Humanitarna pomoć EU-a za obrazovanje: pomaže djeci kojoj je potrebna pomoć, ali bi trebala biti dugoročnija i doprijeti do više djevojčica

Sažetak

I

Obrazovanje je prioritet za milijune djece koja ne pohađaju školu u područjima pogođenima krizom. Ne samo da im se njime pružaju prilike za učenje nego se i povećava njihova otpornost. Isto tako, obrazovanje pomaže zaštititi djecu te im omogućuje da razviju vještine koje će im biti korisne u budućnosti.

II

Europska unija preko Glavne uprave Europske komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (GU ECHO) pruža humanitarnu pomoć osobama pogođenima katastrofama na temelju njihovih potreba. EU nastoji upravljati takvom pomoći u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Pritom slijedi i načelo rodne ravnopravnosti.

III

EU je nedavno povećao pomoć za obrazovanje na 10 % svoje ukupne humanitarne pomoći, što je 2019. odgovaralo iznosu od 160 milijuna eura. Svrha je te pomoći ponovno uspostaviti i održati pristup sigurnom i kvalitetnom obrazovanju tijekom humanitarnih kriza. Njome se podupiru brojne vrste aktivnosti, uključujući izgradnju ili obnovu učionica, osiguravanje obrazovnih materijala i namještaja, osposobljavanje nastavnika i pomaganje djeci da se vrate u školske klupe osiguravanjem novčanih sredstava za obitelji i pomaganjem djeci da nadoknade propušteno u okviru programa ubrzanog obrazovanja.

IV

Glavna svrha revizije bila je procijeniti je li se humanitarnom pomoći EU-a za obrazovanje djelotvorno pomoglo djeci i je li ta pomoć pružena na učinkovit način. Revizijom su obuhvaćeni projekti u Jordanu i Ugandi iz razdoblja 2017. – 2019. Cilj je izvješća doprinijeti tome da Komisija bolje upravlja sredstvima u jednom od područja koje posljednjih godina bilježi stalan porast dodijeljenih financijskih sredstava.

V

Sud je utvrdio da su projekti bili relevantni i dobro koordinirani te da je Komisija radila na rješavanju problema koje je utvrdila tijekom posjeta u svrhu praćenja. Projektima je postignuta većina planiranih rezultata. Međutim, pri njihovoj provedbi tek su se u ograničenoj mjeri pratile relevantne smjernice iz programa poboljšanih kapaciteta za odgovor GU-a ECHO, u okviru kojeg se partnerima osigurava financiranje za razvoj metodologija i smjernica za povećanje djelotvornosti humanitarnih mjera.

VI

Sud je također utvrdio da projekti nisu bili usmjereni na dovoljan broj djevojčica, iako su upravo one izložene posebnim rizicima, kao što je rizik od ranog braka. Nadalje, u nekoliko projekata iz uzorka nije se dostigao ciljani udio djevojčica.

VII

Većina projekata iz uzorka Suda izvorno je trajala od 10 do 12 mjeseci. To nije dovoljno vremena da se zadovolje obrazovne potrebe djece tijekom dugotrajnih kriza te je trajanje nekih projekata produljeno. Zbog kratkog trajanja povećalo se i administrativno opterećenje provedbenih partnera, što je smanjilo učinkovitost pružanja pomoći.

VIII

Komisija nije u dovoljnoj mjeri analizirala troškove projekata kako bi utvrdila mogućnosti za povećanje isplativosti. Nije uspoređivala troškove aktivnosti ni udio robe i usluga koje su korisnici primili u odnosu na slične projekte ili prethodne faze istog projekta. To nije bio slučaj samo pri odabiru projektnih prijedloga, nego i pri praćenju provedbe projekta.

IX

Nakon završetka projekata većina ih je i dalje donosila određene koristi za djecu. Međutim, GU ECHO provedbom projekata iz uzorka u kojima su se korisnicima za obrazovanje dodjeljivala novčana sredstva nije u dovoljnoj mjeri smanjio ovisnost korisnika o novčanoj pomoći. Za mnoge od tih projekata bilo je potrebno ponovno financiranje jer nisu bili povezani s dugoročnijim programima pomoći i jer se u okviru njih korisnike nije uputilo na odgovarajuća rješenja za osiguravanje sredstava za život.

X

Sud na temelju tih zaključaka preporučuje Komisiji:

• da bolje iskoristi rezultate projekata u okviru programa poboljšanih kapaciteta za odgovor;
• da pruži veću potporu djevojčicama;
• da osigura dugoročnije financiranje obrazovanja u dugotrajnim krizama;
• da poboljša analizu troškova pri odabiru i praćenju obrazovnih projekata;
• da poveća održivost projekata u kojima se korisnicima za obrazovanje dodjeljuju novčana sredstva.

Uvod

Obrazovanje je prioritet za milijune djece koja ne pohađaju školu u područjima pogođenima krizom

01

Procjenjuje se da 64 milijuna djece u zemljama u razvoju ne pohađa osnovnu školu¹. Polovica te djece koja ne pohađaju školu živi u područjima zahvaćenima sukobima. Djevojčice su općenito u nepovoljnijem položaju jer je vjerojatnije da će u zemljama pogođenima sukobom one prekinuti školovanje nego dječaci².

02

Prosječna humanitarna kriza sada traje više od devet godina. Gotovo tri četvrtine osoba koje su 2018. primale humanitarnu pomoć živjelo je u zemljama u kojima je kriza trajala sedam ili više godina³.

03

Obrazovanjem u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama ne pružaju se samo prilike za učenje nego se i povećava otpornost djece. Isto tako, može im se pružiti neposredna fizička zaštita te znanja i vještine kojima se spašavaju životi⁴. Jedan je od glavnih razloga za pružanje organiziranih obrazovnih aktivnosti u ranoj fazi izvanrednih situacija smanjenje psihosocijalnog učinka traume na djecu. Poremećaji i nesigurnost svojstveni izbjegličkim situacijama mogu nepovoljno utjecati na fizički, intelektualni, psihološki, kulturni i društveni razvoj djece. Međutim, obrazovanjem u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama djeci se može pružiti nada za budućnost, osjećaj normalnosti i sigurnosti te osigurati stjecanje osnovnih vještina⁴.

04

Djeca pogođena krizama naglašavaju važnost obrazovanja⁵. Roditelji i vođe zajednica pogođenih sukobima također smatraju obrazovanje djece jednim od najvažnijih prioriteta, te ga katkad stavljaju ispred ostalih osnovnih usluga^6 7.

Komisija je nedavno povećala pomoć za obrazovanje na 10 % svoje ukupne humanitarne pomoći

05

EU preko Glavne uprave za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (ECHO) pruža humanitarnu pomoć osobama pogođenima katastrofama⁸. GU ECHO obično ne intervenira izravno na terenu. Mjere humanitarne pomoći koje financira GU ECHO provode partnerske organizacije, kao što su humanitarne nevladine organizacije, međunarodne organizacije i humanitarne agencije Ujedinjenih naroda. GU ECHO i dalje je odgovoran za strategiju i provedbu humanitarne pomoći Europske unije. On financira mjere koje predlažu partneri i prati njihovu provedbu.

06

U skladu s Uredbom o humanitarnoj pomoći i Financijskom uredbom Komisija je dužna upravljati humanitarnim operacijama u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Pri pružanju humanitarne pomoći EU-a slijedi se i načelo rodne ravnopravnosti⁹.

07

EU je komunikacijom iz svibnja 2018. utvrdio okvir politike za obrazovanje u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama¹⁰. Države članice EU-a podržale su taj okvir u Zaključcima Vijeća od 26. studenoga 2018. Okvir je bio usmjeren na četiri strateška prioritetna područja (vidjeti sliku 1.). Prije toga potpora se pružala u skladu s komunikacijom iz 2008. u kojoj su izneseni argumenti za uključivanje obrazovanja u humanitarnu pomoć¹¹.

08

Komisija pruža potporu mnogim vrstama obrazovnih aktivnosti. U njih se ubrajaju izgradnja ili obnova učionica, smještaja i toaleta za osoblje; osiguravanje obrazovnih materijala i namještaja; osposobljavanje nastavnika; pružanje ubrzanog obrazovanja kako bi se pomoglo djeci da se vrate u školu; podizanje svijesti roditelja o važnosti obrazovanja; pružanje novčanih sredstava roditeljima da djeca mogu pohađati školu; i pružanje psihosocijalne potpore djeci.

09

GU ECHO financijskim sredstvima u okviru programa poboljšanih kapaciteta za odgovor nastoji omogućiti humanitarnom sektoru da djelotvornije pruža pomoć. U okviru programa poboljšanih kapaciteta za odgovor financiraju se inicijative kojima se uvode i razvijaju novi načini rada (primjerice metodologije i smjernice).

10

GU ECHO dodjeljuje financijska sredstva za krize na temelju kvalitativne procjene potreba. Pri dodjeli sredstava u obzir se uzimaju i čimbenici kao što su iznos prethodnih dodijeljenih sredstava, broj partnera prisutnih na terenu, pristup korisnicima i koordinacija među humanitarnim partnerima. Uzima se u obzir i obveza iz komunikacije iz svibnja 2018. o izdvajanju 10 % ukupne humanitarne pomoći EU-a upravo za obrazovanje.

11

GU ECHO već je počeo povećavati iznos financijskih sredstava za obrazovanje 2016. godine kada su se rashodi povećali za 51 milijun eura u odnosu na prethodnu godinu (vidjeti sliku 2.). U skladu s komunikacijom iz 2018. GU ECHO nastavio je dodjeljivati znatno više sredstava obrazovanju te je taj iznos 2019. dosegnuo 10 % proračuna EU-a za humanitarnu pomoć.

12

Deset najvećih primatelja hitne pomoći EU-a za obrazovanje u razdoblju 2017. – 2019. primilo je ukupno 188 milijuna eura. Četiri najveća korisnika bila su Turska (84 milijuna eura), Jordan (18 milijuna eura), Sirija (16 milijuna eura) i Uganda (16 milijuna eura).

Opseg revizije i revizijski pristup

13

Sud je revizijom ispitao način na koji je Komisija upravljala povećanom razinom potpore obrazovanju u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama. Komisijina pomoć za obrazovanje dosegnula je 2019. ciljnu vrijednost od 10 % ukupne humanitarne pomoći EU-a. Svrha je ove revizije bila provjeriti je li se ta nova razina financiranja upotrebljavala djelotvorno i učinkovito te dati preporuke za poboljšanja na temelju nalaza Suda.

14

Revizijom je procijenjena djelotvornost i učinkovitost pomoći EU-a obrazovanju u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama. Sud je postavio sljedeća pitanja:

• Je li humanitarna pomoć EU-a bila djelotvorna u pomaganju djeci?
• Je li Komisija učinkovito pružila svoju pomoć?

15

Revizijom su obuhvaćene dvije zemlje – Jordan i Uganda, što je Sudu omogućilo da ispita odgovor GU-a ECHO na dugotrajne krize u dva različita konteksta. Obveze EU-a za financiranje obrazovanja u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama u razdoblju 2017. – 2019. u Jordanu iznosile su 18 milijuna eura, a u Ugandi 16 milijuna eura (vidjeti odlomak 12.). Turska, koja je najveći primatelj sredstava EU-a za obrazovanje u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama, nije bila uključena u opseg ove revizije jer su relevantni rashodi već obuhvaćeni revizijom koju je Sud proveo 2018¹².

16

Sud je ispitao sedam projekata u Jordanu i četiri u Ugandi koji su započeli 2017., 2018. i 2019. (vidjeti Prilog I.). Te su zemlje odabrane na temelju iznosa financijskih sredstava EU-a dodijeljenih za obrazovanje u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama u razdoblju 2017. – 2019. Dodatni kriteriji uključivali su potrebu za obuhvaćanjem različitih provedbenih partnera te mogućnost uzorkovanja kako zaključenih projekata tako i onih koji su još u tijeku.

17

Revizija je provedena u razdoblju od studenoga 2019. do lipnja 2020. Zbog pandemije bolesti COVID-19 Sud nije bio u mogućnosti obaviti terenske posjete projektima. Prije uvođenja ograničenja putovanja Sud je razgovarao s osobljem Komisije u Bruxellesu. Zatim su održane videokonferencije sa zaposlenicima Komisije i provedbenim partnerima u njihovim sjedištima i na terenu u Jordanu i Ugandi. Opažanja i zaključci Suda stoga se temelje na pregledu dokumentacije (na primjer, projektnih prijedloga, izvješća o praćenju i pokazatelja rezultata) te na razmjeni informacija s Komisijom i provedbenim partnerima.

Opažanja

Humanitarna pomoć EU-a za obrazovanje pomogla je djeci kojoj je potrebna pomoć, ali je doprla do manjeg broja djevojčica nego dječaka

18

Kako bi pružila djelotvornu pomoć djeci, Komisija bi trebala¹³:

• usmjeriti svoju potporu onamo gdje je relevantna i najpotrebnija;
• surađivati s partnerima i drugim humanitarnim organizacijama na terenu;
• pratiti projekte i raditi na uklanjanju svih prepreka postizanju rezultata;
• zajamčiti da se projektima postignu planirana ostvarenja i ishodi te da se iskoriste rezultati projekata koji se provode u okviru programa poboljšanih kapaciteta za odgovor;
• pri procjeni potreba voditi računa o rodnim pitanjima kako bi udio djevojčica kojima je pomoć namijenjena i udio djevojčica do koje je pomoć doprla odražavao činjenicu da se one nalaze u nepovoljnijem položaju.

19

Sud je stoga ispitao jesu li projekti bili u skladu s Komisijinim okvirom politike i jesu li bili usmjereni na djecu kojoj je potrebna pomoć. Ispitano je i je li Komisija s drugim dionicima radila na postizanju što veće komplementarnosti i jesu li praćenjem projekata utvrđeni ključni problemi u vezi s kojima su bile potrebne korektivne mjere. Sud je procijenio jesu li projektima postignuta planirana ostvarenja i ishodi te jesu li se upotrebljavale smjernice koje proizlaze iz inicijativa financiranih u okviru programa poboljšanih kapaciteta za odgovor GU-a ECHO. Ispitano je i je li projektima pružena dostatna potpora djevojčicama.

20

Na slici 3. sažeto su prikazani nalazi ispitivanja projekata iz uzorka u vrijeme obavljanja revizije koji se odnose na njihovu relevantnost, koordinaciju, praćenje, rezultate i potporu djevojčicama.

Projekti su bili relevantni

21

Sud je utvrdio da su svi projekti iz uzorka bili u skladu s relevantnim okvirom politike. U Prilogu I. navedene su različite aktivnosti koje su se provodile u okviru projekata. Međutim, GU ECHO znatno je povećao raspon i razinu svoje potpore obrazovanju (vidjeti sliku 2.) prije nego što je 2018. razvio relevantni okvir politike. To je doprinijelo tome da Komisija nije kontinuirano financirala jedan od projekata iz uzorka. Projektom br. 9. u Ugandi 2017. i 2018. podupirao se razvoj djece u ranom djetinjstvu, što nije bilo dio nacionalnog plana za pružanje odgovora u vezi s obrazovanjem. GU ECHO prestao je pružati potporu nakon što se komunikacijom iz svibnja 2018. naglasak prebacio na osnovnoškolsko obrazovanje i programe ubrzanog obrazovanja.

22

Za projekte iz uzorka Sud je utvrdio da su Komisija i njezini partneri obavili procjene potreba primjenjujući pristup uključivanja lokalnih stanovnika. Na primjer, održane su rasprave u fokus skupinama s nastavnicima, roditeljima i djecom kako bi se dobile informacije o konkretnim izazovima s kojima se te osobe susreću i njihovim stajalištima o relevantnom sadržaju projekta. Te su se informacije zatim upotrijebile pri planiranju projekta.

23

U procjeni potreba u obzir su uzeta i pitanja u vezi sa zaštitom djece. Na primjer, projekt br. 4. u Jordanu uključivao je uslugu pratnje djece do škole jer je u raspravi u fokus skupini istaknuto da je jedan od razloga zašto djeca ne pohađaju školu nedovoljna sigurnost na putu do škole. U okviru projekta br. 2. uvedeno je osposobljavanje nastavnika kako bi se riješio problem vršnjačkog nasilja koji je također istaknut u raspravama u fokus skupinama.

Projekti su bili dobro koordinirani

24

Zbog brzog povećanja iznosa kojim GU ECHO financira obrazovanje s 12 milijuna eura 2015. na 166 milijuna eura 2019. dobra koordinacija bila je posebno važna kako bi se zajamčila komplementarnost i izbjeglo usporedno obavljanje sličnih aktivnosti. Provedbeni partneri GU-a ECHO sudjelovali su u radu obrazovnih klastera ili radnih skupina u Jordanu i Ugandi. Takvim se radom nastojala zajamčiti dobra koordinacija među svim dionicima u području obrazovanja u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama (vidjeti okvir 1.).

25

Iako je koordinacija općenito funkcionirala dobro, Sud je utvrdio neke primjere nedovoljne komplementarnosti:

1. U okviru projekta br. 8. u Ugandi stopa upisa u program ubrzanog obrazovanja bila je niža od očekivane. To je djelomično posljedica povećanja broja programa ubrzanog obrazovanja koje su provodile druge organizacije. Na primjer, Glavna uprava Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj (DEVCO) financirala je ubrzano obrazovanje i iz Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku. Štoviše, centri za programe ubrzanog obrazovanja dobili su više potpore od osnovnih škola, što je dovelo do porasta napetosti. Razlika u potpori bila je toliko velika da je studija o mogućnostima prijelaza za učenike iz programa ubrzanog obrazovanja u Ugandi pokazala da nijedno od djece s kojima je obavljen razgovor nije htjelo prijeći u formalnu redovnu osnovnu školu.
2. U Ugandi nije uspostavljena dovoljna komplementarnost između osnovnoškolskog obrazovanja koje se podupire projektom br. 8. iz uzorka i obližnjeg projekta za pomoć u području vodoopskrbe, sanitarnih uvjeta i higijene (WASH) koji se ne financira sredstvima GU-a ECHO. Stoga škola u početku nije bila priključena na izvor vode koji je osigurao partner za pomoć u području vodoopskrbe, sanitarnih uvjeta i higijene.

GU ECHO pratio je projekte i rješavao probleme koje je utvrdio

26

Terenski službenici GU-a ECHO obavljaju posjete u svrhu praćenja projekata i izvješćuju svoje partnere o rezultatima tih posjeta, što uključuje i izvješćivanje o svim utvrđenim problemima, kako bi se poduzele određene korektivne mjere. Na primjer:

1. GU ECHO pratio je projekt br. 8. u jednoj osnovnoj školi u Ugandi te istaknuo nedovoljnu koordinaciju s partnerima za pomoć u području vodoopskrbe, sanitarnih uvjeta i higijene (vidjeti odlomak 25.). Nakon posjeta u svrhu praćenja koji je proveden osam mjeseci nakon početka projekta, ispitano je je li problem riješen te je škola dobila priključak za vodu.
2. GU ECHO pratio je jedan projekt razvoja djece u ranom djetinjstvu u Ugandi (projekt br. 9.) i utvrdio da su roditelji morali svojoj djeci kupiti halje za svečanost završetka školovanja kako bi dobili potrebnu potvrdu o upisu djeteta u osnovnu školu. Nakon posjeta u svrhu praćenja ta je praksa obustavljena jer ugandska tijela za obrazovanje zapravo nisu zahtijevala potvrdu za upis u osnovnu školu.

27

Međutim, GU ECHO nije sustavno u pismenom obliku izvješćivao partnere o nalazima posjeta u svrhu praćenja. Na primjer, u listopadu 2018. GU ECHO obavio je posjet u svrhu praćenja jednom projektu u Jordanu (projekt br. 5.). Svoje je nalaze partneru priopćio usmeno, a ne u pismenom obliku, te je pritom zatražio dostavu komunikacijskih materijala u pismenom ili vizualnom obliku. Partner je pogrešno protumačio taj zahtjev i nije dostavio komunikacijske materijale do druge faze projekta sedam mjeseci kasnije (projekt br. 6). Sud je također utvrdio određene nedostatke u vezi s troškovima praćenja (vidjeti odlomak 57.) i postignutim udjelom djevojčica u odnosu na ciljnu vrijednost (vidjeti odlomak 38.).

Projektima su postignuti očekivani rezultati

28

GU ECHO za mjerenje rezultata projekata upotrebljava dvije vrste pokazatelja. Pokazateljima rezultata mjere se ostvarenja projekta (tj. proizvodi i usluge koji se pružaju u okviru projekta, kao što su izgrađene učionice, pruženi tečajevi osposobljavanja ili osigurana oprema). Pokazateljima posebnih ciljeva mjere se ishodi (tj. poboljšanje situacije u kojoj se nalaze korisnici, kao što su pristup mogućnostima učenja, povećano znanje ili osjećaj veće dobrobiti).

29

U uzorku Suda bilo je šest zaključenih projekata (vidjeti Prilog I.). Za te je projekte ukupno postavljeno 30 pokazatelja rezultata. U pogledu 27 od tih 30 pokazatelja (njih 90 %) projektima su dosegnute ciljne vrijednosti u visini od najmanje 100 % (vidjeti sliku 4.).

30

Sud je pronašao jedan primjer u kojem je ostvarenje premašilo ciljnu vrijednost, ali nije upotrijebljeno kako je predviđeno. U okviru projekta br. 10. u Ugandi izgrađene su učionice za osnovne škole na dvije lokacije: u postojećem naselju Bidibidiju i u Omugou, u kojem se očekivao velik priljev izbjeglica. Međutim, predviđenih 40 000 izbjeglica nije stiglo u Omugo, a na kraju projekta u ožujku 2018. samo su tri škole od njih pet tamo izgrađenih bile u funkciji kako je bilo predviđeno planom. Od preostale dvije škole jedna je ostala prazna do nove školske godine koja je započela 2019., a druga se upotrebljavala kao srednja škola u okviru projekta financiranog iz programa „Obrazovanje ne može čekati”.

31

Iako je mjerenje ostvarenja relativno jednostavno (npr. broj izgrađenih učionica ili broj osposobljenih nastavnika), mjerenje promjena u životima korisnika i ishoda projekta veći je izazov. Međutim, u projektima iz uzorka utvrđeni su neki dobri primjeri takvog mjerenja (vidjeti okvir 2.).

32

Zaključeni projekti iz uzorka Suda imali su 11 pokazatelja posebnih ciljeva. Tim pokazateljima mjerili su se ishodi kao što su „postotak dječaka i djevojčica školske dobi s neometanim pristupom kvalitetnim i zaštitnim prilikama za učenje” (projekti br. 1., 2., 10. i 11.) ili „postotak djece s invaliditetom za koje je zbog projektnih intervencija vidljivo poboljšano psihosocijalno stanje” (projekt br. 5.). U pogledu 9 takvih pokazatelja (njih 82 %) projektima su dosegnute ciljne vrijednosti u visini od najmanje 100 % (vidjeti sliku 5.).

33

Jačanje sustava i partnerstava bilo je jedan od četiriju strateških prioriteta Komisije u njezinu okviru politike za 2018. (vidjeti odlomak 07.). Iz programa poboljšanih kapaciteta za odgovor GU-a ECHO financirana su dva projekta relevantna za obrazovanje u dugotrajnim krizama u razdoblju 2018. – 2019.:

1. projekt „Poboljšajmo zajedno okruženje za učenje” (0,6 milijuna eura), čiji je cilj bio rješavanje izazova mjerenja kvalitete obrazovanja u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama. U okviru projekta razvijena je metoda za podučavanje ljudi o tome kako prikupljati i analizirati podatke te kako ih upotrebljavati za bolje funkcioniranje škola. Izvješće s pregledom rezultata projekta objavljeno je u svibnju 2018.;
2. projekt „Jačanje koordinacije u obrazovanju u izvanrednim situacijama” (1 milijun eura), čiji je cilj bio postići bolje razumijevanje pomoći u gotovini ili vaučerima kako bi se omogućila sustavnija upotreba gotovine u obrazovanju. Kao rezultat projekta u veljači 2019. objavljene su smjernice u kojima se opisuju ključni elementi koje treba uzeti u obzir u različitim fazama projekta novčane pomoći.

34

Rezultati analize koju je obavio Sud prikazani su u tablici 2. Sud je utvrdio da je GU ECHO rezultate projekata u okviru programa poboljšanih kapaciteta za odgovor iskoristio tek u ograničenoj mjeri, iako je to bio jedan od strateških prioriteta:

1. Projekt ILET bio je relevantan za pet projekata u potpunosti i za dva projekta djelomično. Cilj tih projekata bio je osigurati pristup kvalitetnom obrazovanju i oni su provedeni u vrijeme kada su bili dostupni rezultati projekta ILET. Međutim, zapravo su rezultati projekta ILET upotrijebljeni za mjerenje kvalitete samo u jednom projektu (projekt br. 8.).
2. Smjernice o novčanoj pomoći iz programa poboljšanih kapaciteta za odgovor bile su relevantne i dostupne za četiri projekta iz uzorka. U nijednom od tih projekata nije se posebno upućivalo na smjernice iz programa poboljšanih kapaciteta za odgovor, ali je u praksi primijenjen sličan pristup onome iz smjernica (projekti br. 3., 6., 7. i 8.).

Projekti su doprli do manjeg broja djevojčica nego dječaka

35

U okviru politike GU-a ECHO ističe se nerazmjeran učinak izvanrednih situacija i dugotrajnih kriza na obrazovanje djevojčica. To je potvrđeno analizom potreba za neke projekte iz uzorka Suda. Na primjer:

1. U okviru projekta br. 6. u Jordanu pružena je potpora djeci s invaliditetom te je utvrđeno da su se djevojčice više suočavale s preprekama u pristupu obrazovanju (npr. zbog toga što su bile izložene stigmatizaciji, uznemiravanju i lošem postupanju od strane nastavnika);
2. procjene potreba za tri projekta novčane pomoći u Jordanu (projekti br. 1. – 3.) uputile su na rizik od toga da će djevojčice odustati od školovanja zbog ranog braka, kojem bi mogle pribjeći u nastojanju da pronađu rješenje u kriznoj situaciji, što će ostaviti neizbrisiv trag na živote djevojčica;
3. analizom potreba za jedan projekt u Ugandi iz 2018. utvrđeno je da je u ranim razredima osnovne škole postojala jednaka zastupljenost djevojčica i dječaka, ali da je s vremenom od školovanja odustalo više djevojčica nego dječaka (projekt br. 8.);
4. pri ocjenjivanju prijedloga za projekt u izbjegličkim kampovima u Jordanu GU ECHO napomenuo je da su djevojčice izložene riziku od odustajanja od školovanja da bi obavljale kućanske poslove te da su izložene nasilju i da se prisiljavaju na rani brak (projekt br. 4.).

36

Neke aktivnosti u okviru projekata posebno su bile usmjerene na žene i djevojčice te se naglasak stavljao na prepreke s kojima se suočavaju ugrožene skupine, kao što su maloljetne majke (vidjeti okvir 3.).

37

Međutim, udio djevojčica kojima bila namijenjena pomoć koja se pružala u okviru nekih od projekata iz uzorka nije odražavao činjenicu da se one nalaze u nepovoljnijem položaju (vidjeti odlomak 35.). Na primjer, učinke ranog braka teško je poništiti te su stoga posebno važne preventivne mjere. Unatoč tome, ciljani udio djevojčica u osam od jedanaest projekata iz uzorka iznosio je 50 %. Od preostala tri projekta, u jednome je taj udio iznosio 60 % zbog toga što se djevojčice nalaze u nepovoljnijem položaju (projekt br. 4.). Druga dva projekta iz uzorka Suda nastojala su doprijeti do još manjeg broja djevojčica. Ciljna vrijednost za sudjelovanje djevojčica u jednom projektu u Jordanu iznosila je 40 % (projekt br. 3.), dok je ta ciljna vrijednost za jedan projekt u Ugandi iznosila 44 % (projekt br. 11.). Ciljna vrijednost od 40 % u projektu br. 3. bila je niža od ciljne vrijednosti od 50 % iz prethodne dvije faze (projekti br. 1. i 2.). Ciljna vrijednost od 40 % nije u skladu s obvezama koje je GU ECHO preuzeo u okviru predmetne politike niti s procjenom potreba koju su obavili partneri, kojom se preporučuje veća potpora ugroženim djevojčicama, posebno onima koje su izložene riziku od ranog braka.

38

Iako su postojale ciljne vrijednosti za udio djevojčica, one nisu bile uključene u službene pokazatelje projekata (vidjeti odlomak 29.). Nadalje, u nekoliko mjera koje je financirao GU ECHO te ciljne vrijednosti nisu dosegnute. Na slici 6. prikazan je ciljni postotak djevojčica za projekte iz uzorka Suda u usporedbi sa stvarno ostvarenim postotkom. Na primjer, da je projekt br. 1. dosegnuo svoju ciljnu vrijednost, njime se mogla pružiti potpora još 132 djevojčicama.

39

GU ECHO upotrebljava pokazatelj rodne ravnopravnosti i dobi kako bi procijenio u kojoj su mjeri rodna pitanja uključena u humanitarne mjere. Svrha je tog pokazatelja poboljšati kvalitetu mjera humanitarne pomoći. GU ECHO daje ocjenu 0, 1 ili 2 u fazi osmišljavanja te u privremenoj i završnoj fazi neke mjere, ovisno o tome koliko kriterija povezanih s rodnim pitanjima od njih ukupno četiriju ta mjera ispunjava. Ta četiri kriterija su: analiza potreba i izvješćivanje po rodu; izbjegavanje i ublažavanje negativnih učinaka na rodne skupine; sudjelovanje rodnih skupina u osmišljavanju/provedbi; i prilagodba mjere potrebama rodnih skupina.

40

Iako nekoliko projekata iz uzorka Suda nije bilo usmjereno na dovoljan broj djevojčica ili nije doprlo do dovoljnog broja djevojčica, to nije utjecalo na njihovu ocjenu jer udio sudionika po rodu nije bio poseban kriterij. GU ECHO najvećom je mogućom ocjenom (ocjenom 2) ocijenio sedam od 11 projekata iz uzorka Suda. Najveća ocjena trebala bi se dodijeliti samo ako projekt ispunjava sva četiri kriterija (vidjeti tablicu 3.). Čak i u slučajevima u kojima je GU ECHO dao nižu ocjenu, razlog za to nije bilo neispunjavanje ciljne vrijednosti ili postignuti udio djevojčica. GU ECHO nije sustavno pratio udio sudionika po rodu. Stoga se pokazateljem rodne ravnopravnosti i dobi nisu potaknule potrebne korektivne mjere u slučajevima u kojima projekti nisu bili usmjereni na dovoljan broj djevojčica ili u kojima nisu doprli do dovoljnog broja djevojčica.

Projekti su bili prekratki, što je dovelo do neučinkovitosti u određenim područjima

41

Kako bi se na učinkovit način osigurala humanitarna pomoć za obrazovanje u dugotrajnim krizama, Komisija bi trebala¹⁴:

• pružiti i kratkoročnu i dugoročniju potporu djeci u skladu sa svojom obvezom višegodišnjeg financiranja koju je preuzela u okviru velikog dogovora iz 2016.;
• ostvariti najveću moguću vrijednost za uloženi novac pri korištenju financijskih sredstava za humanitarnu pomoć;
• planirati održive rezultate nakon prestanka pružanja humanitarne pomoći, primjerice poticanjem samodostatnosti i pružanjem potpore za osiguravanje sredstava za život.

42

Sud je stoga procijenio je li Komisija provodila višegodišnje financiranje i jesu li projekti bili dovoljno dugotrajni da se njima zadovolje obrazovne potrebe u dugotrajnim krizama. Analizirao je način na koji je Komisija ostvarila odgovarajuću vrijednost za uloženi novac i jamčila opravdanost troškova projekata. Sud je, prema potrebi, usporedio troškove sličnih aktivnosti u različitim projektima iz uzorka. Također je ispitao jesu li projekti i dalje donosili određene koristi za djecu nakon završetka provedbe, jesu li smanjili ovisnost korisnika o novčanoj pomoći te jesu li bili povezani s dugoročnijom razvojnom pomoći.

43

Na slici 7. sažeto su prikazani nalazi ispitivanja projekata iz uzorka koji se odnose na njihovu dužinu, analizu troškova i održivost.

Većina projekata iz uzorka Suda trajala je od 10 do 12 mjeseci, što nije bilo dovoljno za zadovoljavanje dugoročnijih obrazovnih potreba u dugotrajnim krizama

44

Unatoč svojoj predanosti višegodišnjem financiranju humanitarne pomoći i činjenici da su obrazovne potrebe u dugotrajnoj krizi često srednjoročne do dugoročne prirode, Komisija svake godine dodjeljuje sredstva regijama i zemljama na temelju godišnje odluke na svjetskoj razini. Odlukom na godišnjoj razini iz 2019. dodijeljeno je ukupno 1,5 milijardi eura, što je uključivalo:

1. 260 milijuna eura za sirijsku krizu (Sirija, Libanon, Jordan i Egipat), od čega je 16,5 milijuna eura (6 %) namijenjeno obrazovanju;
2. 113 milijuna eura za Rog Afrike (Džibuti, Etiopija, Kenija, Somalija i Uganda), od čega je 22,5 milijuna eura (20 %) namijenjeno obrazovanju.

45

Godišnjim planovima za pružanje humanitarne pomoći definira se odgovor GU-a ECHO na određenu kriznu situaciju ili u određenoj regiji. Tako, na primjer, postoje godišnji planovi za pružanje humanitarne pomoći za sirijsku krizu i za Rog Afrike.

46

Alati GU-a ECHO osmišljeni su za pružanje odgovora na krizne situacije. GU ECHO trenutačno može financirati projekte obrazovanja u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama najviše 24 mjeseca u okviru jednog plana za pružanje humanitarne pomoći. GU ECHO može nastaviti financirati isti projekt i nakon isteka ta 24 mjeseca u okviru sljedećeg plana za pružanje humanitarne pomoći, ali ta se odluka može donijeti tek kasnije, a ne u vrijeme odabira izvornog projekta. Tim se programskim ciklusom jamči fleksibilnost za reagiranje na hitne situacije, ali se ograničava broj dugoročnijih financiranih projekata.

47

Uredbom o humanitarnoj pomoći¹⁵ ne postavljaju se ograničenja u pogledu trajanja financiranja koje osigurava GU ECHO. Granične vrijednosti utvrđene u odluci na godišnjoj razini ili planovima za pružanje humanitarne pomoći rezultat su internog donošenja odluka (vidjeti sliku 8.). S regulatornog stajališta GU ECHO mogao bi financirati dulje projekte obrazovanja u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama u okviru jednog plana za pružanje humanitarne pomoći.

48

Uzorak Suda sastojao se od 11 projekata, sedam u Jordanu i četiri u Ugandi. Početno planirano trajanje devet od 11 projekata iz uzorka iznosilo je 12 mjeseci ili manje. Prosječno početno trajanje projekata u objema zemljama iznosilo je 13 mjeseci. U Ugandi se to razdoblje povećalo na 21 mjesec nakon produljenja trajanja projekata (vidjeti sliku 9.). Krize u objema zemljama smatraju se dugotrajnima. Sirijska kriza započela je 2012., a u Ugandu od 2016. pristiže znatan broj izbjeglica. Projekti obuhvaćeni revizijom provodili su se u razdoblju 2017. – 2019.

49

Praksa financiranja projekata u razdoblju od jedne godine nije u skladu s obvezom povećanja višegodišnjeg planiranja koja je preuzeta u okviru Velikog dogovora. Osim toga, obveza GU-a ECHO da dodijeli 10 % humanitarne pomoći obrazovanju (vidjeti odlomak 10.) značila je da je osigurano dugoročnije financiranje. Jednogodišnjim projektima ne zadovoljavaju se višegodišnje obrazovne potrebe djece tijekom dugotrajnih kriza. To je vidljivo iz činjenice da je GU ECHO neke od tih projekata financirao i tijekom nekoliko sljedećih godina. Nedavnom evaluacijom humanitarne pomoći EU-a utvrđeno je da godišnji ciklus financiranja kojim se služi GU ECHO nosi sa sobom visoke troškove upravljanja te je preporučeno da GU ECHO, kad god je to moguće, provodi višegodišnje programiranje¹⁶.

50

Mjerama financiranja u trajanju od jedne godine povećava se administrativno opterećenje za GU ECHO, a pogotovo za provedbene partnere. GU ECHO mora procijeniti više prijedloga, a partner mora pripremiti prijedloge i podnijeti zahtjev ministarstvu obrazovanja na odobrenje (vidjeti tablicu 4.). Jednogodišnjim projektima može se onemogućiti sklapanje duljih ugovora za osoblje te tako povećati fluktuacija osoblja¹⁷. Višegodišnjim financiranjem humanitarne pomoći mogu se smanjiti troškovi upravljanja¹⁸. Nadalje, u Jordanu partneri za svaki projekt moraju zatražiti odobrenje od Ministarstva obrazovanja. Taj proces može trajati od 3 do 5 mjeseci, što može znatno utjecati na projekt u trajanju od 12 mjeseci.

51

Jedan od dodatnih nedostataka kratkoročnog financiranja čini i kraće vrijeme dostupno za pružanje kvalitetnog odgovora. Manje je vremena za uzimanje u obzir rodnih pitanja, kao i za pronalazak održivijih rješenja. U izvješću o Velikom dogovoru iz 2019. („Three Years On”) utvrđeno je da se višegodišnjim financiranjem ne samo smanjilo administrativno opterećenje u području humanitarne pomoći nego i poboljšala njezina učinkovitost i djelotvornost. Svi provedbeni partneri iz projekata iz uzorka izjavili su da bi se trajanjem projekta duljim od jedne godine bolje zadovoljile obrazovne potrebe djece u dugotrajnim krizama. Zagovarali su projekte u trajanju od dvije do pet godina u Jordanu i Ugandi kako bi se omogućilo bolje planiranje, što bi dovelo do kvalitetnijeg odgovora.

GU ECHO nije dovoljno analizirao troškove projekata

52

Kako bi odabrao projekte, GU ECHO utvrđuje opća načela u svojim planovima za pružanje humanitarne pomoći (vidjeti odlomak 45.). U tim se planovima partnerima pružaju informacije o iznosu dostupnih financijskih sredstava GU-a ECHO, vrsti mjere koju će GU ECHO financirati i načinu na koji će GU ECHO ocjenjivati prijedloge partnera. Partneri osmišljavaju vlastite projekte u skladu s općim načelima iz plana za pružanje humanitarne pomoći i predlažu ih GU-u ECHO za financiranje.

53

Standardna provjera prikladnosti partnera i prihvatljivosti troškova koju provodi GU ECHO može pružiti određeno jamstvo da su troškovi opravdani. Prije potpisivanja okvirnog sporazuma o partnerstvu GU ECHO obavlja ex ante procjenu prikladnosti partnera. Partneri moraju zadovoljiti tu procjenu svojih tehničkih i logističkih kapaciteta. Iako se time pruža određeno jamstvo u pogledu postupaka partnera, ne može se zajamčiti da su troškovi u njihovim projektnim prijedlozima konkurentni. Isto tako, GU ECHO sustavno provjerava prihvatljivost troškova projekata, što može dovesti do ušteda. Na primjer, u Ugandi je iz proračuna projekta (projekt br. 10.) isključeno 37 000 eura predviđenih za kupnju Land Cruisera.

54

GU ECHO također u određenoj mjeri provodi analizu isplativosti kako bi pružio jamstvo za konkurentnost i opravdanost predloženih troškova. Projekt br. 7. iz uzorka, koji je proveden u Jordanu, dobar je primjer načina na koji analiza troškova može doprinijeti većoj isplativosti. GU ECHO smatrao je da su troškovi po korisniku u prijedlogu projekta preskupi (2 700 eura po djetetu). Taj je iznos smanjen na 1 700 eura po djetetu, čime se poboljšala učinkovitost projekta. Takvom bi se vrstom analize troškova također mogao smanjiti rizik od prijevare jer neobični omjeri troškova ili neuobičajene promjene u određenom razdoblju mogu biti pokazatelji nepravilnih aktivnosti.

55

Međutim, Sud je utvrdio nedostatke u analizi troškova koja je obavljena za 11 projekata iz uzorka. Analiza troškova prikazanih u projektnim prijedlozima koju je proveo GU ECHO nije se provodila na dosljedan način. Provedena analiza troškova bila je ograničena, a GU ECHO nije je dovoljnoj mjeri iskoristio za povećanje učinkovitosti projekata (vidjeti okvir 4.).

56

Od prosinca 2018. naovamo GU ECHO pri odabiru projektnih prijedloga ocijenio je njihovu isplativost „niskom”, „srednjom” ili „visokom”. Međutim, ne postoje smjernice o kriterijima za ocjenjivanje ili vrsti analize troškova koja je potrebna za provedbu procjene. Revizijski uzorak Suda obuhvaćao je tri projekta iz 2019. (projekti br. 3., 6. i 7.), koji su se svi provodili u Jordanu, u kojima je GU ECHO primijenio taj pristup. GU ECHO isplativost svih triju projekata ocijenio je „srednjom”. Međutim, čak i u slučaju projekta br. 7. za koji je GU ECHO smatrao da je preskup (vidjeti odlomak 54.), nije bilo usporedbe s jediničnim troškovima drugih sličnih projekata.

57

Usporedba troškova sa sličnim projektom može, ne samo pri planiranju projekata, već i tijekom njegove provedbe, pomoći u utvrđivanju mogućnosti za povećanje isplativosti. Međutim, pri praćenju projekata GU ECHO nije u svim slučajevima analizirao njihove troškove.

58

Sud je utvrdio dvije vrste analiza koje je GU ECHO mogao provesti pri planiranju i provedbi projekata kako bi utvrdio mogućnosti za povećanje njihove isplativosti, ali je to propustio učiniti:

1. usporedba troškova aktivnosti s onima u sličnim projektima ili ranijim fazama istog projekta (vidjeti okvir 5.);
2. usporedba udjela robe i usluga koje su korisnici primili s udjelom u sličnim projektima ili ranijim fazama istog projekta (vidjeti okvir 6.).

Mnoge aktivnosti koristile su djeci i nakon završetka projekata, no projektima novčane pomoći nije se smanjila ovisnost korisnika

59

U okviru projekata proveden je niz aktivnosti koje su koristile djeci i nakon završetka projekata, uključujući:

1. potporu formalnom obrazovanju ili omogućavanje ubrzanog obrazovanja;
2. osposobljavanje nastavnika u području uključivog obrazovanja, ubrzanog obrazovanja, psihosocijalnih vještina ili životnih vještina kako bi se povećalo njihovo znanje i poboljšalo obrazovno okruženje;
3. izgradnju škola, obrazovnih centara, toaleta ili smještaja za nastavnike;
4. osiguravanje opreme za djecu s invaliditetom;
5. osiguravanje školskih torbi i uniformi;
6. psihosocijalnu potporu za poboljšanje psihosocijalne dobrobiti;
7. podizanje razine osviještenosti i izgradnju kapaciteta za različite dionike kako bi se stvorilo poticajnije obrazovno okruženje u kojem se pruža podrška;
8. izradu nacionalne politike za uključivo obrazovanje i promicanje njezine primjene u školskom sustavu.

60

Mnoge od tih aktivnosti obično su povezane s razvojnom pomoći. Štoviše, sredstvima GU-a DEVCO i Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku izgrađene su učionice i omogućeno osposobljavanje nastavnika za programe ubrzanog obrazovanja u Ugandi. Međutim, projekti GU-a DEVCO i Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku trajali su četiri godine, dok su projekti GU-a ECHO bili kraći i morali su se produljiti kako bi se njihovi ciljevi ostvarili.

61

Utvrđeno je nekoliko primjera izravne povezanosti humanitarne pomoći EU-a s razvojnom pomoći EU-a. Na primjer, u okviru projekata GU-a ECHO izgrađene su škole u Ugandi, a zatim su se u okviru projekata financiranih iz programa „Obrazovanje ne može čekati” isplaćivale plaće nastavnika i osiguravao namještaj. Neki polaznici programa ubrzanog učenja koji su dobivali potporu u okviru jednog projekta GU-a ECHO u Ugandi (projekt br. 8.) kasnije su pohađali strukovno osposobljavanje koje se financira iz Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku.

62

Međutim, GU ECHO propustio je neke prilike za daljnje jačanje veze s razvojnom pomoći:

1. Jedan je partner omogućio ubrzano učenje (koje se financira iz Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku ) i psihosocijalnu potporu djeci osnovnoškolske dobi (koju financira GU ECHO) na određenim istim lokacijama. Međutim, proveo je mjere za pružanje izvora za zaradu kako bi korisnicima osigurao sredstva za život, koje su se financirale iz Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku, u različitim zonama naselja te je propustio priliku da se u praksi postigne poveznica između humanitarne i razvojne pomoći koju je previdio EU, odnosno da se primijeni tzv. „pristup povezivanja”. U završnom izvješću GU-a ECHO za taj projekt navodi se da je projekt trebao uspostaviti strateške poveznice s dugoročnijim razvojnim inicijativama (kao što je program Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za Afriku) kako bi se povećala njegova djelotvornost (projekt br. 11.).
2. U analizi završnog izvješća GU-a ECHO o jednom projektu u Ugandi navedeno je da partner nije u dovoljnoj mjeri razvio mogućnosti za povezivanje predmetne mjere s dugoročnijim razvojnim mjerama (projekt br. 10.).
3. GU ECHO u okviru procjene prijedloga za jedan projekt u Jordanu iz 2018. utvrdio je da se tim projektom ne podupiru u dovoljnoj mjeri dugoročne strategije za smanjenje humanitarnih potreba. Jedini prijedlog bio je da aktivnosti financiraju drugi donatori, što se nije dogodilo (projekt br. 5.).
4. U izvješćima GU-a ECHO o praćenju za još jedan projekt u Jordanu iznosi se da se u okviru projekta nisu u dovoljnoj mjeri iskoristile mogućnosti za potporu dugoročnim strategijama za smanjenje humanitarnih potreba i uklanjanje temeljnih uzroka ugroženosti (posebno u kampu u Azraqu) (projekt br. 4.).
5. Jedna je studija pratila napredak 2 971 učenika nakon njihova sudjelovanja u programu ubrzanog obrazovanja u Ugandi 2018. Utvrđeno je da njih 2 015 (68 %) više nije pohađalo nikakvu obrazovnu ustanovu. Samo je njih 956 (32 %) uspješno prešlo na osnovnoškolsko, srednjoškolsko ili strukovno obrazovanje. U izvješću je istaknuta potreba za većim ulaganjima i potporom kako bi se djeci pomoglo da prijeđu na druge obrazovne mogućnosti nakon pohađanja programa ubrzanog učenja (projekt br. 8.).

63

U planovima za pružanje humanitarne pomoći poziva se na to se da se mjere povežu s dugoročnijim programima kako bi se postigla veća održivost. Na primjer, u tehničkom prilogu planu za pružanje humanitarne pomoći iz 2018. za regionalnu krizu u Siriji zahtijevale su se obrazovne mjere kako bi se kontinuitet učenja zajamčio odgovarajućim planiranjem, što uključuje izradu izlaznih strategija i prijelaza na razvojnu pomoć. Međutim, GU ECHO nije uspio smanjiti ovisnost korisnika o novčanoj pomoći, što je bila jedna od glavnih aktivnosti u pet projekata iz uzorka (četiri u Jordanu i jedan u Ugandi, vidjeti Prilog I.). Svrha novčane pomoći bila je omogućiti djeci pristup obrazovanju. Međutim, nakon završetka projekata i dalje je bilo potrebno osigurati novčana sredstva kako bi djeca mogla nastaviti pohađati školu. Na primjer, projektima br. 1., 2. i 3. iz uzorka Suda pružena je potpora za istih 700 djece u Jordanu tijekom 2017., 2018. i 2019. Tijekom prethodne faze pružena je potpora i za 1 290 korisnika projekta br. 7. u Jordanu.

64

Jedan od razloga zbog kojih je bilo potrebno ponovno financirati te projekte bio je taj što nisu imali izlazne strategije s uspostavljenim poveznicama s održivijim programima. U okviru projekata korisnike se nije uputilo na odgovarajuća rješenja za osiguravanje sredstava za život kako bi se smanjila njihova ovisnost o novčanoj pomoći. GU ECHO u okviru procjene završnog izvješća za projekt br. 2. u Jordanu 2018. utvrdio je da partner još uvijek nije spomenuo moguću izlaznu strategiju koja bi podrazumijevala prestanak pružanja novčane pomoći o kojoj su ovisile najugroženije obitelji, kao što su kućanstva kojima upravljaju žene. GU ECHO utvrdio je 2019. u okviru procjene prijedloga za projekt br. 3. koji je provodio isti partner kao i projekt br. 2. da partner nije pokazao dovoljno mogućnosti za budući prijelaz na razvojne mjere.

65

Dva projekta novčane pomoći 2019. imala su ciljne vrijednosti prema kojima su se korisnici trebali okrenuti rješenjima za osiguravanje sredstava za život. U okviru projekta br. 3. u Jordanu postavljena je ciljna vrijednost prema kojoj se 8 % korisnika trebalo okrenuti održivijim rješenjima za osiguravanje sredstava za život kako im više ne bi bila potrebna novčana pomoć. Ciljna vrijednost projekta br. 7. u Jordanu bila je 5 % (65 od 1 290 korisnika). Te su ciljne vrijednosti bile skromne i značile da bi više od 90 % korisnika obaju projekata i dalje ovisilo o novčanoj pomoći. Praćenjem projekta br. 7. u Jordanu GU ECHO utvrdio je da su neka djeca nastavila raditi unatoč primanju novčane pomoći zbog toga što obitelj nije imala druge mogućnosti za osiguravanje sredstava za život i financijska sredstva. Za ostala tri projekta novčane pomoći (projekti br. 1., 2. i 8.) nisu uspostavljene ciljne vrijednosti za pronalaženje rješenja za osiguravanje sredstava za život.

66

U okviru jednog od kriterija za pokazatelje otpornosti koje je utvrdio GU ECHO procjenjuje se iskorištavaju li se u okviru projekata prilike za potporu dugoročnim strategijama za smanjenje humanitarnih potreba. GU ECHO utvrdio je da većina projekata nije u dovoljnoj mjeri ispunila taj kriterij, što je rezultiralo konačnom ocjenom 1 za taj pokazatelj. Najvišu ocjenu 2 GU ECHO dodijelio je tek malom broju projekata (vidjeti tablicu 5.).

Zaključci i preporuke

67

Općenito gledajući, pomoć EU-a pomogla je djeci kojoj je potrebna pomoć, a projektima su postignuti očekivani rezultati. Međutim, projektima se nije pomoglo dovoljnom broju djevojčica. Osim toga, većina projekata iz uzorka Suda bila je prekratka u usporedbi s obrazovnim potrebama djece, čime je smanjena učinkovitost. Sud je ispitao 11 projekata te su nalazi tog ispitivanja sažeto prikazani u Prilogu II.

68

Projekti su bili relevantni i dobro koordinirani te je Komisija radila na rješavanju problema koje je utvrdila tijekom posjeta u svrhu praćenja. Projektima je postignuta većina planiranih rezultata. Međutim, Komisija je u ograničenoj mjeri iskoristila rezultate svojih projekata u okviru programa poboljšanih kapaciteta za odgovor. Osim toga, Komisija svoje djelovanje nije usmjerila na dovoljan broj djevojčica iako se one nalaze u nepovoljnijem položaju. Nadalje, u nekoliko projekata nije se dostigao ciljani udio djevojčica (odlomci 18. – 40.).

1. preporuka – Komisija bi trebala bolje iskoristiti rezultate projekata u okviru programa poboljšanih kapaciteta za odgovor

Komisija bi se trebala na sustavniji način služiti smjernicama relevantnima za humanitarnu pomoć koje su izrađene na temelju inicijativa financiranih iz njezinih fondova za poboljšane kapacitete za odgovor.

Preporučeni rok provedbe: projekti koji će se financirati od siječnja 2022.

2. preporuka – Komisija bi obrazovnim projektima trebala pružiti veću potporu djevojčicama

Komisija bi trebala pružiti veću potporu djevojčicama, i to na sljedeće načine:

1. obavješćivanjem partnera u okviru plana za pružanje humanitarne pomoć da će se prednost davati financiranju projekata čija je ciljna vrijednost udjela djevojčica najmanje 50 % osim ako okolnosti ne zahtijevaju drukčiji pristup;
2. uključivanjem standardnog pokazatelja za udio djevojčica u projekt;
3. sustavnim praćenjem udjela sudionika po rodu i rodne osjetljivosti obrazovnih projekata koje financira EU tijekom posjeta u svrhu praćenja te poduzimanjem potrebnih mjera kako bi se odgovorilo na potrebe djevojčica.

Preporučeni rok provedbe: projekti koji će se financirati od siječnja 2022.

69

Većina projekata iz uzorka Suda izvorno je trajala od 10 do 12 mjeseci, što nije bilo dovoljno za zadovoljavanje obrazovnih potreba djece tijekom dugotrajnih kriza. Zbog kratkog trajanja povećalo se administrativno opterećenje provedbenih partnera, što je smanjilo učinkovitost pružanja pomoći (odlomci 41. – 51.).

3. preporuka – Komisija bi trebala osigurati dugoročnije financiranje za obrazovanje u dugotrajnim krizama

Kako bi se na učinkovit način zadovoljile obrazovne potrebe djece tijekom dugotrajnih kriza, Komisija bi trebala:

1. podupirati obrazovne projekte u trajanju od najmanje dvije godine, osim ako okolnosti ne zahtijevaju kraće trajanje;
2. definirati trajanje tih projekata na početku provedbe određene mjere kako bi se omogućilo ostvarivanje koristi od dugoročnijeg financiranja.

Preporučeni rok provedbe: projekti koji će se financirati od siječnja 2022.

70

Komisija nije u dovoljnoj mjeri analizirala troškove projekata kako bi utvrdila mogućnosti za povećanje isplativosti. Nije uspoređivala troškove aktivnosti ni udio robe i usluga koje su korisnici primili u odnosu na slične projekte ili prethodne faze istog projekta. To nije bio slučaj samo pri odabiru projektnih prijedloga, nego i pri praćenju provedbe projekata (odlomci 52. – 58.).

4. preporuka – Komisija bi trebala poboljšati analizu troškova pri odabiru i praćenju obrazovnih projekata

Pri analizi predloženih projektnih proračuna ili stvarnih troškova Komisija bi trebala:

1. sustavno uspoređivati troškove glavnih aktivnosti s onima u sličnim projektima ili ranijim fazama istog projekta;
2. uspoređivati udio robe, uključujući novčana sredstva, i usluga koje su korisnici primili s udjelom u sličnim projektima ili ranijoj fazi istog projekta;
3. iskoristiti rezultate te analize troškova pri odabiru projekata i izmjenama projektnih proračuna kako bi se poboljšala učinkovitost ili odbacili neučinkoviti prijedlozi.

Preporučeni rok provedbe: projekti koji će se financirati od siječnja 2022.

71

Nakon završetka projekata većina ih je i dalje donosila određene koristi za djecu. Međutim, Komisija nije u dovoljnoj mjeri smanjila ovisnost korisnika o novčanoj pomoći u okviru projekata iz uzorka u kojima su se korisnicima za obrazovanje dodjeljivala novčana sredstva. Za mnoge od tih projekata bilo je potrebno ponovno financiranje jer nisu bili povezani s dugoročnijim programima pomoći i jer se u okviru njih nije na odgovarajući način uputilo obitelji kojima se pružala potpora na odgovarajuća rješenja za osiguravanje sredstava za život (odlomci 59. – 66.).

5. preporuka – Komisija bi trebala poboljšati održivost projekata u kojima se u dugotrajnim krizama za obrazovanje dodjeljuju novčana sredstva

Pri financiranju projekata u kojima se u dugotrajnim krizama za obrazovanje dodjeljuju novčana sredstva Komisija bi trebala ojačati veze s dugoročnijim razvojnim programima i uputiti veći broj obitelji kojima se pruža potpora na odgovarajuća rješenja za osiguravanje sredstava za život.

Preporučeni rok provedbe: projekti koji će se financirati od siječnja 2022.

Ovo je izvješće usvojilo III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Bettina Jakobsen, na sastanku održanom u Luxembourgu 8. prosinca 2020.

Prilozi

Prilog I. – Projektne aktivnosti

Broj projekta	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11
Zemlja	Jordan	Jordan	Jordan	Jordan	Jordan	Jordan	Jordan	Uganda	Uganda	Uganda	Uganda
Type of partner	Međunarodni NVO	Međunarodni NVO	Međunarodni NVO	NVO	Međunarodni NVO	Međunarodni NVO	Međunarodni NVO	Međunarodni NVO	UN	NVO	NVO
Status	zaključeno	zaključeno	u tijeku*	u tijeku**	zaključeno	u tijeku*	u tijeku*	u tijeku*	zaključeno	zaključeno	zaključeno
Financijska sredstva GU-a ECHO za obrazovanje (u milijunima eura)	1,7	2,4	1,0	2,0	1,2	1,0	2,3	10,0	1,3	1,5	0,4
Elementi za potporu formalnom obrazovanju	X	X	X	X	X	X	X	X		X	X
Neformalno obrazovanje (dopunska nastava / programi ubrzanog učenja)	X	X		X				X	X	X	X
Izgradnja/obnova		X						X	X	X
Oprema i materijali za djecu					X	X		X		X	X
Novčana pomoć za obrazovanje	X	X	X				X	X
Pomoć za prijevoz do škole (novčana sredstva, usluga pratnje do škole)				X	X	X
Psihosocijalna potpora djeci	X	X		X				X		X	X
Osposobljavanje nastavnika / nastavnog osoblja	X	X		X	X	X		X		X	X
Materijali/oprema za nastavnike				X	X	X		X		X
Podizanje razine osviještenosti / jačanje kapaciteta (u zajednici) / promicanje politike / aktivnosti zagovaranja		X	X		X	X		X	X	X	X

* projekt je na dan 31. 5. 2020. bio u tijeku ili završno izvješće nije bilo dostupno do 31. 5. 2020.
** završno izvješće dostupno na dan 31. 8. 2020.

Prilog II. – Sažeti prikaz nalaza iz projekata iz uzorka Suda

Pojmovnik

„Obrazovanje ne može čekati”: globalni fond u okviru kojeg vlade i međunarodni dionici za pružanje humanitarne i razvojne pomoći surađuju kako bi pružili brz odgovor na obrazovne potrebe djece i mladih pogođenih određenom krizom.

Ubrzano obrazovanje: obrazovanje u skraćenim rokovima za djecu i mlade koji su propustili dio školovanja zbog siromaštva, marginaliziranosti, sukoba ili kriza.

Veliki dogovor: sporazum među najvećim donatorima humanitarne pomoći i organizacijama za humanitarnu pomoć postignut kako bi se riješio problem nedovoljnog povjerenja u tom sektoru i povećala djelotvornost i učinkovitost njihova rada.

Pokrate i skraćeni nazivi

GU DEVCO: Glavna uprava Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj

GU ECHO: Glavna uprava Europske komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći

ILET: „Poboljšajmo zajedno okruženje za učenje” (engl. Improving Learning Environments Together)

UN: Ujedinjeni narodi

UNHCR: Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice

WASH: pomoć u području vodoopskrbe, sanitarnih uvjeta i higijene

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Bettina Jakobsen i koje je specijalizirano za rashodovna područja vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa. Reviziju je predvodio član Suda Hannu Takkula, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Turo Hentilä, ataše u njegovom uredu Nita Tennilä, rukovoditelji Sabine Hiernaux-Fritsch i Alejandro Ballester Gallardo, voditelji radnog zadatka Helka Nykänen i Mark Marshall te revizorica Eva Coria.

Bilješke

¹ Institut za statistiku UNESCO-a, slika s podatcima za 2017., http://uis.unesco.org/en/news/new-education-data-sdg-4-and-more#slideoutmenu.

² COM(2018) 304 final od 18. svibnja 2018. „Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o obrazovanju u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama”.

³ „Global humanitarian overview 2019, United Nations coordinated support to people affected by disaster and conflict”, str. 4.

⁴ Dokument GU-a ECHO o predmetnoj politici br. 10 (ožujak 2019.) o obrazovanju u izvanrednim situacijama.

⁵ Organizacija Save the Children (2015.), „What children tell us they want in times of emergency and crisis?” 16 studija koje je provelo 8 organizacija, kojima je obuhvaćeno 17 različitih izvanrednih situacija i u kojima je svoje mišljenje izrazilo 8 749 djece. Save the Children/Norwegian Refugee Council (2014.), „Hear it from the children/why education in emergency is critical”.

⁶ Save the Children/Norwegian Refugee Council (2014.), „Hear it from the children/why education in emergency is critical”.

⁷ COM(2008) 55 final od 5. veljače 2008. „A Special Place for Children in EU External action” i povezani radni dokument službi „Children in Emergency and Crisis situations” (SEC(2008) 135).

⁸ Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996.

⁹ Radni dokument službi Komisije o rodnom pitanju u humanitarnoj pomoći, SWD (2013) 290 final.

¹⁰ COM(2018) 304 final.

¹¹ COM(2008) 55 final i SEC(2008) 136.

¹² Tematsko izvješće br. 27/2018 – „Instrument za izbjeglice u Turskoj”.

¹³ Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 o humanitarnoj pomoći od 20. lipnja 1996., politički okvir EU-a za obrazovanje u kriznim situacijama (COM(2018) 304 final, COM(2008) 55 final i SEC(2008) 136) i Europski konsenzus o humanitarnoj pomoći (SL C 25 od 30. siječnja 2008.).

¹⁴ Veliki dogovor, Financijska uredba koja se primjenjuje na opći proračun Unije (2017.), članak 30. i Financijska uredba (2018.), članak 33., JOIN (2017) 21 final od 7. lipnja 2017. „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a”.

¹⁵ Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći.

¹⁶ „Comprehensive evaluation of European Union humanitarian aid, 2012. – 2016.”, završno izvješće, International Development Consulting (ICF).

¹⁷ Međunarodni odbor za spašavanje: „The Grand Bargain: Three years on: Multi-year humanitarian financing”.

¹⁸ SWD(2019)3 final od 10.1.2019, „Comprehensive Evaluation of EU Humanitarian Aid, 2012. – 2016.”, izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) iz 2017, http://www.fao.org/3/a-i8040e.pdf, str. 15.

¹⁹ Izvješće o utvrđivanju stanja projekta u području obrazovanja u izvanrednim situacijama (svibanj 2020.), dostupno na: https://ec.europa.eu/echo/sites/echo-site/files/eie_mapping_report.pdf.

²⁰ Overseas Development Institute, 2016., A common platform for education in emergencies and protracted crises: Evidence paper. (Zajednička platforma za obrazovanje u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama: dokument s dokazima), ODI, London.

²¹ Tematski dokument o politici br. 10 GU-a ECHO: Obrazovanje u izvanrednim okolnostima u okviru operacija humanitarne pomoći financiranih sredstvima EU-a (srpanj 2019.), https://ec.europa.eu/echo/files/news/eie_in_humanitarian_assistance.pdf

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	12.11.2019
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	13.10.2020
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	8.12.2020
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima	14.1.2021

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2021.

PDF	ISBN 978-92-847-5583-7	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/526864	QJ-AB-21-002-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-5564-6	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/558722	QJ-AB-21-002-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2021.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje privatne pojedince čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje te će u njemu biti navedena sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.