Godišnje izvješće o radu Suda za 2020.Aktivnosti Suda tijekom 2020.
Godišnje izvješće o radu
Europskog revizorskog suda
Europski revizorski sud
O Sudu
- Europski revizorski sud (Sud) vanjski je revizor Europske unije.
- Osnovan je 1975. Ugovorom iz Bruxellesa, a s radom je započeo u listopadu 1977. Punopravnom institucijom EU-a postao je 1993. stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta.
- Sjedište mu je u Luxembourgu.
- Kolegij Suda okuplja po jednog člana iz svake države članice EU-a, koje imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
- Sud zapošljava otprilike 900 članova osoblja iz svih država članica EU-a.
Uloga Suda
- Sud provjerava jesu li sredstva EU-a točno prikazana u računovodstvenoj dokumentaciji, primjenjuje li EU pravilno svoja financijska pravila te ostvaruju li se politikama i programima EU-a predviđeni ciljevi i odgovarajuća vrijednost za uloženi novac.
- Doprinosi unaprjeđenju financijskog upravljanja EU-om te promiče odgovornost i transparentnost.
- Upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i ističe uspjehe te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU-a.
- Sud predstavlja svoja opažanja i preporuke Europskom parlamentu, Vijeću, vladama i parlamentima u državama članicama te široj javnosti.
Predsjednikova uvodna riječ
Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,
zbog pandemije bolesti COVID-19 2020. godina bila je posebno teška godina za Europsku uniju i njezine države članice.
Istodobno, u tom kriznom razdoblju, naša je Unija pokazala da može doprinijeti zaštiti sigurnosti, zdravlja i ekonomskog boljitka naših građana. Donesene su određene ključne odluke koje će znatno utjecati i na financije EU-a. Tijekom sljedećih sedam godina Uniji će na raspolaganju za potrošnju stajati 1,8 bilijuna eura. Tim iznosom obuhvaćena je i inicijativa „Next Generation EU” u vrijednosti od 750 milijardi eura, kao odgovor EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Svih 27 država članica složilo se da će se taj privremeni program oporavka djelomično financirati izdavanjem javnih dužničkih vrijednosnica. Te odluke stoga označavaju istinsku povijesnu promjenu u financijama EU-a.
U tom kontekstu Sud je izradio novu strategiju za razdoblje 2021. – 2025. U siječnju 2021. utvrdio je tri strateška cilja koji će u narednim godinama služiti kao putokaz za aktivnosti Suda u području revizije financija EU-a i pri uvođenju potrebnih promjena u njegov ustroj i upotrebu resursa kako bi se te aktivnosti provodile na što djelotvorniji i učinkovitiji način.
2020. godina bila je teška i za Sud kao instituciju. Međutim, ovo izvješće o radu pokazuje da se vrlo dobro nosio s konkretnim operativnim problemima koji su nastali zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Tijekom čitave godine održao se kontinuitet poslovanja i u roku od nekoliko dana svim je djelatnicima Suda omogućen rad na daljinu.
Kad je riječ o revizijskim aktivnostima Suda tijekom 2020., prioritet su bila njegova godišnja izvješća, koja su sva objavljena unutar službenih rokova. Sud je objavio i 32 tematska izvješća i pregleda, uz kašnjenja u razumnim granicama. Naposljetku, Sud je objavio 11 mišljenja, uglavnom u vezi s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. i inicijativom „Next Generation EU”.
2020. godina bila je i posljednja godina strateškog razdoblja Suda 2018. – 2020. Stoga je u okviru ovog izvješća iskorištena prilika da se analiziraju određeni dugoročni trendovi i usporede rezultati Suda u posljednje tri godine s njegovom uspješnošću u prethodnom strateškom razdoblju (2013. – 2017.).
Budite uvjereni da će Sud učiniti sve u svojoj moći da nastavi djelovati kao neovisni vanjski revizor EU-a i pružati nepristranu procjenu politika i programa EU-a te kvalitete financijskog upravljanja financijskim sredstvima EU-a u cijeloj Uniji i izvan nje.
Nadamo se da će vam informacije u ovogodišnjem izvješću o radu biti korisne.
Klaus-Heiner Lehne
predsjednik Suda
Aktivnosti Suda
Odgovor Suda na bolest COVID-19
ograničenjima zbog
bolesti COVID-19
U ožujku 2020. pandemija bolesti COVID-19 pogodila je EU i njegove države članice. Ograničenja naložena građanima i poduzećima zbog te javnozdravstvene krize iz temelja su promijenila način života i rada. Kao i svi ostali, Sud, njegove članice i članovi te osoblje morali su se prilagoditi novonastaloj situaciji.
Unatoč teškim okolnostima, Sud je učinio sve u svojoj moći da nastavi djelotvorno djelovati kao javni revizor EU-a i na vrijeme objavljivati revizijska izvješća, mišljenja i preglede, uz istodobnu zaštitu zdravlja svojih djelatnika i njihovih obitelji.
Aktivirao je svoj plan kontinuiteta poslovanja, zahvaljujući kojem je u kratkom roku mogao poduzeti potrebne mjere, u skladu s naputcima luksemburških tijela vlasti i u suradnji s drugim institucijama EU-a sa sjedištem u Luxembourgu. Naime, sredinom ožujka 2020. svi djelatnici Suda u svega su nekoliko dana prešli na digitalni način rada na daljinu. Svi ključni IT sustavi ostali su u cijelosti dostupni.
Sud je također uveo izvanredni postupak kojim se njegovu kolegiju omogućilo usvajanje dokumenata bez fizičkih sastanaka.
Međutim, zbog ograničenja putovanja i zdravstvenih ograničenja došlo je do osjetnog smanjenja kapaciteta Suda za provedbu revizija na terenu. U mjeri u kojoj je to bilo moguće dokazi su se prikupljali u elektroničkom obliku, a sastanci sa subjektima revizije organizirali su se na daljinu.
Osim toga, u početnoj fazi pandemije sve publikacije Suda na nekoliko su tjedana bile stavljene na čekanje te su komunikacijske aktivnosti nastavljene u travnju 2020., i to postupno i manje intenzivno.
novonastalim okolnostima
uzrokovanima bolešću COVID-19
U svibnju 2020., u ranoj fazi pandemije, Sud je prilagodio svoj program rada za 2020 U relevantnim slučajevima promijenio je opseg tekućih zadataka te prilagodio pristup i raspored obavljanja zadataka kako bi se uzele u obzir novonastale okolnosti.
Sud je također započeo s radom na dvama pregledima o odgovoru EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19.
U prosincu 2020. objavljen je prvi od ta dva pregleda, na temu mjera gospodarske politike donesenih na razini EU-a i država članica u svrhu ograničavanja i suzbijanja štete uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Sud je u njemu upozorio na rizike, izazove i prilike za budućnost gospodarske koordinacije na razini EU-a (npr. u pogledu fiskalnih pravila ili pravila o državnim potporama), kao i na nove instrumente EU-a za borbu protiv učinaka krize uzrokovane bolešću COVID-19, kao što su inicijativa „Next Generation EU” (NGEU), koja uključuje Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), ili potpora radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Drugi pregled, na temu javnozdravstvenog odgovora EU-a na bolest COVID-19, objavljen je u siječnju 2021.
Izrada nove strategije za razdoblje 2021. – 2025.
Već dugi niz godina Sud se služi višegodišnjim strategijama kako bi postavio dugoročne smjernice za svoje revizijske aktivnosti, promicao inicijative za organizacijske promjene radi stalnog unaprjeđenja svojeg djelovanja i očuvao svoju ulogu predvodnika razvojnih promjena u području revizije javnog sektora.
Suda za razdoblje 2018. – 2020.
2020. godina bila je posljednja godina provedbe strategije Suda za razdoblje 2018. – 2020. Tijekom tog trogodišnjeg razdoblja Sud je nastojao ispuniti tri strateška cilja: povećati dodanu vrijednost izjave o jamstvu, staviti veći naglasak na aspekte uspješnosti mjera EU-a i pobrinuti se za to da se ciljanoj publici prenose jasne poruke.
U usporedbi s prethodnim strateškim razdobljem 2013. – 2017. Sud je ostvario napredak u nizu područja:
- provodi više revizija po izboru i objavljuje više izvješća;
- više resursa usmjerava se na revizije uspješnosti;
- za dovršetak revizija potrebno je manje vremena do usvajanja izvješća;
- Sud je produktivniji u pogledu svih vrsta revizije;
- institucijski dionici Suda više se zanimaju njegov rad, čiji se rezultati češće predstavljaju Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima; i
- zabilježen je znatan porast zastupljenosti izvješća Suda u medijima.
Sud je u veljači 2020. objavio izvješće o stručnom pregledu o tome koliko je uspjeha Sud ostvario u provedbi svoje strategije za razdoblje 2018. – 2020.
razdoblje 2021. – 2025.
Tijekom 2020. Sud je započeo s radom na novoj strategiji. Tu je aktivnost organizirao njegov Savjetodavni odbor za strategiju i strateško predviđanje.
Cilj je Suda od samog početka bio da ta nova strategija bude plod suradnje u koju će se aktivno uključiti svi članovi, rukovoditelji i osoblje. U tijeku godine Sud je organizirao niz radionica, internetskih seminara i anketa kako bi se prikupile informacije i razmotrili najbolji daljnji koraci.
Prvi nacrt strategije predstavljen je u rujnu 2020. na godišnjem seminaru Suda. Konačna inačica usvojena je u siječnju 2021.
Ta nova strategija služit će u narednih pet godina kao putokaz za aktivnosti Suda u njegovoj ulozi neovisnog vanjskog revizora EU-a. Za to je razdoblje Sud postavio tri nova strateška cilja:
usmjeravanje revizija na područja i teme u kojima Sud može ostvariti najveću dodanu vrijednost To su:
- gospodarska konkurentnost Unije;
- otpornost na prijetnje sigurnosti Unije i poštovanje europskih vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava;
- klimatske promjene, okoliš i prirodni resursi;
- fiskalne politike i javne financije u Uniji.
Sud je započeo proces izrade strategije utvrđivanjem glavnih vrijednosti koje su važne za njegov rad. U okviru tog procesa Sud je također ažurirao svoju izjavu o misiji i formulirao viziju svoje uloge neovisnog vanjskog revizora EU-a.
Naposljetku, strategija Suda za razdoblje 2021. – 2025. donosi pregled sredstava koja će mu pomoći da ostvari svoje strateške ciljeve.
Revizije uspješnosti i pravilnosti mjera EU-a
revizije i revizije usklađenosti
Na temelju revizija koje provodi Sud podnosi građanima EU-a i donositeljima politika neovisna i objektivna izvješća o ključnim pitanjima za budućnost EU-a u kojima ističe dobre značajke, ali i upozorava na loše.
Sud provodi revizije uspješnosti kojima provjerava djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost politika i programa EU-a. U njima je naglasak na temama koje su relevantne za EU, kao što su održiva uporaba prirodnih resursa koja je prihvatljiva za okoliš, rast i uključivanje, izazovi povezani s migracijama i globalnim razvojem, jedinstveno tržište i bankovna unija te jamčenje odgovornog i učinkovitog djelovanja Europske unije. Tim se revizijama želi pomoći EU-u da bolje ostvaruje ciljeve svojih politika.
Sud provodi revizije uspješnosti kojima provjerava djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost politika i programa EU-a. U njima je naglasak na temama koje su relevantne za EU, kao što su održiva uporaba prirodnih resursa koja je prihvatljiva za okoliš, rast i uključivanje, izazovi povezani s migracijama i globalnim razvojem, jedinstveno tržište i bankovna unija te jamčenje odgovornog i učinkovitog djelovanja Europske unije. Tim se revizijama želi pomoći EU-u da bolje ostvaruje ciljeve svojih politika. U izvješćima koja se temelje na financijskim revizijama i revizijama usklađenosti u vezi s proračunom EU-a i proračunima europskih razvojnih fondova (ERF) iznosi se izjava o jamstvu u pogledu pouzdanosti godišnje računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija. Sud može provoditi i revizije usklađenosti po izboru kako bi se ispitalo stanje proračunskog računovodstva i financijskog upravljanja na razini EU-a ili kako bi se procijenilo jesu li sustavi upravljanja i kontrole za prikupljanje i potrošnju sredstava EU-a u skladu s važećim pravilima EU-a i država članica. Naposljetku, Sud obavlja financijske revizije niza agencija, decentraliziranih tijela i zajedničkih poduzeća EU-a te europskih škola.
Sud provodi sve revizije u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima za javni sektor.
Program rada
za 2021. godinu i nadalje
U programu rada Suda za 2021. godinu i nadalje, koji je objavljen u siječnju 2021., iznova su navedeni njegovi revizijski prioriteti za narednih pet godina te su iznesene pojedinosti o 73 tematska izvješća i pregleda koji se planiraju objaviti tijekom 2021. i 2022.
Svaki četvrti revizijski zadatak koji će se započeti 2021. bit će usmjeren na odgovor EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 i provedbu inicijative „Next Generation EU” (NGEU).
Sud donosi program revizijskih aktivnosti neovisno, ali pritom uzima u obzir mišljenja drugih relevantnih tijela. Održava kontakte s institucijskim dionicima, posebice s Europskim parlamentom. Od 2015., kada je Sud prvi put pokrenuo taj dijalog, broj prijedloga parlamentarnih odbora u stalnom je porastu: s 37 prijedloga zaprimljenih 2015. povećao se na ukupno 158 revizijskih prijedloga za program rada za 2021. godinu i nadalje. Otprilike dvije trećine tih prijedloga potpuno je ili djelomično prihvaćeno u sklopu tekućih ili budućih aktivnosti, a neki od njih već su obrađeni u izvješćima koja su nedavno objavljena.
Terenski rad na revizijama
Najveći dio revizijskih aktivnosti obavlja se u sjedištu Suda u Luxembourgu. Revizori Suda usto obavljaju velik broj posjeta Europskoj komisiji – glavnom subjektu revizija koje provodi Sud – i drugim institucijama EU-a, kao i agencijama i tijelima, nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u državama članicama, delegacijama EU-a u zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama koje upravljaju sredstvima EU-a.
Provjere koje Sud obavlja također obuhvaćaju posjete primateljima sredstava EU-a na terenu, kako unutar Unije tako i izvan njezinih granica. Tijekom tih provjera Sud prati revizijski trag i pribavlja izravne revizijske dokaze od subjekata koji su uključeni u upravljanje politikama i programima EU-a te prikupljanje i isplaćivanje financijskih sredstava EU-a, kao i od korisnika koji ta sredstva primaju.
Cilj je Suda dovršiti revizije po izboru u roku od 13 mjeseci, u skladu s ciljnom vrijednošću iz Financijske uredbe EU-a.
zbog ograničenja povezanih
s bolešću COVID-19
Revizorski timovi Suda obično se sastoje od dvaju ili triju revizora, a trajanje posjeta kreće se od svega nekoliko dana do nekoliko tjedana. Terenske provjere koje Sud provodi u EU-u uglavnom se koordiniraju u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama predmetnih država članica.
Učestalost i intenzitet revizijskih aktivnosti Suda u pojedinačnim državama članicama i državama korisnicama sredstava ovise o vrsti revizije koja se provodi.
Tijekom većeg dijela 2020. ograničenja putovanja i zdravstvene mjere (zatvaranje granica, pravila o karanteni, obveze testiranja itd.) ograničili su mogućnosti Suda za obavljanje revizija na terenu.
Stoga su revizori Suda u usporedbi s prethodnim godinama proveli manje dana u reviziji na terenu. Ukupno je riječ o 1 190 dana u državama članicama i izvan EU-a (2019.: 3 605 dana; 2018.: 3 761 dan). Povrh toga, 627 dana proveli su u institucijama EU-a, kao i u decentraliziranim agencijama i tijelima diljem EU-a, zajedničkim poduzećima, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi ili OECD te privatnim revizorskim društvima (2019.: 2 504 dana; 2018.: 2 723 dana).
Sud je istodobno obavljao više revizija na daljinu, koristeći se za interakciju sa subjektima revizije videokonferencijskim alatima i drugim rješenjima informacijske tehnologije, kao što su sustavi za sigurnu razmjenu podataka i dokumenata.
Izvješća Suda
Revizijska izvješća, pregledi i mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a. Tim se dokumentima pruža pomoć Europskom parlamentu i Vijeću u praćenju i nadziranju postizanja ciljeva politika EU-a te pozivanju na odgovornost onih koji su zaduženi za upravljanje proračunom EU-a, posebice u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice.
Sud je posljednjih nekoliko godina, u skladu sa svojom strategijom za razdoblje 2018. – 2020., sve usredotočeniji na procjenu uspješnosti mjera EU-a.
Tematska izvješća i pregledi
Sud je 2020. ispitao mnoge izazove s kojima se EU suočava u različitim područjima potrošnje sredstava EU-a, kao što su rashodi za djelovanje u području klime, ceste, prometno zagušenje u gradskim područjima, unija tržišta kapitala, trgovinska zaštita i brojna druga područja.
Sud u svojim tematskim izvješćima ispituje jesu li ostvareni ciljevi odabranih politika i programa EU-a, jesu li rezultati postignuti na djelotvoran i učinkovit način te je li mjerama EU-a ostvarena dodana vrijednost, odnosno više nego što se moglo postići samo mjerama na nacionalnoj razini. U tim izvješćima također iznosi preporuke, u kojima utvrđuje načine financijskih ušteda, boljeg djelovanja, izbjegavanja nesvrhovite potrošnje sredstava i djelotvornijeg ostvarivanja očekivanih ciljeva politika.
Sud izrađuje i preglede kojima je cilj pružiti opis konteksta i analizu određenog pitanja, često iz horizontalne perspektive i na temelju prijašnjih revizijskih aktivnosti ili drugih javno dostupnih informacija. Mogu poslužiti i za iznošenje analiza u vezi s područjima ili pitanjima nad kojima Sud još nije obavio reviziju ili za utvrđivanje činjenica o određenim temama ili problemima. Za razliku od revizijskih izvješća, u njima se ne daje odgovor na evaluacijska pitanja niti se pruža jamstvo.
Na stranicama u nastavku daje se kratak prikaz aktivnosti Suda te su izneseni primjeri izvješća iz 2020. o različitim područjima politike.
Održiva uporaba prirodnih resursa
„Mjere EU-a za rješavanje problema plastičnog otpada” (pregled br. 4/2020)
Otprilike 40 % sve upotrijebljene plastike i preko 60 % plastičnog otpada koji se proizvodi u EU-u otpada samo na ambalažu, kao što su čašice za jogurt ili boce za vodu. Plastična ambalaža također je vrsta ambalaže s najnižom stopom recikliranja u EU-u (nešto iznad 40 %). Kako bi se ponudilo rješenje za sve izraženiji problem otpada, Komisija je 2018. donijela strategiju za plastiku, u okviru koje je udvostručena trenutačna ciljna vrijednost za recikliranje na 50 % do 2025. i čak 55 % do 2030. Dosezanje tih ciljnih vrijednosti bio bi velik korak naprijed prema postizanju ciljeva EU-a u pogledu kružnog gospodarstva.
U okviru tog pregleda ispitan je odgovor EU-a na sve veći problem plastičnog otpada s naglaskom na plastičnom ambalažnom otpadu. Upozorilo se na određene nedostatke, rizike, izazove i prilike koji proizlaze iz pristupa EU-a rješavanju problema plastičnog ambalažnog otpada.
Nova, stroža pravila o izvješćivanju moraju dovesti do stvaranja vjerodostojnije predodžbe i vjerojatno će dovesti do smanjenja prosječne prijavljene stope recikliranja plastične ambalaže u EU-u s trenutačnih 42 % na jedva 30 %. Povećanje reciklažnih kapaciteta u EU-u još je veći izazov ako se uzme u obzir nova „Bazelska konvencija” koja će se uskoro početi primjenjivati i kojom se postavljaju stroži uvjeti za otpremanje plastičnog otpada u inozemstvo. Od siječnja 2021. zabranjeno je otpremanje većine plastičnog otpada. To je, u kombinaciji s nedostatkom kapaciteta za obradu tog otpada u EU-u, još jedan rizik za postizanje novih ciljnih vrijednosti. Postoje i rizici od porasta kaznenih djela u području gospodarenja otpadom i nezakonite otpreme otpada, no u relevantnom okviru EU-a ne postoje dovoljno jaka rješenja za suzbijanje tih rizika.
Novim će se pravilima EU-a nastojati uskladiti i ojačati programi proširene odgovornosti proizvođača kako bi se njima promicala mogućnost recikliranja (primjerice u obliku sustava modulacije naknada ili čak sustava povratne naknade), a ne samo proizvodnja lakše ambalaže kao što je trenutačno slučaj. Komisijina izmijenjena pravila o dizajnu ambalaže mogla bi poboljšati dizajn ambalaže kojim bi se omogućilo lakše recikliranje te bi mogla doprinijeti promicanju ponovne uporabe.
Ulaganja u koheziju, rast i uključivanje
Gotovo svako četvrto dijete u EU-u izloženo je riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Prema najnovijim podatcima Eurostata riječ je o gotovo 23 milijuna djece (odnosno osoba mlađih od 18 godina). Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti znači da se uvjeti u kućanstvima u kojima ta djeca žive mogu svrstati u najmanje jednu od sljedećih kategorija: kućanstva izložena riziku od dohodovnog siromaštva, kućanstva u teškoj materijalnoj oskudici i kućanstva s vrlo niskim intenzitetom rada.
Rezultati istraživanja u više su navrata pokazali da se ulaganjima kroz djetinjstvo uz relativno niske financijske troškove može ostvariti dugoročna korist za cijeli život. Za borbu protiv siromaštva djece u EU-u u prvom su redu nadležne države članice. Uloga je Komisije nadopuniti i poduprijeti nacionalne mjere za borbu protiv siromaštva djece u okviru pravnih i financijskih instrumenata.
Sud je procijenio je li Komisija djelotvorno doprinijela nastojanjima država članica da smanje siromaštvo djece.
Sud je utvrdio da je gotovo nemoguće procijeniti u kojoj mjeri EU doprinosi nastojanjima država članica da smanje siromaštvo djece. Relevantnost i snaga ispitanih instrumenata EU-a bile su ograničene jer oni nisu pravno obvezujući, a moćniji instrumenti kao što su europski semestar ili potpora iz fondova EU-a rijetko su izravno usmjereni na rješavanje problema siromaštva djece. Stoga je bilo teško utvrditi ostvaruje li se mjerama EU-a djelotvoran doprinos nastojanjima država članica da smanje siromaštvo djece.
Sud je preporučio Komisiji da u svoj akcijski plan za primjenu europskog stupa socijalnih prava uključi mjere i ciljeve za borbu protiv siromaštva djece, da zajamči utvrđivanje jasnih internih smjernica o situacijama koje bi mogle dovesti do izražavanja preporuka državama članicama koje bi se izravno odnosile na suzbijanje siromaštva djece, da u razdoblju 2021. – 2027. usmjerava i prati ulaganja u borbu protiv siromaštva djece i da zajamči da se buduće europsko jamstvo za djecu temelji na dostatnim i pouzdanim dokazima.
Vanjsko djelovanje, sigurnost i pravosuđe
Tematsko izvješće br. 14/2020 „Razvojna pomoć EU-a Keniji”
Cilj je razvojne pomoći EU-a smanjiti i, u konačnici, iskorijeniti siromaštvo u zemljama kojima se pruža potpora, i to poticanjem dobrog upravljanja i održivog gospodarskog rasta.
Razdoblje primjene svakog europskog razvojnog fonda (ERF) u pravilu traje od pet do sedam godina. U okviru 11. ERF-a 75 zemalja AKP-a primilo je ukupno 15 milijardi eura. Dodjela sredstava temeljila se na pet pokazatelja: stanovništvu, bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika, indeksu ljudske imovine, indeksu gospodarske ranjivosti i svjetskim pokazateljima upravljanja. Zemlje s velikim brojem stanovnika kao što je Kenija primile su razmjeno manje iznose financijskih sredstava.
ERF je glavni izvor financijskih sredstava EU-a za Keniju. Potpora koju je ta zemlja primila iz 11. ERF-a u razdoblju 2014. – 2020. iznosila je 435 milijuna eura, što odgovara iznosu od otprilike 0,6 % njezinih poreznih prihoda.
Sud je procijenio jesu li Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) djelotvorno usmjeravale potporu iz tog fonda na područja u kojima se njome najviše može doprinijeti smanjenju siromaštva. Revizori su se usredotočili na djelotvornost razvojne pomoći koja je pružena Keniji iz ERF-a, glavnog izvora financijskih sredstava EU-a za tu zemlju. Osim toga, u tom izvješću primjer Kenije ujedno je upotrijebljen kao osnova za procjenu metodologije za dodjelu razvojne pomoći EU-a, kao i za doprinos osmišljavanju novih mjera u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. Sud je ispitao jesu li Komisija i ESVD djelotvorno usmjeravali potporu iz ERF-a na područja u kojima se njome najviše može doprinijeti smanjenju siromaštva u Keniji.
Sud je utvrdio da je pomoć bila raspoređena na velik broj područja i da Komisija nije objasnila kako i zašto će sektori kojima je pružena potpora u najvećoj mjeri pomoći Keniji da smanji siromaštvo. Iako su projektima obuhvaćenima revizijom uglavnom postignuta očekivana ostvarenja i ishodi, njihov učinak na cjelokupni razvoj te zemlje još nije bio dokazan.
Sud je preporučio da se na temelju revizije koju je proveo u pogledu Kenije preispita pristup dodjeli pomoći afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama. Sud je ujedno preporučio da se određenim sektorima u Keniji da prednost i da se pritom posebno vodi računa o usmjeravanju pomoći na postizanje rezultata.
Reguliranje tržišta i konkurentno gospodarstvo
Pravilima EU-a o tržišnom natjecanju nastoji se spriječiti društva da se upuštaju u prakse protivne tržišnom natjecanju kao što su tajni karteli ili da zloupotrebljavaju svoj vladajući položaj na tržištu. Društvima koja krše ta pravila Komisija može izreći novčane kazne. Tijekom proteklih deset godina tijela zadužena za provedbu pravila o tržišnom natjecanju morala su se suočiti sa znatnim promjenama u dinamici tržišta zbog pojave digitalnih tržišta, velikih količina podataka i algoritama koji se upotrebljavaju za dogovaranje cijena.
Komisija u okviru svojih protumonopolskih postupaka jamči provedbu pravila EU-a o tržišnom natjecanju, i to u suradnji s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje. Komisija je odgovorna i za preispitivanje spajanja društava koja su važna za unutarnje tržište EU-a.
Komisija svake godine ispita preko 300 prijava koncentracija i otprilike 200 protumonopolskih predmeta. Komisija je u razdoblju 2010. – 2019. za povrede pravila o tržišnom natjecanju izrekla novčane kazne u iznosu od 28,5 milijardi eura. Od 2005. naovamo zbog ograničenih je resursa provela tek četiri sektorska ispitivanja na vlastitu inicijativu, koja su pomogla u otkrivanju slučajeva povrede pravila.
Sud je procijenio koliko je Komisija bila djelotvorna u otkrivanju povreda pravila EU-a o tržišnom natjecanju u pogledu koncentracija i borbe protiv monopola, kao i u provođenju tih pravila, te na koji je način surađivala s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje. Ispitao je i način na koji Komisija procjenjuje svoju uspješnost i izvješćuje o njoj.
Sud je utvrdio da se Komisija u svojim odlukama bavila problemima u vezi s tržišnim natjecanjem. Međutim, zbog ograničenih resursa njezini kapaciteti za praćenje tržišta i otkrivanje povreda protumonopolskih pravila bili su ograničeni. Zbog sve veće količine podataka koje treba obraditi i pojave digitalnih tržišta ispitni postupci (poznati i kao istražne radnje) postali su složenima te još nisu bili pruženi odgovori na sve izazove. Suradnja s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje bila je dobra, ali u određenim aspektima postoji potreba za boljom koordinacijom. Osim toga, potrebno je poboljšati način na koji Komisija procjenjuje uspješnost svojih aktivnosti i izvješćuje o njoj.
Sud je preporučio Komisiji da poboljša svoje kapacitete za otkrivanje povreda pravila o tržišnom natjecanju, kao i za provođenje tih pravila, da pojača suradnju s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje i da poboljša izvješćivanje o uspješnosti.
Financiranje i administracija Unije
Institucije EU-a svake godine među više od 50 000 kandidata odabiru i zapošljavaju oko 1 000 novih stalnih zaposlenika za dugoročnu karijeru, i to na temelju otvorenih natječaja koje provodi EPSO-a i koji su vrlo selektivni: prosječna stopa uspješnosti iznosi 2 %. U razdoblju 2012. – 2018. za 7 000 mjesta na popisima uspješnih kandidata koji se sastavljaju na temelju natječaja koje provodi EPSO natjecalo se 411 000 kandidata, pri čemu natječaji za opće profile privlače desetke tisuća kandidata i mogu imati popise uspješnih kandidata s do 200 osoba po popisu. EPSO je skratio postupke koje provodi s 18 na 13 mjeseci, no to je i dalje iznad ciljne vrijednosti od 10 mjeseci koju je postavio sam EPSO. Trošak po uspješnom kandidatu iznosi otprilike 24 000 eura, a struktura troškova osmišljena je na način da se troškovi velikih natječaja svedu na najmanju moguću mjeru.
Sud je procijenio je li EPSO u razdoblju 2012. – 2018. primjenom svojih procesa uspio na pravodoban i isplativ način privući i odabrati odgovarajuće potencijalne zaposlenike u institucijama EU-a.
Sud je utvrdio da proces odabira koji primjenjuje EPSO nije dobro prilagođen malim, ciljanim natječajima koji bi mogli privući specijalizirano osoblje da se prijavi za radna mjesta u javnoj službi EU-a. Revizori su istodobno upozorili na niz nedostataka u postupcima odabira osoblja s općim profilima koje provodi EPSO.
Sud je preporučio jačanje procesa odabira, uvođenje novog okvira za odabir osoblja sa specijaliziranim profilima i poboljšanje sposobnosti EPSO-a da se prilagodi trenutačnom okruženju koje se brzo mijenja.
Godišnja i posebna godišnja izvješća
Godišnja izvješća u prvom redu sadržavaju rezultate izjave o jamstvu koju Sud daje za proračun Europske unije i proračun europskih razvojnih fondova (ERF).
Posebna godišnja izvješća sadržavaju rezultate godišnjih financijskih revizija agencija, decentraliziranih tijela i zajedničkih poduzeća EU-a te europskih škola.
Sud također objavljuje izvješće o potencijalnim obvezama koje proizlaze iz aktivnosti Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB).
Godišnje izvješće o proračunu EU-a za financijsku godinu 2019.
Sud svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda EU-a kako bi ispitao je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li prihodovne i rashodovne transakcije povezane s tom računovodstvenom dokumentacijom usklađene s financijskim pravilima na razini EU-a i država članica.
Osim toga, Sud obavlja posebnu procjenu svih glavnih područja proračuna EU-a na temelju
(pod)naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Također analizira zbog čega su se pojavile pogreške i u kojim područjima, daje preporuke za poboljšanja i ispituje jesu li prethodne preporuke koje je iznio provedene i na koji način.
Na tom opsežnom pothvatu temelji se izjava o jamstvu koju je Sud dužan podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa svojim ovlastima iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima
Za financijsku godinu 2019. Sud je izrazio pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima EU-a.
nepovoljno mišljenje o rashodima
Rashodi EU-a za 2019. godinu iznosili su 159,1 milijardu eura, odnosno 2,1 % ukupnih rashoda opće države u državama članicama EU-a i 1 % bruto nacionalnog dohotka u EU-u.
Revizori Suda ispitali su uzorak od 747 plaćanja korisnicima u svim rashodovnim područjima iz ukupnog revizijskog statističkog skupa čija je vrijednost iznosila otprilike 126 milijardi eura. To znači da je Sud procjenom obuhvatio različite slučajeve u kojima su sredstva EU-a upotrijebljena za potporu ključnim infrastrukturnim projektima, malim i srednjim poduzećima, istraživačkim organizacijama, poljoprivrednicima, studentima u državama članicama EU-a i korisnicima u zemljama izvan EU-a.
Za financijsku godinu 2019. Sud je izrazio nepovoljno mišljenje o rashodima EU-a.
rashode za 2019. iznosi 2,7 %
Kad je riječ o rashodima u cjelini, Sud je za financijsku godinu 2019. procijenio da se stopa pogreške nalazi unutar raspona od 1,8 % do 3,6 %. Srednja točka tog raspona, koja se naziva „najvjerojatnija stopa pogreške”, iznosi 2,7 % (za financijsku godinu 2018.: 2,6 %).
Napomena: Sud se za procjenu stope pogreške služi standardnim statističkim tehnikama. Sud je 95 % siguran da se stopa pogreške u predmetnom statističkom skupu kreće u rasponu između donje i gornje granice pogreške (za više pojedinosti vidjeti Prilog 1.1. poglavlju 1. godišnjeg izvješća za 2019. godinu).
skupa Suda postoje značajne pogreške
Visokorizični rashodi činili su 53 % revizijskog statističkog skupa Suda za financijsku godinu 2019., odnosno više nego u prethodne dvije godine. Sud je procijenio da stopa pogreške za visokorizične rashode iznosi 4,9 % (financijska godina 2018.: 4,5 %).
Kad je riječ o potrošnji sredstava EU-a, dvije su glavne vrste rashoda u kojima se pojavljuju jasno prepoznatljivi obrasci rizika:
- niskorizična plaćanja, tj. plaćanja utemeljena na dodijeljenim pravima, koja se temelje na tome da korisnici ispunjavaju određene (manje složene) uvjete: među to se ubrajaju studentske i istraživačke stipendije (u okviru područja „Konkurentnost”), izravna potpora poljoprivrednicima (u okviru područja „Prirodni resursi”) te plaće i mirovine osoblja EU-a (u okviru područja „Administracija”);
- visokorizična plaćanja, tj. plaćanja za nadoknadu troškova, u okviru kojih EU nadoknađuje prihvatljive troškove za prihvatljive aktivnosti (što uključuje složenija pravila): među to se ubrajaju istraživački projekti (u okviru područja „Konkurentnost”), ulaganja u regionalni i ruralni razvoj (u okviru područja „Kohezija” i „Prirodni resursi”) i projekti razvojne pomoći (u okviru područja „Globalna Europa”).
„Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” i
„Konkurentnost za rast i zapošljavanje”
„Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” bila je (pod)naslov VFO-a u kojem su se u financijskoj godini 2019. najčešće javljale pogreške, nakon čega slijedi „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”.
Napomena: procijenjena stopa pogreške temelji se na mjerljivim pogreškama koje Sud utvrdi tijekom revizija, posebice ispitivanjem uzorka transakcija. U svrhu sastavljanja uzorka i procjenjivanja stope pogreške Sud se služi standardnim statističkim tehnikama (vidjeti Prilog 1.1. poglavlju 1. godišnjeg izvješća za 2019. godinu).
Borba protiv prijevara koje štete financijskim interesima EU-a
u kojima postoji sumnja na prijevaru
Europski revizorski sud vanjski je revizor EU-a. Svrha revizija koje provodi nije otkrivati prijevare. Unatoč tome, revizori Suda redovito otkrivaju slučajeve u kojima postoji sumnja da je počinjena prijevara.
Sud je tijekom 2020. OLAF-u prijavio šest slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru (2019.: 10 slučajeva) koje je otkrio tijekom obavljanja revizija. U godišnjem izvješću Suda o proračunu EU-a iznose se dodatne informacije o naravi tih slučajeva i o naknadnim povratima financijskih sredstava koje je OLAF preporučio.
za financijsku godinu 2019.
Sud je svoje godišnje izvješće za financijsku godinu 2019. probno podijelio na dva dijela. U drugom dijelu godišnjeg izvješća riječ je o uspješnosti programa potrošnje sredstava iz proračuna EU-a.
Sud je u svojem godišnjem izvješću prvi put iznio rezultate pregleda godišnjeg izvješća o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti (AMPR), glavnog Komisijinog izvješća o uspješnosti na visokoj razini.
Sud je također provjerio rezultate koji su ostvareni provedbom programa EU-a u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. Cilj Suda bio je utvrditi koliko je relevantnih informacija o uspješnosti bilo dostupno i na temelju tih informacija procijeniti koliko su programi potrošnje EU-a u stvarnosti bili uspješni.
Sud je također provjerio provedbu revizijskih preporuka koje je iznio u izvješćima objavljenima 2016.
Godišnje izvješće o europskim razvojnim fondovima za financijsku godinu 2019.
pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima;
nepovoljno mišljenje o rashodima
Europski razvojni fondovi (ERF-ovi), koji su uvedeni 1959., glavni su instrumenti kojima se EU služi za pružanje pomoći namijenjene razvojnoj suradnji. Cilj im je prevladavanje siromaštva te promicanje održivog razvoja i uključivanje afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja te prekomorskih zemalja i područja u svjetsko gospodarstvo. Spomenuti se fondovi financiraju sredstvima država članica te njima izvan proračuna EU-a upravljaju Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB).
Sud je za financijsku godinu 2019., kao i za prethodne godine, izrazio pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima ERF-ova, no o rashodima ERF-ova izrazio je nepovoljno mišljenje.
Posebno godišnje izvješće o agencijama EU-a
Agencije EU-a zasebni su pravni subjekti osnovani radi obavljanja posebnih tehničkih, znanstvenih ili upravljačkih zadaća kojima se institucijama EU-a pomaže u osmišljavanju i provedbi politika. Ukupno postoje 43 takve agencije.
Napomena: za financijsku godinu 2019. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) još nisu bili financijski samostalni.
za financijsku godinu 2019.
Ukupni proračun svih agencija za financijsku godinu 2019. (isključujući SRB) čija je revizija u nadležnosti Suda iznosio je 3,3 milijarde eura (financijska godina 2018.: 4,2 milijarde eura), odnosno otprilike 2,2 % općeg proračuna EU-a za 2019. (financijska godina 2018.: 2,1 %).
Ukupno gledajući, financijska revizija agencija koju je obavio Sud potvrdila je pozitivne rezultate koji su zabilježeni prethodnih godina. Sud je izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenim dokumentacijama 41 agencije te o prihodima i plaćanjima povezanima s računovodstvenim dokumentacijama agencija, osim u slučaju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) i Europskog potpornog ureda za azil (EASO) zbog određenih problema koji utječu na njihova plaćanja.
agencija EU-a
Sud je 2020. također prvi put ispitao uspješnost agencija EU-a iz horizontalne perspektive. Tijekom te revizije utvrđena je potreba za većom fleksibilnošću u načinu na koji se agencije uspostavljaju i na koji funkcioniraju, kao i u njihovoj eventualnoj likvidaciji. Isto tako, Sud je utvrdio da nedovoljna potpora s razine država članica, predmetnih sektora, Europske komisije ili drugih agencija onemogućuje nekim agencijama da u potpunosti obavljaju svoje zadaće.
Posebna godišnja izvješća o zajedničkim poduzećima za financijsku godinu 2019.
Zajednička poduzeća imaju oblik javno-privatnih partnerstava EU-a s predstavnicima sektorskih i istraživačkih grupacija i država članica te imaju važnu ulogu u provedbi posebnih aspekata istraživačke politike EU-a.
Osam od devet zajedničkih poduzeća provodi posebne istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. u područjima prometa, prometa/energije, zdravlja, bioindustrije, elektroničkih komponenti i sustava te digitalnog istraživanja. Deveto zajedničko poduzeće, „Fuzija za energiju”, financira se sredstvima Euratoma i odgovorno je za pružanje europskog doprinosa međunarodnom termonuklearnom eksperimentalnom reaktoru (ITER).
Sud je 2020. prvi put proveo reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije i povezanih transakcija Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi, koje je osnovano 2018.
za financijsku godinu 2019.
Sud je za financijsku godinu 2019. izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenoj dokumentaciji, prihodima i plaćanjima za sva zajednička poduzeća.
Međutim, kao i prijašnjih godina, revizorsko mišljenje Suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća „Fuzija za energiju” (F4E) za 2019. godinu popraćeno je posebnom napomenom kojom se u prvom redu skreće pozornost na rizik od daljnjeg povećanja troškova i kašnjenja u provedbi projekta ITER.
Posebna godišnja izvješća o europskim školama i potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora
Sud svake godine podnosi izvješće o potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB), Vijeća i Komisije koje su nastale kao rezultat njihovih zadaća iz Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Sud je u svojem izvješću za financijsku godinu 2019. zaključio da su Odbor i Komisija uložili primjerene napore kako bi prikazali potencijalne obveze u slučajevima u kojima su imali razloga to učiniti.
Sud je objavio i izvješće o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji 13 europskih škola.
provodi Europski parlament
Objavom godišnjih izvješća Suda također započinje postupak davanja razrješnice tijekom kojega Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, donosi odluku o tome jesu li Komisija i druga tijela na zadovoljavajući način upravljali proračunom EU-a. Ako se pokaže da jesu, Europski parlament daje im „razrješnicu”.
Zbog bolesti COVID-19 predstavljanje godišnjih izvješća Suda za 2019. na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta iznimno je odgođeno za siječanj 2021.
Mišljenja
za razdoblje 2021. – 2027. i inicijativu
„Next Generation EU” (NGEU)
Jedan je od načina na koje Sud doprinosi unaprjeđenju Komisijina pristupa bolje regulative preispitivanje njezinih prijedloga za nove ili izmijenjene zakonske akte. U slučajevima u kojima ti zakonodavni prijedlozi imaju znatan financijski učinak Sud je u skladu sa zakonodavstvom EU-a obvezan davati svoja mišljenja. Ostale institucije također mogu zatražiti mišljenje Suda o drugim konkretnim pitanjima. Sva mišljenja Suda podnose se Europskom parlamentu i Vijeću.
Sud je 2020. objavio 11 takvih mišljenja. Velika većina njih odnosi se ili na izmjene postojećih pravila u sklopu VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. u kontekstu odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 ili na zakonodavne prijedloge za VFO za razdoblje 2021. – 2027. i inicijativu „Next Generation EU” (NGEU).
Ostali komunikacijski materijali
Uvodni dokumenti o reviziji
U uvodnim dokumentima o reviziji Sud iznosi informacije o tekućim revizijama (uspješnosti). Ti se dokumenti temelje na pripremnim radnjama prije početka određene revizije i služe kao izvor informacija za sve zainteresirane za relevantnu politiku i/ili programe obuhvaćene revizijom.
Tijekom 2020. Sud je objavio 14 uvodnih dokumenata o reviziji (2019.: 18).
Službeni časopis Suda – Journal
U svakom izdanju časopisa Suda nalaze se članci o određenoj temi, u prvom redu iz perspektive revizije, čiji su autori suradnici koji rade unutar i izvan institucija EU-a.
Tijekom 2020. izdana su tri broja: o velikim količinama podataka i digitalizaciji, o klimatskim promjenama i reviziji te o ostvarivanju dodane vrijednosti EU-a.
Konferencije i internetski seminari
Tijekom 2020. Sud je organizirao i niz konferencija i internetskih seminara. Sva su ta događanja bila organizirana na daljinu i otvorena za zainteresirane strane i građane.
U nastavku su prikazana dva primjera takvih konferencija.
pod državnom kontrolom
Sud je u lipnju 2020. organizirao internetski seminar na kojem se raspravljalo o odgovoru EU-a na kinesku strategiju ulaganja pod državnom kontrolom u vezi s pregledom o toj temi koji je Sud objavio 2020. Pozvani stručnjaci iz akademske zajednice i stručnjaci sa Suda iznijeli su svoja razmišljanja o odnosima EU-a i Kine, posljedicama gospodarskog rasta Kine i odgovoru EU-a na kineska ulaganja.
u javnom sektoru
U rujnu 2020. Sud je organizirao konferenciju o etici i integritetu u javnoj upravi. Cilj te konferencije bio je potaknuti raspravu o etičkim politikama u institucijama EU-a i njihovoj povezanosti s povjerenjem javnosti u EU. U raspravama su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, vodećih nevladinih organizacija, Europskog parlamenta, OECD-a, EIB-a i Europskog ombudsmana, kao i stručnjaci za određivanje standarda u revizorskoj struci. Konferencija je bila nastavak rasprave o tematskom izvješću Suda iz 2019. pod naslovom „Etički okviri u institucijama EU-a nad kojima je provedena revizija: ima prostora za poboljšanja”.
Inovacije i digitalna revizija
Ambicija je Suda na najbolji mogući način iskoristiti suvremenu tehnologiju u području revizije u svrhu pružanja opsežnijih i kvalitetnijih informacija za postupak utvrđivanja odgovornosti. Potreba za ulaganjima u digitalnu reviziju prepoznata je i u strategiji Suda za razdoblje 2021. – 2025.
reviziju” nastavljen je 2020.
Sud je tijekom 2020. nastavio provoditi projekt „Prelazak Suda na digitalnu reviziju” kako bi izradio plan razvoja digitalne revizije i koordinirao različite inicijative koje provode revizijska vijeća. Tim horizontalnim projektom upravlja poseban Odbor za upravljanje digitalizacijom.
je i s uspjehom proveden za izvršne
agencije EU-a
Sud je 2020. prvi put primijenio tehnike digitalne revizije u okviru financijske revizije agencija EU-a.
Financijska revizija agencija EU-a sastoji se od oko 200 revizijskih postupaka kojima su obuhvaćena područja kao što su plaćanja, plaće, javna nabava, proračun i zapošljavanje. Pilot-projekt Suda bio je usmjeren na neke od tih postupaka u šest izvršnih agencija koje imaju slične administrativne postupke i IT sustave.
Ovaj pilot-projekt pokazao je potencijal digitalne revizije za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti revizija Suda.
ECALab je interdisciplinarni inovacijski laboratorij koji je 2020. nastavio istraživati tehnologije kao što su rudarenje teksta, umjetna inteligencija i rudarenje procesa te obrada otvorenih podataka za potrebe revizije.
Nadalje, ECALab je u vidu inovativnih rješenja za prikupljanje i analizu podataka pružio podršku u 12 revizijskih zadataka.
Sud je također na nizu sastanaka međunarodne i akademske zajednice predstavio rad tima svojeg inovacijskog laboratorija.
Sud od 2018. sudjeluje u europskom partnerstvu za lance blokova, deklaraciji koju su potpisali 27 država članica, Lihtenštajn i Norveška. Konkretno, Sud predvodi aktivnosti povezane s javnobilježničkim ovjeravanjem kojima bi se omogućilo da europska infrastruktura za usluge lanaca blokova upotrebljava tehnologiju decentraliziranog vođenja evidencije transakcija radi stvaranja pouzdanih digitalnih revizijskih tragova, provodi automatizirane provjere usklađenosti i provjerava cjelovitost podataka.
Sud je 2020. s pomoću „registra Suda” uveo prototip kako bi korisnicima zajamčio integritet svojih publikacija koje su dostupne na njegovim internetskim stranicama.
Međuinstitucijski odnosi
Sud blisko surađuje s Europskim parlamentom, Vijećem i nacionalnim parlamentima u državama članicama jer učinak njegova rada uvelike ovisi o primjeni njegovih revizijskih rezultata i preporuka u tim institucijama.
Europski parlament
U siječnju 2020. Konferencija predsjednika odbora Europskog parlamenta pozvala je predsjednika Suda na razmjenu mišljenja o programima rada Suda za 2020. te 2021. godinu i nadalje.
Povrh toga, članove i revizorske timove Suda redovito se poziva u odbore i tijela Europskog parlamenta, a posebice u Odbor za proračunski nadzor (CONT), radi predstavljanja publikacija Suda.
Krajem 2019. odbor CONT uveo je novi postupak za odabir tematskih izvješća i pregleda za predstavljanje na sjednicama odbora.
Međutim, 2020. bila je iznimna godina zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Tijekom proljeća i ljeta 2020. Europski parlament nije bio u mogućnosti organizirati sastanke na daljinu na kojima bi Sud predstavio svoje publikacije.
U rujnu 2020., kada je to postalo moguće, Sud je nastavio s takvim predstavljanjima. Tijekom 2020. članovi Suda predstavili su odboru CONT ukupno 12 tematskih izvješća i jedan pregled. Za niz izvješća objavljenih 2020. koja je odbor CONT odabrao predstavljanja su odgođena za 2021.
Osim toga, tijekom 2020. članovi Suda održali su 18 predstavljanja tematskih izvješća i pregleda pred deset drugih odbora Europskog parlamenta. Dio tih sastanaka održan je u objedinjenom obliku kada je za određeno izvješće bilo zainteresirano nekoliko odbora.
Vijeće Europske unije
Pripremna tijela Vijeća u pravilu se bave svim tematskim izvješćima Suda, ali ne nužno svim pregledima ili mišljenjima. Sud je tijekom 2020. predstavio 30 tematskih izvješća, jedan pregled i jedno mišljenje pred trima odborima Vijeća (Gospodarski i financijski odbor, Odbor za ekonomsku politiku i Odbor za financijske usluge) i 20 radnih skupina Vijeća (2019.: 26 tematskih izvješća pred 22 radne skupine Vijeća).
Sud je 2020. sudjelovao i u trima drugim događanjima. To su:
- predstavljanje nacrta proračuna Suda za 2021. Odboru za proračun;
- predstavljanje izmjena Poslovnika Suda Radnoj skupini za opće poslove; i
- sudjelovanje u internetskom susretu o europskom gospodarskom oporavku u organizaciji Stalnog predstavništva Rumunjske.
Hrvatska: siječanj – lipanj 2020.
Njemačka: srpanj – prosinac 2020.
U veljači 2020. predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne (s članovima Suda Ivanom Maletić i Rimantasom Šadžiusom) sastao se s predstavnicima hrvatskog predsjedništva Vijeća i nekoliko nacionalnih tijela. Osim toga, sudjelovali su na konferenciji na visokoj razini o novom VFO-u.
Sastanci tijekom njemačkog predsjedanja Vijećem uglavnom su se morali održavati virtualno.
Slijeva nadesno: potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, članica Suda Ivana Maletić, predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne i član Suda Rimantas Šadžius.
Nacionalni parlamenti
uglavnom su se održavali na daljinu
Tijekom 2020. Sud je predstavio svoje publikacije na 47 sastanaka s nacionalnim parlamentima u 15 država članica. Od sredine ožujka 2020. nadalje gotovo svi ti sastanci održani su na daljinu.
Osim toga, održano je nekoliko događanja na kojima je Sud predstavljao svoje publikacije vladama država članica i nacionalnim tijelima.
parlamentu, Vijeću i nacionalnim
parlamentima zbog bolesti COVID-19
Općenito govoreći, tijekom 2020. pred odborima Europskog parlamenta, pripremnim tijelima Vijeća i nacionalnim parlamentima Sud je održao 156 predstavljanja svojih publikacija, odnosno manje nego prethodnih godina (2019.: 264; 2018.: 248).
Ipak, u razdoblju 2018. – 2020. došlo je do njihova znatnog povećanja njihova broja, posebice u Europskom parlamentu. Vrhunac, sa 133 predstavljanja, zabilježen je 2018., posljednje pune godine plenarnog zasjedanja prije izbora u svibnju 2019. Radi usporedbe, u razdoblju 2013. – 2017. prosječno su održana 84 predstavljanja godišnje.
Europska komisija
na najvišoj razini
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen održala je u rujnu 2020. središnji govor na seminaru Suda za 2020., nakon čega je potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič predstavio Komisijino prvo godišnje izvješće o strateškim predviđanjima.
Potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica posjetila je u ožujku 2020. Sud radi razmjene stajališta s predsjednikom Klausom-Heinerom Lehneom i drugim članovima Suda. Glavne teme o kojima se raspravljalo bile su demografski izazovi u EU-u, važnost demokracije i, osobito, „Konferencija o budućnosti Europe”.
Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i Klaus-Heiner Lehne, predsjednik Suda.
Već je godinama ustaljena praksa da članovi Suda održavaju godišnji sastanak sa svojim kolegama iz kolegija povjerenika Europske komisije.
Međutim, zbog bolesti COVID-19 dogovoreno je da se za 2020. taj godišnji sastanak odgodi za kasniji datum.
Suradnja s drugim vrhovnim revizijskim institucijama
Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija u EU-u
Suradnja Suda s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI-jevima) 27 država članica uglavnom se odvija u okviru Kontaktnog odbora čelnika vrhovnih revizijskih institucija u EU-u. Taj forum pruža priliku za promicanje neovisne vanjske revizije u EU-u i u njegovim državama članicama.
Sud je 2020. pokrenuo novu vrstu suradnje u području revizije, tj. inicijativu EU-a za umrežavanje revizora usmjerenu na pitanja povezana s pandemijom bolesti COVID-19. Cilj je te suradnje razmjena znanja i iskustava te povećanje vidljivosti i učinka relevantnih revizijskih aktivnosti VRI-jeva.
godišnjeg sastanka za 2020.
Zbog bolesti COVID-19 godišnji sastanak za 2020., koji se trebao održati u listopadu 2020. u Luxembourgu, odgođen je za 2021.
u prosincu 2020.
Sud je u prosincu 2020. u ime Kontaktnog odbora objavio zbirku revizija u kojoj se obrađuju revizije u okviru kojih su revizori diljem Europske unije ispitali kibersigurnost. U tom se dokumentu navode relevantne osnovne informacije o kibersigurnosti u EU-u i njegovim državama članicama te se ističe sve veća pozornost koju revizori posvećuju otpornosti ključnih informacijskih sustava i digitalnih infrastruktura. U tom pogledu taj dokument također donosi pregled relevantnih revizijskih aktivnosti te se oslanja na nedavne nalaze Suda i vrhovnih revizijskih institucija 12 država članica EU-a.
To je bilo treće izdanje zbirke revizija, koja se sada može smatrati godišnjom publikacijom Kontaktnog odbora.
tehnologije i inovacije za reviziju
Sud je u studenome 2020. uveo i platformu za razmjenu znanja i suradnju s drugim VRI-jevima u EU-u u području tehnologija i inovacija za reviziju (TINA, engl. Technology and Innovation for Audit).
INTOSAI
Sud je tijekom 2020. godine nastavio aktivno sudjelovati u aktivnostima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), i to prije svega u ulozi potpredsjednika Odbora za profesionalne standarde te kao član njegovih pododbora. U studenome 2020. sudjelovao je na virtualnom sastanku upravnog odbora INTOSAI-ja. Povrh toga, vodio je projekt za preispitivanje međunarodnog standarda vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI) br. 200 koji se provodi u sklopu aktivnosti pododbora za financijsku reviziju i računovodstvo (FAAS).
Također je sudjelovao u aktivnostima i projektima drugih radnih tijela INTOSAI-ja, posebice onih za reviziju u području okoliša, velike količine podataka, modernizacije financija i regulatorne reforme. Sud je također sudjelovao u radnoj skupini INTOSAI-ja za profesionalizaciju revizora (TFIAP) i razvojnoj inicijativi INTOSAI-ja (IDI).
EUROSAI
Sud je aktivno uključen i u aktivnosti Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI), odnosno europske regionalne skupine INTOSAI-ja, posebice njezine radne skupine za reviziju u području okoliša, informacijske tehnologije i reviziju financijskih sredstava dodijeljenih za nepogode i katastrofe.
Tijekom 2020. Sud je osnovao projektnu skupinu pod nazivom „Priprema za buduće rizike i klimatsku krizu: je li došlo vrijeme da revizori sagledavaju i dugoročnu perspektivu?” u okviru portfelja naslovljenog „Promišljanja o budućem djelovanju i problemima koji dolaze”. Osim toga, Sud je aktivno doprinio projektnoj skupini za reviziju odgovora na bolest COVID-19.
Vrhovne revizijske institucije zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u
Sud također pruža potporu VRI-jevima zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska).
Sud je u veljači 2020. sudjelovao na konferenciji „Rad s parlamentima u cilju jačanja utjecaja revizije” koju je organizirala vrhovna revizijska institucija Crne Gore.
* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
Upravljanje Sudom
Članovi
Sud djeluje kao kolegij članova, pri čemu je svaki od članova iz jedne države članice. Svakog člana imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga vlade matične države članice. Sud nema nikakvu ulogu u procesu predlaganja i imenovanja članova.
Članovi Suda imenuju se na obnovljivi mandat od šest godina. Svoje dužnosti obavljaju potpuno neovisno i u općem interesu EU-a, na što se nakon preuzimanja dužnosti svečano obvezuju pred Sudom Europske unije.
Vijeće je 2020. i početkom 2021. imenovalo dva nova člana: Helgu Berger iz Austrije (od 1. kolovoza 2020.) i Mareka Opiołu iz Poljske (od 1. veljače 2021., dovršetak mandata bivšeg člana Janusza Wojciechowskog, koji je 2019. imenovan povjerenikom EU-a za poljoprivredu). Phil Wynn Owen iz Ujedinjene Kraljevine bio je član Suda do 31. siječnja 2020.
Zbog iznimnih okolnosti tijekom 2020. održana su samo tri fizička sastanka kolegija (2019.: 21 sastanak; 2018.: 18 sastanaka). Stopa nazočnosti na tim sastancima iznosila je 96 %.
Na početku pandemije bolesti COVID-19 uveden je izvanredni postupak kojim se kolegiju omogućuje donošenje dokumenata bez fizičkih sastanaka. Od ožujka 2020. kolegij je održao 22 takva sastanka po izvanrednom postupku. Budući da se ti sastanci smatraju jednakovrijednima pisanom postupku, stopa nazočnosti nije se mjerila.
o strategiji za razdoblje 2021 – 2025. i
programu rada za 2021 godinu i nadalje
Jednom godišnje članovi Suda, glavni tajnik i ravnatelji odlaze na dvodnevno radno druženje kako bi raspravljali o važnim pitanjima u vezi s budućim funkcioniranjem Suda.
Seminar Suda za 2020. održan je u rujnu 2020. u poslovnim prostorima Suda. To je bila prilika za raspravu o prvom nacrtu nove strategije Suda za razdoblje 2021. – 2025. koji je izradio Savjetodavni odbor za strategiju i strateško predviđanje te o programu rada za 2021. godinu i nadalje.
Seminar Suda, rujan 2020., Luxembourg.
Predsjednik Suda
Predsjednik je zadužen za strategiju, planiranje i upravljanje uspješnošću institucije te njezinu komunikaciju i odnose s medijima, međuinstitucijske odnose, pravna pitanja i unutarnju reviziju. Predsjednik također zastupa instituciju u njezinim vanjskim odnosima.
Članovi među sobom biraju predsjednika na obnovljivi mandat od tri godine. Njegova je uloga biti prvi među jednakima (primus inter pares).
Klaus-Heiner Lehne odabran je za predsjednika u rujnu 2016. te je ponovno izabran na taj položaj u rujnu 2019.
Predsjednik i članovi Suda
Napomena: stanje u veljači 2021.
Revizijska vijeća i odbori
Članovi se raspoređuju u jedno od pet revizijskih vijeća, u kojima se priprema i usvaja većina revizijskih izvješća, pregleda i mišljenja. Revizijska vijeća raspoređuju svoje zadatke među svojim članovima. Svaki član za svoje revizijske zadatke odgovara relevantnom revizijskom vijeću i kolegiju Suda. Revizije provode stručni revizori koji rade za uprave revizijskih vijeća.
Svakom revizijskom vijeću na čelu je doajen, kojeg članovi tog vijeća izabiru iz svojih redova. U prosincu 2020. doajeni pet revizijskih vijeća Suda bili su Samo Jereb, Iliana Ivanova, Bettina Jakobsen, Alex Brenninkmeijer i Tony Murphy.
Odbor za kontrolu kvalitete revizija bavi se revizijskim politikama, standardima i metodologijom Suda, potporom revizijama te njihovim razvojem i kontrolom njihove kvalitete. Sastoji se od po jednog člana iz svakog revizijskog vijeća, a na čelu mu je Jan Gregor.
Odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima donose Upravni odbor i, u relevantnim slučajevima, kolegij članova, kojima je na čelu predsjednik Suda. Upravni odbor sastoji se od predsjednika Suda, doajena svih vijeća, predsjedatelja Odbora za kontrolu kvalitete revizija i člana Suda zaduženog za međuinstitucijske odnose (na kraju 2020. tu je dužnost obnašao Rimantas Šadžius).
Zbog bolesti COVID-19 fizički sastanci revizijskih vijeća i odbora održavali su se do sredine ožujka 2020. Prosječna stopa nazočnosti na tim sastancima iznosila je 96 % za revizijska vijeća i 91 % za Upravni odbor i Odbor za kontrolu kvalitete revizija.
Osim toga, postoje i drugi odbori, kao što su Odbor za etička pitanja (kojim predsjeda João Figueiredo), Odbor za unutarnju reviziju (kojim je na kraju 2020. predsjedala Ildikó Gáll-Pelcz), Odbor za upravljanje digitalizacijom (kojim predsjeda Eva Lindström) te Savjetodavni odbor za strategiju i strateško predviđanje (kojim predsjeda João Figueiredo).
Više rukovodstvo Suda čine glavni tajnik i ravnatelji. Sud ima ukupno 10 uprava: pet uprava povezano je s revizijskim vijećima, jedna s Odborom za kontrolu kvalitete revizija, jedna s predsjednikom Suda te tri s glavnim tajnikom.
Do travnja 2020. glavni tajnik bio je Eduardo Ruiz García, a otad do kraja godine funkciju vršitelja dužnosti obnašao je Philippe Froidure. Od 1. siječnja 2021. na dužnost novoimenovanog glavnog tajnika Suda na šestogodišnji mandat stupio je Zacharias Kolias.
Napomena: stanje u veljači 2021.
Mjerenje uspješnosti
Sud primjenjuje skup ključnih pokazatelja uspješnosti (KPU) s pomoću kojih svojoj upravi pruža uvid u napredak u ostvarenju strateških ciljeva i temelj za donošenje odluka, a institucijskim dionicima informacije o svojoj uspješnosti. Tim se ključnim pokazateljima uspješnosti pruža širok pregled uspješnosti Suda kao organizacije u pogledu širenja informacija o njegovu radu, učinku koji taj rad ima i predodžbi o njemu.
s bolešću COVID 19, 2020.
objavljena su 32 izvješća
Unatoč teškim okolnostima zbog bolesti COVID-19 Sud je 2020. objavio 32 izvješća: 26 tematskih izvješća i šest pregleda. Međutim, to je šest izvješća manje od 38 planiranih u izmijenjenom programu rada za 2020. jer je tijekom godine došlo do kašnjenja s određenim revizijama.
Broj objavljenih izvješća
Ako se strateško razdoblje 2018. – 2020. usporedi s prethodnim razdobljem, može se primijetiti znatno povećanje broja izvješća objavljenih svake godine. Sud je tijekom svake od posljednjih triju godina u prosjeku objavio 37 izvješća. Radi usporedbe, u razdoblju 2013. – 2017. godišnje je u prosjeku objavljivano 27 izvješća. To je povećanje dijelom posljedica uvođenja pregleda, kojima je proširen portfelj publikacija Suda.
Tijekom 2020. Sud je ukupno objavio 69 publikacija.
Zastupljenost u medijima
Suda na nepromijenjenoj je razini, no sveukupno
je došlo do smanjenja medijskog praćenja
Sud je tijekom 2020. zabilježio približno 32 000 internetskih članaka i objava na društvenim medijima povezanih s revizijskim izvješćima i drugim publikacijama Suda ili sa Sudom općenito (2019.: 51 000; 2018.: 44 000).
Medijsko praćenje može uvelike varirati ovisno o predmetu i složenosti izvješća. Povrh toga, vanjski čimbenici mogu snažno utjecati na zanimanje medija za publikacije Suda. To se osobito može dogoditi ako se datum objave određenog izvješća Suda preklapa s nekim važnim događanjem ili promjenom u određenoj politici, što u znatnoj mjeri povećava zanimanje javnosti za određenu temu. Osim toga, u kriznim vremenima, kao što je pandemija bolesti COVID-19, pozornost medija usmjerena je u prvom redu na sve što je povezano s krizom.
U usporedbi s prethodnim godinama, zanimanje za revizijska izvješća Suda ostalo je općenito na nepromijenjenoj razini. Istodobno je došlo do znatnog smanjenja medijskog praćenja drugih publikacija i Suda općenito. To se djelomično može pripisati rjeđim komunikacijskim aktivnostima Suda na društvenim mrežama od sredine ožujka 2020. nadalje.
pokazala se uspješnom
Sud je 2020. objavio 68 priopćenja za medije na 23 jezika EU-a, kao i informativne obavijesti i obavijesti za medije na određenim jezicima. Također je dao niz intervjua s velikim medijskim kućama diljem Europe. Povrh toga, Sud je održao 22 tiskovne konferencije, uključujući i one u vezi s godišnjim izvješćem u kojima je naglasak stavljen na pojedinačne zemlje. Gotovo sva ta događanja odvijala su se na daljinu, uz mnogo viši broj i veću raznolikost sudionika, posebice iz medija u državama članicama.
Sud je bio i domaćin virtualnih terenskih posjeta novinara koji rade u Bruxellesu i državama članicama te nekoliko konferencija za dionike iz relevantnih sektora, nevladine organizacije i skupine za strateško promišljanje.
stranicama Suda
Broj posjeta internetskim stranicama Suda 2020. godine prešao je jedan milijun. Ukupno je zabilježeno 463 500 pojedinačnih posjetitelja.
upola je smanjena
Društveni mediji neophodni su komunikacijski kanali koji Sudu omogućuju izravnu interakciju s građanima. U kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 Sud je odlučio tijekom 2020. smanjiti aktivnost na društvenim mrežama: o Sudu i njegovu radu na društvenim mrežama postavljeno je ukupno 1 007 objava (2019.: 1 836).
Jedan od ključnih izvora sadržaja za objave na društvenim mrežama i dalje je časopis Suda Journal. Tijekom 2020. otprilike trećina objava (32 %) preuzeta je iz članaka koji su prethodno objavljeni u časopisu Journal (2019.: 26 %).
društvenim mrežama nastavio je rasti
Do kraja 2020. tri korisnička računa Suda na društvenim mrežama (Twitter, LinkedIn, Facebook) privukla su približno 35 000 pratitelja (2019.: približno 29 500 pratitelja).
odnosu na prethodno strateško razdoblje
Općenito govoreći, posljednjih je godina došlo do znatnog povećanja medijskog praćenja izvješća i drugih publikacija Suda te Suda općenito: tijekom strateškog razdoblja 2018. – 2020. u prosjeku je bilo 42 300 internetskih članaka i objava na društvenim mrežama godišnje, a u razdoblju 2013. – 2017. njih 7 300. Drugim riječima, došlo je do peterostrukog povećanja.
Učinak rada Suda i predodžba o njemu
koje je proveo Sud ocjenjuje izvješća
Suda korisnima za svoj rad
Sud procjenjuje vjerojatan učinak i korisnost svojih aktivnosti prema predodžbi koju o njima ima čitateljstvo izvješća Suda iz Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, agencija EU-a, stalnih predstavništva država članica, agencija i VRI-jeva država članica, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija te drugi subjekti.
Sud od 2018. provodi anonimne elektroničke ankete kako bi od čitatelja svojih izvješća zatražio povratne informacije o odabranom broju publikacija. U tim se anketama također mogu iznijeti kvalitativne povratne informacije o izvješćima i općeniti prijedlozi za rad Suda.
Rezultati za 2020. pokazuju da je 84 % ispitanika među njih više od 550 ocijenilo izvješća Suda korisnima za svoj rad i da njih 75 % smatra da ta izvješća imaju učinak. Riječ je o rezultatima sličnima onima iz prethodne godine (2019.: 88 %, odnosno 81 %).
Praćenje provedbe preporuka Suda
Suda iz izvješća za 2016.
Sud provjerava provedbu svojih preporuka na temelju daljnjeg praćenja koje obavljaju revizori Suda. Sud je za 2020. analizirao preporuke iznesene u izvješćima za 2016.
Ta je analiza pokazala da je 97 % preporuka od njih 29 koje je Sud iznio u svojem godišnjem izvješću za 2016. i 91 % preporuka od njih 360 iz tematskih izvješća iz iste godine provedeno u potpunosti, u većoj ili (barem) u određenoj mjeri.
Osoblje Suda
Raspodjela osoblja
Na kraju 2020. godine, kao i prijašnjih godina, na Sudu su postojala 853 stalna i privremena radna mjesta. Od toga je 535 radnih mjesta u revizijskim vijećima, uključujući 114 radnih mjesta u uredima članova Suda.
Na Sudu je usto na kraju godine bilo zaposleno 83 ugovornih djelatnika i 15 upućenih nacionalnih stručnjaka (2019.: 75 ugovornih djelatnika i 16 upućenih nacionalnih stručnjaka).
Zapošljavanje
Politika zapošljavanja na Sudu u skladu je s općim načelima i uvjetima zapošljavanja u institucijama EU-a, a osoblje Suda ima bogato akademsko i stručno iskustvo.
Sud je 2020. zaposlio 62 nova djelatnika (2019.: 77 djelatnika): 18 dužnosnika, 21 privremenog djelatnika, 20 ugovornih djelatnika i troje upućenih nacionalnih stručnjaka.
Program ASPIRE za revizore uveden je 2017. i zamišljen je kao pomoć u profesionalnoj integraciji novih članova osoblja Suda te im se njime omogućuje stjecanje praktičnog iskustva na radnom mjestu, na različitim revizijskim zadatcima, kao i sudjelovanje u ciljanim aktivnostima osposobljavanja tijekom prvih triju godina na Sudu.
Na Sudu je omogućeno i stažiranje u trajanju od tri do pet mjeseci za 44 stažista (2019.: 55) sa sveučilišnim obrazovanjem. Od sredine ožujka 2020. stažisti rade i na daljinu.
Dobni profil
Tri četvrtine (76 %) osoblja u aktivnoj službi na kraju 2020. bilo je u dobi od 40 do 59 godina, što je blago povećanje u odnosu na 2019. (2019.: 74 %).
Četiri petine (80 %) ravnatelja i rukovoditelja imaju 50 godina ili više. Zbog njihova odlaska u mirovinu u narednih pet do deset godina doći će do promjena u rukovodstvu.
Jednake mogućnosti
Ukupno gledajući, Sud zapošljava podjednak broj muškaraca i žena.
Sud je predan cilju da svojem osoblju na svim ustrojstvenim razinama pruži jednake mogućnosti za razvoj karijere. Sud zapošljava jednak postotak žena i muškaraca te su žene 2020. činile otprilike trećinu ravnatelja i rukovoditelja na Sudu.
Tijekom strateškog razdoblja 2018. – 2020. Sud je uspješno povećao udio žena na položajima rukovoditelja u reviziji s 21 % na 29 %. Kako bi se udio žena na rukovodećim položajima dodatno povećao, Sud je postavio ciljnu vrijednost od 40 % do 2027. Također radi na novom akcijskom planu za pružanje jednakih prilika.
Na tom istom tragu, Sud je i dalje predan cilju proporcionalne zastupljenosti državljana iz svih država članica na svim rukovodećim razinama.
Podrška revizijskim aktivnostima
Revizijska metodologija
Sud je 2020. uspostavio platformu AWARE (engl. Accessible Web-based Audit Resource, novu internu digitalnu platformu koja služi kao jedinstvena točka za pristup svim smjernicama Suda o revizijskoj metodologiji.
Stručno osposobljavanje
za učenje
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 utjecala je i na naše metode učenja. Od sredine ožujka 2020. Sud je prebacio sve svoje aktivnosti stručnog osposobljavanja na mrežne platforme i zamijenio nastavu u učionici internetskim seminarima i virtualnim tečajevima.
2020. bila je i godina brojnih naučenih lekcija. Sa sigurnošću se može reći da je budućnost učenja na Sudu hibridna: u učionici, na mrežnim platformama, u vidu e-učenja, kratkih modula i naprednih tečajeva te s pomoću različitih nastavnih materijala. Te će lekcije pomoći Sudu da ispuni očekivanja svojega osoblja pružanjem dinamičnih, relevantnih i prilagođenih edukacija.
radi jačanja otpornosti
Tijekom 2020. Sud je nastavio s programom osposobljavanja savjetnika za karijeru, mentora, internih moderatora sastanaka i povjerljivih osoba za kontakt. Također je organizirao tečajeve i radionice o rješavanju sukoba, modelima djelovanja ustrajnih vođa, rješavanju teških situacija i djelotvornom upravljanju uspješnošću. Te su vještine posebno važne u kriznim vremenima.
uspješnosti
Tijekom 2020. prve dvije skupine sudionika uspješno su završile program razvoja vještina vođa. Cilj je tog programa okupiti i podržati iskusne kolege sa cijelog Suda koji još nisu na rukovodećim položajima, ali žele poboljšati svoje vještine vođa.
Sud je i 2020. dodijelio nagrade za uspješan rad članovima osoblja koji su u svojem radu pokazali iznimne sposobnosti. Osim toga, Sud je uveo nagradu za upravljanje znanjem za članove osoblja koji su posebno doprinijeli tome da Sud postane organizacija utemeljena na znanju.
za stručno osposobljavanje
Sud je i ove godine premašio ciljnu vrijednost za broj dana stručnog osposobljavanja (pet dana nejezičnog osposobljavanja godišnje za revizore, što je vrijednost postavljena u skladu s preporukama Međunarodne federacije računovođa, i dva dana za nerevizorsko osoblje).
Revizori Suda u prosjeku su na stručnom osposobljavanju proveli 5,4 dana (2019.: 7,5), a nerevizorsko osoblje 3,1 dan (2019.: 3,6).
zajednicom
Tijekom 2020. Sud je nastavio akademsku suradnju sa Sveučilištem u Loreni: u lipnju 2020. dovršen je peti po redu poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje diplome u području „Revizija javnih organizacija i politika”. Troje djelatnika Suda steklo je zvanje magistra iz područja „upravljanja javnim organizacijama”. U listopadu 2020. započela je šesta godina tog programa, koji je dostupan i osoblju Europske komisije.
Povrh toga, tijekom 2020. Sud je sklopio nova partnerstva sa sveučilištima na Cipru i Malti te je nastavio suradnju s Europskim sveučilišnim institutom, a posebno s Fakultetom za transnacionalno upravljanje.
Zbog bolesti COVID-19 Sud je bio primoran otkazati godišnju ljetnu školu koju organizira u suradnji sa Sveučilištem u Pisi.
Sud od 2010. naovamo svake druge godine dodjeljuje akademsku nagradu za istraživanje u području javne revizije.
U travnju 2020. pokrenut je postupak za šestu po redu dodjelu te nagrade, usmjerenu na temu dodane vrijednosti EU-a i u znak sjećanja na bivšeg predsjednika Suda Marcela Marta.
Nagradu je podijelilo dvoje istraživača, i to za:
- članak o primjeni koncepta dodane vrijednosti EU-a tijekom pregovora o VFO-u za razdoblje nakon 2020.; i
- knjigu o okviru za kontrolu odgovornosti u sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a.
U lipnju 2020. Sud je u suradnji s Europskim sveučilišnim institutom raspisao 14. natječaj za stipendije za poslijediplomsko istraživanje u području europskih javnih financija. Dodijeljene su dvije stipendije: jedna studentu doktorskog studija u području političke sociologije za istraživanje o pristupu Suda evaluaciji politika, a druga istraživačici na postdoktorskom studiju povijesti za istraživački projekt o „okolišnim obvezama” Suda od 1977. nadalje.
Prevođenje
Aktivnosti prevođenja i objavljivanja publikacija nastavile su se 2020. bez većih smetnji. Na Sudu je prevedeno i redigirano približno 235 000 stranica (2019.: 223 000), u koje se ubraja i 23 000 stranica eksternaliziranih prijevoda. Publikacije Suda prevode se na sve službene jezike EU-a. Službeni dopisi koje Sud šalje tijelima država članica također se prevode na službene jezike država članica, kako je propisano zakonodavstvom.
Povrh toga, prevoditelji zaposleni na Sudu često pružaju jezičnu podršku tijekom revizijskih posjeta i podršku pri sastavljanju publikacija. Tijekom 2020. također su počeli pružati podršku tijekom videokonferencija.
Informacijska sigurnost
bolešću COVID-19 pitanje
kibersigurnosti važnije je nego ikad prije
S obzirom na to da su se gotovo sve aktivnosti Suda tijekom 2020. odvijale na daljinu, pitanje kibersigurnosti postalo je važnije nego ikad prije.
Uvedeni su novi sustav za praćenje sigurnosti i otkrivanje prijetnji, digitalne potvrde koje izdaje javno certifikacijsko tijelo za šifriranje e-poruka kako bi se omogućila lakša razmjena povjerljivih datoteka s vanjskim subjektima, kao i softver za zaštitu od prijetnji za poslovne mobilne uređaje.
Općenito govoreći, internetski filtar kojim se služi Sud blokirao je više od 70 000 mrežnih prijetnji – od zloglasnih internetskih stranica do zlonamjernih sadržaja ili špijunskih/oglasnih programa i drugih kategorija prijetnji. Sud je proveo i nekoliko inicijativa za podizanje svijesti kako bi potaknuo primjenu dobre prakse u radu na daljinu. Zbog toga tijekom predmetne godine nije zabilježen nijedan ozbiljniji sigurnosni incident.
U rujnu 2020. Sud je donio i novu politiku klasifikacije informacija, a u planu su i provedbene smjernice te posebna odluka u vezi s klasificiranim informacijama EU-a.
Zgrade
U vlasništvu Suda trenutačno su tri zgrade („K1”, „K2” i „K3”) koje su povezane u jedinstven i integriran tehnički objekt. Sud usto u Luxembourgu unajmljuje uredske prostore za svoj centar za oporavak u slučaju katastrofa.
Od sredine ožujka 2020. Sud je zatražio od gotovo svih djelatnika da rade od kuće, a vanjski posjeti ograničeni su na najmanju moguću mjeru.
Istodobno su uvedene sve potrebne zdravstvene i sigurnosne mjere kako bi djelatnici koji su i dalje morali biti na Sudu mogli raditi u najboljim mogućim uvjetima do normalizacije stanja.
Zgrade Suda u četvrti Kirchberg u Luxembourgu.
K1
U zgradi K1, koja je otvorena 1988., nalaze se uredi koji mogu primiti do 310 djelatnika i dvorane za sastanke. Na podzemnim razinama smješteni su parkirališta, tehničke i skladišne prostorije, knjižnica i glavni arhiv, dok su na najvišem katu smještene isključivo tehničke prostorije.
Zgrada K1 modernizirana je 2008. godine kako bi bila u skladu s nacionalnim standardima u području zdravlja, sigurnosti i okoliša. Kad god je to bilo moguće, tehnologija u zgradi K1 prilagođena je kako bi se uskladila s tehnologijom koja se koristi u zgradama K2 i K3.
K2
Zgrada K2 otvorena je 2003. godine. Na podzemnim razinama nalaze se parkirališta te tehničke i skladišne prostorije, kao i centar za fitness. Na najvišem katu smještene su isključivo tehničke prostorije. Na ostalim katovima smješteni su uredi koji mogu primiti do 241 zaposlenika, dvorane za sastanke, konferencijska dvorana s kabinama za usmeno prevođenje, videokonferencijske dvorane, kafeterija te prostorije s osnovnom kuhinjskom opremom.
U tijeku je renovacija zgrade K2, tijekom koje će se optimizirati organizacija radnih prostora i unaprijediti dio tehničkih instalacija. Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 luksemburške vlasti zaustavile su sve građevinske radove, a renovacija zgrade K2 stavljena je na čekanje do njezina ponovnog pokretanja u studenome 2020. Renovacija bi trebala biti dovršena do kraja 2022.
U skladu s dogovorom sklopljenim s Europskim parlamentom i Vijećem iz ožujka 2014. Sud će troškove modernizacije pokriti iz preostalog proračuna za projekt izgradnje zgrade K3 koji je dovršen prije nekoliko godina.
K3
Zgrada K3 otvorena je 2012. godine. Na podzemnim razinama nalaze se parkirališta, tehničke i skladišne prostorije, mjesta za istovar, objekti za skladištenje otpada, tiskara, kuhinje i arhivi. U prizemlju su smješteni kantina, kafeterija i učionice. U zgradi se nalaze i uredi koji mogu primiti do 503 djelatnika, dvorane za sastanke i IT prostorija. Na šestom katu nalaze se dvorane za primanja, kuhinja i tehničke prostorije. Za zgradu K3 dodijeljen je certifikat BREEAM s ocjenom „vrlo dobar” na temelju vodeće svjetske metode za ocjenjivanje i certificiranje održivosti zgrada.
Tijekom 2020. dovršena je renovacija ulaza na parkiralište zgrade K3 kojom se poboljšala fizička zaštita zgrade i sigurnost osoblja Suda.
Krajem studenoga i početkom prosinca 2020. Sud se pridružio kampanji „Narančasti tjedan” te je osvijetlio prostor recepcije u zgradi K2 kako bi simbolički podsjetio na potrebu za društvom bez nasilja u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i Dana ljudskih prava.
Upravljanje okolišem
Kao jedna od institucija EU-a Sud predano radi na kontinuiranom smanjenju svojega utjecaja na okoliš. Ukupna količina stakleničkih plinova nastala djelovanjem Suda 2019. iznosila je 9 203 tone ekvivalenta ugljikova dioksida (tCO2e), što je smanjenje od 14 % u odnosu na 2014., godinu u kojoj je Sud započeo s mjerenjem svojih emisija CO2.
Sud je ponosan na svoj certifikat sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS): uspješno primjenjuje sustav upravljanja okolišem koji je usklađen sa sustavom EMAS te je u potpunosti usklađen sa zahtjevima za certifikaciju za standard ISO 14001:2015. U posljednjem tromjesečju 2019. provedena je vanjska revizija u svrhu obnove certifikata EMAS te je na temelju nalaza certifikat produžen za razdoblje 2020. – 2022.
bolešću COVID-19
U ožujku 2020., kada je od djelatnika Suda zatraženo da rade od kuće, poduzete su hitne mjere radi smanjenja potrošnje energije na Sudu. Rasvjeta u hodnicima i uredima te sustavi ventilacije i klimatizacije prebačeni su na „vikendaški” način rada. Došlo je i do znatnog pada potrošnje električne energije i vode, redom za 30 %, odnosno 93 %.
Povrh toga, s obzirom na to da su gotovo svi djelatnici Suda radili na daljinu, prosječan broj ispisanih stranica po djelatniku bio je blizu nule.
Odgovornost Suda
Financijske informacije
Sud se financira iz općeg proračuna EU-a sredstvima iz naslova namijenjenog za administrativne rashode.
Proračun Suda za 2020. godinu iznosio je otprilike 152 milijuna eura.
Riječ je o približno 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda EU-a (odnosno manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a).
Izvršenje proračuna za 2020. godinu
| FINANCIJSKA GODINA 2020. | Konačna odobrena sredstva | Obveze | % iskorištenosti (preuzete obveze / odobrena sredstva) | Plaćanja |
| Glava 1: Osobe koje rade u instituciji | (u tisućama eura) | |||
| 10 – Članovi institucije | 11 151 | 10 189 | 91 % | 10 171 |
| 12 – Dužnosnici i privremeno osoblje | 110 784 | 109 159 | 98 % | 109 159 |
| 14 – Ostalo osoblje i vanjske usluge | 7 403 | 6 794 | 92 % | 6 538 |
| 162 – Službena putovanja | 2 840 | 680 | 24 % | 571 |
| 161 + 163 + 165 – Ostali rashodi koji se odnose na osobe koje rade za instituciju | 3 202 | 3 136 | 98 % | 2 020 |
| Glava 1 – ukupno | 135 380 | 129 958 | 96 % | 128 459 |
| Glava 2 – Zgrade, pokretnine, oprema i razni troškovi poslovanja | ||||
| 20 – Nepokretna imovina | 3 366 | 3 359 | 99 % | 1 543 |
| 210 – Informacijska tehnologija i telekomunikacije | 10 093 | 10 093 | 100 % | 5 561 |
| 212 + 214 + 216 – Pokretna imovina i povezani troškovi | 896 | 745 | 83 % | 544 |
| 23 – Tekući administrativni rashodi | 499 | 221 | 44 % | 207 |
| 25 – Sastanci, konferencije | 596 | 142 | 24 % | 87 |
| 27 – Informiranje i objavljivanje | 1 407 | 1 180 | 84 % | 732 |
| Glava 2 – ukupno | 16 857 | 15 740 | 93 % | 8 674 |
| Sveukupno za Europski revizorski sud | 152 237 | 145 698 | 96 % | 137 133 |
Proračun za 2021. godinu
Proračun za 2021. godinu donosi povećanje od 0,98 % u odnosu na 2020.
| FINANCIJSKA GODINA 2020. | 2021. | 2020. |
| Glava 1: Osobe koje rade u instituciji | xxx | |
| 10 – Članovi institucije | 10 704 | 11 751 |
| 12 – Dužnosnici i privremeno osoblje | 114 120 | 111 860 |
| 14 – Ostalo osoblje i vanjske usluge | 7 861 | 7 403 |
| 162 – Službena putovanja | 2 988 | 3 370 |
| 161 + 163 + 165 – Ostali rashodi koji se odnose na osobe koje rade za instituciju | 2 613 | 2 945 |
| Glava 1 – ukupno | 138 286 | 137 329 |
| Glava 2 – Zgrade, pokretnine, oprema i razni troškovi poslovanja | ||
| 20 – Nepokretna imovina | 3 358 | 3 255 |
| 210 – Informacijska tehnologija i telekomunikacije | 8 171 | 7 718 |
| 212 + 214 + 216 – Pokretna imovina i povezani troškovi | 901 | 963 |
| 23 – Tekući administrativni rashodi | 565 | 563 |
| 25 – Sastanci, konferencije | 696 | 696 |
| 27 – Informiranje i objavljivanje | 1 745 | 2 613 |
| Glava 2 – ukupno | 15 436 | 15 808 |
| Sveukupno za Europski revizorski sud | 153 722 | 153 137 |
Unutarnja i vanjska revizija
Unutarnja revizija
Služba Suda za unutarnju reviziju savjetuje Sud o upravljanju rizicima. Ona pruža neovisno i objektivno jamstvo i savjetodavne usluge osmišljene za ostvarivanje dodatne vrijednosti i poboljšanje poslovanja Suda. Služba za unutarnju reviziju podnosi izvješća Odboru za unutarnju reviziju, koji se sastoji od triju članova Suda i vanjskog stručnjaka. Odbor redovito prati napredak u obavljanju različitih zadataka koji su predviđeni godišnjim programom rada Službe za unutarnju reviziju i vodi računa o njezinoj neovisnosti.
Služba za unutarnju reviziju nastavila je tijekom 2020. preispitivati politiku Suda za upravljanje rizicima te je izradila izvješća o trima zadatcima: „Primjena sporazuma o razini usluga s Uredom za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu”, „Aktivnosti stručnog osposobljavanja” i „Revizija modela upravljanja ugovorima o izgradnji/zgradama”. Služba za unutarnju reviziju dovršila je i glavninu revizijskih aktivnosti za tri druga zadatka: „Jednake prilike”, „Upravljanje rizicima od prijevara” te „Kontinuitet poslovanja i mjere za zaštitu osoblja u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19”, za koje će izvješća biti sastavljena 2021.
Općenito govoreći, Služba za unutarnju reviziju tijekom svojih aktivnosti nije utvrdila nikakve nedostatke koji bi, po svojoj naravi ili svojem razmjeru, doveli u pitanje općenitu pouzdanost sustava unutarnje kontrole koje je uspostavio dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja kako bi zajamčio zakonitost i pravilnost financijskih operacija Suda za 2020. godinu.
Vanjska revizija
Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije Suda provodi neovisni vanjski revizor. To je važno jer pokazuje da Sud na sebe primjenjuje ista načela transparentnosti i odgovornosti kao i na subjekte nad kojima provodi reviziju.
Vanjski revizor Suda – PricewaterhouseCoopers Sàrl – objavio je 24. travnja 2020. izvješće o računovodstvenoj dokumentaciji Suda za financijsku godinu 2019.
Mišljenja vanjskog revizora Suda – financijska godina 2019.
O financijskim izvještajima Suda:
„Prema mišljenju ovlaštenog revizora financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Europskog revizorskog suda na dan 31. prosinca 2019. i rezultate njegova poslovanja, njegove novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.) te njezinim naknadnim izmjenama, u daljnjem tekstu: Financijska uredba, te Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.) o detaljnim pravilima za primjenu Financijske uredbe i njezinih naknadnih izmjena.”
O uporabi resursa Suda i kontrolnim postupcima:
„Na temelju obavljenog rada koji je opisan u ovom izvješću PwC nije opazio ništa zbog čega bi smatrao da u svim značajnim aspektima i na temelju prethodno opisanih kriterija:
- sredstva dodijeljena Sudu nisu iskorištena u predviđene svrhe;
- uspostavljenim kontrolnim postupcima nisu pružena jamstva koja su potrebna da financijsko poslovanje bude usklađeno s važećim pravilima i propisima.”
Kontakt
EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG
Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors
Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2021.
| ISBN 978-92-847-5669-8 | ISSN 2315-3962 | doi:10.2865/303 | QJ-AA-21-001-HR-N | |
| HTML | ISBN 978-92-847-5647-6 | ISSN 2315-3962 | doi:10.2865/396583 | QJ-AA-21-001-HR-Q |
| ISBN 978-92-847-5696-4 | ISSN 1977-9267 | doi:10.2865/995584 | QJ-AA-21-001-HR-C |
AUTORSKA PRAVA
© Europska unija, 2021.
Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 2019. o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.
Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.
Ako određeni sadržaj prikazuje privatne pojedince čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje te će u njemu biti navedena sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.
Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
Ponovna uporaba fotografija u nastavku dopušta se pod uvjetom da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te, ako su navedeni, ime i prezime fotografa/arhitekata:
Str. 6., © Europska unija, 2021., izvor: Sud.
Str. 16. (sredina), © Europska unija, 2020. / Claudio Centonze.
Str. 16. (desno), © Europska unija, 2021. / Jennifer Jacquemart.
Str. 17. (dolje), slijeva nadesno:
© Europska unija, 2020. / Xavier Lejeune.
© Europska unija, 2020. / Josep Lago.
© Europska unija, 2020. / Matthieu Rondel.
Str. 18. (sredina), © Europska unija, 2020. / Aurore Martignoni.
Str. 18. (desno), © Europska unija, 2021. / fotografixx.
Str. 25., © Europska unija 2003. / Jock Fistick.
Str. 26., © Europska unija, 2019., izvor: Sud.
Str. 32. (lijevo), © Europska unija, 2020. / Aristophane Ngargoune.
Str. 32. (desno), © Europska unija, 2020. / Peter Biro.
Str. 36., © Europska unija, 2020. EP / Emilie Gomez.
Str. 37., © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 38. (gore i dolje), © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 41. © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 42., © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 45., © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 47. ((gore), © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 50., © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 68., © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 70., © Europska unija, 2021., izvor: Sud. Arhitekti zgrada: Paul Noël (1988.) i Jim Clemes (2004. i 2013.).
Str. 72., © Europska unija, 2020., izvor: Sud.
Str. 73., © Europska unija, 2020, izvor: Sud.
Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje je potrebno zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:
Str. 11. (lijevo), © Shutterstock / Pla2na.
Str. 11. (desno), © Getty Images / Xavier Lejeune.
Str. 16. (lijevo), © Getty Images / ilbusca.
Str. 17. (gore), slijeva nadesno:
© Getty Images / Erikona.
© Getty Images / Gorodenkoff Productions OU.
© Getty Images / fizkes.
Str. 18. (lijevo), © Getty Images / sturti.
Str. 21., © Shutterstock / photka.
Str. 22., © Shutterstock / Oleksiy Rezin.
Str. 23., © Shutterstock / Billy Miaron.
Str. 24., © Shutterstock / sundaemorning.
Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.
Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.
Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda
Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.
Ova publikacija dostupna je na 23 jezika u sljedećem formatu:
 |
KONTAKT S EU-om
Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr
Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:
- na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
- na broj: +32 22999696 ili
- e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr
TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u
Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr
Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).
Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu
Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.