Instrumenti za internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća
uveden je velik broj mjera potpore, ali one nisu u potpunosti usklađene i koordinirane

Sažetak

I. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) okosnica su gospodarstva EU-a. Čine oko 99 % svih poduzeća te su odgovorna za 65 % svih radnih mjesta u nefinancijskom poslovnom sektoru.

II. Međunarodna trgovina ključni je pokretač gospodarstva EU-a, pri čemu više od 90 milijuna radnih mjesta ovisi o izvozu. Iako su važni za gospodarstvo, MSP-ovi ne doprinose međunarodnoj trgovini u istoj mjeri kao veća poduzeća: na njih otpada samo 30 % ukupnog izvoza (po vrijednosti) u zemlje izvan EU-a.

III. Doprinos EU-a instrumentima koji su posebno usmjereni na internacionalizaciju MSP-ova iznosio je u razdoblju 2014. – 2020. približno 850 milijuna eura, uključujući oko 450 milijuna eura financijskih sredstva EU-a za Europsku poduzetničku mrežu i 30 milijuna eura za inicijativu Startup Europe. Ti se instrumenti nadopunjuju mjerama EU-a koje obuhvaćaju internacionalizaciju MSP-ova kao jedno od mnogih područja, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, Europski fond za strateška ulaganja, program Obzor 2020. i instrumenti vanjske politike.

IV. Ovo tematsko izvješće najnovija je publikacija koju je Sud objavio u okviru niza publikacija u kojima ispituje potporu MSP-ovima. U njegovu su središtu dva ključna instrumenta za pružanje potpore internacionalizaciji MSP-ova u programskom razdoblju 2014. – 2020., i na jedinstvenom tržištu EU-a i u zemljama izvan EU-a, naime Europska poduzetnička mreža i inicijativa Startup Europe. Internacionalizacija MSP-ova od velikog je interesa za Europski parlament i druge relevantne dionike jer je važna za ostvarivanje najvećeg mogućeg potencijala EU-a za rast, posebice zahvaljujući izvozu. Očekuje se da će ova revizija doprinijeti većoj usklađenosti i koordinaciji programa EU-a u tom važnom području politike i da će se njome dodatno ojačati Komisijini sustavi praćenja ukupne provedbe njezine strategije za internacionalizaciju MSP-ova od rane faze programskog razdoblja.

V. Sud je revizijom obuhvatio strategiju EU-a za internacionalizaciju MSP-ova i dvije ključne inicijative u tom području kojima izravno upravlja Komisija, odnosno Europsku poduzetničku mrežu i inicijativu Startup Europe. Glavno revizijsko pitanje glasilo je: je li potpora EU-a internacionalizaciji MSP-ova bila usklađena i koordinirana te je li uspješno doprinijela internacionalizaciji MSP-ova.

VI. Sud je utvrdio da su u strategiji EU-a pravilno utvrđene glavne prepreke internacionalizaciji MSP-ova te da su EU i države članice uveli brojne mjere za potporu internacionalizaciji MSP-ova. Međutim, važne mjere uključene u strategiju nisu uspješno provedene. Konkretno, nedostaje ažurirani popis svih relevantnih mjera u tom području koji bi omogućio utvrđivanje nedostataka, preklapanja i mogućih sinergija među postojećim mjerama. Nadalje, financijska održivost mjera EU-a nije uvijek dovoljno uzeta u obzir što je dovelo do obustavljanja nekih mjera iako su imale pozitivne rezultate.

VII. Europska poduzetnička mreža (EEN) dosegnula je svoje ciljne vrijednosti, no nije jasno u kojoj se mjeri time promicala internacionalizacija MSP-ova. Usto, uspješnost EEN-a razlikuje se među zemljama i konzorcijima, a članovi EEN-a mogli bi ostvariti koristi od dodatne potpore u određenim područjima, kao što je pristup financiranju. Suradnja između EEN-a i drugih instrumenata funkcionira dobro na razini EU-a, no manje dobro između instrumenata EU-a i nacionalnih instrumenata.

VIII. Inicijativom Startup Europe pruža se odgovor na potrebe start-up poduzeća, no samo kratkoročno, jer su svi financirani projekti obustavljeni na kraju razdoblja dodjele bespovratnih sredstava te su aktivnosti bile obilježene problemima s održivošću. Komisija nema opću strukturu za koordinaciju inicijative što vodi do ograničene suradnje među različitim projektima, kao i između inicijative Startup Europe te drugih instrumenata EU-a i nacionalnih instrumenata. Praćenje rezultata djelotvorno je samo na razini pojedinačnih projekata što kao posljedicu ima ograničene informacije o ukupnoj uspješnosti inicijative Startup Europe. Nadalje, u nekim je slučajevima inicijativa dovela do toga da su subjekti izvan EU-a preuzeli start-up poduzeća.

IX. Sud preporučuje Komisiji da:

• poveća informiranost, usklađenost i održivost u području potpore internacionalizaciji MSP-ova;
• poveća vidljivost Europske poduzetničke mreže, njezinu suradnju s drugim sličnim programima, doseg njezinih aktivnosti osposobljavanja i geografsku zastupljenost u trećim zemljama u kojima se nalaze ključni trgovinski partneri EU-a;
• poboljša praćenje i dugoročnu djelotvornost inicijative Startup Europe.

Uvod

01. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) okosnica su gospodarstva EU-a. Ona čine oko 99 % svih poduzeća u EU-u te na njih otpada nešto više od polovice gospodarske proizvodnje u nefinancijskom sektoru u EU-u. U tim je poduzećima, čiji broj doseže 21 milijun, zaposleno oko 100 milijuna osoba te su ona stoga odgovorna za 65 % svih radnih mjesta u nefinancijskom poslovnom sektoru¹.

02. Internacionalizacija je jedan od bitnih pokretača rasta u EU-u. Ona ujedno ima pozitivan utjecaj na zapošljavanje u slučajevima u kojima poduzeća ostvaruju rast na temelju međunarodnog trgovanja. U EU-u 56 milijuna radnih mjesta ovisi o trgovini unutar EU-a², a više od 38 milijuna o izvozu u zemlje izvan EU-a³. Iako nisu dostupni točni podatci o mjeri u kojoj MSP-ovi sudjeluju u međunarodnoj trgovini (u EU-u i izvan njega), procjenjuje se da na MSP-ove koji se bave izvozom otpada tek 30 % ukupnog izvoza u zemlje izvan EU-a po vrijednosti⁴.

03. Europska i globalna tržišta stoga su važna za rast MSP-ova. Njihova mala veličina ne znači – ili ne bi trebala značiti – da oni ne mogu pokušati ostvariti istu korist od prekogranične trgovine kao i veća poduzeća. S obzirom na veličinu sektora MSP-ova, mjere koje mogu doprinijeti njihovu rastu mogu uvelike utjecati na otvaranje radnih mjesta i rast u EU-u.

Prepreke internacionalizaciji MSP-ova

04. Pojam „Internacionalizacija” označava proces u okviru kojeg se poduzeća uključuju na međunarodna tržišta (u EU-u ili izvan njega), u prvom redu u vidu izvoza, ali i uvoza i tehničke suradnje. Niz unutarnjih i vanjskih čimbenika može spriječiti internacionalizaciju MSP-ova, jednako kao i u slučaju većih poduzeća. Oni uključuju opći nedostatak znanja o međunarodnoj trgovini ili poslovnim prilikama na drugim mjestima, složene strane propise, carinske sustave i druge administrativne prepreke, ograničene resurse i kapacitete (uključujući pristup financiranju), strah od rizika i lošu informiranost o javnim programima potpore. Pružanje pomoći MSP-ovima u prevladavanju tih prepreka jedan je od glavnih prioriteta EU-a te je pokrenut niz inicijativa kako bi se pružio odgovor potrebe MSP-ova.

Strategija EU-a za internacionalizaciju MSP-ova

05. Opća politika EU-a u pogledu internacionalizacije MSP-ova, kako na jedinstvenom tržištu tako i izvan EU-a, proizlazi iz Akta o malom poduzetništvu⁵. On je temelj potpore MSP-ovima i cilj mu je postići usklađenost brojnih instrumenata i mjera EU-a kojima se promiče rast europskih MSP-ova na međunarodnoj razini. Njime se ujedno utvrđuju načela za inicijative EU-a u tom području (vidjeti okvir 1.) te se države članice potiču da primjenjuju slična načela i prioritete u vlastitim politikama za potporu internacionalizaciji MSP-ova.

06. Načela utvrđena u Aktu o malom poduzetništvu sadržana su u komunikaciji Komisije „Small Business, Big World” iz 2011. kojom je utvrđena strategija EU-a za internacionalizaciju MSP-ova. Cilj je te strategije prevladati izazove (slika 1.), uskladiti skup postojećih mjera kako bi se podržao rast europskih MSP-ova na međunarodnoj razini i utvrditi načela o kojima bi trebalo voditi računa u svim inicijativama EU-a u tom području od 2014. nadalje.

07. U svrhu prevladavanja utvrđenih izazova u strategiji EU-a za internacionalizaciju MSP-ova postavljeni su sljedeći ciljevi:

• pružiti europskim MSP-ovima lako dostupne i primjerene informacije o tome kako proširiti poslovanje na međunarodna tržišta;
• povećati usklađenost postojećih aktivnosti potpore;
• poboljšati koordinaciju, suradnju i isplativost postojećih programa EU-a, programa EU-a i država članica te javnih i privatnih inicijativa;
• popuniti postojeće praznine u uslugama potpore;
• uspostaviti jednake uvjete i pružiti jednaku potporu MSP-ovima iz svih država članica EU-a.

08. Nadalje, u strategiji su utvrđena ključna vodeća načela o kojima bi se trebalo voditi računa u svim inicijativama na razini EU-a u tom području:

• komplementarnost i dodatnost: svaka mjera poduzeta na razini EU-a trebala bi biti komplementarna aktivnostima za potporu poslovanju koje već provode države članice i/ili privatne organizacije te ne bi smjela voditi do dvostruke provedbe takvih aktivnosti;
• supsidijarnost i odgovarajuća podjela rada: svakom mjerom EU-a trebale bi se popunjavati praznine ili ojačavati postojeće usluge potpore u slučajevima u kojima druge javne ili privatne organizacije ne ispunjavaju potrebe ili ih ne ispunjavaju u dovoljnoj mjeri;
• održivost: usluge potpore poslovanju koje pruža EU trebale bi se temeljiti na dokazanoj potražnji na tržištu. Mogu se kratkoročno financirati javnim sredstvima na temelju Financijske uredbe, no dugoročno bi trebale u što je većoj mjeri moguće biti financirane vlastitim sredstvima kako bi se izbjeglo natjecanje s privatnim pružateljima usluga;
• učinkovita upotreba javnih sredstava: u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja trebalo bi utvrditi određene, mjerljive, dostižne, odgovarajuće i vremenski utvrđene ciljeve (kriteriji SMART) za svaku aktivnost i planirati odgovarajuću evaluaciju;
• jednaki uvjeti u svim državama članicama: trebalo bi pružiti jednaku potporu MSP-ovima iz cijele Europe.

09. Komisija se obvezala poduzeti brojne mjere za provedbu predmetne strategije i postizanje navedenih ciljeva. Te su mjere uključivale pokretanje detaljnog mapiranja postojećih mjera potpore na razini EU-a i nacionalnoj razini te potom njihovu analizu, jačanje Europske poduzetničke mreže (EEN) kao glavnog instrumenta EU-a za pružanje izravne potpore internacionalizaciji MSP-ova te promicanje klastera i mreža za internacionalizaciju MSP-ova.

10. U razdoblju 2015. – 2021. Akt o malom poduzetništvu i strategija za internacionalizaciju dopunjeni su brojnim komunikacijama o međunarodnoj trgovini, jedinstvenom tržištu, start-up i rastućim poduzećima, pristupu financiranju i drugim temama koje utječu na internacionalizaciju MSP-ova (Prilog I.). Zajedno s Aktom o malom poduzetništvu one čine Komisijin opći okvir politika u tom području.

Glavni instrumenti, uloge i odgovornosti EU-a u području potpore internacionalizaciji MSP-ova

11. EU je uspostavio razne instrumente za potporu internacionalizaciji MSP-ova koji se znatno razlikuju u svojim pristupima i ciljevima. Oni mogu imati oblik mreža za potporu koje pružaju opće informacije i savjete sve do financijske pomoć i IT alata, kao i portala i službi za pomoć korisnicima u sklopu kojih se pružaju informacije o regulatornim zahtjevima u pogledu međunarodne trgovine. Neki su instrumenti usmjereni isključivo na MSP-ove (pa i internacionalizaciju MSP-ova), dok se u slučaju drugih MSP-ovi pojavljuju u samo jednom od nekoliko područja koja su njima obuhvaćena. Doprinos EU-a instrumentima koji su posebno usmjereni na internacionalizaciju MSP-ova (EEN, inicijativa Startup Europe, Europska mreža klastera, Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana, Centar EU-a za pomoć MSP-ovima u izlasku na tržište Kine, mreža ELAN – Latinska Amerika, mreža ENRICH, program EU Gateway, program Eurostars i službe za pomoć korisnicima u području prava intelektualnog vlasništva) iznosio je u razdoblju 2014. – 2020. približno 850 milijuna eura.

12. Kao što je velik broj instrumenata i mjera u tom području, tako je velik i broj organizacija i službi koje njima upravljaju. Pregled glavnih instrumenata i odgovornih službi EU-a dostupan je u tablici 1., a detaljniji opis različitih instrumenata u Prilogu II. Instrumenti EU-a dopunjeni su programima potpore u državama članicama koji se uglavnom provode preko nacionalnih i regionalnih organizacija za promicanje trgovine i udruženja MSP-ova.

13. Među brojnim instrumentima EU-a za internacionalizaciju MSP-ova posebno su važni EEN i inicijativa Startup Europe. Oni su prva kontaktna točka za MSP-ove i start-up poduzeća koji traže savjetodavnu potporu i umrežavanje u svrhu internacionalizacije. Stoga je revizija koju je Sud proveo bila posebno usmjerena na ta dva instrumenta.

Europska poduzetnička mreža

14. Europska poduzetnička mreža (EEN) Komisijin je primarni alat za internacionalizaciju MSP-ova i najveća svjetska mreža za potporu MSP-ovima s međunarodnim ambicijama. Glavni joj je cilj pružiti usluge s dodanom vrijednošću koje pomažu europskim MSP-ovima da povećaju svoju konkurentnost, održivost i kapacitete za inovacije kako bi ostvarili rast i poslovali u Europi i izvan nje.

15. Mreža EEN počela je djelovati 2008. godine. U okviru programa COSME toj je mreži tijekom razdoblja djelovanja 2015. – 2021. dodijeljeno 385 milijuna eura, odnosno otprilike 55 milijuna eura godišnje. Tijekom istog razdoblja u okviru programa Obzor 2020. izdvojeno je otprilike 11 milijuna eura godišnje za usluge povezane s inovacijama namijenjene MSP-ovima, zajedno s financijskim sredstvima koja su stavile na raspolaganje organizacije domaćice EEN-a (proračun EEN-a sufinanciran je sredstvima EU-a po stopi do 60 %).

16. U razdoblju 2015. – 2021. EEN se sastojao od više od 600 organizacija članica iz preko 60 zemalja. One uključuju agencije za regionalni razvoj, tehnološka središta, organizacije za potporu inovacijama, sveučilišta i istraživačke institute te gospodarske i industrijske komore. Organizacije članice raspodijeljene su u skupine regionalnih konzorcija odabrane na temelju otvorenih poziva na podnošenje prijedloga. Svi konzorciji moraju moći pružati visokokvalitetne usluge potpore poduzećima, a članovi moraju imati dokazano iskustvo u radu s MSP-ovima.

17. Uslugama potpore koje pruža EEN obuhvaćen je širok raspon aktivnosti čiji je cilj pomoći MSP-ovima iz EU-a da uvode inovacije, rastu i šire se, i u EU-u i izvan njega. One uključuju pružanje stručnog znanja, kontakte i događanja u cilju poticanja međunarodnih partnerstava, kao i pružanje savjeta o međunarodnim tržištima i inovacijama (slika 2.).

Inicijativa Startup Europe

18. Komisija je 2012. pokrenula inicijativu Startup Europe kako bi pružila potporu rastu visokotehnoloških start-up poduzeća na europskim i međunarodnim tržištima. Potrebe start-up poduzeća razlikuju se od potreba MSP-ova s uhodanim poslovanjem te su ona izložena većem riziku od toga da ih netko preuzme prije nego što postanu potpuno operativna na međunarodnoj razini.

19. Kako bi se start-up poduzećima pomoglo u postizanju uspjeha na tržištu u EU-u i izvan njega, u okviru inicijative Startup Europe pružaju se financijska sredstva graditeljima ekosustava, odnosno organizacijama koje povezuju start-up poduzeća iz EU-a s ulagačima i drugim dionicima te im pružaju informacije i potporu potrebne za rast i internacionalizaciju. U programskom razdoblju 2014. – 2020. u okviru inicijative Startup Europe potrošeno je 30 milijuna eura za promicanje 22 projekta kojima je obuhvaćeno više od 1 000 poduzeća u otprilike 60 ekosustava start-up poduzeća diljem EU-a.

Opseg revizije i revizijski pristup

20. Ovo tematsko izvješće najnovija je publikacija koju je Sud objavio u okviru niza publikacija u kojima se ispituje potpora MSP-ovima⁶. Usmjereno je na internacionalizaciju MSP-ova na jedinstvenom tržištu EU-a i u zemljama izvan EU-a te na aktivnosti koje su provedene u programskom razdoblju 2014. – 2020. u tu svrhu. Ova je revizija provedena u koordinaciji s revizijom koju je Sud proveo u pogledu potpore iz EFRR-a za konkurentnost MSP-ova.

21. Europski parlament i Vijeće istaknuli su važnost pružanja potpore inovativnim MSP-ovima i start-up poduzećima kako bi se ostvario najveći mogući potencijal EU-a za rast. Kad je riječ o Parlamentu, znatan učinak internacionalizacije MSP-ova na rast i zapošljavanje od osobitog je interesa za Odbor za međunarodnu trgovinu te Odbor za industriju, istraživanje i energetiku. Sud očekuje da će opažanja i preporuke izneseni na temelju ove revizije doprinijeti većoj usklađenosti i koordinaciji brojnih instrumenata EU-a u tom području, osobito EEN-a i inicijative Startup Europe. Nadalje, ovom bi se revizijom trebali dodatno ojačati Komisijini sustavi praćenja ukupne provedbe njezine strategije za internacionalizaciju MSP-ova u ovoj ranoj fazi programskog razdoblja.

22. Cilj revizije bio je procijeniti je li potpora EU-a bila usklađena i koordinirana te je li uspješno doprinijela internacionalizaciji MSP-ova. Njome se posebno nastoji odgovoriti na sljedeća pitanja:

• je li potpora EU-a internacionalizaciji MSP-ova usklađena i koordinirana; i
• jesu li EEN i inicijativa Startup Europe, kao dvije ključne mjere kojima izravno upravlja Komisija, uspješno doprinijeli internacionalizaciji MSP-ova.

23. U okviru revizije kombinirani su dokazi iz niza izvora:

• sastanci sa stručnjacima i predstavnicima dionika uključujući glavna udruženja EU-a za potporu MSP-ovima;
• pregled dokumentacije; pismeni upitnici i strukturirani razgovori s predstavnicima Komisije (glavne uprave GROW, TRADE, RTD, CONNECT, REGIO i INTPA, Europska služba za vanjsko djelovanje, Služba za instrumente vanjske politike), Izvršne agencije za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove (EISMEA), EIB-a, EIF-a, organizacija za promicanje trgovine i udruženja MSP-ova; anketa provedena među članovima EEN-a o doprinosu EEN-a internacionalizaciji MSP-ova i njegovoj koordinaciji/suradnji s glavnim instrumentima EU-a u tom području (za detalje o metodologiji anketiranja vidjeti Prilog II.);
• anketa provedena među organizacijama za promicanje trgovine o glavnim instrumentima EU-a za internacionalizaciju MSP-ova i njihovoj komplementarnosti s nacionalnim instrumentima u tom području (za detalje o metodologiji anketiranja vidjeti Prilog II.);
• analiza financijske održivosti i kontinuiteta odabranih geografskih instrumenata EU-a navedenih u tablici 2. i projekata u okviru inicijative Startup Europe; analiza njihove koordinacije i suradnje s Europskom poduzetničkom mrežom.

Opažanja

Komisija nije u potpunosti provela strategiju za internacionalizaciju MSP-ova

24. U strategiji za internacionalizaciju MSP-ova utvrđen je niz izazova za internacionalizaciju MSP-ova (vidjeti odlomak 4.). Kako bi se ti izazovi prevladali, u strategiji su postavljeni, među ostalim, sljedeći ciljevi:

• pružiti MSP-ovima lako dostupne i primjerene informacije o tome kako proširiti poslovanje;
• povećati usklađenost aktivnosti potpore;
• popuniti postojeće praznine u uslugama potpore.

25. Kako bi postigla te ciljeve, Komisija se u strategiji za internacionalizaciju MSP-ova obvezala na provedbu niza mjera, uključujući:

• mapiranje postojećeg stanja u pogledu pružanja usluga kako bi se u budućnosti omogućila primjena racionalnijeg i usklađenijeg pristupa;
• izradu jedinstvene virtualne točke pristupa informacijama za MSP-ove koji žele poslovati izvan granica EU-a;
• povećanje dosljednosti programa potpore na razini EU-a kako bi se povećao njihov učinak;
• promicanje klastera i mreža za internacionalizaciju MSP-ova.

Ne postoji cjeloviti pregled potpore internacionalizaciji MSP-ova i nedostaje koordinacija

26. Komisija je pri uvođenju strategije za internacionalizaciju MSP-ova 2011. godine utvrdila da postoji više od 300 programa potpore čiji proračun prelazi dva milijuna eura i kojima se podupire internacionalizacija poslovanja u EU-u i njegovim državama članicama⁷. Taj se broj otad povećava, što je razlog za zabrinutost zbog potencijalne opasnosti od naglog povećanja broja programa potpore u tom području i njihove nezadovoljavajuće koordinacije⁸.

27. U cilju povećanja usklađenosti tih brojnih instrumenata te utvrđivanja mogućih slučajeva udvostručavanja i fragmentacije te nedostataka i sinergija, Komisija se obvezala provesti detaljnu studiju u kojoj se mapiraju postojeće aktivnosti javne i privatne potpore MSP-ovima na razini EU-a i na nacionalnoj razini te potom obaviti analizu kako bi utvrdila slučajeve udvostručavanja i fragmentacije te nedostatke i moguće sinergije u postojećim aktivnostima za potporu MSP-ovima. Predmetnom studijom⁹ obuhvaćeno je svih 27 država članica EU-a i 25 odabranih zemalja izvan EU-a te je na temelju nje popisano 1 156 usluga potpore (734 u EU-u i 422 u drugim zemljama). Unatoč njegovoj detaljnosti, zaključeno je da postoje još stotine usluga potpore koje nije bilo moguće uključiti u popis.

28. Komisija je 2015. objavila nešto manje detaljan pregled pod nazivom „Overview of EU instruments contributing to internationalisation” koji je naknadno ažuriran 2017., 2019. i 2020.¹⁰ Iako je taj pregled koristan, ne uključuje nacionalne instrumente, što umanjuje njegovu vrijednost u smislu usklađivanja velikog broja aktivnosti potpore koje promiču EU i države članice.

29. Aktivnosti koje se u državama članicama promiču u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) osobito su važne za usklađenost i koordinaciju s drugim mjerama EU-a u tom području. Sud je utvrdio da, iako na EFRR otpada najveći dio proračuna EU-a namijenjenog konkurentnosti MSP-ova, uključujući internacionalizaciju¹¹, Komisija nije uvela posebnu oznaku kategorije intervencije za mjere kojima se promiče internacionalizacija MSP-ova u okviru EFRR-a za programsko razdoblje 2014. – 2020. Stoga informacije o posebnim projektima u tom području nisu bile sustavno dostupne i nisu upotrijebljene za analizu koordinacije. Za programsko razdoblje 2021. – 2027. Uredbom (EU) 2021/1060¹² predviđena je posebna oznaka kategorije intervencije: „Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova”, zahvaljujući kojoj će se vjerojatno povećati transparentnost mjera koje EU sufinancira u tom području.

30. Iako je u predmetnoj strategiji najavljen veliki broj mjera i unatoč međusektorskoj prirodi politike o internacionalizaciji MSP-ova, nije imenovana posebna služba Komisije za centralizaciju i koordinaciju njezine provedbe. Stoga je koordinacija među službama Komisije bila dobra u nekim područjima (npr. poglavlja o MSP-ovima u sporazumima o slobodnoj trgovini), dok to nije bio slučaj u pogledu različitih mreža koje EU sufinancira, kao što su EEN, Startup Europe i ELAN, kako je opisano u odjeljcima ovog izvješća u nastavku.

Informacije o potpori internacionalizaciji MSP-ova postale su pristupačnije, dok je informiranost o koristima od sporazuma o slobodnoj trgovini i dalje ograničena

31. Komisija se obvezala na poduzimanje niza mjera kako bi se poboljšao pristup MSP-ova informacijama koje im trebaju za ulazak na nova tržišta. Komisija je 2014. uspostavila portal za internacionalizaciju MSP-ova u cilju pružanja korisnih i pristupačnih informacija MSP-ovima o svim uslugama koje su im dostupne u tom području. Međutim, Komisiji je bilo jako teško održavati informacije o javnim i privatnim uslugama potpore u EU-u i izvan njega ažuriranima. Osim toga, objavljivanje podataka o privatnim uslugama potpore na javnom portalu za koje Komisija ne može preuzeti odgovornost sa sobom je donosilo dodatne pravne izazove. Zbog tih je poteškoća portal 2017. zatvoren.

32. Komisija je 2020. pokrenula portal Access2Markets u kojem se objedinjuju bivša baza podataka o pristupu tržištu te služba EU-a za pomoć korisnicima u području trgovine i koji ujedno uključuje bazu podataka za „pravila o podrijetlu” dostupnu u jedinstvenom alatu, kao i alat za samoprocjenu „pravila o podrijetlu” (ROSA)¹³ (vidjeti okvir 2.). U anketi koju je Sud proveo među članovima EEN-a i nacionalnim organizacijama za promicanje trgovine oba alata ocijenjena su vrlo pozitivno.

33. Uvođenje posebnih poglavlja o MSP-ovima u sporazume o slobodnoj trgovini između EU-a i trećih zemalja¹⁵ znatno je postignuće za internacionalizaciju MSP-ova u razdoblju 2014. – 2020. Kako je istaknuto u strategiji za internacionalizaciju MSP-ova, ta su poglavlja osmišljena kako bi pomogla MSP-ovima da ostvare koristi od uklanjanja carinskih i necarinskih prepreka na temelju sporazuma o slobodnoj trgovini, pri čemu se istodobno uspostavljaju sveobuhvatni regulatorni okvir i institucionalni mehanizmi za otkrivanje problema u provedbi pravila.

34. Kako bi ostvarili koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini koje sklapa EU, MSP-ovi moraju biti informirani o mogućim prednostima koje takvi sporazumi mogu donositi i moraju znati kako ispuniti složene zahtjeve kao što su zahtjevi u pogledu pravila o podrijetlu. Informiranje i komunikacija zajednička su odgovornost Komisije, država članica, poslovnih udruženja i organizacija za promicanje trgovine.

35. Istraživanjem koje su 2019. proveli Odbor regija / udruga Eurochambres među predstavnicima regionalnih i lokalnih dionika te nacionalnim i regionalnim gospodarskim komorama u EU-u¹⁶ utvrđeno je da je informiranost MSP-ova o sporazumima o slobodnoj trgovini i dalje loša jer je više od 70 % ispitanika navelo da „nemaju dovoljno praktičnih informacija o tome kako iskoristiti sporazum”¹⁷.

36. Razgovori koje je Sud obavio s osobljem Komisije i odgovori Komisije na pismene upitnike također potvrđuju da je informiranost o prednostima sporazuma o slobodnoj trgovini za MSP-ove i dalje nedostatna. Konkretnije, sporazumi o slobodnoj trgovini još se uvijek ne promiču u dovoljnoj mjeri i portal Access2Markets nije povezan s drugim informativnim portalima u području trgovine, kao što su internetske stranice nacionalnih organizacija za promicanje trgovine. Nadalje, u anketi koju je Sud proveo među nacionalnim organizacijama za promicanje trgovine gotovo 80 % ispitanika izrazilo je želju za većom usklađenošću između EU-a i država članica kad je riječ o promicanju sporazuma o slobodnoj trgovini preko savjetodavnog tijela za to specifično područje.

Ne postignu svi projekti održivost i dugoročni kontinuitet

37. Kako bi pružile korisnu potporu MSP-ovima, mrežama koje financira EU u kontekstu internacionalizacije MSP-ova potrebno je vrijeme za uspostavu potrebnih veza te one moraju biti široko poznate. Taj se kontinuitet u načelu može postići na dva različita načina: pružanjem dugoročnog javnog financiranja za usluge potpore ili uspjehom u ostvarivanju prihoda od tih usluga i time postizanjem financijske održivosti.

38. U strategiji za internacionalizaciju MSP-ova izričito se daje prednost potonjem, pri čemu je održivost jedno od ključnih načela te strategije. Prema tom se načelu usluge potpore poslovanju koje pruža EU moraju temeljiti na utvrđenoj potražnji na tržištu. Mogu se kratkoročno financirati javnim sredstvima na temelju Financijske uredbe, no dugoročno bi trebale u što je većoj mjeri moguće biti financirane vlastitim sredstvima. Time se ne isključuje mogućnost kontinuiranog dugoročnog financiranja drugih instrumenata Komisije za potporu internacionalizaciji MSP-ova, kao što je EEN.

39. Jedan su od primjera pružanja usluga potpore na čijem je početku dogovoreno dugoročno javno financiranje Centar za industrijsku suradnju EU-a i Japana i misije EU Gateway / Business Avenues u Japanu koji funkcioniraju već više od 30 godina (vidjeti okvir 3.).

40. S druge strane, Sud je utvrdio da je kontinuitet općenito bio problem u slučaju projekata koji su sufinancirani u okviru inicijativa ELAN, ICI+ u jugoistočnoj Aziji (ICI+ SEA) i Startup Europe tijekom razdoblja 2014. – 2020. Svi ti projekti imali su problema s ostvarivanjem dostatnih prihoda te time i postizanjem financijske održivosti, što je uvjet iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Zbog toga su obustavljeni, iako su neki ocijenjeni prilično pozitivno u izvješćima o praćenju (za razloge obustave projekata vidjeti primjere u okviru 4. za projekte ELAN i ICI+ SEA te odlomke 67.–70. za projekte u okviru inicijative Startup Europe).

41. Stopa zadovoljstva ključnih dionika, primjerice članova EEN-a, u slučaju kratkoročnih instrumenata i mjera bila je ispod 45 %, što je znatno manje nego u slučaju instrumenata i mjera koji su postigli dugoročni kontinuitet (vidjeti tablicu 2.).

Nije se provodila sustavna evaluacija strategije za internacionalizaciju MSP-ova

42. U cilju usmjeravanja provedbe svih mjera najavljenih u strategiji za internacionalizaciju MSP-ova Komisija se obvezala pratiti napredak i redovito evaluirati djelotvornost strategije uz uključivanje svih glavnih dionika.

43. Iako su se održavali redoviti sastanci i forumi s predstavnicima MSP-ova i drugim dionicima (npr. Europski tjedan MSP-ova, skupština MSP-ova i redoviti sastanci s nacionalnim organizacijama za promicanje trgovine), nije provedena posebna ni sveobuhvatna evaluacija provedbe strategije, kako je prethodno opisano. Stoga nije bilo sveobuhvatnog izvješćivanja o njezinoj provedbi.

44. U svibnju 2021. izrađen je radni dokument službi Komisije pod nazivom „Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu”. Riječ je o izvješću o napretku u provedbi strategija EU-a za industriju i MSP-ove za 2020. Međutim, informacije o posebnim mjerama kojima se promiče internacionalizacija MSP-ova vrlo su općenite i nedostatne za praćenje i evaluaciju.

EEN doseže svoje glavne ciljne vrijednosti, no njegova vidljivost i zastupljenost u trećim zemljama nisu optimalne

EEN je postigao svoje opće ciljeve, ali još nema dostatnu vidljivost

45. Za EEN su za razdoblje 2015. – 2021. postavljena dva skupa ciljnih vrijednosti i ključnih pokazatelja uspješnosti:

• pokazatelji iz Uredbe o programu COSME¹⁸ s ciljnim vrijednostima na visokoj razini za EEN u cjelini (vidjeti tablicu 3.); i
• ciljne vrijednosti „sustava za poboljšanje uspješnosti” dogovorene na nižoj razini između EISMEA-e i svakog konzorcija.

46. Komisija je u svojem završnom izvješću o radu EEN-a za 2020. navela da su dosegnute objedinjene ciljne vrijednosti na visokoj razini, no nije iznijela informacije o napretku u pogledu prihvaćanja EEN-a među MSP-ovima.

47. Gledajući na razini konzorcija EEN-a, u završnom izvješću o radu za 2020. navedeno je da je EEN sveukupno premašio svoje ciljne vrijednosti kad je riječ o pokazateljima za koje su postavljene ciljne vrijednosti. Međutim, podatci o broju potpisanih sporazuma o partnerstvu i savjetodavnim uslugama koje pružaju konzorciji pokazuju da se uspješnost znatno razlikuje od zemlje do zemlje: od 24 postignuća po zaposleniku (u ekvivalentima punog radnog vremena) u Irskoj i 20 u Litvi do dva, tri ili četiri u mnogim drugim zemljama. Te razlike u uspješnosti mogu se pripisati problemima s upravljanjem konzorcijima, promjenama koje utječu na koordinaciju organizacija i odlasku ključnih zaposlenika.

48. Iako je EEN cjelokupno gledajući postigao svoje opće ciljeve, ne može se u cijelosti odrediti u kojoj je mjeri to rezultiralo stvarnim poboljšanjima u smislu rasta MSP-ova na jedinstvenom tržištu i izvan njega. U jednoj evaluaciji programa COSME u sredini programskog razdoblja provedenoj 2017.²⁰ zaključeno je da je EEN djelotvoran, ali da u tom trenutku nije bilo moguće izmjeriti njegov cjelokupan učinak. Drugim riječima, iako usluge koje EEN pruža mogu dovesti do brojnih pozitivnih rezultata, kao što su širenje, više inovacija i povećanje kapaciteta, teško je naći izravnu poveznicu sa svakim od tih rezultata jer EEN svojim uslugama samo pruža potporu, a konkretne rezultate ipak moraju ostvariti sami MSP-ovi.

49. Povećanje informiranosti dionika o EEN-u i dalje je jedna od ciljnih vrijednosti Komisije. U tu svrhu organizacije domaćini moraju zajamčiti da aktivnosti koje provode u okviru EEN-a imaju veliku vidljivost. Samo je 8 % MSP-ova koji su sudjelovali u istraživanju Eurobarometra 2015. znalo za EEN i ta se brojka znatno razlikovala među državama članicama. Jedna revizija u području komunikacije koju je EASME proveo u razdoblju 2017. – 2018. pokazala je da zahtjevi u pogledu vidljivosti nisu bili sustavno ispunjeni u slučaju internetskih stranica brojnih članova EEN-a. To je potvrđeno i revizijom koju je proveo Sud: samo je deset od trideset internetskih stranica obuhvaćenih revizijom sadržavalo logotip EEN-a i poveznicu na usluge EEN-a na njegovoj početnoj stranici. Komisija još nije objavila ažurirane podatke koji bi omogućili usporedbu s referentnom vrijednošću za informiranost.

Mogućnost koordinacije između EEN-a i nacionalnih instrumenata nije u potpunosti iskorištena

50. Koordinacija između EEN-a i drugih instrumenata EU-a te nacionalnih i regionalnih instrumenata važna je za jamčenje usklađenog, sveobuhvatnog i komplementarnog raspona usluga potpore internacionalizaciji MSP-ova. Iako to nije službeni zahtjev, konzorcije EEN-a potiče se da u svoj rad uključuju organizacije koje pružaju potporu MSP-ovima u njihovoj regiji i da tako šire svoj utjecaj u poslovnoj zajednici. Nadalje, podnositelji prijava za EEN moraju zajamčiti da se njihovim aktivnostima ne udvostručavaju usluge koje već pružaju druge organizacije u istom geografskom području te ih se potiče da blisko surađuju s predstavnicima drugih mreža EU-a u svojoj regiji, kao što su nacionalne kontaktne točke u sklopu okvirnih istraživačkih programa te posrednička tijela i upravljačka tijela za EFRR, te da redovito održavaju kontakt s njima. U priručniku EEN-a za podnositelje prijava²¹ naglašava se da će to podrazumijevati visoki stupanj redovitog sudjelovanja dionika u aktivnostima EEN-a na svim razinama (lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj) te stalan dijalog s drugim pružateljima usluga potpore.

51. Gotovo 70 % ispitanika u anketi koju je Sud proveo među nacionalnim i regionalnim organizacijama za promicanje trgovine smatralo je da EEN pruža dodatnost za europske MSP-ove koju im ne mogu pružiti nacionalne strukture za potporu internacionalizaciji. Međutim, postojala je i želja za jačom integracijom EEN-a u nacionalne i regionalne organizacije država članica EU-a. U slučaju mnogih instrumenata EU-a za potporu internacionalizaciji MSP-ova razine zadovoljstva u pogledu suradnje bile su visoke (vidjeti tablicu 2.), no ocijenjeno je da bi se suradnju moglo ojačati, i to osobito s pomoću instrumenata potpore kao što su inicijativa Startup Europe te mreže ELAN i ENRICH.

52. Tijekom razdoblja djelovanja EEN-a 2015. – 2021., kako bi se pružila potpora aktivnostima EEN-a i poticala suradnja na razini EU-a između Komisije i organizacija koje djeluju u području internacionalizacije MSP-ova, Komisija je sklopila zasebne bilateralne sporazume s tim organizacijama, koje su potom postale pridruženi članovi koji pružaju usluge EEN-u. Osim toga, Komisija je mogla sklopiti posebne memorandume o razumijevanju s relevantnim međunarodnim organizacijama.

53. Do kraja 2020. EEN je sklopio bilateralne ili posebne sporazume sa sedam europskih pridruženih članova, dvjema europskim agencijama, službama za pomoć korisnicima u području prava intelektualnog vlasništva i nizom nacionalnih pridruženih članova. EEN je ujedno potpisao izjavu o namjeri suradnje s europskim centrima za digitalne inovacije. Međutim, do kraja 2021. s velikim brojem instrumenata i mreža još nije bio formaliziran nikakav sporazum, uključujući mrežu nacionalnih kontaktnih točaka, inicijativu Startup Europe, mrežu ENRICH, EIB i EIF (za promicanje financijskih instrumenata EU-a u okviru EEN-a) te nacionalne i regionalne organizacije država članica za promicanje trgovine.

Dionici su istaknuli da je zastupljenost u trećim zemljama nedostatna, a članovi EEN-a navode da se kvaliteta usluga razlikuje

54. Prisutnost EEN-a diljem svijeta ključna je kako bi mogao pomoći MSP-ovima da dobiju pristup svjetskim tržištima. Aktivnosti EEN-a obuhvaćaju i zemlje koje ne sudjeluju u programu COSME, i to u vidu uspostave centara za poslovnu suradnju. Komisija pruža tim centrima nefinancijsku potporu za aktivnosti u okviru EEN-a, osobito tehničku pomoć i potporu te pristup IT alatima, intranetu EEN-a, bazama podataka i drugim internetskim uslugama. EEN nema sredstava za pružanje financijske potpore centrima za poslovnu suradnju u trećim zemljama, kao ni obvezu pružanja takve potpore. Ti centri stoga djelomično ovise o financijskoj potpori koju mogu dobiti od nacionalnih tijela i drugih subjekata.

55. Na kraju 2020. EEN je bio zastupljen u 65 zemalja (uglavnom u zemljama s kojima je zainteresiran za gospodarsku suradnju i s kojima je u pravilu sklopio trgovinski sporazum) preko 625 partnerskih organizacija. Od toga je 427 organizacija bilo smješteno u državama članicama EU-a, njih 92 u drugim zemljama koje sudjeluju u programu COSME, njih 23 u Ujedinjenoj Kraljevini i njih 73 (u obliku centara za poslovnu suradnju) u 29 drugih zemalja (vidjeti sliku 3.).

56. Iako ne postoji posebna ciljna vrijednost za broj centara za poslovnu suradnju, u anketi koju je Sud proveo među članovima EEN-a i razgovorima s dionicima ispitanici su često spominjali nekoliko zemalja u kojima bi rado vidjeli veću prisutnost EEN-a. To su Južna Afrika (s kojom je EU sklopio sporazum o slobodnoj trgovini), Australija (koja trenutačno vodi trgovinske pregovore s EU-om), Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati. Nadalje, Europsko udruženje organizacija za promicanje trgovine utvrdilo je da je Afrika idealna regija za razvoj novih oblika suradnje i pristupanje tržištu za MSP-ove iz EU-a²² jer su organizacije država članica za promicanje trgovine nedovoljno zastupljene na tom kontinentu.

57. U smislu kvalitete usluga, iz rezultata ankete vidljivo je da su članovi EEN-a vrlo zadovoljni određenim centrima za poslovnu suradnju. Navedeno je da postoje razlike u spremnosti na reagiranje, kvaliteti i korisnosti kad je riječ o uslugama drugih pružatelja, a bilo je i slučajeva nedovoljne suradnje ili integracije s europskim organizacijama za promicanje trgovine i premalo interesa za europske izvoznike. U svojem je novom pozivu na iskaz interesa za „partnere iz međunarodne mreže” (novi naziv za centre za poslovnu suradnju)²³ Komisija u dio o „vrsti traženih organizacija” izričito uključila nacionalne i regionalne organizacije za promicanje trgovine, čime se povećavaju potencijalne buduće koristi te mreže.

Članovi EEN-a pozdravili bi dodatno osposobljavanje i veći doseg aktivnosti osposobljavanja o pristupu financiranju i sporazumima o slobodnoj trgovini

58. Pouzdani pristup financiranju jedan je od najvećih prioriteta za MSP-ove, neovisno o tome koliko je internacionalizacija relevantna za njih²⁴. Stoga je Komisija uložila znatne napore u stavljanje na raspolaganje velikog broja financijskih instrumenata za MSP-ove, koje na različite načine primjenjuju Komisija, EIB, EIF ili financijski posrednici.

59. EEN-a također ima za cilj pružiti informacije i savjete o financijskim instrumentima EU-a i različitim portalima EU-a koji nude pristup financiranju, osobito portalu Komisije i Europskom savjetodavnom centru za ulaganja (ESCU). Međutim, vidljivost tih informacija na internetu i njihova pristupačnost znatno se razlikuju među članovima EEN-a. Nadalje, ni na stranicama ESCU-a ni na portalu Komisije za pristup financiranju nema informacija o EEN-u niti se jasno ističu njegove usluge.

60. Komentari ispitanika u dvjema anketama koje je proveo Sud potvrđuju potrebu promicanja informiranosti i jednostavnijeg upućivanja na informacije o pristupu financiranju za MSP-ove, posebice jačanjem uloge EEN-a u koordinaciji s programima EU-a kao što su portal Komisije za pristup financiranju i ESCU.

61. Komisija je 2019. izradila vodič s nizom posebnih preporuka²⁵. Međutim, neke od glavnih preporuka, uključujući određivanje stalnih kontaktnih točaka za pitanja o sporazumima o slobodnoj trgovini i posebne tečajeve osposobljavanja o provedbi takvih sporazuma za članove EEN-a (koji imaju ulogu ključnih izvora informacija i savjeta za MSP-ove) tek trebaju biti provedene.

62. IT alati i izgradnja kapaciteta sve su važnija sredstva za veće usmjeravanje usluga EEN-a na klijente i njihovo bolje prilagođavanje posebnim zahtjevima MSP-ova. Iz rezultata ankete koju je Sud proveo vidljivo je da u tu svrhu EEN treba poboljšati i doraditi svoje IT alate jer je jedan ispitanik na njih pet izrazio nezadovoljstvo (veću razinu nezadovoljstva nego za druga područja potpore).

63. Anketa koju je Sud proveo i razgovori koje je obavio s odjelima Komisije i EIB-a/EIF-a upućuju na potrebu za dodatnim osposobljavanjem uz sudjelovanje stručnjaka iz EIB-a i EIF-a. Osim toga, mogućnosti interaktivnog učenja, kojim bi se povećao kapacitet MSP-ova za bavljenje posebnim područjima i područjima koja su u većoj mjeri tehničke prirode, kao što su sporazumi o slobodnoj trgovini i pristup financiranju, također su ograničene.

Inicijativom Startup Europe pružen je odgovor na važne potrebe, no postoje razlike u održivosti, praćenju i koordinaciji

64. Opći je cilj inicijative Startup Europe povećati mogućnosti umrežavanja rastućih visokotehnoloških poduzeća i graditelja ekosustava kako bi se ubrzao rast čitavog poduzetničkog ekosustava u EU-u. Time se pak pruža potpora lokalnim zajednicama start-up poduzeća povezivanjem start-up poduzeća, rastućih poduzeća, ulagača, akceleratora, korporativnih mreža i sveučilišta.

65. U programskom razdoblju 2014. – 2020. inicijativa Startup Europe provodila se na temelju triju poziva na podnošenje prijedloga (2014., 2017. i 2019.). Proračun svakog poziva bio je ograničen i iznosio je oko deset milijuna eura. Dok je poziv iz 2014. bio usmjeren na poticanje internetskih poduzetnika na pokretanje poslovanja u EU-u i rast na međunarodnoj razini, u pozivima iz 2017. i 2019. opseg inicijative proširen je na sva visokotehnološka start-up poduzeća i inovativne MSP-ove, čime su se poticali rast i širenje poduzeća u EU-u i izvan njega.

66. Komisija je na temelju tih triju poziva odabrala 22 projekta. Projekti obično traju dvije godine. Svaki projekt provodi konzorcij koji povezuje partnere iz različitih ekosustava start-up poduzeća u EU-u i pruža mogućnosti umrežavanja za start-up i rastuća poduzeća. Broj partnera u konzorciju kreće se od tri do 15. U okviru 5. navedeni su neki primjeri ciljeva i aktivnosti projekata provedenih u sklopu inicijative Startup Europe. U Prilogu IV. navedeni su kratki opisi svih projekata iz inicijative Startup Europe koji su financirani u programskom razdoblju 2014. – 2020.

Projektima u okviru inicijative Startup Europe nedostaje kontinuitet

67. Cilj svih odabranih projekata bio je otkloniti jednu ili više prepreka koje otežavaju rast i sprječavaju širenje poduzeća ili njihov rast u paneuropska ili globalna poduzeća. Svi su imali jasnu poveznicu s uobičajenim izazovima s kojima se suočavaju start-up i rastuća poduzeća, a to su pristup financiranju, pristup novim tržištima, zapošljavanje kvalificiranih djelatnika i pronalaženje partnera.

68. Međutim, ti doprinosi postizanju ciljeva inicijative Startup Europe bili su kratkotrajni. Projektne aktivnosti i mjere uglavnom su se prestale provoditi na kraju pripadajućeg razdoblja dodjele bespovratnih sredstava unatoč odredbe iz poziva na podnošenje prijedloga iz 2017. i 2019. prema kojoj se mora dokazati da su projekti održivi nakon njihova dovršetka.

69. Razgovori koje je Sud obavio s koordinatorima projekata i zaposlenicima Komisije upućuju na određene moguće razloge za to:

• start-up poduzeća ne žele ili ne mogu platiti usluge;
• usluge se mogu besplatno dobiti drugdje;
• start-up poduzeća nevoljko prihvaćaju vanjske savjete.

70. Usto su svi ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava sadržavali pravilo o zabrani ostvarivanja dobiti, što znači da bi bespovratna sredstva bila umanjena za iznos svake dobiti. Prosječni financijski doprinos EU-a projektima bio je vrlo visok, 88 % ukupnih troškova, a u nekim slučajevima i 100 % troškova. Stoga je svaki ostvareni prihod mogao značiti automatsko smanjenje doprinosa EU-a. Iako postoji obrazloženje za njegovu primjenu, zbog pravila o zabrani ostvarivanja dobiti konzorciji bi mogli odustati od ostvarivanja prihoda čime se smanjuju izgledi za financijsku održivost i u konačnici kontinuitet projekata.

Neodgovarajuće praćenje inicijative Startup Europe na cjelokupnoj razini

71. Svaki projektni prijedlog u okviru inicijative Startup Europe mora sadržavati popis rezultata, ključnih etapa i ključnih pokazatelja uspješnosti specifičnih za predmetni projekt kojima se mjere napredak i rezultati. Redovito se sastavljaju izvješća o napretku projekata, a Komisija odgovara nalazima i preporukama u okviru pregleda pojedinačnih projekata. Komisija općenito procjenjuje da su postignuća projekata pozitivna. Međutim, Sud nije mogao procijeniti u kojoj su mjeri ispunjeni opći ciljevi inicijative Startup Europe jer pojedinačni projekti imaju potpuno različite ključne pokazatelje uspješnosti koji se ne mogu objediniti.

Ograničena koordinacija u okviru inicijative Startup Europe i na široj razini

72. Komisija na svojim internetskim stranicama objavljuje informacije o projektima u okviru inicijative Startup Europe i događanjima organiziranima u sklopu tih projekata. Međutim, Sud je utvrdio da ne postoji središnji mehanizam, alat ili tijelo za koordinaciju čija bi svrha bila usmjeriti tu inicijativu prema ostvarenju njezinih općih ciljeva. Svaki projekt provodio se zasebno i postojala je samo povremena suradnja jer su primjerice neki članovi konzorcija bili partneri u više projekata od jednoga.

73. Osoblje Komisije zaduženo za provedbu inicijative Startup Europe povremeno se sastajalo s kolegama iz drugih glavnih uprava (primjerice na projektnim događanjima). Međutim, nije bilo redovite, strukturirane koordinacije aktivnosti različitih glavnih uprava koje pružaju potporu start-up i rastućim poduzećima. Isto tako, Komisija nije koordinirala aktivnosti inicijative Startup Europe s nacionalnim programima kojima se pruža potpora start-up i rastućim poduzećima. U komunikaciji Komisije iz 2016. o tom pitanju istaknuta je potreba za jačanjem suradnje između EEN-a i projekata u okviru inicijative Startup Europe. Međutim, ni to nije učinjeno na strukturiran način te su kontakti između tih dvaju mreža vrlo rijetki. Samo je 35 % ispitanika iz ankete koju je Sud proveo među članovima EEN-a izjavilo da je zadovoljno razinom suradnje između EEN-a i inicijative Startup Europe.

Nije obavljena procjena doprinosa cjelokupnoj strategiji za MSP-ove

74. Jedan je od ciljeva politika i strategija EU-a u tom području pomoći start-up i rastućim poduzećima da ostanu u Europi, gdje mogu rasti i postati svjetski predvodnici te doprinijeti otvaranju radnih mjesta u EU-u²⁶.

75. Međutim, u nekoliko Komisijinih dokumenata²⁷ istaknuto je da obećavajuća start-up i rastuća poduzeća ne uspijevaju postati svjetski predvodnici u Europi jer ih u ranoj fazi preuzmu poduzeća iz zemalja izvan EU-a. U tome su najuspješnija poduzeća iz SAD-a jer su u razdoblju 2010. – 2018. preuzela 12 780 start-up poduzeća iz EU-a (27 % svih preuzimanja start-up poduzeća iz EU-a). U smislu uloženog kapitala, poduzeća iz SAD-a odgovorna su za 55 % ukupne vrijednosti transakcija²⁸.

76. Sud je utvrdio da su dva projektna partnera u okviru inicijative Startup Europe, koji su bili uključeni u deset projekata od njih 22, sudjelovala u traženju prilika za poslovne klijente, uključujući poduzeća iz trećih zemalja. To je uključivalo pregledavanje ekosustava start-up poduzeća u potrazi za inovativnim visokotehnološkim start-up poduzećima koja su potencijalno od interesa zbog potreba njihovih klijenata za inovacijama. Suradnja između poduzeća iz trećih zemalja i start-up/rastućih poduzeća koja je iz tog proizašla poprimala je različite oblike, od licenciranja preko partnerstva do potpunog preuzimanja. Aktivnosti povezivanja iz jednog takvog projekta u okviru inicijative Startup Europe dovele su do 27 spajanja i preuzimanja od kojih je samo njih 12 bilo u EU-u (uključujući sedam poduzeća preuzimatelja iz Ujedinjene Kraljevine koja je u to vrijeme još uvijek bila dio EU-a).

77. Iako suradnja može biti korisna za obje strane, slučajevi u kojima subjekti iz zemalja izvan EU-a preuzmu određeno start-up ili rastuće poduzeće iz EU-a u suprotnosti su s ciljem politike i strategije EU-a o pomaganju poduzećima da rastu na međunarodnoj razini, a ipak ostanu u EU-u.

Zaključci

78. Revizijom koju je proveo Sud utvrđeno je da su EU i države članice uveli velik broj mjera potpore za pružanje odgovora na potrebe MSP-ova u pogledu internacionalizacije, no one nisu u potpunosti usklađene i koordinirane. EEN doseže svoje glavne ciljne vrijednosti, no njegova vidljivost i zastupljenost u trećim zemljama nisu optimalne. U manjim razmjerima, inicijativom Startup Europe postignuti su određeni pozitivni rezultati na razini projekata, no nedostaju kontinuitet i mjerljivi sveukupni rezultati.

79. Sud zaključuje da je provedba strategije EU-a za internacionalizaciju MSP-ova iz 2011. i dalje nepotpuna. Iako su ključne mjere, kao što su jačanje Europske poduzetničke mreže i uvođenje portala Access2Markets, barem djelomično provedene, neke ključne mjere za povećanje usklađenosti velikog broja dostupnih inicijativa EU-a i država članica nisu uspješne (odlomci 24.–29.).

80. Koordinacija velikog broja mjera EU-a i država članica kojima se nastoji pružiti odgovor na potrebe MSP-ova u pogledu internacionalizacije nedostatna je na više razina. Iako je koordinacija među službama vrlo djelotvorna u nekim ključnim područjima rada Komisije (npr. suradnja u pogledu poglavlja o MSP-ovima u sporazumima o slobodnoj trgovini), to nije slučaj u drugim područjima, posebice u pogledu mreža za internacionalizaciju i instrumenata EU-a koji omogućuju pristup financiranju (odlomci 30.–36.).

81. Nije posvećena dovoljna pozornost financijskoj održivosti niza mjera EU-a uvedenih u programskom razdoblju 2014. – 2020. zbog čega je nekoliko mjera obustavljeno iako su imale pozitivne rezultate. Osim toga, nije se obavljalo redovito i posebno izvješćivanje ni praćenje, niti je obavljena sveobuhvatna evaluacija provedbe strategije za internacionalizaciju MSP-ova (odlomci 37.–44.).

82. Europska poduzetnička mreža dosegla je svoje glavne ciljne vrijednosti, no potrebno je uložiti dodatne napore kad je riječ o vidljivosti, koordinaciji, zastupljenosti u trećim zemljama i izgradnji kapaciteta (odlomak 45.).

83. EEN je uglavnom ispunio svoje objedinjene ciljeve na visokoj razini, no stope postizanja ciljeva razlikuju se na nižim razinama. Nadalje, stupanj u kojem su ta postignuća povezana s mjerama EEN-a ne može se uvijek jednostavno odrediti. Unatoč poboljšanjima u mjerenju uspješnosti, mnogi članovi EEN-a još uvijek ne ispunjavaju sustavno zahtjeve u pogledu vidljivosti i komunikacije kojima je cilj povećati informiranost i pristupačnost (odlomci 45.–49.).

84. Koordinacija između EEN-a i drugih instrumenata za internacionalizaciju na razini EU-a te nacionalnoj i regionalnoj razini osnova je za usklađen, sveobuhvatan i komplementaran raspon usluga potpore. Iako je suradnja između EEN-a i drugih instrumenata EU-a u nekim slučajevima dobra, nisu uvijek sklopljeni službeni sporazumi o suradnji (odlomci 50.–53.).

85. Izvan EU-a EEN uglavnom djeluje u okviru centara za poslovnu suradnju. Rad nekih centara za poslovnu suradnju bio je iznimno cijenjen, dok je rad drugih bio predmet kritike zbog loših usluga i nedostatne spremnosti na reagiranje. Članovi EEN-a požalili su se i na, prema njihovu poimanju, neprimjerenu prisutnost centara za poslovnu suradnju u državama koje su ključni trgovinski partneri, kao što su Australija, Kina, Južna Afrika i Ujedinjeni Arapski Emirati (odlomci 54.–57.).

86. Članovi EEN-a smatraju da je potpora koju pruža Komisija korisna, i to osobito potpora EISMEA-e. Kad je riječ o posebnim područjima pristupa financiranju i sporazuma o slobodnoj trgovini, postoji potreba za dodatnim osposobljavanjem i pojačanom suradnjom s Komisijom kako bi se potaknuli izgradnja kapaciteta i povećanje tehničke stručnosti. Članovi EEN-a željeli bi vidjeti poboljšanja i u području IT alata (odlomci 58.–63.).

87. Inicijativa Startup Europe usmjerena je na relevantne potrebe start-up poduzeća, no njezin doprinos internacionalizaciji MSP-ova u cjelini nejasan je i obilježavaju ga problemi u pogledu održivosti i upravljanja (odlomci 64.–70.).

88. Komisija nema opću strukturu za koordinaciju te inicijative i njezine povezanosti s drugim programima. Stoga je suradnja među projektima u okviru inicijative Startup Europe ograničena, kao i suradnja između inicijative Startup Europe i drugih instrumenata EU-a i nacionalnih instrumenata (odlomci 72. i 73.).

89. Iako postoje informacije o napretku i postignućima pojedinačnih projekata, procjena djelotvornosti na razini cjelokupne inicijative Startup Europe otežana je zbog ograničenog broja ukupnih ciljnih vrijednosti, ključnih etapa i pokazatelja (odlomak 71.).

90. U nekim su slučajevima partneri iz konzorcija i projekti u okviru inicijative Startup Europe sudjelovali, u ime drugih poduzeća, u traženju inovativnih poduzeća s velikim potencijalom što je dovelo do toga da su subjekti iz trećih zemalja preuzeli start-up poduzeća iz EU-a (odlomci 74.–77.).

Preporuke

1. preporuka – Potrebno je povećati informiranost, usklađenost i održivost u području potpore internacionalizaciji MSP-ova

Komisija bi trebala:

1. staviti na raspolaganje informacije o postojećim instrumentima i projektima u području internacionalizacije koji su sufinancirani sredstvima EU-a, među ostalim u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;
2. nadovezujući se na točku (a), analizirati raspon sufinanciranih instrumenata i projekata u cilju utvrđivanja nedostataka i preklapanja te poticanja sinergija;
3. sustavno uključivati financijsku održivost, dokazivu tržišnu potražnju i koordinaciju s postojećim mjerama i uslugama EU-a i država članica u ex ante evaluacije ili procjene učinka novih instrumenata za internacionalizaciju MSP-ova;
4. provesti vanjsku evaluaciju kako bi se procijenila djelotvornost strategije za internacionalizaciju MSP-ova.

Preporučeni rok provedbe: kraj 2023. za preporuke (a) i (c); kraj 2024. za preporuku (b); kraj 2025. za preporuku (d)

2. preporuka – Potrebno je povećati vidljivost Europske poduzetničke mreže, njezinu suradnju s drugim sličnim programima, njezine aktivnosti osposobljavanja i geografsku zastupljenost

Komisija bi trebala:

1. povećati vidljivost EEN-a na način da provjeri jesu li članovi te mreže na svojim internetskim stranicama jasno i vidljivo istaknuli sve relevantne usluge te da zajamči da Europski savjetodavni centar za ulaganja i portal Komisije za pristup financiranju također sadržavaju jasne i vidljive poveznice na EEN;
2. kad god je to moguće, sklopiti sporazume o suradnji ili druge dogovore o suradnji između EEN-a i drugih programa EU-a te nacionalnih i regionalnih programa za potporu internacionalizaciji europskih MSP-ova;
3. povećati doseg osposobljavanja u okviru EEN-a u području pristupa financiranja i sporazuma o slobodnoj trgovini;
4. poticati pouzdane prihvatljive subjekte na prijavu za status partnera iz međunarodne mreže u trećim zemljama u slučajevima u kojima je to u skladu s trgovinskim prioritetima EU-a.

Preporučeni rok provedbe: kraj drugog tromjesečja 2022. za preporuke (a), (b) i (c); kraj drugog tromjesečja 2025. za preporuku (d)

3. preporuka – Potrebno je poboljšati praćenje i dugoročnu djelotvornost inicijative Startup Europe

Komisija bi trebala poboljšati upravljanje inicijativom Startup Europe:

1. utvrđivanjem posebnih pokazatelja i ciljnih vrijednosti za mjerenje ukupne djelotvornosti te inicijative, uključujući održivost projektnih aktivnosti;
2. jamčenjem koordinacije i suradnje s drugim instrumentima EU-a i nacionalnim instrumentima za potporu rastu i internacionalizaciji start-up poduzeća;
3. utvrđivanjem kriterija za odabir kako bi se prednost dala projektima kojima se start-up poduzećima pomaže da ostvare svoj puni potencijal i konkurentnost te time doprinesu rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u.

Preporučeni rok provedbe: kraj četvrtog tromjesečja 2022. za preporuke (a) i (c); kraj prvog tromjesečja 2023. za preporuku (b)

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Europskog revizorskog suda Mihails Kozlovs, u Luxembourgu 5. travnja 2022.

Prilozi

Prilog I. – Dokumenti o politikama koji imaju učinak na internacionalizaciju MSP-ova

Prilog II. – Glavni instrumenti EU-a za potporu internacionalizaciji MSP-ova

Izvor: Sud, na temelju dokumenta Komisije „Overview of EU instruments contributing to the internationalisation of European businesses” (studeni 2020.) i drugih izvora Komisije.

Prilog III. – Metodologija anketiranja

U okviru revizije provedene su dvije ankete: jedna među članovima EEN-a i jedna među organizacijama za promicanje trgovine.

Anketa za članove EEN-a

Anketa za članove EEN-a bila je usmjerena na doprinos EEN-a internacionalizaciji MSP-ova i njegovu koordinaciju/suradnju s glavnim instrumentima EU-a u tom području. Anketa je bila upućena koordinatorima EEN-a (njih 94) i partnerima EEN-a (njih 436), a stopa odgovora iznosila je 83 % u slučaju koordinatora i 31 % u slučaju partnera.

Mogući odgovori na svako pitanje bili su: vrlo zadovoljan, zadovoljan, nezadovoljan, vrlo nezadovoljan, nemam mišljenje / nije primjenjivo. Uz standardne odgovore ispitanici su mogli navesti i prijedloge ili opće napomene.

Anketa za organizacije za promicanje trgovine

Anketa za organizacije za promicanje trgovine poslana je u 32 takve agencije od kojih je odgovorilo njih 13 (41 %). Anketa je bila usmjerena na glavne instrumente EU-a za internacionalizaciju MSP-ova i njihovu komplementarnosti s nacionalnim instrumentima u tom području.

Prilog IV. – Ciljevi projekata u okviru inicijative Startup Europe

Pokrate i skraćeni nazivi

Pojmovnik

Ekosustav start-up poduzeća: zajednički skup resursa, obično smješten u krugu od 100 kilometara od središnje točke, koji donosi koristi lokalnim start-up poduzećima i uključuje donositelje politika, akceleratore, inkubatore, zajedničke radne prostore, obrazovne institucije i skupine za financiranje.

Europsko udruženje organizacija za promicanje trgovine: europsko udruženje nacionalnih i regionalnih organizacija za promicanje trgovine.

Instrument za mala i srednja poduzeća: financijski instrument kojim upravlja Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća u okviru programa Obzor 2020. i kojim se MSP-ovima omogućuje jednostavan pristup financijskim sredstvima za istraživačke i inovacijske projekte.

MSP: pojam kojim se prema kriteriju veličine nazivaju određena poduzeća i druge organizacije, na temelju broja zaposlenika i određenih financijskih kriterija. Mala poduzeća imaju manje od 50 zaposlenika i promet ili bilancu koji ne prelaze 10 milijuna eura. Srednja poduzeća imaju manje od 250 zaposlenika i promet koji ne prelazi 50 milijuna eura, odnosno bilancu koja ne prelazi 43 milijuna eura.

Obzor 2020.: program EU-a za istraživanja i inovacije u razdoblju 2014. – 2020.

Portal Access2Markets: baza podataka EU-a za izvozna poduzeća koja sadržava informacije o carinama, porezima, pravilima o proizvodima i drugim regulatornim zahtjevima za sve zemlje EU-a i više od 135 drugih tržišta diljem svijeta.

Pravila o podrijetlu: kriteriji koji se primjenjuju za određivanje zemlje iz koje potječe određeni proizvod. Primjena povlaštenih carina na temelju sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljom izvan EU-a ovisi o potvrdi o podrijetlu predmetne robe.

Rastuće poduzeće: malo poduzeće koje je iz faze start-up poduzeća prešlo u fazu rasta koja se definira kao prosječni godišnji rast za više od 20 % tijekom razdoblja od tri godine.

Smjernice Europske komisije za bolju regulativu: skup internih uputa za osoblje Komisije u svrhu postizanja ciljeva „bolje regulative“ uključujući sveobuhvatne evaluacije i procjene učinka kako bi se zajamčilo da zakonodavstvo i programi potrošnje budu učinkoviti, djelotvorni, relevantni i usklađeni te da se intervencijama na razini EU-a uistinu doprinosi ostvarivanju dodane vrijednosti.

Sporazumi o slobodnoj trgovini: trgovinski sporazumi između EU-a i trećih zemalja kojima se omogućuje uzajamno otvaranje tržišta u suradnji s razvijenim zemljama i gospodarstvima u usponu odobravanjem povlaštenog pristupa tržištima.

Start-up poduzeće: novi poslovni pothvat, osobito u obliku MSP-a ili mikropoduzeća, kojemu su potrebna kapitalna ulaganja.

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61 072

Kronologija

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61 072

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član Suda Mihails Kozlovs i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodila članica Suda Ivana Maletić, a potporu su joj pružali voditeljica njezina ureda Sandra Diering, ataše u njezinu uredu Tea Japunčić i rukovoditelj John Sweeney.

Voditelj radnog zadatka bio je Alvaro Garrido-Lestache Angulo, a revizorski tim činili su revizori Wayne Codd, Christian Detry, Satu Levelä-Ylinen, Juan Antonio Vazquez i Wolfgang Schwender. Jezičnu podršku pružao je Thomas Everett.

Slijeva nadesno: Tea Japunčić, Satu Levelä-Ylinen, Christian Detry, Sandra Diering, Alvaro Garrido-Lestache Angulo, Wayne Codd, Ivana Maletić, Thomas Everett, Wolfgang Schwender, Juan Antonio Vazquez, John Sweeney.

Bilješke

¹ „Annual Report on European SMEs 2020/2021”. Pregled uspješnosti MSP-ova za 2020./2021. Europska komisija, srpanj 2021.

² Højbjerre Brauer Schultz, na temelju svjetskih input-output tablica i podataka Eurostata. Studija iz 2018. „25 years of the European Single Market”.

³ Izdanje za 2021. Studija Glavne uprave za trgovinu. „EU Exports to the World: Effects on Employment”.

⁴ „DG Trade Statistical Guide”. Europska komisija, kolovoz 2021.

⁵ Komunikacija Komisije „Think Small First”. A “Small Business Act for Europe”, COM(2008)394 final, izmijenjena komunikacijom COM(2011)78.

⁶ Tematska izvješća Suda br. 20/2017 o instrumentu za davanje jamstva za MSP-ove, br. 17/2019 o poduzetničkom kapitalu, br. 2/2020 o instrumentu za mala i srednja poduzeća, br. 25/2020 o uniji tržišta kapitala.

⁷ „Opportunities for the internationalisation of European SMEs”. Izvješće koje je naručila Europska komisija, 2010.

⁸ Studija Europskog parlamenta „How to support the internationalisation of SMEs and microenterprises”, 2017.

⁹ „Study on Support Services for SMEs in International Business”, Europska komisija, 2013.

¹⁰ „Overview of EU instruments contributing to internationalisation”, Europska komisija.

¹¹ Članak 5. stavak 3. točka (d) Uredbe (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj.

¹² Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike.

¹³ „Pravila o podrijetlu u sustavu Access2Markets”, GU TRADE, Europska komisija.

¹⁴ „SMEunited Statement on the World Trade Organisation’s MSMEs Workstream: How to Make International Trade Fit for MSMEs”, 19. veljače 2020.

¹⁵ Izvješće Komisije o provedbi trgovinskih sporazuma EU-a, COM(2020) 705 final.

¹⁶ „Implementation of Free Trade Agreements”, Odbor regija i udruga EUROCHAMBRES, 2019.

¹⁷ ECON i Eurochambres, „Survey Results Note – Implementation of Free Trade Agreements”.

¹⁸ Uredba (EU) br. 1287/2013 o uspostavi programa COSME.

¹⁹ Podatci iz ankete provedene 2021. o zadovoljstvu EEN-om među klijentima.

²⁰ „Interim Evaluation of the COSME Programme”, Prilog B nacrtu završnog izvješća: tematsko područje sposobnosti poslovnog upravljanja (EEN), Technopolis Group za Europsku komisiju, prosinac 2017.

²¹ „Guide for Applicants, Call for proposals: COS-WP2014. – 2.-1. COSME Enterprise Europe Network 2015/2020”.

²² „Towards a joint EU-Member States agenda for the internationalisation of SMEs”, dokument o stajalištu Europskog udruženja organizacija za promicanje trgovine, studeni 2020.

²³ Program jedinstvenog tržišta, „Call for expressions of interest for International Network Partners of the Enterprise Europe Network”, SMP-COSME-2021-EEN-INTERNATIONAL.

²⁴ Europska komisija. Istraživanje „Flash Eurobarometer 421: Internationalisation of Small and Medium-sized Enterprises”. Listopad 2015.

²⁵ Vodič EEN-a i Komisije „Enhancing services to improve the export & import performance of European companies under EU Free Trade Agreements (FTAs)”, studeni 2019.

²⁶ Internetska stranica Europske komisije o vodećem položaju industrije.

²⁷ Portal Europske komisije za financiranje i natječaje.

²⁸ „MTB & Crunchbase, Tech Startup M&As – 2018 Report”, stranice 11. i 13.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PDF	ISBN 978-92-847-7728-0	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/960680	QJ-AB-22-005-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-7697-9	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/94	QJ-AB-22-005-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.