Potpora EU-a Maroku – dosad su ostvareni umjereni rezultati

Sažetak

Maroko je zemlja u sjevernoj Africi koja bilježi stalan rast i koja ima stabilno političko okruženje. Sporazumom o pridruživanju potpisanim 1996. ojačana je suradnja između Maroka i Europske unije (EU). Uvođenjem Europske politike susjedstva (EPS) 2004. Maroko je postupno postao povlašteni partner EU-a u područjima političke i gospodarske suradnje, kao i trgovinske, tehničke i razvojne suradnje.

Sud je procijenio djelotvornost proračunske potpore koju je EU pružao Maroku od 2014. do 2018. godine. Cjelokupna proračunska potpora EU-a u Maroku u tom razdoblju iznosila je oko 0,37 % ukupnih proračunskih rashoda države. Sud je ispitao upravljanje proračunskom potporom na razini Komisije te mjeru u kojoj su ostvareni ciljevi povezani s proračunskom potporom EU-a. Obuhvaćeni su sektori zdravstva, socijalne zaštite i pravosuđa te razvoj privatnog sektora. Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom ukupna vrijednost ugovora za sve sektore uključene u proračunsku potporu iznosila je 562 milijuna eura, a plaćanja 206 milijuna eura.

Komisija je provela prikladnu analizu rizika i procjenu potreba na temelju koje je zaključila da je proračunska potpora primjeren odabir instrumenta za pružanje pomoći. Međutim, Sud je zaključio da su njezina dodana vrijednost te mjera u kojoj se njome pruža potpora reformama ograničene zbog neoptimalne usmjerenosti, nedostataka u načinu na koji je osmišljena i nedovoljnog praćenja. Osim toga, koordinacija donatora bila je neujednačena među sektorima.

Od prosinca 2015., kad je donesena presuda Općeg suda EU-a o Zapadnoj Sahari, do siječnja 2019. Maroko je obustavio politički dijalog. Komisija nije iskoristila to razdoblje mirovanja kako bi osmislila jasnu strategiju za svoje odnose s Marokom. Iako je dijalog o politikama postojao, nije bio dostatan za sve sektore. Nadalje, Komisija nije formalizirala strategije za dijaloge o politikama.

Proračunskom potporom nije pružena dovoljna potpora reformama te je ostvaren umjeren napredak u pogledu ključnih izazova. Upravljanje na razini Komisije otežano je nedostatcima u načinu na koji su osmišljeni programi proračunske potpore i povezani pokazatelji. Sud je također utvrdio nedostatke u postupcima praćenja i procjeni rezultata koju obavlja Komisija.

Potpora EU-a bila je usmjerena na međusektorska pitanja kao što su rodna pitanja i ljudska prava. Unatoč tom usmjerenju napredak vidljiv tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom bio je umjeren.

Sud je Komisiji iznio niz preporuka kako bi se ojačao pristup EU-a te politički dijalog i dijalog o politikama, unaprijedio način na koji su osmišljeni pokazatelji i postupci praćenja, unaprijedili postupci provjere za isplate sredstava te povećala vidljivost potpore koju pruža EU.

Uvod

Važan partner

Kraljevina Maroko zemljopisno je najbliža susjedna država Europi u sjevernoj Africi (vidi sliku 1.). Prema indeksu ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda iz 2018. Maroko zauzima 123. mjesto na ljestvici od 189 zemalja, stoga se ljudski razvoj Maroka smatra srednjim. S oko 101 milijardu eura godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (2018.) i oko 35 milijuna stanovnika Maroko ima peto najveće gospodarstvo u Africi te je važan politički i gospodarski partner za EU. Isto tako, EU je najvažniji trgovinski partner Maroku i njihova međusobna trgovina čini oko 65 % izvoza iz Maroka i 57 % uvoza u tu zemlju¹.

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Regions_of_Morocco

Izvor: Eurostat.

Razborito makroekonomsko upravljanje i strukturne reforme uvedene u posljednjih nekoliko godina imaju povoljan učinak na Maroko. Nastavlja se bilježiti razmjerno ujednačen rast, dok je inflacija niska. Vanjski deficit tekućeg računa i proračunski deficit nastavljaju se smanjivati u posljednjih nekoliko godina.

Unatoč nemirima u regiji nakon Arapskog proljeća 2011. godine Maroko se nalazi u stabilnom političkom okruženju. Novim je ustavom, donesenim u srpnju 2011., Maroko poduzeo važne korake prema modernizaciji politike i otvorenom gospodarstvu.

Tom je reformom ustava naglašena važnost temeljnih prava i rodne ravnopravnosti. Međutim, nacionalno zakonodavstvo i dalje nije u potpunosti usklađeno s konvencijama Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima. Na primjer, Odbor Ujedinjenih naroda za ljudska prava preporučio je ukidanje smrtne kazne, borbu protiv nasilja nad ženama, povećanje rodne ravnopravnosti, poboljšanje zaštite prava djece, ratificiranje Rimskog statuta kojim je uspostavljen Međunarodni kazneni sud te ukidanje kriminalizacije homoseksualaca. Maroko je odbio većinu preporuka povezanih s pravima žena².

EU i Maroko imaju stabilan odnos od sklapanja prvog trgovinskog sporazuma 1969. godine. To se partnerstvo razvijalo i sazrijevalo je tijekom godina (vidi prilog I.), što je dovelo do sklapanja općeg sporazuma o pridruživanju 1996. godine³. Taj sporazum o pridruživanju, koji je na snagu stupio 2000., pravna je osnova za odnose između EU-a i Maroka. Od uvođenja europske politike susjedstva 2004. Maroko je postupno postao povlašteni partner EU-a u području političke i gospodarske suradnje, kao i trgovinske, tehničke i razvojne suradnje.

U kontekstu Euro-mediteranskog partnerstva prekretnicu za sporazum o pridruživanju predstavljala je 2008. godina, kada je Maroku dodijeljen napredni status⁴, što je potvrdilo posebnu vrstu odnosa EU-a s Marokom. To je pružilo okvir za političku suradnju na visokoj razini kako bi se zakonodavstvo Maroka dodatno uskladilo sa zakonodavstvom EU-a te kako bi se gospodarstvo Maroka postupno integriralo u unutarnje tržište EU-a.

Glavni primatelj financijskih sredstava iz ENI-ja

Uz iznimku Tunisa, Maroko prima više razvojne potpore EU-a nego bilo koja druga zemlja u sjevernoj Africi i jedan je od glavnih korisnika međunarodne razvojne pomoći. EU je najveći donator Maroku i pruža 25,2 % službene razvojne pomoći (vidi sliku 2.).

Izvor: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj.

Osim službene razvojne pomoći, u Maroku djeluju i drugi akteri u području razvoja. Službeni statistički podatci Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj pokazuju, na primjer, da su Svjetska banka i Afrička razvojna banka važni donatori u sektorima infrastrukturnih projekata i dobrog upravljanja, zdravstva i socijalne zaštite.

Europski instrument za susjedstvo (ENI) ključni je financijski instrument kojim se pruža potpora suradnji između Komisije i Maroka. Komisija izrađuje programe bilateralne potpore EU-a za razdoblje od sedam godina. Ukupni rezervirani iznos smanjen je s 1431 milijuna eura za razdoblje 2007. – 2013. na 1399 milijuna eura za razdoblje 2014. – 2020. (vidi sliku 3.). Glavni su prioritetni sektori navedeni u jedinstvenom okviru za potporu za razdoblje 2014. – 2017. bili ravnopravan pristup osnovnoj socijalnoj skrbi, potpora za demokratsko upravljanje, vladavinu prava i mobilnost, radna mjesta te održiv i uključiv razvoj.

Izvor: Europska komisija.

Maroko je jedan od glavnih korisnika bilateralnih programa Europskog instrumenta za susjedstvo u sjevernoj Africi. Od 2014. do 2018. s pomoću sredstava dodijeljenih za proračunsku potporu (vidi okvir 1.) omogućeno je sklapanje ugovora u ukupnoj vrijednosti od 562 milijuna eura te izvršenje plaćanja u ukupnoj vrijednosti od gotovo 206 milijuna eura (vidi prilog II.). Proračunska potpora čini u prosjeku 75 % godišnjih rashoda EU-a za Maroko. Maroko također prima dodatna financijska sredstva u okviru nekoliko tematskih programa i instrumenata (vidi prilog III.) te se potpora EU-a usto usmjerava i preko financijskih institucija i uzajamnih fondova.

Delegacija EU-a u Rabatu i Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju upravljaju programima te ih provode. Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i voditelj delegacije EU-a zaduženi su za politički dijalog.

Izazov za bilateralne odnose

EU i Maroko već dugo održavaju dobre odnose. Međutim, partnerstvo između EU-a i Maroka narušeno je od 2015., kada je Opći sud EU-a donio prve presude kojima je odlučeno da Zapadna Sahara nije dio Maroka. Presudom se podrazumijevalo da Zapadna Sahara nije obuhvaćena sporazumom o ribarstvu i poljoprivredi između EU-a i Maroka te da to područje nije moglo ostvariti koristi od istih carinskih povlastica kao i Maroko. Pitanje Zapadne Sahare (vidi okvir 2.) opteretilo je partnerstvo između EU-a i Maroka te je Maroko obustavio politički dijalog.

Politički dijalog odvija se na razini ESVD-a, voditelja delegacije EU-a i marokanskog ministarstva vanjskih poslova, dok se dijalog o politikama odvija na sektorskoj razini između osoblja delegacije EU-a i marokanskih tijela. Na slici 4. objašnjena je razlika između političkog dijaloga i dijaloga o politikama.

Opseg revizije i revizijski pristup

U okviru ove revizije procijenjena je djelotvornost proračunske potpore koju je EU pružao Maroku od 2014. do 2018. godine. Sud je postavio sljedeća pitanja:

• Jesu li Komisija i ESVD na odgovarajući način odabrali prioritetne sektore i dobro osmislili programe?
• Je li Komisija na odgovarajući način pružila potporu EU-a u Maroku?
• Jesu li ostvareni ciljevi potpore EU-a Maroku?

Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od službene odluke kojom je uspostavljen Europski instrument za susjedstvo (1. siječnja 2014.) do kraja 2018. godine. Revizija je bila usmjerena na to razdoblje jer je za razdoblje 2005. – 2012. već provedena vanjska evaluacija proračunske potpore Maroku (koja je objavljena 2014.). Nadalje, to razdoblje odgovara programskom razdoblju ENI-ja. Za to razdoblje ugovoreni su i isplaćeni značajni iznosi. Osim toga, Komisija još nije provela evaluaciju zemlje koja bi obuhvatila potporu Maroku.

Revizija je provedena od rujna 2018. do veljače 2019. i obuhvatila je zdravstvo, socijalnu zaštitu, pravosuđe i razvoj privatnog sektora (PACC: program za potporu zelenom rastu i konkurentnosti Maroka (fr. programme d’appui à la croissance verte et la compétitivité au Maroc). Većina rashoda u okviru ENI-ja u Maroku u razdoblju 2014. – 2018. nastala je u tim sektorima (vidi prilog II.)⁹. Osim programa proračunske potpore u tim četirima sektorima Sud je pregledao 10 projekata povezanih s odgovarajućim odlukama o financiranju (vidi prilog IV.). Sud je ispitao jesu li rodna pitanja i ljudska prava uzeta u obzir kao međusektorska pitanja u tim programima proračunske potpore. U prilogu V. sažeti su ciljevi programa proračunske potpore nad kojima je provedena revizija, dok prilog VII. sadržava procjene po sektorima.

Revizijske aktivnosti Suda sastojale su se od pregleda dokumentacije, razgovora s osobljem u sjedištu Komisije i osobljem ESVD-a te terenskog posjeta. Terenski posjet Sudu je omogućio prikupljanje dodatnih informacija i razgovor s predstavnicima nacionalnih tijela i osoblja delegacije EU-a te predstavništvima država članica EU-a u Maroku (predstavništvima Španjolske i Francuske). Sud je također obavio razgovor s međunarodnim organizacijama i ostalim donatorima, kao što su Svjetska banka, Afrička razvojna banka, Unicef i njemačka agencija za međunarodnu suradnju. Osim toga, Sud je posjetio korisnike, uključujući centar za pritvor za djevojke, centar za socijalnu zaštitu i privatna poduzeća koja su primila subvencije za ulaganja.

Kao jedan od glavnih korisnika vanjske pomoći EU-a Maroko je strateški partner u ključnim područjima politika. Zaključci i preporuke izneseni u ovom izvješću mogu biti korisni za Komisiju ako ih uzme u obzir za sljedeće programsko razdoblje (od 2021. nadalje). Stoga je ovo izvješće veoma relevantno te može imati veliki učinak.

Opažanja

Usmjerenost potpore i način na koji je ona osmišljena nisu bili optimalni

Proračunska potpora bila je usmjerena na previše područja da bi se postigli najveći mogući rezultati

Sud je ispitao jesu li Komisija i ESVD na dosljedan način davali prednost sektorima kojima će se pružati proračunska potpora na temelju glavnih potreba Maroka. Sud je provjerio je li provedena odgovarajuća procjena potreba te je također razmotrio je li Komisija na odgovarajući način koordinirala svoj pristup s ostalim donatorima koji su djelovali u Maroku.

Proračunska potpora temeljila se na prikladnoj procjeni rizika/potreba

Komisija je smatrala da je proračunska potpora najprikladniji instrument za pružanje potpore i održavanje provedbe nacionalnih i sektorskih reformi. Komisija provodi godišnju analizu rizika za sljedeće kategorije: političko upravljanje, makroekonomsku stabilnost, razvoj, upravljanje javnim financijama i korupciju/prijevare. Kriteriji prihvatljivosti nedvojbeno su bili ispunjeni u fazi izrade programa i temeljne vrijednosti nisu smatrane visokorizičnim područjem. Razina rizika procijenjena je umjerenom za Maroko.

Međutim, prema analizi rizika koju je provela Komisija jedan od glavnih preostalih rizika bio je povezan s korupcijom. Budući da nije postojalo tijelo za borbu protiv korupcije, Komisija je morala posegnuti za drugim rješenjima za to pitanje. To je značilo da je Komisija nastojala riješiti pitanje korupcije s pomoću nekih od svojih programa proračunske potpore. Na primjer, digitalizacijom postupaka u okviru PACC-a doprinosi se suzbijanju korupcije kao i mjerama i pokazateljima u programima proračunske potpore u područjima zdravstva i socijalne zaštite. U okviru programa povezanog s pravosuđem organskim zakonom predviđene su mjere usmjerene na suzbijanje korupcije. Međutim, neke od njih, kao što je standard etike za suce, još nisu usvojene.

U okviru izvješća Međunarodnog monetarnog fonda za Maroko i procjene javnih rashoda i financijske odgovornosti iz 2016. nisu utvrđeni veliki nedostatci te su ta izvješća i procjena bili u skladu s procjenom rizika koju je provela Komisija.

Komisija je u suradnji s nacionalnim tijelima provela detaljnu procjenu potreba za određene programe proračunske potpore te se savjetovala sa širokim rasponom dionika tijekom izrade programa. Delegacija EU-a sastala se i s organizacijama civilnog društva. Međutim, tijekom procjene potreba za sektore obuhvaćene revizijom nije obavljeno savjetovanje s marokanskim revizorskim sudom (koji je važan dionik).

Programi proračunske potpore nadopunjavali su ostale oblike potpore koju pruža EU te je koordinacija, u vidu bilateralnih i tematskih programa, bila na odgovarajućoj razini. Svi programi proračunske potpore osmišljeni su na način da uključuju tehničku pomoć. Ukupan udio dodatnih instrumenata za suradnju (tehnička pomoć, twinning itd.) kojima je nadopunjena proračunska potpora u Maroku s vremenom se povećao s 5 % (2007. – 2010.) na 13 % (2011. – 2013.), pa na 16 % (2014. – 2016.) te zatim dodatno na 18 % (2017. – 2018.)

Važne su potrebe zadovoljene, no financijskim se sredstvima obuhvatilo mnogo područja

Pri izradi programa bilateralne potpore za Maroko Komisija je uzela u obzir brojna prioritetna područja. Ta su područja odgovarala potrebama koje su obuhvaćene sektorskim strategijama i koje su se odražavale i u planu vlade na nacionalnoj razini i u akcijskom planu EU-a. U programskim dokumentima Komisija je jasno dokazala zašto su financijska sredstva potrebna za predmetne sektore. Prioritetni sektori ostali su isti za razdoblja 2007. – 2013. te 2014. – 2020. (vidi sliku 5.).

Komisija je preširoko definirala tri prioritetna sektora, obuhvativši 13 podsektora¹⁰ od kojih su se mnogi mogli smatrati zasebnim sektorom. Stoga je bilo prostora za smanjenje rascjepkanosti pomoći. Osim toga, usmjerenost na prevelik broj sektora smanjuje mogući učinak potpore EU-a. U Planu za promjenu¹¹ navedeno je kako EU ne bi trebao obuhvatiti više od tri sektora po partnerskoj zemlji da bi povećao učinak i utjecaj pomoći koju pruža.

Iznos dodijeljen za svaki program ovisio je o nizu parametara¹². Dodijeljeni iznosi temeljeni su na pregovorima, koji nisu dokumentirani. Komisija stoga nije mogla dokazati da su iznosi dodijeljeni primjenom transparentne metode.

Komisija tijekom obustave političkog dijaloga nije razvila jasnu strategiju za buduće odnose s Marokom

Presuda Suda EU-a i institucijsko blokiranje nakon parlamentarnih izbora imali su umjeren, no zamjetan učinak na suradnju (vidi okvir 2.).

Izvorna presuda Suda EU-a iznesena je u prosincu 2015. godine. Pregovori povezani s detaljnim i sveobuhvatnim sporazumom o slobodnoj trgovini, partnerstvom za migracije i mobilnost te suradnjom za sigurnost / borbu protiv terorizma otad nisu napredovali.

Vijeće za pridruživanje¹³ trebalo bi se sastajati svake godine kako bi preispitalo bilateralne odnose i ocijenilo napredak u pogledu provedbe sporazuma o pridruživanju. Međutim, u razdoblju od prosinca 2015. do lipnja 2019 Vijeće se nije nijednom sastalo. Stoga se posljednje dostupno izvješće o napretku koje je sastavio ESVD odnosilo na aktivnosti iz 2014. godine. Međutim, delegacija EU-a nastavila je dostavljati redovita politička izvješća.

Napredni status Maroka produljen je do kraja 2018. te se razmatralo dodatno produljenje do kraja 2020. godine. Osim toga, Maroko je zatražio cjelovito preispitivanje bilateralnih odnosa s EU-om te novi i prilagođeni okvir sa statusom koji je viši od naprednog.

U odsustvu službenog političkog dijaloga Komisija nije razmotrila nove prioritete i/ili izazove u svijetlu predstojećeg isteka jedinstvenog okvira za potporu. U posljednjih nekoliko godina delegacija EU-a na zahtjeve vlade Maroka reagirala je na osnovi postojećeg jedinstvenog okvira za potporu umjesto da iskoristi mirovanje u političkom dijalogu kako bi ponovno procijenila svoje operativne prioritete u Maroku te razvila jasnu strategiju usmjerenu na budućnost. Komisija i države članice smatrale su da su prioriteti jedinstvenog okvira za potporu i dalje bili relevantni te je slijedom toga jedinstveni okvir za potporu za razdoblje 2014. – 2017. produljen do 2018. godine. Za razdoblje 2019. – 2020. nisu predviđeni novi prioriteti partnerstva. Umjesto toga, predviđen je samo kratkoročni okvir sličan postojećem jedinstvenom okviru za potporu koji može poslužiti kao pravna osnova za izradu programa za razdoblje 2019. – 2020.

Komisija nije obustavila proračunsku potporu jer Financijskom uredbom EU-a, smjernicama za proračunsku potporu i odredbama sporazuma o financiranju nije predviđeno obustavljanje proračunske potpore u odsutnosti političkog dijaloga. Plaćanja u okviru proračunske potpore nastavljena su kao što je bilo predviđeno programom te su iznosi 2016. i 2017. bili veći nego prethodnih godina (vidi sliku 6.).

Izvor: skladište podataka GU-a DEVCO.

Koordinacija donatora bila je neujednačena

Tijekom faze utvrđivanja EU procjenjuje koji su drugi projekti u tijeku u relevantnom sektoru i sastaje se s tehničkim i financijskim partnerima kako bi utvrdio tekuće/planirano financiranje u relevantnom sektoru. Glavna skupina partnera (fr. Groupe Principal des Partenaires) od 2016. sastajala se svaka dva mjeseca kako bi raspravila o sektorskim pitanjima na strateškoj razini. Međutim, nisu se svi donatori u Maroku sastajali redovito (npr. Kina i Indija).

U Maroku je postojao širok spektar donatora u većini sektora. Međutim, ciljevi/prioriteti država članica i EU-a nisu bili usklađeni. Iako je proces zajedničke izrade programa uveden 2014., države članice nisu ga primjenjivale do 2017., kada je dogovoreno kako će se primjenjivati u trima sektorima (migracije, rodna pitanja i strukovno osposobljavanje). Razlog tome bila je činjenica da su države članice želje očuvati vlastitu vidljivost. Velik broj uključenih sektora i donatora nisu doprinijeli djelotvornosti pomoći.

U nekim su sektorima djelotvorno uspostavljeni mehanizmi za donatore, posebice u sektoru zdravstva, u kojem su postojali zajednički ciljevi i okviri za procjenjivanje uspješnosti. Komisija je predsjedala skupinom financijskih i tehničkih partnera za zdravstvo i socijalnu zaštitu. Kad je riječ o PACC-u, nije bilo službenog sastanka s donatorima, no postojala je jedna platforma za koordinaciju: pakt skupine G20 s Afrikom.

U sektoru pravosuđa službeni sastanci donatora nisu se održavali između 2015. i 2017. godine. Otkako je ministarstvo pravosuđa zajamčilo koordinaciju u tom sektoru 2017. godine, organiziraju se sastanci s tehničkim i financijskim partnerima, no samo jednom godišnje, iako su partneri izrazili želju da se sastaju barem dva puta godišnje kako bi se izbjegla preklapanja. Postoji malo dokumentacije o tim sastancima. Upravljački odbor, čija se uspostava zahtijeva sporazumom o financiranju kako bi se zajamčila koordinacija između ministarstava i programskih partnera, nikada nije uspostavljen.

Za sektore obuhvaćene revizijom u kojima potporu pružaju i EU i drugi donatori postojao je vrlo malen broj zajedničkih pokazatelja. Dok je u sektoru zdravstva 11 od 18 pokazatelja bilo slično onima koje upotrebljava Svjetska banka, u PACC-u ih je slično bilo tek sedam, a u programu socijalne zaštite svega jedan. Nije se obavljala sustavna razmjena godišnjih procjena i evaluacija za sektore obuhvaćene revizijom.

Programi proračunske potpore nisu osmišljeni na način da se njima postiže najveći mogući učinak

Sud je provjerio jesu li ciljne vrijednosti i pokazatelji proračunske potpore bili usmjereni na potporu reformama.

Niz ciljnih vrijednosti proračunske potpore nije dovoljno ambiciozan da pruži potporu reformama

Unatoč tome što su programi proračunske potpore bili usklađeni sa sektorskim strategijama Maroka, neke strategije nisu imale kvantificirane ciljne vrijednosti za posebne ciljeve ili akcijske planove. Slijedom toga, nije uvijek bilo moguće provesti usporedbu ciljnih vrijednosti programa proračunske potpore i nacionalnih sektorskih ciljeva. Međutim, od 2019. marokanskim zakonom o proračunu od ministarstava se zahtijeva da projekcije proračuna nadopune ciljnim vrijednostima uspješnosti utvrđenima na temelju njihovih glavnih strateških ciljeva politike.

Pokazatelji povezani s uspostavom institucija, izradom zakonskih akata i nacionalnim planovima nisu bili usmjereni na ishode.

Sud je utvrdio da 25 od 86 ciljnih vrijednosti proračunske potpore nije bilo dovoljno ambiciozno da pruži potporu reformama. Na primjer, u sektoru zdravstva glavni su problem bili nedovoljan broj medicinskog osoblja i nejednakosti između urbanih i ruralnih područja. Međutim, program proračunske potpore bio je usmjeren ponajprije na smanjenje nejednakosti između ruralnih i urbanih područja te je manjak ljudskih resursa njime uzet u obzir u samo jednoj ciljnoj vrijednosti promjenjive tranše, koja nije bilo izrazito ambiciozna jer je cilj bio osposobiti tek 13 liječnika kao „liječnike obiteljske medicine” tijekom razdoblja od dviju godina.

Nekoliko izazova koje su utvrdili različiti dionici (marokansko ministarstvo zdravstva, Svjetska banka itd.) u sektoru zdravstva nije izravno uzeto u obzir pri osmišljavanju programa proračunske potpore: veliki broj izostanaka osoblja s posla, niska razina privlačnosti udaljenih područja za članove medicinskog osoblja i nedovoljna strukturna iskorištenost bolničke infrastrukture.

U sektoru socijalne zaštite ciljna vrijednost u vidu usklađivanja 25 % centara za socijalnu zaštitu s novim zakonom nije bila ambiciozna jer je već bila ostvarena s obzirom na to da je postotak centara koji su već zadovoljavali strože zahtjeve prethodnog zakona bio veći od te ciljne vrijednosti.

U sektoru pravosuđa ciljevi su, iako preširoko definirani, bili u skladu s ciljevima reforme, kao što je, na primjer, ostvarivanje nezavisnog sektora i sudska zaštita prava i sloboda.

PACC je utemeljen je na trima strategijama, od kojih dvije nisu imale vremenski utvrđene ciljeve, što je otežalo definiranje najvažnijih/najhitnijih potreba. Pružanjem potpore za male i srednje poduzetnike (MSP-ove), novoosnovana poduzeća, zakup zemljišta, trgovinu, održiv razvoj i energiju programom je obuhvaćeno previše sektora.

Pokazatelji nisu osmišljeni na način koji bi omogućavao objektivno mjerenje uspješnosti

Komisija je pri osmišljavanju programa proračunske potpore procijenila sustav Maroka za praćenje i evaluaciju. Budući da nije postojala okvirna procjena za evaluaciju sektorskog napretka, Komisija je primijenila postojeće smjernice. Osim u sektoru zdravstva, sektorske strategije nisu uvijek bile popraćene sveobuhvatnim akcijskim planom, s podatcima o polaznim vrijednostima, pokazateljima rezultata i unaprijed utvrđenim ciljnim vrijednostima.

U vezi s odabirom i uporabom pokazatelja Sud je uočio sljedeće nedostatke:

1. Pokazatelji promjenjivih tranši nisu bili prikladni za praćenje napretka u postizanju posebnih ciljeva.
2. Gotovo svi pokazatelji bili su povezani s ostvarenjima ili određenim procesom (npr. prijedlog sastavljanja zakona), a ne s ishodima.
3. Dva pokazatelja nisu bila dovoljno relevantna jer se njima nije mjerilo postizanje ciljeva programa proračunske potpore. Dva pokazatelja u sektoru zdravstva odnosili su se na očekivani rezultat u vidu „smanjenja nejednakosti između urbanih i ruralnih područja”. Oba su pokazatelja odražavala apsolutnu vrijednost, tj. „porast broja pacijenata koji boluju od dijabetesa liječenih u ruralnim područjima” i „porast broja pacijenata koji boluju od hipertenzije liječenih u ruralnim područjima”. Porast njihova broja može značiti da je liječnička skrb pružena većem broju pacijenata kojima je potrebna pomoć (pozitivan porast), ali to isto tako može značiti da su te dvije bolesti postale češće u Maroku (negativan porast). Pokazatelji u svakom slučaju nisu bili usmjereni na mjerenje smanjenja nejednakosti.
4. Polazne vrijednosti pokazatelja često su bile netočne ili nisu postojale¹⁴. Točna polazna točka neophodna je za mjerenje napretka, kao i za procjenu toga jesu li ciljne vrijednosti ostvarive i dovoljno ambiciozne.
5. Polazne i ciljne vrijednosti pokazatelja bile su zastarjele¹⁵. Proces izrade programa trajao je otprilike godinu dana pa polazne vrijednosti više nisu bile utemeljene na stvarnom stanju te su ciljne vrijednosti ponekad već bile dostignute ili pred ostvarenjem u trenutku sklapanja sporazuma o financiranju¹⁶. Budući da polazne i ciljne vrijednosti nisu ažurirane u trenutku sklapanja ugovora o financiranju, plaćanja su se izvršavala u slučajevima u kojima se razvoj pogoršao, a ne poboljšao.

Poteškoće u pružanju potpore

Postojala su kašnjenja u pružanju potpore

Sud je ispitao jesu li aktivnosti provedene prema planu te jesu li ostvarenja postignuta kako je predviđeno.

Ostvarenja i dodatna potpora nisu uvijek bili pravovremeni

Ukupno gledajući, u sektorima obuhvaćenima revizijom reforme nisu uvijek napredovale u skladu s planom. Razlozi kašnjenja uglavnom su ležali u tome što zakonodavni prijedlozi nisu bili na vrijeme odobreni (u slučaju socijalne zaštite), činjenici da marokanski parlament još nije bio usvojio kodeks za kazneno pravo i kaznene postupke (u slučaju pravosuđa), nedostatku posebnog akcijskog plana (u slučaju zdravstva) te ograničenom dijalogu o politikama s privatnim sektorom (u slučaju PACC-a).

Budući da se kasnilo s provedbom reformi u sektorima pravosuđa i PACC-a, nekoliko isplata također je kasnilo u odnosu na prvotni plan. Unatoč kašnjenjima u provedbi aktivnosti povezanih sa socijalnom zaštitom tijekom prve godine provedbe Komisija nije smatrala potrebnim poduzeti korektivne mjere jer je postojala tehnička pomoć iz prijašnjih programa proračunske potpore. Komisija je produljila PACC za godinu dana, a program povezan s pravosuđem za dvije godine. Izvorno trajanje programa bilo je četiri godine (odnosno pet godina za program povezan s pravosuđem).

U sektorima obuhvaćenima revizijom programi proračunske potpore bili su nadopunjeni tehničkom pomoći i twinningom (između 2 % i 13 % iznosa proračunske potpore). Iako je dodatna potpora pružena u sektorima obuhvaćenima revizijom bila u skladu s ciljevima programa proračunske potpore, potpora se često počela pružati tek dvije do tri godine nakon sklapanja sporazuma o financiranju. Slijedom toga, njome se nije na odgovarajući način nadopunila proračunska potpora.

Ograničeni dokazi o dijalogu o sektorskim politikama

Sud je provjerio je li Komisija dijalogu o politikama pristupila strukturirano, što uključuje utvrđivanje jasnih ciljeva, čestu interakciju s marokanskim tijelima i vođenje zapisa o napretku.

Dijalog o politikama ključna je aktivnost povezana s proračunskom potporom te je jedna od glavnih komponenata ugovora o proračunskoj potpori, zajedno s prijenosom financijskih sredstava i jačanjem kapaciteta. Očekuje se da će se njime doprinijeti postizanju ciljeva programa proračunske potpore.

Unatoč tome što je politički dijalog obustavljen, sektorski dijalog (dijalog o sektorskim politikama) nastavio se odvijati između delegacije EU-a i određenih ministarstava (npr. marokanskih ministarstava zdravstva i socijalnog razvoja). Međutim, delegacija EU-a nije imala formaliziranu strategiju za dijalog o politikama s jasnim ciljevima. Nije bilo dokaza o tome da je dijalogom uzeto u obzir usklađivanje s nacionalnim sektorskim strategijama te nije bilo mnogo dokumentacije o održanim sastancima. Sastanci su se odvijali ad hoc, pritom vodeći računa o potrebama obiju strana. Dijalog o pravosuđu i PACC-u bio je minimalan.

Ministarstvo vanjskih poslova savjetovalo je ostalim ministarstvima da se ne izjašnjavaju otvoreno o bilo kakvoj potpori EU-a. Kontakti između ministarstava i delegacije EU-a nisu se uvijek odvijali na prikladnoj razini.

Komisija je provela nezadovoljavajuću procjenu rezultata

Sud je ispitao je li Komisija na odgovarajući način pratila provedbu programa i njihovu uspješnost te jesu li uvjeti za isplatu sredstava bili ispunjeni.

Promjenjive tranše često su se isplaćivale u slučajevima u kojima uvjeti nisu bili ispunjeni ili u kojima nije provjereno jesu li ispunjeni

Isplata promjenjivih tranši¹⁷ temeljila se na izvorima za provjeru propisanima sporazumom o financiranju i dogovorenima između Komisije i ministarstava u fazi izrade programa, kao i na drugim službenim izvorima koje je vlada stavila na raspolaganje. Unatoč tome, nekoliko izvora¹⁸ za provjeru navedenih u sporazumu o financiranju nije postojalo ili ih ministarstva nisu stavila na raspolaganje.

Od 54 ciljne vrijednosti iz uzorka Suda Komisija je za njih 33 smatrala da su ostvarene. Sud je ispitao način na koji je Komisija procijenila jesu li pokazatelji ostvareni prije plaćanja te je utvrdio sljedeće¹⁹:

1. Komisija je izvršila plaćanja na temelju ostvarenja 10 ciljnih vrijednosti, a da nije provjerila pouzdanost podataka koji su se upotrijebili za provjeru toga jesu li te ciljne vrijednosti ostvarene. Na primjer, dvije isplate u okviru PACC-a izvršene su na temelju broja samozaposlenih osoba iako delegacija EU-a nije provjerila točnost upotrjebljene baze podataka. Glavni kriterij bio je da su se osobe izjasnile kao samozaposlene, no to nije bilo dovoljno s obzirom na to da su se one kao takvima izjašnjavale na dobrovoljnoj osnovi. Podatci ministarstva financija pokazali su da je broj osoba koje su se same izjasnile kao samozaposlene približno dvostruko veći od broja samozaposlenih pojedinaca koji su prijavili svoje prihode za oporezivanje.
2. Komisija je izvršila plaćanja za sedam ciljnih vrijednosti koje su postignute na temelju polaznih vrijednosti koje nisu bile ažurirane. Na primjer, polazna vrijednost za pokazatelj povezan s porodima, na temelju koje su izvršene isplate 2017. godine, temeljila se na podatcima iz 2012. za program proračunske potpore sklopljen 2015. godine. Međutim, da su kao polazna vrijednost upotrjebljeni podatci iz 2014. godine, kad je broj poroda bio veći, bilo bi jasno da se stanje pogoršalo te bi plaćanja proračunske potpore bila niža.
3. Komisija je izvršila plaćanja za pet ciljnih vrijednosti koje nisu imali polazne vrijednosti u odnosu na koje bi se usporedio napredak. U dodatnih šest slučajeva isplate su se temeljile na neprikladnim izračunima. Na primjer, prilikom izračuna broja liječenih pacijenata koji boluju od dijabetesa nije se uzela u obzir postojeća situacija prije početka pružanja potpore EU-a.
4. U 15 slučajeva Komisija je izvršila isplate za ciljne vrijednosti bez napretka ili koje nisu bile postignute. Na primjer, jedna je ciljna vrijednost podrazumijevala povećanje broja liječnika opće medicine u ruralnim centrima primarne zdravstvene zaštite. Iako se taj broj zapravo smanjio, Komisija je isplatila potporu. Međutim, na temelju revizije koju je proveo Sud Komisija je za dvije od tih ciljnih vrijednosti započela s poduzimanjem potrebnih mjera za povrat isplaćenog iznosa.

U okviru promjenjivih tranša za sektore obuhvaćene revizijom isplaćen je ukupan iznos od oko 88 milijuna eura. Međutim, nedostatak strogih kontrola pri procjeni rezultata imao je financijski učinak od 6,79 milijuna eura. Nadalje, redovita plaćanja iznosila su 19,9 milijuna eura unatoč tome što se pripadajućim pokazateljima nije doprinijelo postizanju ciljeva programa proračunske potpore. Osim toga, iznos od 15,28 milijuna eura isplaćen je unatoč tome što nisu provedene dostatne provjere te su u obzir uzeti neprikladni izvori za provjeru. Prilog VI. sadržava detaljan pregled za svaki sektor.

Osim toga, preneseno je 14,64 milijuna eura iako uvjeti za prijenos navedeni u sporazumu o financiranju nisu ispunjeni. Ministarstva socijalnog razvoja i pravosuđa zatražila su da se u sljedeću godinu prenese evaluacija pet pokazatelja (u vrijednosti od 10 milijuna eura) te tri pokazatelja (u vrijednosti od 4,64 milijuna eura). Međutim, ministarstva za to nisu pružila nikakvo pisano obrazloženje niti je odgoda bila povezana s vanjskim čimbenicima.

Komisija nije uvijek temeljito pratila napredak

Napredni status dodijeljen Maroku od velike je političke važnosti i određuje opći okvir za odnose između EU-a i Maroka. Cilj je naprednog statusa ojačati taj odnos. Međutim, nije postojala službena evaluacija ostvarenih rezultata ili obuhvaćenih područja. Komisija planira tijekom 2019. provesti evaluaciju zemlje u području „potpore/pomoći EU-a u Maroku”.

Vanjski stručnjaci koje Komisija plaća obavljaju terenske posjete za svaki program proračunske potpore dva puta godišnje te na kraju svakog programa proračunske potpore. Daljnje postupanje po preporukama u njihovim se izvješćima ne odražava sustavno.

Delegacija EU-a uglavnom je pratila programe pri izvršenju isplata povezanih s postignućem pokazatelja, što je često bilo prekasno za uvođenje potrebnih ispravaka u slučaju kašnjenja. Međutim, u sektoru pravosuđa delegacija EU-a nije provela dostatno praćenje na operativnoj razini, što je utjecalo na isplatu promjenjive tranše (vidi okvir 3.).

Programima proračunske potpore nije ostvaren znatan učinak

Ciljevi proračunske potpore tek su djelomično ostvareni

U vrijeme provedbe revizije programi proračunske potpore i provedba povezanih ugovora još su uvijek bili u tijeku. Sud je ispitao u kojoj su mjeri postignute ciljne vrijednosti postavljene za programe proračunske potpore. Sud je procijenio napredak u postizanju ciljeva proračunske potpore u okviru četiriju sektora koji su obuhvaćeni revizijom, kao i poveznice između napretka i potpore koju pruža EU.

Ostvareno je manje od pola ciljnih vrijednosti proračunske potpore

Većina ciljnih vrijednosti programa proračunske potpore još uvijek nije bila postignuta, no programi proračunske potpore i provedba povezanih ugovora o tehničkoj pomoći i dalje su bili u tijeku. Procjena Suda razlikuje se od procjene delegacije EU-a u pogledu ostvarenja ciljnih vrijednosti. Prema delegaciji EU-a od 54 ciljne vrijednosti do kraja prosinca 2018. ostvareno je njih 62 %, dok je Sud utvrdio da je stopa ostvarenja 40 % (vidi sliku 7.). Komisija je tijekom faze izrade programa nekoliko neostvarenih ciljnih vrijednosti procijenila niskorizičnima.

Unatoč određenim unaprjeđenjima u sektoru zdravstva (vidi odlomak 76.), neki važni pokazatelji programa proračunske potpore i dalje nisu bili ostvareni: bolji pristup zdravstvenim centrima za ruralno stanovništvo, povećanje broja žena koje obavljaju porod u tim centrima, veća dostupnost lijekova u zdravstvenim centrima te prisutnost zdravstvene inspekcije u svakoj regiji.

U okviru sektora socijalne zaštite pet pokazatelja od njih devet bili su pokazatelji procesa te su u skladu s time na njih utjecala zakonodavna kašnjenja (vidi odlomak 50.). Kad je riječ o pokazateljima rezultata, sljedeće ključne ciljne vrijednosti još uvijek nisu bile postignute: trogodišnji plan proračuna za sektor socijalne skrbi, opće zdravstveno osiguranje za zaposlenike i zdravstveno osiguranje za samozaposlene osobe.

U okviru sektora pravosuđa na dva pokazatelja procesa utjecala su kašnjenja u odobravanju kaznenog zakona. Kad je riječ o pokazateljima rezultata, tek je jedan od osam predviđenih sudskih centara pušten u rad. Nemoguće je procijeniti jesu li ostvarene ciljne vrijednosti u okviru pravosudne pomoći jer izvori za provjeru identiteta korisnika (vlasnika kartice RAMED) nisu bili prikladni.

Prema delegaciji EU-a većina je ciljnih vrijednosti u okviru PACC-a ostvarena. Međutim, zbog nedostatka dokumentacije ili izostanka provjera koje je trebala provesti delegacija EU-a za pet pokazatelja u trenutku plaćanja nisu postojali dokazi o tome da su oni ostvareni (vidi prilog VI.).

Unatoč tome što je delegacija EU-a produljila rok za procjenu ostvarenja pokazatelja (vidi odlomak 51.), razina ostvarenja ciljnih vrijednosti i dalje je bila niska. Osim toga, Komisija je 2018. postavila manje ambiciozne ciljne vrijednosti za pet pokazatelja u sektoru pravosuđa, uklonila jedan pokazatelj u okviru PACC-a i smanjila ciljne vrijednosti drugih dvaju pokazatelja. Komisija je stoga pojednostavila uvjete za njihovo postizanje.

Proračunskom potporom nije pružena dovoljna potpora reformama

Financijska sredstva proračunske potpore u Maroku nisu povezana s određenom proračunskom linijom. Prema navodima Komisije²² to je uzrokovalo sve veće nezadovoljstvo u nekim ministarstvima zbog njihova mišljenja da napori koje su uložila nisu (ili nisu uvijek) bili nagrađeni dodatnim proračunskim sredstvima. Iako nacionalna tijela daju prednost proračunskoj potpori kao načinu pružanja pomoći, resorna ministarstva ne primjećuju dodanu vrijednost te potpore te daju prednost primanju tehničke pomoći jer je ona opipljivija. Nadalje, do 2018. nisu se izrađivale višegodišnje proračunska prognoze. Od 2019. postoji trogodišnji plan proračuna, koji se može uskladiti s višegodišnjim programima proračunske potpore.

Iako su stope izvršenja proračuna bile zadovoljavajuće, u proračunima ministarstava obuhvaćenih revizijom za razdoblje 2014. – 2016. te u slučaju ministarstva industrije za 2017. preostali su znatni iznosi koji se tek trebaju potrošiti (vidi sliku 8.). Godišnji proračuni ministarstava nisu se znatno povećali, a u slučaju ministarstva energetike proračun se smanjio (vidi sliku 9.). Time se dovodi u pitanje dodana vrijednost proračunske potpore.

Izvor: delegacija EU-a

Izvor: Europski revizorski sud.

Osim toga, proračunska potpora koju pruža EU čini tek mali dio bruto domaćeg proizvoda Maroka, čime se njezin utjecaj ograničava (vidi sliku 10.).

Za PACC javno je dostupna tek mala količina statističkih podataka. Na temelju izvješća koja izrađuju nacionalna tijela nije moguće na odgovarajući način pratiti sektorski napredak. Na primjer, delegaciji EU-a nedostaju godišnji statistički podatci u vezi s nizom ključnih brojčanih podataka za praćenje plana o ubrzanju industrije. Slijedom toga, teško je utvrditi dodanu vrijednost PACC-a.

Zdravstvo

Postignut je umjeren napredak u ostvarivanju ciljeva zdravstvenog programa. Još uvijek nije omogućen jednak pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer pokazateljima u okviru programa proračunske potpore nisu na odgovarajući način uzeti u obzir različiti uvjeti u javnom i privatnom sektoru te urbanim i ruralnim područjima.

Nije stavljen dovoljan naglasak na poboljšanje vještina zdravstvenih djelatnika ili privlačenje većeg broja studenata medicine u sektor zdravstva. Nadalje, poseban cilj uspostavljanja integriranog i pristupačnog elektroničkog informacijskog sustava zdravstvene zaštite nije bio ostvaren. Proračunskom potporom može se pružiti bolji odgovor na glavne uzroke u dugoročnom smislu (tj. broj medicinskog osoblja po stanovniku te nejednakosti između urbanih i ruralnih područja), dok će kratkoročni učinak potpore biti umjeren.

Socijalna zaštita

Potporom koju pruža EU potaknute su reforme u sektoru socijalne zaštite, no procjena ukupnog učinka bila je otežana zbog toga što se program proračunske potpore nalazi u ranoj fazi. S pomoću proračunske potpore utvrđena je jedinstvena sektorska politika socijalne zaštite, no njezinu provedbu otežala su zakonodavna kašnjenja.

Pozitivan je učinak programa proračunske potpore to što će se uvođenje pojedinačnih brojeva socijalnog osiguranja povezati s evaluacijom učinka programa Tayssir²³, Régime d’assistance Médicale i DAMM²⁴. Zahvaljujući tom pojedinačnom broju socijalnog osiguranja samo će prihvatljivi korisnici imati koristi od tih programa, što će imati znatan utjecaj na troškove programa. Osim toga, broj socijalnog osiguranja bit će polazište za sve socijalne usluge. U bližoj će budućnosti svakom pojedinačnom broju socijalnog osiguranja biti dodana komponenta za zaštitu od prijevara (s pomoću tehničke pomoći koju će pružati EU).

Pravosuđe

Vlada Maroka pokrenula je reforme već tijekom 2011., no zbog njihove složenosti provedba je bila spora, posebice za kazneni zakon, koji parlament nadzire već više od dvije godine. Te su reforme, međutim, veoma važne u pogledu zaštite ljudskih prava (uvjeti u zatvorima itd.). Prema izvješćima²⁵ organizacije Freedom House²⁶ sektor pravosuđa još se uvijek ne smatra nezavisnim.

Međunarodna komisija pravnika istaknula je u jednom od svojih izvješća²⁷ da istražni sudci i tužitelji redovito ne uzimaju u obzir odredbe zakona o kaznenom postupku kojima se istražni zatvor propisuje samo u posebnim slučajevima. 2017. godine 42 % zatvorenika bilo je u preventivnom pritvoru. Tim se izvješćem također potvrđuju izvješća organizacije Freedom House, u kojima se navodi da policijski postupci u vezi s pritvorom nisu usklađeni s obvezama Maroka u okviru međunarodnog prava.

Ukupno gledajući, ostvaren je umjeren napredak u ostvarenju ciljeva programa proračunske potpore u vidu nezavisnog sektora pravosuđa, boljeg pristupa pravima i pravosuđu, bolje sudske zaštite prava i sloboda te djelotvornijeg i učinkovitijeg sektora pravosuđa.

PACC

Povećanjem izvoza, rastom BDP-a, povećanjem izravnih stranih ulaganja te smanjenjem deficita tekućeg računa konkurentnost Maroka općenito se poboljšava. Maroko je također popravio svoj položaj na indeksu Svjetske banke „Doing Business” za 27 mjesta u razdoblju 2014. –2019. (vidi prilog VII.). U okviru 4. prikazano je pozitivno dostignuće u okviru PACC-a.

Postojala je i snažna politička volja za provedbom plana o ubrzanju industrije²⁸. Prema Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, unatoč velikom broju reformi i potpori za novoosnovana poduzeća i inovacije u Maroku je osnovano više međunarodnih poduzeća nego MSP-ova.

U Maroku je prisutan opsežan neformalni sektor (od oko 2,38 milijuna poslovnih jedinica²⁹). Slijedom toga, čak i ako bi se PACC-om formaliziralo njih 45 000, ne bi bilo riječ o znatnom broju. Osim toga, ne postoji jamstvo kojim bi se od samostalnih poduzetnika zahtijevalo da nakon primanja relevantne kartice službeno registriraju svoje aktivnosti (vidi odlomak 59., točku (a)). Potpora u okviru PACC-a ograničena je na 250 MSP-ova, dok u Maroku postoji oko 735 000 MSP-ova.

Osim toga, potporu je primilo tek 100 izvoznih poduzeća s prometom manjim od 5 milijuna dirhama (oko 460 000 eura). Postojeća gornja granica (od 5 milijuna dirhama) značila je da je 4260 poduzeća potencijalno bilo prihvatljivo (tj. 69 % izvoznih poduzeća). Budući da je cilj bila potpora za manja poduzeća, a financijska sredstva dopuštala su potporu za tek 100 poduzeća, bilo bi razumno postaviti nižu granicu.

Potpora EU-a nije dobila dovoljno vidljivo priznanje

Vidljivost financijske suradnje EU-a, posebice kad je riječ o ostvarenim rezultatima, bila je nedovoljna. Na primjer, nisu objavljena nikakva zajednička priopćenja za medije i nisu postojale naznake priznavanja potpore koju pruža EU. Tijekom obustave političkog dijaloga ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od ostalih ministarstava da se ne izjašnjavaju otvoreno o bilo kakvoj potpori EU‑a.

U sporazumu o financiranju u okviru programa socijalne zaštite postojao je uvjet povezan s komunikacijom i vidljivošću. Zdravstveni program imao je posebnu proračunsku liniju namijenjenu vidljivosti. Međutim, s organizacijom događanja u sektoru zdravstva započelo se tek 2019. godine. Dodatni pokazatelj, „pojačana komunikacija o reformi sektora pravosuđa i vidljivost potpore koju pruža EU” uvršten je u program povezanom s pravosuđem u dodatku od 20. prosinca 2018., s rokom do 31. prosinca 2018. za njegovo ostvarenje. Međutim, konferencije o reformi sektora pravosuđa već su organizirane prije potpisivanja dodatka te je od povećane vidljivosti koristi prije svega imalo ministarstvo pravosuđa.

Sporazum o financiranju u okviru PACC-a uključivao je uvjet o komunikaciji i vidljivosti. Od ministarstva se tražilo da sastavi i podnese komunikacijski plan kao uvjet za isplatu prve promjenjive tranše. Ministarstvo je također bilo obvezno dostaviti izvješće o provedbi komunikacijskog plana prije ili tijekom podnošenja zahtjeva za isplatu sljedeće promjenjive tranše. Ministarstvo je dostavilo plan, koji je Komisija odobrila, no nijedna od predloženih mjera još nije bila provedena na kraju prosinca 2018. te ministarstva zbog toga nisu snosila nikakve financijske posljedice.

Logotip EU-a nije bio postavljen na mrežnim stranicama korisnika u slučaju programa obuhvaćenih revizijom. Slijedom toga, u vidljivosti potpore EU-a Maroku nije se odrazila prisutnost EU-a kao jednog od najvećih donatora.

Umjeren napredak u vezi s ključnim izazovima

Sud je ispitao jesu li programi proračunske potpore pozitivno doprinijeli rješavanju međusektorskih pitanja i pitanja nejednakosti među regijama.

Postoje dokazi da se siromaštvo smanjilo, no ne i socijalne nejednakosti

Razina siromaštva³⁰ u Maroku znatno se smanjila od 2001. (vidi sliku 11.), no nema dostupnih podataka za razdoblje nakon 2014. godine. Unatoč tom smanjenju ne postoje dokazi da su se socijalne nejednakosti smanjile na nacionalnoj, urbanoj ili ruralnoj razini.

Izvor: Svjetska banka.

Usporedba Ginijevog koeficijenta³¹ (u razdoblju 2010. – 2017.) Maroka i svih drugih susjednih zemalja sa srednjim dohotkom za koje su dostupni podatci, kao i druge nedavne studije, kao što je studija koju su provele Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Afrička unija³² upućuju na to da su socijalne nejednakosti u Maroku i dalje velike. Međutim, uspješnost Maroka bila je prosječna u usporedbi s drugim zemljama sa srednjim dohotkom (vidi sliku 12.).

Izvor: Svjetska banka.

Umjeren napredak u području rodne ravnopravnosti i ljudskih prava

Iako je Maroko napredovao u području prava žena u posljednja dva desetljeća, i dalje zauzima 137. mjesto od 149 zemalja na popisu iz globalnog izvješća o rodnoj neravnopravnosti za 2018. koje je sastavio Svjetski gospodarski forum. Ustavne reforme u Maroku iz 2011. uključivale su nekoliko prijedloga za veće uključivanje žena u politiku i gospodarstvo. Unatoč tim očitovanjima žene su i dalje nedovoljno zastupljene na rukovodećim položajima, napuštaju obrazovanje ranije nego muški učenici i studenti te su i dalje zanemaren gospodarski resurs u Maroku.

Potpora EU-a usmjerena je na međusektorska pitanja kao što su rodna pitanja i ljudska prava na sljedeće načine:

1. akcijski plan EU-a (napredni status), kao i jedinstveni okvir za potporu, bili su izrazito usmjereni na rodnu ravnopravnost. Komisija je pratila očekivane rezultate u okviru godišnjeg postupka izvješćivanja o akcijskom planu za ravnopravnost spolova
2. Maroko je jedina zemlja koja u kojoj se provodi poseban program proračunske potpore za ravnopravnost spolova. Usprkos neujednačenim rezultatima programa proračunske potpore za razdoblje 2012. – 2016. u okviru kojeg je isplaćeno samo 48 % financijskih sredstava, za razdoblje 2018. – 2020. pokrenut je novi program. Evaluacijom prvog programa proračunske potpore povezanog s rodnim pitanjima utvrđeno je da taj program imao umjeren učinak na ostale sektore zbog nepostojanja pokazatelja rezultata. Osim toga, rodno osviještena politika mogla se provesti djelotvornije, dok se rodno uvjetovane gospodarske nejednakosti nisu smanjile
3. rodna pitanja uzeta su u obzir u okviru proračunske potpore za socijalnu zaštitu (dva pokazatelja od njih 15), pravosuđe (dva pokazatelja od njih 10) i zdravstvo (tri pokazatelja od njih 18). Kad je riječ o PACC-u, delegacija EU-a nije uspjela njime obuhvatiti rodna pitanja jer je ministarstvo bilo protiv njihova uključivanja
4. ljudska prava izričito su obuhvaćena samo sektorom pravosuđa (tri pokazatelja od njih 10), no nijedna od relevantnih ciljnih vrijednosti još nije ostvarena.

Unatoč tom usmjerenju napredak nije bio vidljiv tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom. Nadalje, procjena temeljnih prava koju je proveo EU upućuje na to da se situacija od 2014. nije popravila.

Umjeren napredak u području rodne ravnopravnosti potvrđen je podatcima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u vezi s indeksom rodne nejednakosti³³ i indeksom ljudskog razvoja³⁴ za muškarce i žene (vidi sliku 13.).

Izvor: Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Organizacija Freedom House također potvrđuje negativnu situaciju u Maroku u vezi s ljudskim pravima (vidi sliku 14.). Glavni su problemi koje navodi restriktivni zakon o tisku, nedostatak slobode interneta, nepostojanje prava na slobodno okupljanje te nedovoljna neovisnost sektora pravosuđa. Maroko je 2018. u području građanskih sloboda ostvario lošiji rezultat zbog oštrog odgovora države na velike prosvjede tijekom godine. Maroko se smatra „djelomično slobodnom” zemljom (vidi sliku 15.).

Izvor: Organizacija Freedom House.

Ukupni rezultat: 0 = najmanji stupanj slobode / 100 = najveći stupanj slobode

Izvor: Organizacija Freedom House.

Zaključci i preporuke

U okviru ove revizije ispitana je djelotvornost proračunske potpore koju je EU pružao za prioritetne sektore u Maroku. Komisija je provela prikladnu analizu rizika i procjenu potreba na temelju koje je zaključila da je proračunska potpora primjeren odabir instrumenta za pružanje pomoći. Međutim, Sud je zaključio da su dodana vrijednost koja se ostvaruje proračunskom potporom te mjera u kojoj se njome pruža potpora reformama ograničene zbog neoptimalne usmjerenosti, neodgovarajuće provedbe i nedovoljnog praćenja. Glavni nedostatci bili su povezani s načinom na koji su osmišljeni pokazatelji i procjenom rezultata. Nisu postignuta sva očekivana ostvarenja, a plaćanja se nisu uvijek temeljila na ostvarenju ciljnih vrijednosti. Koordinacija donatora bila je neujednačena. Nadalje, nisu postojali dokazi o tome da je proračunskom potporom pružena potpora djelotvornoj provedbi reformi.

Komisija je uzela u obzir potrebe koje su utvrđene u nacionalnim strategijama i strategijama EU-a. Međutim, Sud je utvrdio da su tri prioritetna sektora bila preširoko definirana te je slijedom toga proračunska potpora raspodijeljena na previše područja. To bi moglo smanjiti njezin učinak (vidi odlomke 25. i 26.). Komisija nije primijenila transparentnu metodu dodjele iznosa za sektorske programe proračunske potpore (vidi odlomak 27.). Komisija nije iskoristila razdoblje mirovanja u političkom dijalogu da ponovno procijeni svoje operativne prioritete u Maroku i osmisli jasnu strategiju (vidi odlomke 32. i 33.). Kad je riječ o koordinaciji donatora, države članice željele su očuvati vlastitu vidljivost umjesto usklađivanja svojih ciljeva s ciljevima EU-a (vidi odlomak 35.). Nadalje, postojalo je vrlo malo zajedničkih pokazatelja, misija ili evaluacija na razini EU-a i ostalih donatora u sektorima obuhvaćenima revizijom (vidi odlomak 38.).

Za sljedeći bi jedinstveni okvir za potporu Komisija i ESVD trebali:

1. smanjiti broj sektora i odrediti prioritetne sektore kako bi se uzeo u obzir cilj postizanja najvećeg mogućeg učinka pomoći EU-a
2. primijeniti transparentniju i bolje dokumentiranu metodu dodjele iznosa za sektorske programe proračunske potpore
3. poboljšati zajedničku izradu programa s državama članicama kako bi se povećale koordinacija i djelotvornost pomoći.

Preporučeni rok: lipanj 2021.

Komisija još nije izradila sveobuhvatan akcijski plan s podatcima o polaznim vrijednostima, pokazateljima rezultata i unaprijed utvrđenim ciljnim vrijednostima. Sud je utvrdio nedostatke u odabiru i uporabi pokazatelja, kao i uporabu pokazatelja ostvarenja umjesto pokazatelja ishoda/učinka te zastarjele polazne vrijednosti ili njihov izostanak (vidi odlomke 47. i 48.).

Komisija i ESVD bi trebali poboljšati uporabu uvjetovanosti na sljedeće načine:

1. utvrđivanjem konkretnih i relevantnih pokazatelja uspješnosti s ambicioznim ciljnim vrijednostima kako bi se pružila potpora reformama i dokazao napredak/rezultati
2. povećanjem uporabe pokazatelja usmjerenih na ishode
3. utvrđivanjem jasnijih, relevantnijih i ažuriranijih polaznih vrijednosti za sve pokazatelje.

Preporučeni rok: prosinac 2020.

Delegacija EU-a nije imala formaliziranu strategiju za dijalog o politikama s jasnim ciljevima te sastanci s ministarstvima nisu bili sustavno dokumentirani. Kontakti između ministarstava i delegacije EU-a nisu se uvijek odvijali na prikladnoj razini (vidi odlomke 54. – 56.).

Komisija i ESVD trebali bi ojačati okvir za dijalog o politikama usvajanjem strategije za dijalog o politikama u svim područjima u kojima EU pruža potporu, za što je potrebno sljedeće:

1. jasnija i prikladnija definicija ciljeva i očekivanih rezultata dijaloga
2. sastavljanje zapisnika
3. procjena postignuća ostvarenih zahvaljujući strategiji za dijalog o politikama.

Preporučeni rok: prosinac 2020.

Procjenu mjere u kojoj su dostignute ciljne vrijednosti povezane s pokazateljima koju je obavljala Komisija otežali su nedostatci kao što su plaćanja izvršena bez provjere pouzdanosti podataka, neprikladni izračuni, plaćanja izvršena u slučajevima u kojima nisu dostignute ciljne vrijednosti i isplate izvršene unatoč nedovoljnom napretku. Osim toga, u sljedeću je financijsku godinu preneseno 14,64 milijuna eura iako uvjeti za prijenos navedeni u sporazumu o financiranju nisu bili ispunjeni (vidi odlomke 58. – 61.).

Komisija bi trebala unaprijediti postupke provjere plaćanja na sljedeće načine:

1. primjenom odgovarajuće metode izračuna (u slučajevima u kojima je to relevantno)
2. isplatom sredstava samo u slučajevima u kojima postoji pouzdan dokaz da je ciljna vrijednost zaista dostignuta
3. prenošenjem ciljnih vrijednosti i povezanih plaćanja u drugo razdoblje samo ako korisnici pruže obrazloženje da su kašnjenja uzrokovana vanjskim čimbenicima.

Preporučeni rok: prosinac 2020.

Sud je ustanovio nedostatke u načinu na koji je Komisija pratila operacije proračunske potpore. Na primjer, Komisija je uglavnom pratila programe pri izvršenju isplata povezanih s postignućem pokazatelja, što je često bilo prekasno za uvođenje ispravaka u slučaju kašnjenja (vidi odlomke 47. i 62. – 64.).

Komisija bi trebala poboljšati praćenje operacija proračunske potpore na sljedeće načine:

1. povećanjem primjene terenskih posjeta za praćenje programa
2. jačanjem procjena sektorskih strategija i praćenjem njihove provedbe uporabom pokazatelja za sektorske strategije
3. službenim daljnjim postupanjem po preporukama koje su iznijeli vanjski stručnjaci te provedbom onih preporuka koje se smatraju relevantnima.

Preporučeni rok: prosinac 2020.

Ostvareno je manje od pola ciljnih vrijednosti proračunske potpore (vidi odlomke 66. – 71.). Iako je postignut napredak u vezi s ostvarivanjem ciljeva programa proračunske potpore u sektorima obuhvaćenima revizijom, bio je umjeren (vidi odlomke 72. – 86.). Poboljšalo se izvršenje proračuna ministarstava, no preostali su znatni iznosi koji se tek trebaju potrošiti. Time se dovodi u pitanje dodana vrijednost proračunske potpore (vidi odlomke 73. i 74.).

Vidljivost potpore koju EU pruža Maroku bila je nedovoljna. U program proračunske potpore u području socijalne zaštite uključen je opći uvjet koji se odnosio na vidljivost. Akcijski plan čija je izrada propisana sporazumom o financiranju u okviru PACC-a sastavljen je, no nije proveden. U sektoru pravosuđa jedan pokazatelj povezan s vidljivošću dodan je kasnije, no u trenutku potpisivanja dodatka relevantne ciljne vrijednosti već su bile ostvarene. U okviru zdravstvenog programa predviđen je proračun za vidljivost, no s organizacijom događanja započelo se tek 2019. godine (vidi odlomke 87. – 90.).

Komisija i ESVD trebali bi u programima proračunske potpore predvidjeti uvjete ili pokazatelje povezane s vidljivošću kako bi se zajamčilo javno promicanje potpore koju EU pruža Maroku. Ti bi uvjeti i pokazatelji trebali biti obvezan uvjet za isplatu sredstava utvrđen u sporazumu o financiranju.

Preporučeni rok: lipanj 2020.

Potpora EU-a bila je usmjerena na međusektorska pitanja kao što su rodna pitanja i ljudska prava. Unatoč tom usmjerenju napredak vidljiv tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom bio je tek umjeren (vidi odlomke 94. – 98.).

Revizorski sud usvojio je ovo izvješće na sastanku održanom u Luxembourgu 14. studenoga 2019.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik

Prilozi

Prilog I. – Važne faze suradnje između EU-a i Maroka

Izvor: Europski revizorski sud.

Prilog II. – Odluke, ugovori i plaćanja u okviru programa proračunske potpore (2014. – 2018.)
[Europski instrument za susjedstvo – proračunska linija 22 04]

Prilog III. – Financiranje iz drugih instrumenata EU-a (2014. – 2018.)

Prilog IV. – Pregled ugovora/projekata obuhvaćenih revizijom

Prilog V. – Ciljevi programa proračunske potpore

Prilog VI. – Problematična pitanja u vezi s isplatom promjenjivih tranši

Prilog VII. – Kretanja ključnih pokazatelja

Izvor: Europski revizorski sud.

Prilog VIII. – Ocjene aspekata povezanih s ugovorima o proračunskoj potpori po sektorima

Pokrate i skraćeni nazivi

ENI: Europski instrument za susjedstvo

EPS: Europska politika susjedstva

ESVD: Europska služba za vanjsko djelovanje

EU: Europska unija

MSP: Mala i srednja poduzeća

PACC: Programme d’appui à la croissance verte et la compétitivité du Maroc (program za potporu zelenom rastu i konkurentnosti Maroka)

Sud EU-a: Sud Europske unije

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Bettina Jakobsen i koje je specijalizirano za rashodovna područja vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa. Reviziju je predvodio član Suda Hannu Takkula, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Turo Hentila, ataše u njegovom uredu Helka Nykaenen, voditeljica radnog zadatka Kim Hublé te revizori Aurélia Petliza i Dirk Neumeister.

Bilješke

¹ Izvor: podatci Komisije za 2017. (GU za trgovinu).

² Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava – Univerzalni periodički pregled za Maroko iz svibnja 2017.

³ „Euro-mediteranski sporazum o uspostavi pridruživanja između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Kraljevine Maroko, s druge strane” – SL L 70, 18.3.2000., str. 2.

⁴ Document conjoint UE-Maroc sur le renforcement des relations bilatérales/ Statut Avancé (13653/08) (Zajednički dokument EU-a i Maroka o jačanju bilateralnih odnosa / napredni status).

⁵ Presuda Općeg suda EU-a od 10. prosinca 2015. (predmet T-512/12).

⁶ 2012/497/EU: Odluka Vijeća, (SL L 241, 7.9.2012., str. 2.).

⁷ Presuda Suda EU-a od 21. prosinca 2016. (predmet C-104/16 P).

⁸ Presuda Suda EU-a od 27. veljače 2018. (predmet C-266/16).

⁹ 65 % predviđenih rashoda i 72 % plaćanja.

¹⁰ Jedinstveni okvir za potporu za razdoblje 2014. – 2017. Podsektori uključuju, na primjer, zdravstvo, obrazovanje, pravosuđe i ruralni razvoj.

¹¹ „Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu” (COM(2011) 637 final).

¹² Okvirne dodjele predviđene jedinstvenim okvirom za potporu, razina financiranja na kojoj EU može jamčiti dostatan učinak politika, dodatna financijska sredstva potrebna za provedbu strategija, kapacitet za iskorištavanje financijskih sredstava i druge intervencije dionika.

¹³ Sastanak marokanskih tijela koji vode ministar vanjskih poslova, visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, povjerenik EU-a za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju te predstavnici država članica.

¹⁴ Od 54 ciljne vrijednosti koje su se uzimale u obzir za isplatu, njih 24 trebalo je imati prikladnu polaznu vrijednost. Međutim, polazna je vrijednost bila utvrđena za svega sedam ciljnih vrijednosti. Za osam ciljnih vrijednosti polazna vrijednost bila je netočna ili nije postojala, dok je za devet ciljnih vrijednosti bila zastarjela.

¹⁵ Polazna vrijednost bila ja zastarjela za devet ciljnih vrijednosti od njih 24 koje su je trebale imati. Od 54 ciljne vrijednosti koje su se uzimale u obzir za isplatu, osam ih je već bilo ostvareno prije potpisivanja sporazuma o financiranju.

¹⁶ Faza izrade programa zahtijeva mnogo vremena (oko godinu dana) te mora proći kroz različite razine odobrenja. Komisija nije dovoljno fleksibilna da mijenja ciljne vrijednosti ili pokazatelje na kraju pregovaračkog postupka.

¹⁷ Vidi okvir 1.

¹⁸ 12 ciljnih vrijednosti od njih 42 na koje je to bilo primjenjivo (tj. 29 %).

¹⁹ Određena ciljna vrijednost može biti obuhvaćena jednom točkom ili više njih.

²⁰ To je obuhvaćalo uspostavu žalbenog suda u Guelmimu te 13 prvostupanjskih sudova (uspostavom prvostupanjskog suda u Tahenaoutu te preoblikovanjem 12 sudskih centara u prvostupanjske sudove, uključujući u Sidi Ifniju).

²¹ Prema izvješću o posjetu stručnjaka (iz studenoga 2017.) koje je odobrila Europska komisija predmetna stopa provedbe od 60 % proizlazi iz smanjenja broja sudskih centara sa 120 na 72 (od kojih je 8 trebalo biti aktivirano) u skladu s odlukom na razini ministarstva.

²² Europska Komisija – Dokument za raspravu: pregled instrumenta proračunske potpore u Maroku, ožujak 2015. i listopad 2018.

²³ Nacionalni program za potporu učenju.

²⁴ Nacionalni program za izravnu potporu udovica s djecom.

²⁵ Npr. https://freedomhouse.org/report/freedom-world/2018/morocco.

²⁶ Organizacija Freedom House nevladina je organizacija koja provodi istraživanja i zagovara demokraciju, političku slobodu i ljudska prava.

²⁷ Međunarodna komisija pravnika, „Reform the criminal justice system in Morocco: strengthen pre-trial rights, guarantees and procedures” (Reforma kaznenopravnog sustava u Maroku: jačanje prava, jamstava i postupaka prije suđenja) (travanj 2017.).

²⁸ Riječ je o jednoj od glavnih strategija vlade Maroka koja je bila usmjerena na (i) povećanje broja radnih mjesta u sektoru industrije, (ii) promjenu strukture gospodarstva Maroka povećanjem udjela industrije u BDP-u, (iii) povećanje izvoza industrijskih proizvoda, (iv) povećanje stranih izravnih ulaganja u industriju te (v) povećanje produktivnosti u tom sektoru.

²⁹ Na temelju istraživanja koje je 2014. provela Opća konfederacija poduzeća u Maroku.

³⁰ Siromašnima se smatraju oni pojedinci čiji su potrošački izdatci niži od nacionalnog praga siromaštva (2,15 dolara dnevno) (izvješće Svjetske banke pod naslovom country diagnostics iz lipnja 2018.).

³¹ Ginijev koeficijent koristi se za mjerenje raspodjele dohotka u percentilima u određenom stanovništvu. Veći Ginijev koeficijent upućuje na veće nejednakosti u zemlji, što znači da pojedinci s visokim dohotkom primaju puno veći postotak ukupnog dohotka stanovništva od prosječnog postotka po stanovniku.

³² African Development Dynamics 2018 (Dinamika afričkog razvoja 2018.), 11. srpnja 2018.

³³ Složeni indeks kojim se izražava nejednakost između žena i muškaraca s obzirom na tri dimenzije: reproduktivno zdravlje, jačanje položaja i tržište rada; 100 % = nejednakost i 0 % = jednakost.

³⁴ Složeni indeks kojim se mjeri prosječno postignuće u trima osnovnim dimenzijama ljudskog razvoja – dug i zdrav život, znanje i pristojan životni standard.

Kronologija

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

© Europska unija, 2019.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom Europska unija dopuštenje treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

Kontakt s EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.