi procjenu pristupa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

Uvod

Razvoj pristupa LEADER

01. LEADER, uveden 1991., metoda je provedbe politike ruralnog razvoja (kasnije proširena na obalna i urbana područja) temeljena na sudjelovanju i načelu „odozdo prema gore”. Središnji element tog pristupa čine lokalne akcijske skupine (LAG-ovi) i lokalne akcijske skupine u ribarstvu (FLAG-ovi), koje su sastavljene od članova ruralnih ili obalnih zajednica iz privatnog i javnog sektora. Lokalne akcijske skupine potiču zajednice da doprinesu izradi strategije lokalnog razvoja i odgovorne su za pokretanje i financiranje projekata kojima se zadovoljavaju lokalne potrebe.

02. Pristup LEADER temelji se na očekivanju da će se njime ostvariti dodana vrijednost u odnosu na tradicionalno upravljanje financijskim sredstvima EU-a primjenom pristupa „odozgo prema dolje”. U informativnom članku Komisije iz 2006. pristup LEADER opisan je kao pristup koji se temelji na sedam ključnih značajki. U okviru programa LEADER smatra se da je lokalno stanovništvo najstručnije za poticanje razvoja svojeg teritorija (pristup „odozdo prema gore”), koje se definira kao mali, povezani prostor (10 000 – 150 000 stanovnika) s lokalnim identitetom („pristup na temelju područja”). Na tom se prostoru lokalni dionici povezuju u lokalne akcijske skupine („lokalna partnerstva”) koje promiču uspostavu veza među lokalnim akterima („umrežavanje”). Nadalje, lokalne akcijske skupine u različitim regijama ili državama članicama provode zajedničke projekte kako bi radile na pronalasku zajedničkih rješenja za slične lokalne izazove („suradnja”). Pristupi „odozdo prema gore” i interakcija različitih sektora na lokalnoj razini („integrirana i višesektorska strategija”) trebali bi omogućiti iskorištavanje lokalnog potencijala. Lokalne skupine trebale bi biti u najboljem položaju za utvrđivanje integriranih lokalnih rješenja za lokalne probleme i mogu biti spremnije na odgovor, kao i donijeti nova rješenja za lokalni razvoj („inovacije”). Sudjelovanje u donošenju odluka na lokalnoj razini trebalo bi potaknuti entuzijazam i veću angažiranost, što može dovesti do boljeg, održivijeg i lokalnog ruralnog razvoja¹.

03. Kao što je Sud naveo u izvješću iz 2010.², pristupom LEADER nastoje se poticati lokalna angažiranost i osnaživanje lokalnog gospodarstva razvojem, isporukom i raspodjelom resursa za provedbu lokalne strategije. U okviru tog programa koristi se stručnost i iskustvo lokalnih zajednica kako bi se definirale njihove razvojne potrebe.

04. Dodjela tih zadataka lokalnim akcijskim skupinama vodi do dodatnih troškova i rizika. U dodatne troškove ubrajaju se troškovi lokalnih akcijskih skupina za pripremu provedbe njihovih strategija lokalnog razvoja i upravljanje njihovom provedbom, kao i za podupiranje korisnika u osmišljavanju projekata. Ti troškovi uključuju i troškove država članica za odobravanje lokalnih akcijskih skupina (npr. zapošljavanje konzultanata za potporu u procesu odabira).

05. Potpora u okviru programa LEADER za administrativne i tekuće troškove lokalnih akcijskih skupina ograničena je na 25 % cjelokupnog javnog financiranja (financiranje sredstvima EU-a zajedno s nacionalnim, regionalnim ili lokalnim financiranjem). U te troškove ubrajaju se olakšavanje provedbe strategije lokalnog razvoja i pomoć mogućim korisnicima u razvoju projekata.

06. Dodatni rizici nastaju zbog dugotrajnih postupaka, dodatnih zahtjeva za vlasnike projekata i mogućih sukoba interesa. Ostali rizici proizlaze iz tijela koja donose odluke i koja nisu reprezentativna za lokalnu zajednicu ili nisu rodno uravnotežena³.

07. Donošenje odluka na lokalnoj razini može donijeti dodatne koristi. U Komisijinim smjernicama za evaluaciju pristupa LEADER⁴ navodi se da se te koristi očituju u:

• poboljšanju društvenog kapitala;
• poboljšanju upravljanja na lokalnoj razini;
• boljim rezultatima projekata.

08. Obrazloženje za uvođenje tog programa stoga se ne temelji na gospodarskim kriterijima kao što su nefunkcioniranje tržišta ili relativna oskudica. Štoviše, trenutačno se taj program primjenjuje u svim ruralnim područjima, uključujući one čiji su gospodarski rezultati znatno bolji od prosjeka EU-a. U nedavnoj studiji Komisije utvrđeno je da su poluurbana ruralna područja imala više koristi od nedavnih gospodarskih i demografskih promjena nego periferna područja⁵.

09. U razdoblju 2014. – 2020. program LEADER bio je obvezan dio svih programa ruralnog razvoja. Od tog trenutka zakonodavstvom EU-a zahtijevalo se da države članice, uz iznimku Hrvatske, potroše najmanje 5 % svojih financijskih sredstava za ruralni razvoj na program LEADER. Najmanji iznos doprinosa Hrvatske tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. utvrđen je na polovicu postotka ostalih članica, odnosno 2,5 %. Prema podatcima Komisije planirani iznos financijskih sredstava EU-a za program LEADER za programsko razdoblje 2014. – 2020. iznosi 7 milijardi eura (oko 7 % cjelokupnog financiranja ruralnog razvoja). Do kraja 2020. ukupan broj projekata u okviru programa LEADER (za razdoblje 2014. – 2020.) iznosio je 143 487. Razdoblje provedbe programa ruralnog razvoja produženo je kako bi se njime obuhvatile i 2021. i 2022.

10. U ribarstvenoj politici EU-a pristup LEADER primjenjuje se od 2007., a u programskom razdoblju 2014. – 2020. uveden je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD). Na temelju tog ažuriranog koncepta pristup LEADER primjenjuje su u okviru svih europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova osim u okviru Kohezijskog fonda⁶. Razvoj pristupa LEADER, kako je prikazano na slici 1., doveo je do znatnog povećanja u financijskoj potpori i broju lokalnih akcijskih skupina, posebice na početku programskog razdoblja 2007. – 2013.

11. U programskom razdoblju 2014. – 2020. plan EU-a bio je financirati program LEADER i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice iznosom do 9,2 milijarde eura (vidjeti tablicu 1.). Očekivalo se da će ukupno javno financiranje (uključujući nacionalna sredstva) doseći 12,5 milijardi eura. Većina tog iznosa (76 % planiranog iznosa i 84 % iznosa prijavljenog do 2020.) odnosila se na ruralni razvoj.

12. Nacionalna i (ovisno o njihovu političkom ustroju) regionalna tijela država članica izradila su programske dokumente, kao što su sporazumi o partnerstvu i programi ruralnog razvoja. U tim dokumentima postavljeni su nacionalni i regionalni prioriteti financiranja. Komisija ih je ispitala i odobrila. Komisija snosi krajnju odgovornost za potrošnju sredstava, ali odobravanje lokalnih akcijskih skupina i njihovih strategija lokalnog razvoja, obrada projektnih prijava i zahtjeva za plaćanje te praćenje i evaluacija rezultata bili su odgovornost država članica. Slika 2. prikazuje ključne odgovornosti aktera u pristupu LEADER.

13. Komisija je za praćenje programa LEADER u razdoblju 2014. – 2020. utvrdila sljedeće pokazatelje⁷ i ciljne vrijednosti⁸:

• % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja (ciljna vrijednost od 53,5 %);
• % ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastrukture (ciljna vrijednost od 16,4 %);
• radna mjesta otvorena u okviru projekata za koje je dodijeljena potpora iz programa LEADER (ciljna vrijednost od 44 109 radnih mjesta).

U Prilogu I. navedeni su posebni pokazatelji i ciljne vrijednosti povezani s programom LEADER i lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice koji su utvrđeni u uredbama o različitim fondovima EU-a.

14. Države članice mogle su birati između dvaju pristupa potpore lokalnim akcijskim skupinama: pristupa koji se temelji na financiranju iz jednog fonda i pristupa koji se temelji na financiranju iz više fondova. Također su mogle odrediti jedan fond kao glavni fond, iz kojeg bi se pokrili svi administrativni troškovi lokalnih akcijskih skupina. U razdoblju 2014. – 2020. 17 od 28 država članica primijenilo je pristup financiranja iz više fondova koristeći se različitim kombinacijama fondova s ciljem bolje koordinacije potpore lokalnom razvoju i jačanja povezanosti između ruralnih, urbanih i ribarstvenih područja (vidjeti sliku 3.).

15. U razdoblju 2021. – 2027. program LEADER i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice uređeni su Uredbom (EU) 2021/1060 o zajedničkim odredbama. Nova pravila za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), koja su stupila na snagu u prosincu 2021.⁹, primjenjuju se na program LEADER.

16. Kao što je navedeno u odlomku 12., države članice dužne su opisati svoje pristupe za program LEADER i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice u svojim relevantnim programima. Države članice započele su s podnošenjem svojih novih operativnih programa Komisiji na odobrenje i morale su podnijeti svoje strateške planove za ZPP, uključujući financiranje ruralnog razvoja iz programa LEADER, do kraja 2021. Regulatornim okvirom predviđa se financiranje programa LEADER i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice počevši od 2022¹⁰. Potrošnja za program LEADER nastavit će se u međuvremenu na temelju nepotrošenih sredstava iz prethodnog razdoblja.

Prethodne revizije

17. Sud je primijetio nedostatke u vezi s upravljanjem programom LEADER u svojem godišnjem izvješću za 2000.¹¹ U jednom tematskom izvješću iz 2010.¹² Sud je utvrdio da su lokalne akcijske skupine provele mnoge projekte koji su bili od koristi lokalnim poduzećima i zajednicama. Sud je također uočio nedostatke u pogledu sljedećega:

• postupaka odabira projekata, u kojima su u donošenju odluka javna tijela zauzimala dominantan položaj i pravila o mogućem sukobu interesa nisu bila jasna;
• primjene pristupa „odozdo prema gore”, u okviru koje pojedine lokalne akcijske skupine nisu promicale lokalnu angažiranost;
• sposobnosti lokalnih akcijskih skupina da razviju lokalna rješenja koja bi se uvelike razlikovala od onih u prevladavajućim programima, npr. financiranjem projekata koje je bilo moguće financirati unutar drugih programa potrošnje;
• praćenja i evaluacije, posebno u pogledu koristi koje su ostvarene primjenom pristupa LEADER.

18. Sud je 2013. objavio procjenu provedbe preporuka¹³ koja je pokazala da je došlo do određenih poboljšanja. To je uključivalo jasnija pravila za odbore koji donose odluke u lokalnim akcijskim skupinama (vidjeti odlomak 17. točku 1.), ali većina nedostataka nije uklonjena. Sud je iznio ažuriranu procjenu tih problema u Prilogu II.

Opseg revizije i revizijski pristup

19. Pristupom LEADER nastoje se poticati lokalna angažiranost i osnaživanje lokalnog gospodarstva (vidjeti odlomak 03.), što donosi dodatne troškove i rizike (vidjeti odlomke 04. i 05.). Ti dodatni troškovi i rizici opravdani su ako ih premašuju dodatne koristi koje se njima ostvaruju u usporedbi s prevladavajućim programima potrošnje EU-a, koji se provode primjenom pristupa „odozgo prema dolje” (posebno programom ruralnog razvoja EU-a). Glavno revizijsko pitanje glasilo je: „Jesu li primjenom pristupa LEADER / lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice ostvarene koristi kojima se opravdavaju njihovi dodatni troškovi i rizici?” U svrhu odgovora na to pitanje Sud je ispitao sljedeće:

1. je li se programom LEADER i lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice poticala lokalna angažiranost;
2. je li primjena programa LEADER i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice dovela do projekata s dokazivim koristima u pogledu upravljanja na lokalnoj razini te poboljšanja u društvenom kapitalu i rezultatima projekata;
3. je li uvođenje novog pristupa financiranja iz više fondova dovelo do bolje koordinacije potpore lokalnom razvoju.

20. Ova revizija također se nadovezuje na prethodnu reviziju koju je Sud proveo (vidjeti odlomke 17. i 18.) te se njome procjenjuje je li Komisija, nakon više od desetljeća, otklonila utvrđene nedostatke. Ovim izvješćem Sud nastoji pružiti informacije i pravodobne preporuke za Komisijinu evaluaciju pristupa LEADER, koja je u tijeku.

21. Sud je revizijom obuhvatio razdoblje 2014. – 2020. Sud je ispitivanjem za potrebe ove revizije obuhvatio deset država članica te po dvije lokalne akcijske skupine u svakoj od njih. U Njemačkoj se Sud usredotočio na Sasku, a u Portugalu na kopneni dio (tj. izostavio je Madeiru i Azore). Sud je nastojao odabrati države članice na način da postigne ravnomjernu zemljopisnu zastupljenost, kao i da ravnomjerno obuhvati pristupe financiranja iz jednog i iz više fondova te više i niže stope potrošnje za program LEADER i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (vidjeti sliku 4.).

22. Sud je lokalne akcijske skupine odabrao na temelju dodijeljenih sredstava, vrste korištenih fondova EU-a te površine i stanovništva koje su obuhvaćale.

23. Sud je ispitao sljedeće:

• organizaciju i postupke unutar svih odabranih država članica i lokalnih akcijskih skupina, temeljem dokumentacije i odgovora na revizijske upitnike;
• informacije o 95 projekata, odabranih na temelju njihovih troškova (niski, srednji, visoki), sektora na koje se odnose i korištenih fondova EU-a. Ukupni troškovi navedenih projekata iznose 7,5 milijuna eura, od čega na financiranje sredstvima EU-a otpada 4,9 milijuna eura (vidjeti Prilog III.);
• Komisijine aktivnosti povezane s programom LEADER i lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice, i to pregledom dokumentacije i održanim videosastancima s:
  •  četirima odgovornima glavnim upravama (GU za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), GU za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (EMPL), GU za pomorstvo i ribarstvo (MARE) i GU za regionalnu i urbanu politiku (REGIO));
  •  tijelima država članica;
  •  predstavnicima lokalnih akcijskih skupina;
  •  vlasnicima projekata; i
  •  organizacijama dionika te međunarodnim stručnjacima.

Opažanja

Lokalne akcijske skupine potiču lokalnu angažiranost, ali s njima su povezani dodatni troškovi i spori postupci odobravanja

24. U sljedećim odjeljcima Sud razmatra kako su države članice i lokalne akcijske skupine poticale lokalnu angažiranost i uz kolike troškove. Sud započinje s analizom troškova programa LEADER. Zatim ispituje kako su države članice odobravale lokalne akcijske skupine i njihove strategije te kako su potom lokalne akcijske skupine odabirale projekte unutar programa LEADER.

S lokalnim akcijskim skupinama povezani su viši troškovi

25. Kao što je objašnjeno u uvodu, lokalne akcijske skupine u središtu su programa LEADER i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. Mogu primiti financijska sredstva EU-a za različite svrhe (vidjeti sliku 5.). Države članice, regije, lokalne akcijske skupine i vlasnici projekata također moraju osigurati dio sredstava.

26. Države članice trebale bi stvoriti prave uvjete kako bi lokalne akcijske skupine izvršile svoje zadatke, posebice da okupe različite lokalne dionike i pruže im potporu u osmišljavanju projekata koji donose koristi za lokalni razvoj. Kako bi to učinile, trebale bi lokalnim akcijskim skupinama dati autonomiju i svesti njihovo administrativno opterećenje na najmanju moguću razinu¹⁴.

27. Pristup temeljen na sudjelovanju koji se primjenjuje u okviru programa LEADER uključuje dodatne upravljačke strukture i aktivnosti kojima se pruža potpora u provedbi strategije lokalnog razvoja te stoga donosi dodatne troškove. Relevantnom uredbom ti su administrativni i tekući troškovi ograničeni na 25 % (vidjeti odlomak 05.). Pojedine države članice dodatno su snizile ograničenje na 20 %.

28. U tablici 2. pružen je pregled planiranog i isplaćenog financiranja programa LEADER za programsko razdoblje 2014. – 2020. (prema stanju na kraju 2020.). Iz nje je vidljivo da su države članice planirale izdvojiti 17 % financiranja za administrativne i tekuće troškove lokalnih akcijskih skupina. Tim troškovima nisu prekoračene granične vrijednosti utvrđene u zakonodavstvu EU-a.

29. Prema izvješćima Komisije do kraja 2020. na projekte lokalne zajednice otpadao je iznos od 3,1 milijarde eura, odnosno 72 % prijavljene potrošnje za program LEADER. Cjelokupno gledajući, lokalne akcijske skupine potrošile su male iznose na aktivnosti suradnje (2 %), kao i na troškove pripreme (2 %). Administrativni i tekući troškovi lokalnih akcijskih skupina iznosili su 1,04 milijarde eura (24 % ukupne potrošnje u toj fazi). U nekoliko država članica u kojima je prijavljena potrošnja za projekte u okviru programa LEADER bila niska udio tih troškova bio je visok. Primjerice, u Grčkoj, Portugalu i Slovačkoj iznosi tih troškova na kraju 2020. bili su podjednaki iznosima potrošenima na projekte ili su premašili te iznose. Plaćanja za razdoblje 2014. – 2020. mogu se izvršiti do kraja 2023. te se udio administrativnih troškova u odnosu na troškove projekata u pravilu smanjuje tijekom programskog razdoblja.

30. Tablica 3. sadržava detaljan prikaz prijavljene potrošnje u deset odabranih država članica i regija. Na slici 6. prijavljena potrošnja uspoređuje se s ukupnim planiranim financiranjem programa LEADER. U prosjeku su države članice prijavile 39 % iznosa svojeg planiranog financiranja projekata programa LEADER kao isplaćeni iznos. Estonija je isplatila 72 % svojeg planiranog financiranja projekata, Grčka 13 %, a Slovačka dosad nije platila ni za jedan projekt.

Većina država članica primijenila je relevantne postupke pri odobravanju lokalnih akcijskih skupina, ali pojedine nisu primijenile minimalne zahtjeve u pogledu kvalitete pri odabiru strategija lokalnog razvoja

31. Države članice trebale bi pružati potporu lokalnim akcijskim skupinama u izradi njihovih strategija lokalnog razvoja, i financijski (pripremna potpora), i s pomoću jasnih zahtjeva u pogledu kvalitete i smjernica. Zatim bi trebale obaviti pravednu i transparentnu procjenu lokalnih akcijskih skupina, unutar postavljenog roka, te odobriti samo one koje su dostavile strategije koje zadovoljavaju standarde kvalitete.

32. Lokalne akcijske skupine trebale bi uključiti svoje lokalne zajednice u proces osmišljavanja svojih strategija primjenom spoja različitih metoda, kao što su tečajevi osposobljavanja, radionice ili seminari, pri čemu bi trebale iskoristiti svoje poznavanje lokalnog područja. U prethodnom tematskom izvješću o programu LEADER Sud je uočio nedostatke u načinu na koji su lokalne akcijske skupine promicale lokalnu angažiranost. U ovom je izvješću Sud utvrdio da su sve odabrane lokalne akcijske skupine provele takve aktivnosti i osmislile svoje strategije lokalnog razvoja primjenom pristupa „odozdo prema gore”.

33. Države članice morale su postaviti kriterije za odobravanje lokalnih akcijskih skupina i prema tim kriterijima procjenjivati predložene strategije. Taj je proces uključivao iskaz interesa ili nekoliko poziva na podnošenje prijedloga, pripremu nacrta strategija, procjenu strategija koju su obavile države članice i, u relevantnim slučajevima, izmjene. Države članice morale su odabrati strategije i odobriti lokalne akcijske skupine do kraja 2017. (dvije godine nakon što je započela potrošnja unutar drugih područja zajedničke poljoprivredne politike)¹⁵. Većina država članica to je uspjela učiniti 2016., Irskoj i Češkoj trebalo je više vremena, a Slovačka je završila proces odobravanja u ožujku 2018. (vidjeti sliku 7. i okvir 1.).

34. Cjelokupno gledajući, Sud je utvrdio da su države članice prikladno podržavale i nadgledale proces odobravanja održavanjem radionica i tečajeva osposobljavanja te provedbom aktivnosti jačanja kapaciteta za lokalne akcijske skupine. Niz upravljačkih tijela pružio je smjernice lokalnim zajednicama u obliku informativnih materijala ili priručnika ili je uspostavio informativne kontaktne točke.

35. Komisija je preporučila državama članicama da procjenjuju strategije lokalnog razvoja na temelju standarda kvalitete, odnosno da se skupine natječu u zadovoljavanju tih standarda svojim strategijama¹⁶. Tim pristupom Komisija je namjeravala zajamčiti da su odabrane lokalne akcijske skupine one koje su iznijele strategije koje zadovoljavaju osnovne zahtjeve u pogledu kvalitete.

36. Države članice morale su postaviti kriterije procjene za odabir strategija lokalnog razvoja. To je uključivalo definiranje standarda kvalitete koje su sve strategije morale zadovoljiti¹⁷. Sud je utvrdio da je devet država članica definiralo standarde kvalitete, ali u Češkoj, Grčkoj i Slovačkoj standardi su bili manje zahtjevni. Rumunjska nije definirala takve standarde kvalitete.

37. U tablici 4. iznosi se pregled brojeva podnesenih i odabranih strategija za sve države članice obuhvaćene revizijom. Šest država članica odabralo je sve lokalne akcijske skupine koje su podnijele strategije. Rumunjska je udvostručila broj prvotno planiranih lokalnih akcijskih skupina (sa 120 na 239).

Lokalne akcijske skupine odobravale su projekte sporije nego što se očekivalo

38. Kako bi odabrale projekte od koristi za lokalni razvoj, lokalne akcijske skupine trebaju odrediti kriterije prikladne za svoje lokalno područje te primijeniti pravedne i transparentne postupke. Potpora u okviru programa LEADER i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice dostupna je za:

• projekte lokalne zajednice;
• aktivnosti suradnje između dviju lokalnih akcijskih skupina ili više njih iz iste države članice ili iz različitih država (država EU-a i država izvan EU-a).

39. Sedam od deset država članica koristilo se mrežnim aplikacijama, pojednostavnjenim mogućnostima obračuna troškova ili drugim alatima kako bi olakšale proces odabira. U četirima je državama članicama (Grčkoj, Portugalu, Češkoj i Slovačkoj) proces podnošenja i odobravanja projekata bio osobito složen i dugotrajan.

40. Proces je obuhvaćao i do osam koraka te je za njegovu provedbu prosječno trebala godina dana, a u ekstremnim slučajevima više od dvije godine. Podnositelji zahtjeva prvo su se trebali obratiti lokalnoj akcijskoj skupini, koja bi provjerila je li projekt prihvatljiv i uklapa li se u strategiju lokalnog razvoja. Zatim bi svoj zahtjev podnijeli odgovornim tijelima. Podnositelji zahtjeva u Grčkoj morali su podnijeti zahtjeve i u elektroničkom i u papirnatom obliku. Ti dodatni administrativni zahtjevi doprinijeli su situaciji u kojoj su u vrijeme obavljanja ove revizije države članice bile dovršile provedbu i isplatile sredstva za relativno malen broj projekata (39 % planirane potrošnje za projekte u okviru programa LEADER).

41. Prema smjernicama Komisije strategije lokalnog razvoja trebale bi služiti lokalnim svrhama, a odabrani projekti trebali bi doprinijeti ostvarenju ciljeva strategija¹⁸. Lokalne akcijske skupine u svojim su strategijama lokalnog razvoja postavile prilično općenite ciljeve i kriterije za odabir projekata. To im je omogućilo da odaberu širok raspon projekata.

Pristupom LEADER potiče se lokalna angažiranost, ali žene i mladi nisu dovoljno zastupljeni u lokalnim akcijskim skupinama

42. Lokalne akcijske skupine djeluju kao forum za komunikaciju unutar lokalnih zajednica u svrhu izrade i dostave strategija lokalnog razvoja, i to pokretanjem, razvojem i financiranjem lokalnih projekata. Imaju ulogu u okupljanju lokalnih zajednica i angažiranju zajednica u lokalnom razvoju. U okviru pristupa LEADER koristi se stručnost i iskustvo lokalnih zajednica kako bi se definirale njihove razvojne potrebe. Osim toga, taj pristup osmišljen je kako bi se uspostavila platforma za komunikaciju između različitih razina vlasti, od lokalnih i regionalnih zajednica do nacionalnih vlada, te kako bi se potaknula takva pojačana suradnja.

43. Lokalne akcijske skupine trebale bi biti reprezentativne za svoje lokalne zajednice i uključivati sve relevantne lokalne dionike. Prema zakonskim aktima nijedna skupina dionika ne bi smjela imati više od 49 % biračkih prava u svojoj lokalnoj akcijskoj skupini i udio glasova javnih tijela u procesu odabira projekata mora biti manji od 50 %¹⁹. Prema smjernicama Komisije tijela koja donose odluke također bi trebala biti rodno uravnotežena i osigurati pravednu zastupljenost posebnih ciljnih skupina kao što su mladi, etničke manjine i osobe u nepovoljnom položaju²⁰.

44. Sud je utvrdio da su lokalne akcijske skupine obuhvaćene ispitivanjem stavile na raspolaganje forum za komunikaciju na lokalnoj razini i da je sastav njihovih tijela koja donose odluke bio u skladu s pravnim zahtjevima. To je značilo da javna tijela više nisu zauzimala dominantan položaj u procesima (za što je Sud utvrdio da je bio slučaj 2010.). Analiza koju je proveo Sud pokazala je da su muškarci zauzimali 60 % ili više dužnosti u 10 od 18 lokalnih akcijskih skupina za koje su Sudu dostavljeni podatci. Mladi ljudi nisu bili dovoljno zastupljeni. U tijelima koja donose odluke u slučaju 16 od 20 lokalnih akcijskih skupina koje je ispitao Sud nije bilo osoba mlađih od 30 godina²¹. Zbog toga postoji rizik da tijela koja donose odluke neće uzimati u obzir njihova stajališta i interese u procesu donošenja odluka.

Još uvijek nema dovoljno dokaza o dodatnim koristima programa LEADER i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice

45. U prethodnom tematskom izvješću o pristupu LEADER Sud je zaključio da nije bilo dovoljno dokaza o dodanoj vrijednosti tog pristupa i preporučio Komisiji da poduzme hitne korake kako bi zajamčila da može dokazati dodatnu vrijednost i dobro financijsko upravljanje tim pristupom. Kao što je spomenuto u odlomku 07., Komisija očekuje da će se rezultati programa LEADER očitovati u poboljšanjima u rezultatima projekata, društvenom kapitalu i upravljanju na lokalnoj razini.

46. U sljedećim odlomcima Sud razmatra svaki od tih aspekata. Prvo ispituje je li Komisija tijekom prethodnog desetljeća napredovala u dokazivanju koristi od programa LEADER. Zatim ispituje jesu li projektima lokalnog razvoja u okviru programa LEADER poboljšani rezultati i naposljetku postoje li dokazi da su se pristupom LEADER ostvarila poboljšanja društvenog kapitala i upravljanja na lokalnoj razini.

Komisija je započela evaluaciju koristi od programa LEADER

47. Pregled relevantnih sustava praćenja i evaluacije koji je Sud obavio pokazao je da jedna od ključnih preporuka u tematskom izvješću o programu LEADER iz 2010., koja se odnosi na opravdavanje koristi od programa LEADER, nije u potpunosti provedena (vidjeti odlomak 17. i Prilog II.).

48. Kao što je objašnjeno u odlomku 13., Komisija prati i izvješćuje o postignućima programa LEADER služeći se trima pokazateljima koji su utvrđeni u relevantnoj Uredbi. U tablici 5. prikazani su podatci o programu LEADER objavljeni u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2019.:

49. Navedeni pokazatelji ne doprinose izradi korisne procjene troškova i koristi pristupa LEADER. Štoviše, u prethodnim je izvješćima, uključujući izvješće o uspješnosti za 2019.²², Sud naveo da su pokazatelji koji se koriste uglavnom pokazatelji uloženih resursa i ostvarenja te se njima ne mjere rezultati ili dodana vrijednost programa potrošnje. U izvješću o programu LEADER iz 2010. Sud je preporučio Komisiji da poduzme hitne korake kako bi mogla zajamčiti da može dokazati koristi od pristupa LEADER i da bi se praćenje trebalo usmjeriti na pokazatelje takvih koristi te učinkovitost i djelotvornost, a ne na provedbu.

50. Zakonodavstvom se zahtijeva da Komisija pruži smjernice državama članicama o tome kako provesti evaluacije njihovih operativnih programa ruralnog razvoja. Evaluacije programa na kraju razdoblja, odnosno ex post evaluacije, provodi Komisija ili države članice u uskoj suradnji s Komisijom²³.

51. Komisija je objavila dva dokumenta sa smjernicama u svrhu potpore evaluaciji programa LEADER i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u programskom razdoblju 2014. – 2020. koju su provele države članice: smjernice za evaluaciju²⁴ i priručnik za evaluaciju²⁵. Komisija je također dužna do 31. prosinca 2025. dostaviti sažeto izvješće o ex post evaluacijama koje su provele države članice za operativne programe i do 31. prosinca 2027. za programe ruralnog razvoja²⁶.

52. U programskom razdoblju 2007. – 2013. Komisija je morala dostaviti sažeto izvješće o ruralnom razvoju do 31. prosinca 2016.²⁷ To izvješće dovršeno je u travnju 2018. i objavljeno u lipnju 2020.²⁸ Sadržavalo je kratki odjeljak o programu LEADER, ali u njemu nije iznesena procjena koristi od programa.

53. Komisija još nije objavila svoju evaluaciju pristupa LEADER. U mišljenju iz 2018. o Komisijinim prijedlozima za novu zajedničku poljoprivrednu politiku Sud je preporučio Komisiji da pri izmjeni zakonodavstva primjenjuje načelo „prethodne evaluacije”²⁹. Komisija trenutačno radi na evaluaciji učinka dijela pristupa LEADER koji se financira iz fonda za ruralni razvoj na uravnotežen teritorijalni razvoj. Ta evaluacija ima za cilj ispitati relevantnost, djelotvornost, učinkovitost, usklađenost i dodanu vrijednost³⁰. Komisija planira objaviti tu evaluaciju 2023.

Države članice koristile su se programom LEADER za financiranje projekata proizašlih iz strategija lokalnog razvoja, ali za pojedine projekte postojali su drugi posebni programi potrošnje

54. U nedostatku Komisijine evaluacije ili relevantnih podataka o praćenju kojima bi se mogle dokazati koristi od projekata u okviru programa LEADER Sud je procijenio jesu li projekti u okviru tog programa i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice imali potencijal doprinijeti lokalnom razvoju i jesu li njima postignuti bolji rezultati. Sud je to učinio na način da je analizirao jesu li projekti proizašli iz strategija lokalnog razvoja (vidjeti odlomak 41.) koje su pripremile lokalne akcijske skupine i jesu li u skladu s time imali potencijal za pružanje odgovora na lokalne potrebe. Sud se također služio Komisijinim smjernicama za evaluaciju kojima su definirani bolji rezultati u smislu vrste projekata „u usporedbi s provedbom bez pristupa LEADER”³¹.

55. Sud je procijenio 95 projekata u pogledu kriterija navedenih u odlomku 54. Taj postupak temeljio se na samoprocjenama koje su izradile lokalne akcijske skupine. Sud je ispitao vjerodostojnost tih samoprocjena i raspravio o svojim ocjenama s javnim tijelima i nizom vlasnika projekata.

56. Sud je utvrdio da su tim projektima uzeti u obzir opći ciljevi širokoga opsega koji su postavljeni u strategijama lokalnog razvoja (vidjeti odlomak 41.). Niz projekata imao je potencijal za doprinos lokalnoj zajednici. Sud je utvrdio i da su određeni projekti bili dodatni projekti u odnosu na zakonske obveze i da nisu bili obuhvaćeni posebnim programima.

57. Međutim, Sud je utvrdio da su se pojedine države članice koje su bile obuhvaćene revizijom koristile sredstvima za program LEADER ili za razvoj pod vodstvom zajednice kako bi financirale projekte čija je provedba u pravilu zakonska zadaća nacionalnih, regionalnih ili općinskih tijela (npr. financiranje seoskih cesta ili ulične rasvjete). Osim toga, Sud je utvrdio da su se određeni projekti mogli provesti u okviru posebnih mjera ruralnog razvoja koje nisu bile povezane s programom LEADER ili drugih programa potrošnje EU-a (vidjeti okvir 2.).

58. Primjerice, Njemačka (Saska) se koristila programom LEADER za financiranje širokog raspona osnovnih ruralnih usluga. Programu LEADER dodijelila je 364,3 milijuna eura, odnosno 41,5 % svojeg planiranog financiranja ruralnog razvoja, što je najveći udio među svim državama članicama i regijama u EU-u. Stoga su se u Njemačkoj (Saskoj) osnovne aktivnosti lokalnih vlasti morale provoditi s pomoću lokalnih akcijskih skupina. U to su spadali financiranje seoskih cesta, ulična rasvjeta i održavanje te projekti za proširenje vrtića. Prema evaluaciji ruralnog razvoja u sredini programskog razdoblja Saska je do 30. lipnja 2019. upotrijebila sredstva iz programa LEADER za financiranje 112 projekata ulične rasvjete (vrijednih 5,5 milijuna eura javnih rashoda), 84 seoske ceste (13 milijuna eura) i 62 projekta za vrtiće (6,3 milijuna eura)³².

59. Takvu situaciju Sud je prepoznao 2010. U to je vrijeme Komisija potvrdila da se program LEADER u načelu ne bi trebao koristiti za potporu uobičajenih aktivnosti lokalnih vlasti. U tematskom izvješću o potpori EU-a ruralnoj infrastrukturi iz 2015.³³ Sud je iznio slična opažanja o financiranju ruralnih cesta u Njemačkoj (Saskoj) i preporučio da države članice zajamče da se sredstvima EU-a za ruralni razvoj ne nadomjeste druga javna sredstva namijenjena istom području politike.

60. Sud je utvrdio da se ta situacija u Irskoj i Švedskoj uvelike izbjegla zbog pravila o prihvatljivosti u tim zemljama:

• Irske vlasti iz financiranja programom LEADER izuzele su brojne sektore i aktivnosti za koje su postojale druge mogućnosti financiranja, uključujući poljoprivredu, obnovu privatnih stambenih nekretnina i opće radove na održavanju koje izvode javna tijela, kao i projekte za koje se već pružaju sredstva iz drugih nacionalnih fondova ili fondova EU-a.
• U Švedskoj su postojala pravila protiv financiranja troškova obavljanja zakonskih zadaća ili ispunjavanja nacionalnih pravnih zahtjeva ili zahtjeva EU-a (npr. usklađivanje s određenom direktivom EU-a). Također se zahtijevalo da se projektima u okviru programa LEADER i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice ostvaruju koristi za širu lokalnu zajednicu, a ne samo za pojedinačne vlasnike projekata.

Iako se okolnosti u pojedinačnim državama članicama razlikuju, Sud smatra da ta pravila čine primjere dobre prakse koja bi mogla doprinijeti dobrom financijskom upravljanju programom LEADER.

Iako stručnjaci smatraju da nije jednostavno evaluirati određene potencijalne koristi pristupa LEADER, Sud je također pronašao dokaze da je to moguće

61. Osim poboljšanih rezultata projekata, prema definiciji Komisije program LEADER trebao bi donijeti koristi i u području društvenog kapitala i upravljanja. U Komisijinim smjernicama za evaluaciju iznesene su sljedeće definicije:

• Društveni kapital višedimenzionalni je koncept koji uključuje značajke društvenih organizacija kao što su mreže, norme i društveno povjerenje kojima se olakšava koordinacija i suradnja na uzajamnu korist.
• Upravljanje obuhvaća institucije, procese i mehanizme s pomoću kojih javni i gospodarstveni dionici te dionici iz civilnog društva izražavaju svoje interese, izvršavaju svoja zakonska prava, ispunjavaju svoje obaveze i rješavaju nesporazume.

62. Iz specijalizirane literature proizlazi da postoji niz izazova u pokušaju mjerenja poboljšanja u društvenom kapitalu i upravljanju na lokalnoj razini, uključujući općeprihvaćene definicije tih koncepata³⁴. Stručnjaci stoga potvrđuju da je teško evaluirati te potencijale koristi od programa LEADER.

63. Uz sažeto izvješće Komisije (vidjeti odlomak 52.) Sud je analizirao izvješća o ex post evaluacijama koja su izradile države članice obuhvaćene revizijom, uglavnom iz razdoblja 2007. – 2013., kako bi pronašao dokaze o poboljšanom društvenom kapitalu i upravljanju na lokalnoj razini. U većiniex post izvješća država članica nije se obrađivalo te koncepte. U švedskoj ex post evaluaciji za razdoblje 2007. – 2013. izneseni su izričiti zaključci povezani s upravljanjem na lokalnoj razini. Prema mišljenju ocjenjivača programom LEADER nije se pozitivno doprinijelo „vertikalnom upravljanju”, odnosno položaju lokalnih akcijskih skupina u odnosu na druga tijela i institucije. Kad je riječ o „horizontalnom upravljanju”, odnosno suradnji s drugim regionalnim dionicima, ocjenjivači su naglasili da je program LEADER doveo do angažiranosti predstavnika lokalnih poduzeća i predstavnika civilnog društva u lokalnim javnim poslovima.

Pristupom financiranja iz više fondova povećava se složenost financiranja projekata lokalnog razvoja

64. Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi sastoje se od pet različitih tokova financiranja, a za svaki postoje posebna pravila (vidjeti odlomak 10.). To zahtijeva koordinaciju između odgovornih tijela država članica kako bi se zajamčila sinergija i izbjegla preklapanja na programskoj i projektnoj razini. U zakonodavstvu za programsko razdoblje 2014. – 2020. izričito se vodilo računa o potrebi za takvom koordinacijom³⁵.

65. Prema Komisiji uspostava zajedničkih odbora za praćenje različitih programa korisna je i praktična. Sud je utvrdio da su samo četiri od deset država članica obuhvaćenih ovom revizijom to napravile.

66. Međutim, države članice pronašle su druga rješenja za olakšavanje protoka informacija. Upravljačka su tijela svakog od pojedinačnih fondova u Austriji i Njemačkoj (Saskoj) imala predstavnike u odborima za praćenje svih ostalih fondova. Estonija je uspostavila zajedničko upravljačko tijelo za fond za ruralni razvoj i fond za ribarstvo.

67. Kao dio reforme za razdoblje nakon 2020., upotreba dvaju tokova financiranja (Europski fond za jamstva u poljoprivredi i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) zajedničke poljoprivredne politike planirat će se u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Zbog toga će ruralni razvoj možda biti slabije povezan s ostalim trima tokovima financiranja (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond plus i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu).

68. Komisija je očekivala da će se pristupom financiranja iz više fondova proširiti raspon lokalnih sektora, dionika i vlasnika projekata koji su uključeni u lokalne akcijske skupine, čime bi se poboljšala lokalna suradnja. Nadalje, očekivala je da će uključenost četiriju fondova EU-a omogućiti lokalnim akcijskim skupinama da na složene lokalne potrebe odgovore sveobuhvatno i s više sredstava.

69. Komisija nije dostavila sveobuhvatne podatke o broju lokalnih akcijskih skupina koje se koriste pristupom financiranja iz više fondova. Prema najnovijim dostupnim prikupljenim podatcima³⁶ na razini svih država članica (uključujući Ujedinjenu Kraljevinu) u programskom razdoblju 2014. – 2020. odobreno je 3 337 skupina. Od njih se 813 (24 %) koristilo više od jednim fondom EU-a (vidjeti sliku 8.). Većina se navedenih lokalnih akcijskih skupina služila kombinacijom financiranja koja se sastojala od fonda za ruralni razvoj, fonda za regionalni razvoj i socijalnog fonda, a u cijelom EU‑u njih se devet služilo svim četirima dostupnim fondovima (osam u Švedskoj i jedna u Poljskoj).

70. Pristup financiranja iz više fondova bio je novina za lokaln akcijske skupine i tijela država članica te su lokalne akcijske skupine prvi put radile sa socijalnim i regionalnim fondovima. U dokumentima sa smjernicama Komisije³⁷ stoga se naglašavala potreba za „jasnim razgraničenjem odgovornosti i donošenja odluka”. To je zahtijevalo koordinaciju između odgovornih tijela država članica, posebice kako bi se lokalnim akcijskim skupinama pružila jasna pravila i smjernice, u idealnom slučaju iz jedinstvene kontaktne točke.

71. Od država članica obuhvaćenih revizijom koju je proveo Sud Švedska je imala najjednostavnije mehanizme za upravljanje pristupom financiranja iz više fondova. Imenovala je jedinstveno upravljačko tijelo i skupinu za koordinaciju fondova te imala samo tri povezana programa: nacionalni program za ruralni razvoj, nacionalni program za ribarstvo i nacionalni program za financiranje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz regionalnih i socijalnih fondova.

72. S druge strane, u Češkoj je i Portugalu prema mišljenju upravljačkih tijela kombinacija različitih fondova s različitim ciljevima i pravilima, zajedno s različitim upravljačkim tijelima koja su primjenjivala različita pravila i smjernice, dovela do složenijeg upravljanja pristupom financiranja iz više fondova. (Na slici 9. prikazani su različiti mehanizmi upravljanja pristupom financiranja iz više fondova u Švedskoj, Češkoj i Portugalu). Sud u opažanjima Komisije o godišnjim izvješćima država članica o provedbi ili zapisnicima s njezinih godišnjih sastanaka nije pronašao dokaze da je Komisija intervenirala, npr. na način da je poslala povratne informacije državama članicama o upravljanju pristupom financiranja iz više fondova ili zahtijevala akcijske planove u slučajevima u kojima je to bilo nužno.

73. Kako bi pojednostavila pristup financiranja iz više fondova, Komisija je za programsko razdoblje 2021. – 2027. uvela određene nove značajke:

• Države članice moraju organizirati zajednički poziv (koji će uključivati sve relevantne fondove) kako bi odabrale strategije lokalnog razvoja i lokalne akcijske skupine te uspostaviti zajednički odbor za praćenje provedbe tih strategija³⁸.
• Ako određena država članica odluči odrediti glavni fond, na strategiju lokalnog razvoja u cjelini (tj. upravljanje i nadzor nad svim projektima) primjenjuju se pravila tog fonda dok se na provedbu, praćenje i isplatu za pojedinačne projekte i dalje primjenjuju pravila fonda kojim se financira taj projekt³⁹.

Sud je utvrdio da krajem prosinca 2021. zajednički pozivi još uvijek nisu bili mogući. Komisija je obavijestila Sud da je razlog tomu produženje prijelaznog razdoblja za novu zajedničku poljoprivrednu politiku (uključujući fond EU-a za ruralni razvoj) do 2022., što je značilo da će se nastaviti primjenjivati prethodna pravila za razdoblje 2014. – 2020.

74. U Švedskoj su unatoč uvedenom pojednostavnjenju vlasti smatrale da je pristup financiranja iz više fondova nedjelotvoran i skup za održavanje, posebice s obzirom na to da je na ribarstvo, regionalne i socijalne fondove zajedno otpalo samo 20 % financiranja lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u razdoblju 2014. – 2020. Naručile su studiju u kojoj je procijenjeno financiranje svih inicijativa u okviru lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz EPFRR-a⁴⁰ i u kojoj je zaključeno da su u razdoblju 2014. – 2020. lokalne akcijske skupine pružale potporu za slične projekte služeći se različitim fondovima (npr. u područjima turizma i integracije) i da se više od 90 % svih projekata za koje je pružena potpora iz ostalih triju fondova EU-a moglo financirati sredstvima za ruralni razvoj.

75. Slijedom toga, Švedska će vjerojatno ukinuti pristup financiranja iz više fondova. Kad je riječ o ostalim tijelima država članica s čijim je predstavnicima Sud razgovarao, stajališta su bila neujednačena i upućivala na to da većina njih nije sklona korištenju pristupa financiranja iz više fondova u tekućem programskom razdoblju i budućnosti.

Zaključci i preporuke

76. Sud je ovom revizijom ispitao jesu li primjenom pristupa LEADER ostvarene koristi kojima se opravdavaju njegovi dodatni troškovi i rizici, posebice u usporedbi s prevladavajućim programima potrošnje EU-a, koji se provode pristupom „odozgo prema dolje”.

77. Više od desetljeća nakon prethodnog tematskog izvješća o programu LEADER Sud je utvrdio da je došlo do poboljšanja u određenim područjima i da se programom LEADER stvaraju strukture koje potiču lokalnu angažiranost. Međutim, pristup LEADER uključuje više administrativne i tekuće troškove i spore procese odobravanja te nije doveo do projekata s dokazivim dodatnim koristima. Cjelokupno gledajući, Sud zaključuje da nema dovoljno dokaza da koristi od pristupa LEADER nadmašuju troškove i rizike koji iz njega proizlaze.

78. Program LEADER zbog svojeg pristupa temeljenog na sudjelovanju lokalne zajednice vodi do visokih administrativnih i tekućih troškova. Uredbom EU-a ti troškovi ograničeni su na 25 %. U programskom razdoblju 2014. – 2020. države članice planirale su potrošiti 17 % sredstava na administrativne i tekuće troškove. U te troškove ubrajaju se olakšavanje provedbe strategije lokalnog razvoja i potpora mogućim korisnicima u razvoju projekata. Prema izvješćima Komisije navedeni troškovi na kraju 2020. iznosili su 1,04 milijarde eura (24 % ukupne potrošnje u toj fazi, što je u okviru ograničenja utvrđenih Uredbom). Udio tih troškova u odnosu na troškove projekata u pravilu se smanjuje tijekom programskog razdoblja (vidjeti odlomke 25.–30.).

79. Sud je utvrdio da su lokalne akcijske skupine bile uspješne u promicanju lokalne angažiranosti pri izradi svojih strategija lokalnog razvoja, što čini poboljšanje u odnosu na situaciju koju je Sud utvrdio prije više od desetljeća. Većina država članica obuhvaćenih ovom revizijom primijenila je relevantne postupke za odabir i odobravanje lokalnih akcijskih skupina na temelju tih strategija, ali pojedine su primijenile manje zahtjevne standarde kvalitete pri odabiru strategija lokalnog razvoja. Sud je utvrdio da jedna država članica nije uključila kriterije kvalitete u svoj proces odabira, čime bi se omogućilo usmjeravanje na najbolje strategije lokalnog razvoja (odlomci 31.–37.).

80. Sud je utvrdio da je proces podnošenja i odobravanja projekata bio složen i da je u usporedbi s prevladavajućim programima potrošnje sadržavao dodatne administrativne zahtjeve za vlasnike projekata. To je doprinijelo situaciji u kojoj su u vrijeme obavljanja ove revizije države članice dovršile provedbu i isplatile sredstva za relativno malen broj projekata (39 %). Sud je također utvrdio da su kriteriji za odabir projekata u okviru programa LEADER u većini slučajeva bili prilično općeniti, što je omogućilo lokalnim akcijskim skupinama da odaberu širok raspon projekata (odlomci 38.–41.).

81. Javna tijela formalno više nisu zauzimala dominantan položaj u procesu odabira projekata (za što je Sud utvrdio da je bio slučaj 2010.) i lokalne akcijske skupine bile su uspješne u promicanju lokalne angažiranosti. Međutim, Sud je 2021. utvrdio da većina lokalnih akcijskih skupina nije bila rodno uravnotežena i da su mladi ljudi bili nedovoljno zastupljeni. Zbog toga postoji rizik da tijela koja donose odluke neće uzimati u obzir njihova stajališta i interese u procesu donošenja odluka (odlomci 42.–44.).

82. Iako su pojedine preporuke Suda iz 2010. provedene, Sud je utvrdio da Komisijinim okvirom za praćenje i evaluaciju još uvijek nisu pruženi dokazi o dodatnim koristima programa LEADER u odnosu na prevladavajuće oblike financiranja. Stručnjaci smatraju da je pojedine aspekte tih koristi, tj. društveni kapital i upravljanje na lokalnoj razini, teško dokazati. U mišljenju o Komisijinim prijedlozima za novu zajedničku poljoprivrednu politiku iz 2018. Sud je istaknuo da bi Komisija pri preispitivanju postojećeg zakonodavstva trebala primjenjivati načelo „prethodne evaluacije”. Komisija je započela evaluaciju koristi od programa LEADER (odlomci 47.–53. i 61.–63.).

83. Analizom projekata u okviru programa LEADER koju ju proveo Sud utvrđeno je da su tim projektima uzeti u obzir opći ciljevi koji su postavljeni u strategijama lokalnog razvoja (vidjeti odlomak 80.). Međutim, Sud je utvrdio da su se određeni projekti mogli provesti u okviru posebnih mjera ruralnog razvoja koje nisu bile povezane s programom LEADER ili drugih programa potrošnje EU-a. Sud je utvrdio da su se pojedine države članice i lokalne akcijske skupine koristile programom LEADER kako bi financirale projekte čija je provedba u pravilu zakonska zadaća nacionalnih, regionalnih ili općinskih tijela (odlomci 54.–60.).

84. Pristup financiranja iz više fondova bila je nova značajka za programsko razdoblje 2014. – 2020. uvedena kako bi se bolje koordinirala potpora lokalnom razvoju i ojačala povezanost između ruralnih, urbanih i ribarstvenih područja. Cjelokupno gledajući, Sud je utvrdio da se pristupom financiranja iz više fondova, u njegovu trenutačnom obliku, povećava složenost financiranja projekata lokalnog razvoja (odlomci 64.–75.).

1. preporuka – Potrebno je provesti sveobuhvatnu evaluaciju troškova i koristi od programa LEADER

Komisija bi trebala provesti sveobuhvatnu evaluaciju troškova i koristi. Ta bi evaluacija za program LEADER trebala obuhvatiti sljedeće (točke a – e):

1. primjenu procesa odabira lokalnih akcijskih skupina kojim se financijska sredstva dodjeljuju za kvalitetne strategije lokalnog razvoja;
2. mjere kojima bi se smanjili troškovi i administrativna složenost (npr. dodatno administrativno opterećenje za vlasnike projekata, dugotrajni postupci odabira);
3. mjeru u kojoj su tijela koja donose odluke reprezentativna, što obuhvaća dobne, rodne i ostale ciljne skupine;
4. mjeru u kojoj se projektima financiranima u okviru programa LEADER donose dodatne koristi u usporedbi s projektima koji nisu financirani u okviru programa LEADER; te
5. mjeru u kojoj se sredstva iz programa LEADER upotrebljavaju za financiranje obavljanja zakonskih zadaća nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela i tijela EU-a.

Ciljni rok provedbe: 2023.

2. preporuka – Potrebno je obaviti procjenu pristupa lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice

Pri procjenjivanju djelotvornosti i učinkovitosti lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice Komisija bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala obuhvatiti elemente utvrđene u točkama (a) – (e) 1. preporuke.

Ciljni rok provedbe: 2025. (za ex post evaluacije za razdoblje 2014. – 2020.)

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Joëlle Elvinger, u Luxembourgu 4. svibnja 2022.

Prilozi

Prilog I. – Posebni pokazatelji povezani s programom LEADER i lokalnim razvojem pod vodstvom zajednice

Prilog II. – Praćenje provedbe preporuka Suda iz tematskog izvješća br. 5/2010 obavljeno za potrebe ovog revizijskog izvješća

 Prilog III. – Popis projekata obuhvaćenih revizijom (rashodi prema stanju iz svibnja 2021.)

Pokrate i skraćeni nazivi

CLLD: lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (engl. community-led local development)

EFPR: Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

EFR: Europski fond za ribarstvo

EFRR: Europski fond za regionalni razvoj

EFSJP: Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi

EPFRR: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

ESF: Europski socijalni fond

ESI fondovi: Europski strukturni i investicijski fondovi

EU: Europska unija

FARNET: Mreža ribolovnih područja

FLAG: lokalna akcijska skupina u ribarstvu (engl. Fisheries Local Action Group)

GU MARE: Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo

GU AGRI: Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj

GU EMPL: Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

GU REGIO: Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku

LAG: lokalna akcijska skupina (engl. local action group)

LEADER: poveznice između djelovanja za razvoj ruralnog gospodarstva (fr. liaison entre actions de développement de l'economie rurale)

ZPP: zajednička poljoprivredna politika

Pojmovnik

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi): pet glavnih fondova EU-a koji se zajedno upotrebljavaju za potporu gospodarskom razvoju u svim državama članicama EU-a, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (KF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

Mrtvi teret učinak je koji nastaje kada se određena sredstva izdvoje za potporu korisniku koji bi i bez pomoći postupio na isti način. U takvim se slučajevima ishod ne može pripisati relevantnoj politici, a pomoć isplaćena korisniku nema učinak. Stoga udio rashoda koji stvara mrtvi teret po definiciji nije djelotvoran jer ne doprinosi ostvarivanju ciljeva. U kontekstu ove revizije riječ je o situaciji u kojoj bi se subvencionirani projekt u cijelosti ili djelomično proveo i bez dodijeljene potpore.

Nefunkcioniranje tržišta: pojam koji se odnosi na neučinkovitu distribuciju robe i usluga na slobodnom tržištu. Do nefunkcioniranja tržišta može doći zbog niza razloga, uključujući, na primjer, vanjske učinke, takozvana javna dobra, nepotpune informacije na tržištu ili kontrolu tržišta (monopol/oligopol).

Strategija lokalnog razvoja: usklađen skup aktivnosti usmjerenih na ispunjavanje lokalnih ciljeva i potreba koji doprinosi ostvarenju strategije Europa 2020. i koji osmišljava i provodi određeni LAG.

I upravljanje i društveni kapital nejasni su i sporni pojmovi. U ovom izvješću Sud ih upotrebljava u skladu s definicijama Komisije (vidjeti odlomak 61.).

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61355

Kronologija

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61355

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Joëlle Elvinger i koje je specijalizirano za rashodovno područje održive uporabe prirodnih resursa. Reviziju je izvorno predvodio član Suda João Figueiredo (†), a potporu su mu pružali voditeljica njegova ureda Paula Betencourt i ataše u njegovu uredu Quirino Mealha.

Reviziju je dovršila članica Suda Eva Lindström, a potporu su joj pružali voditeljica njezina ureda Katharina Bryan, rukovoditelji Michael Bain i Florence Fornaroli, voditeljica radnog zadatka Joanna Kokot te revizorice Vasileia Kalafati, Anca Florinela Cristescu, Liia Laanes, Marika Meisenzahl (koja je ujedno radila na grafičkom dizajnu) i Anna Zalega. Jezičnu podršku pružali su Daniela Jinaru, Jan Kubat, Michael Pyper i Marek Říha.

Bilješke

¹ Internetske stranice Komisije o programu LEADER

² Tematsko izvješće br. 5/2010 „Primjena pristupa LEADER u svrhu ruralnog razvoja”.

³ Tematsko izvješće br. 5/2010 „Primjena pristupa LEADER u svrhu ruralnog razvoja”.

⁴ Dokument o radionici Europske mreže za ruralni razvoj: „LEADER: 30 years and preparing for the future: delivering LEADER’s unique added value”.

⁵ Radni dokument službi Komisije, dio 2. od 3, SWD(2021) 166 final.

⁶ Tj. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Europski socijalni fond (ESF) i Europski fond za regionalni razvoj (EFRR).

⁷ Prilog IV. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 808/2014.

⁸ Godišnje izvješće Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2019.

⁹ Uredba (EU) 2021/2115.

¹⁰ Članak 86. stavak 1. Uredbe (EU) 2021/1060.

¹¹ Godišnje izvješće za financijsku godinu 2000.

¹² Tematsko izvješće br. 5/2010 „Primjena pristupa LEADER u svrhu ruralnog razvoja”.

¹³ Tematsko izvješće br. 19/2013 „Izvješće za 2012. godinu o praćenju provedbe preporuka iz tematskih izvješća Europskog revizorskog suda”.

¹⁴ „Guidance for Member States and programme authorities on CLLD in the ESI Funds”

¹⁵ Članak 33. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

¹⁶ „Guidance for Member States and programme authorities on CLLD in the ESI Funds”, odjeljak 7.3., str. 42. i 43.

¹⁷ „Guidance for Member States and programme authorities on CLLD in the ESI Funds”, odjeljak 7.3., str. 42.

¹⁸ „Guidance for Member States and programme authorities on CLLD in the ESI Funds”, str. 24. i 25.

¹⁹ Članak 32. stavak 2. točka (b) i članak 34. stavak 3. točka (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013.

²⁰ „Guidance for Member States and programme authorities on CLLD in the ESI Funds”, str. 27.

²¹ Mladima se smatraju osobe od 18 do 30 godina starosti; vidjeti: Vijeće Europe i Europska komisija (2019.): „Youth Policy essentials”, str. 6.

²² „Izvješće Europskog revizorskog suda o uspješnosti proračuna EU-a – stanje na kraju 2019.”.

²³ Članci od 54. do 57. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

²⁴ „Guidelines, Evaluation of LEADER/CLLD”.

²⁵ Europska komisija (2018.):„FARNET Guide #15 - Evaluating CLLD. Handbook for LAGs and FLAGs”.

²⁶ Članak 57. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i članak 2. stavak 4. Uredbe (EU) 2020/2220.

²⁷ Članak 87. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1698/2005.

²⁸ Europska komisija (2020.): „Synthesis of Rural Development Programmes (RDPs) ex-post evaluations of period 2007-2013”, Luxembourg, str. 222. – 234.

²⁹ Mišljenje Suda iz 2018. o prijedlozima Komisije o uredbama koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje nakon 2020.

³⁰ „Evaluation Roadmap: Evaluation of the impact of LEADER on balanced territorial development”.

³¹ „Guidelines, Evaluation of LEADER/CLLD”.

³² „Zentralbewertung des Entwicklungsprogramms für den ländlichen Raum 2014 – 2020 im Freistaat Sachsen. Endbericht”, str. 257.

³³ Tematsko izvješće br. 25/2015 „Potpora EU-a ruralnoj infrastrukturi”

³⁴ Nardone, G., Sisto, R., Lopolito, A., „Social Capital in the LEADER Initiative: a methodological approach”, Journal of Rural Studies, svezak 26. izdanje 1., 2010., str. 63. – 72.

Pisani, E., Franceschetti, G.; Secco, L. i Asimina C. (ur., 2017.), „Social Capital and Local Development: From Theory to Empirics”. Cham (Švicarska).

Claridge, T. (2020.), „Current definitions of social capital - Academic definitions in 2019”, uključujući poveznicu na prezentaciju „Social capital - is there an accepted definition in 2020?”

Shucksmith, M. (2002.), „Endogenous Development, Social Capital and Social Inclusion: perspectives from leader in the UK”, Sociologia Ruralis, 40(2), str. 208. – 218.

Thuesen, A. A. (2010.), „Is LEADER elitist or inclusive? Composition of Danish LAG boards in the 2007-2013 rural development and fisheries programmes”, Sociologia ruralis, 50(1), str. 31. – 45.

³⁵ Uredba (EU) br. 1303/2013, uključujući Prilog I. (zajednički strateški okvir).

³⁶ Kah, S. (2021.), „Update: Implementing cohesion policy funds through multi-Fund CLLD” (podatci prema stanju iz lipnja 2021.).

³⁷ Europska komisija (2016.), „FARNET Guide #10: Starting CLLD implementation in practice”.

³⁸ Članak 31. stavak 3. Uredbe (EU) 2021/1060.

³⁹ Članak 31. stavci od 4. do 6. Uredbe (EU) 2021/1060.

⁴⁰ „Är det möjligt att finansiera alla insatser inom lokalt ledd utveckling genom jordbruksfonden? Uppföljningsrapport 2019:11” („Je li moguće financirati sve inicijative u okviru CLLD-a iz Poljoprivrednog fonda [EPFRR‑a]?”), izvješće o praćenju, 2019.: 11).

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022.

PDF	ISBN 978-92-847-8089-1	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/81240	QJ-AB-22-012-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-8116-4	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/005998	QJ-AB-22-012-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Slika 2.:

• ikone i : izrada – Freepik, dostupno na stranici https://flaticon.com.
• ikona : izrada – pongsakornRed, dostupno na stranici https://flaticon.com.

Slike 3. i 4.:

• ikone i : izrada – Freepik, dostupno na stranici https://flaticon.com.
• ikona : izrada – xnimrodx, dostupno na stranici https://flaticon.com.
• ikona : izrada – Smashicons, dostupno na stranici https://flaticon.com.

Slika 5.:

• ikone i : izrada – Freepik, dostupno na stranici https://flaticon.com.
• ikona : izrada – xnimrodx, dostupno na stranici https://flaticon.com.

Okvir 2.: ikona : izrada – Freepik, dostupno na stranici https://flaticon.com.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.