Tematsko izvješće
Centri izvrsnosti EU-a za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost: potrebno je ostvariti veći napredak
O izvješću Inicijativa EU-a za centre izvrsnosti u području kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) sigurnosti glavni je program za ublažavanje KBRN prijetnji i rizika koji dolaze iz područja izvan EU-a. Iako postoji tek mali rizik od tih prijetnji, postoje naznake da ih je sve više te, kada bi došlo do njihova ostvarivanja, njihov učinak na zdravlje, okoliš i gospodarstvo na svjetskoj razini mogao bi biti velik. Cilj je Inicijative ojačati kapacitete partnerskih zemalja s pomoću namjenskih projekata i mreže za suradnju. Sud je ispitao je li Inicijativa EU-a za KBRN sigurnost doprinijela ublažavanju KBRN prijetnji, zaključivši da jest, ali i da preostaju brojni izazovi. Sud je iznio niz preporuka za poboljšanje Inicijative.
 |
Sažetak
IU svrhu ublažavanja kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) rizika koji prijete iz područja izvan njegovih granica, EU od 2010. godine provodi Inicijativu EU-a za centre izvrsnosti u području KBRN sigurnosti (u daljnjem tekstu: „Inicijativa”). Riječ je o najopsežnijem civilnom programu vanjske sigurnosti EU-a koji se financira iz Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te njegov proračun za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 130 milijuna eura. Inicijativa je jedan od glavnih instrumenata1 za ublažavanje KBRN prijetnji i rizika koji dolaze iz područja izvan EU-a.
IIKako bi se procijenilo u kojoj je mjeri Inicijativa doprinijela ublažavanju KBRN rizika koji prijete iz područja izvan EU-a, Sud je ispitao pristup upravljanju rizicima, provedbu Inicijative u partnerskim zemljama te sustave za praćenje i evaluaciju. U sklopu tog postupka Sud je provjerio provedbu preporuka iz svojeg tematskog izvješća br. 17/2014 („Može li inicijativa za centre izvrsnosti EU-a djelotvorno pridonijeti smanjenju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih opasnosti koje dolaze iz područja izvan EU-a?”), u kojem je riječ o uspostavi predmetne inicijative.
IIISud je zaključio da je Inicijativa doprinijela ublažavanju tih KBRN prijetnji, ali i da preostaju brojni izazovi. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) u potpunosti su provele tri preporuke od njih šest iznesenih u tematskom izvješću Suda br. 17/2014, dok su dvije provele djelomično. Partnerske zemlje sada su više uključene u pokretanje i provedbu projekata, unaprijeđena je organizacija na regionalnoj razini te je poboljšana suradnja između donositelja odluka i provedbenih tijela. Iako je ostvaren određen napredak, uloga delegacija EU-a i brzina provedbe projekata još nisu na zadovoljavajućoj razini. Jedna od prethodnih preporuka Suda, koja se odnosila na usmjeravanje većine sredstava EU-a na područja od najveće važnosti za sigurnost EU-a i koju je Komisija prihvatila, još nije provedena.
IVJoš nije razrađen odgovarajući pristup upravljanju rizicima u vezi s aktivnostima u sklopu Inicijative, kako na razini Inicijative u cjelini, tako ni za fazu odabira projekata, niti za utvrđivanje potreba partnerskih zemalja.
VKomisija omogućuje partnerskim zemljama pristup alatima i metodologiji kako bi im pomogla da procijene vlastite potrebe i izrade nacionalne akcijske planove za ublažavanje KBRN rizika. Međutim, ne pružaju se dostatne smjernice o tome kako bi trebalo utvrđivati rizike i kojima bi trebalo dati prednost. Unatoč tom nedostatku, upitnik za procjenu potreba i nacionalni akcijski planovi i dalje su ključni elementi na kojima se Inicijativa temelji. Međutim, Komisija ne može dovoljno brzo odgovoriti na sve zahtjeve partnerskih zemalja za pomoć pri utvrđivanju njihovih potreba i određivanju onih kojima bi trebalo dati prednost, zbog čega se pojavljuje rizik od znatnih kašnjenja s pripremom upitnika i akcijskih planova.
VIU partnerskim zemljama razrađen je niz aspekata Inicijative te su na temelju prijašnjih preporuka Suda uvedena određena poboljšanja. Inicijativom se promiče kultura sigurnosti i suradnje. U većini partnerskih zemalja uspostavljeni su nacionalni timovi za KBRN sigurnost. Projektima je postignuta većina planiranih ostvarenja, pri čemu su dionici osobito cijenili aktivnosti jačanja operativnih kapaciteta.
VIIRegionalna je suradnja pokrenuta, no još je nedostatna. Naime, interakcija partnerskih zemalja nije zadovoljavajuća te se one prvo žele posvetiti vlastitim nacionalnim potrebama.
VIIIOtkako je Sud objavio tematsko izvješće br. 17/2014, delegacije EU-a više su uključene u relevantne aktivnosti. Međutim, delegacije EU-a nisu dovoljno aktivno promicale Inicijativu i poticale političke strukture da se angažiraju. Pitanja u vezi s KBRN sigurnošću nisu se sustavno uključivala u dijalog o relevantnom području politike, kao ni u sigurnosni ili politički dijalog. Interakcija među glavnim upravama Komisije i s donatorima, posebno u pogledu financijskih sredstava koja bi se mogla staviti na raspolaganje, bila je ograničena opsega.
IXZbog nedostatka jasnih ciljeva, relevantnih pokazatelja i podataka prikupljenih na terenu otežana je procjena ishoda i učinka projekata, kao i Inicijative u cjelini.
XInternetski portal o KBRN sigurnosti ima znatan potencijal kao operativna baza podataka za provedbu aktivnosti u sklopu Inicijative i upravljanje tim aktivnostima, ali još nije postao djelotvoran, cjelovit, ažuriran i strukturiran registar aktivnosti, stečenog iskustva i najbolje prakse.
XIStoga Sud preporučuje Komisiji i ESVD-u da:
- određuju prioritetne aktivnosti na temelju procjene sistemskih rizika
- stave veći naglasak na regionalnu dimenziju Inicijative
- stave još veći naglasak na ulogu delegacija EU-a u Inicijativi
- utvrde moguća područja sinergije i druge dostupne izvore financiranja
- povećaju stupanj odgovornosti za aktivnosti i rezultate te njihovu vidljivost, i to boljim praćenjem i evaluacijom
- ažuriraju internetski portal kako bi se omogućio jednostavan pristup svim informacijama o aktivnostima u sklopu Inicijative.
Uvod
01Incidenti kao što su nedavna uporaba plinova sarina i klora u Iraku i Siriji te živčanog bojnog otrova VX u zračnoj luci u Kuala Lumpuru u veljači 2017., širenje virusa ebole u zapadnoj Africi u razdoblju 2014. – 2016. te taljenje jezgre nuklearnog reaktora u Fukushimi 2011. godine neugodan su podsjetnik na opasnosti koje mogu uzrokovati kemijski, biološki, radiološki i nuklearni (KBRN) rizici. Neovisno o tome otpuste li se ili pojave nesretnim slučajem ili namjernim djelovanjem, kemijska sredstva, pandemične i epizootske bolesti te radiološke i nuklearne tvari mogu biti ozbiljna prijetnja zdravlju, okolišu i gospodarstvu u čitavom svijetu.
02Iako Komisija smatra da je vjerojatnost ostvarivanja KBRN prijetnji mala, učinak takvih događaja može biti velik2. Većina međunarodne zajednice potpisala je međunarodne sporazume i konvencije3 kojima se uređuje uporaba KBRN oružja i materijala, no jedan dio država ih ne primjenjuje, a neke još nisu ratificirale te sporazume. Već su zabilježeni slučajevi nabave i zlouporabe KBRN sredstava te se u nadolazećim godinama očekuje sve veća prijetnja4. Osim zlouporabe KBRN tvari, moguće su i prirodne nepogode te nesreće izazvane ljudskim djelovanjem.
03Na razini EU-a, za koordinaciju unutarnje politike EU-a za KBRN sigurnost5, čiji je cilj ublažiti povezane prijetnje i rizike, zadužena je Glavna uprava Komisije za migracije i unutarnje poslove (GU HOME). Budući da KBRN prijetnje ne poznaju granice, EU ne može ograničiti svoje djelovanje na područje EU-a. Naime, Europsko vijeće, Vijeće Europske unije6 i Europski parlament7 u više su navrata naglasili važnost povezivanja unutarnje i vanjske sigurnosne politike EU-a, koje obuhvaćaju i KBRN sigurnost. Europska komisija također je istaknula da „vanjsko djelovanje EU-a mora odražavati i nadopunjavati unutarnju sigurnost EU-a te joj doprinositi”8. Sve veća potpora sigurnosnim sektorima jasno je izražena u Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku9 iz 2016. godine.
04Inicijativa EU-a za centre izvrsnosti u području KBRN sigurnosti (u daljnjem tekstu: „Inicijativa”), kojom upravlja Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj (GU DEVCO), glavni je – ali ne i jedini – program za ublažavanje KBRN prijetnji koje dolaze iz područja izvan EU-a. GU DEVCO provodi i druge mjere za ublažavanje tih prijetnji, kao što su unaprjeđenje sustava za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom (KBRN materijala koji se upotrebljavaju u civilne i vojne svrhe) i stvaranje primamljivih poslovnih mogućnosti za znanstvenike koji imaju znanja o tehnologiji s dvojnom namjenom kako se to znanje ne bi zloupotrebljavalo.
05Glavni je cilj Inicijative jačanje dugoročnih kapaciteta nacionalnih i regionalnih tijela te upravnih tijela zaduženih za otklanjanje KBRN prijetnji, kao i poticanje trajne suradnje među tim tijelima10. U sklopu Inicijative uglavnom se financiraju projekti za jačanje kapaciteta, ali se pomoć u okviru nje ne pruža isključivo projektima. Njezina je glavna svrha uspostava i konsolidacija mreža za KBRN sigurnost (odnosno centara izvrsnosti) koje omogućuju suradnju među partnerskim zemljama i unutar njih. Osnovu mreže čine regionalna tajništva, na razini kojih se razmjenjuju znanje i stručno iskustvo.
06Inicijativa je, u financijskom smislu, jedinstvena najopsežnija mjera u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP)11 i najopsežniji civilni program vanjske sigurnosti EU-a. S pomoću instrumenta IcSP radi se na rješavanju pitanja u vezi sa sukobima, mirom i sigurnošću „koja se ne mogu djelotvorno rješavati s pomoću drugih instrumenata EU-a za suradnju”12.
07Proračun za Inicijativu za razdoblje 2009. – 2013. iznosio je 109 milijuna eura, a za razdoblje 2014. – 2020. 130 milijuna eura. Drugim riječima, prosječni iznos sredstava smanjio se sa 22 milijuna eura godišnje u prvom razdoblju na 19 milijuna eura godišnje u drugom (vidi prilog I.).
08Inicijativa je pokrenuta u svibnju 2010.13 Sud je njezinu uspostavu ispitao u tematskom izvješću br. 17/2014: „Može li inicijativa za centre izvrsnosti EU-a djelotvorno pridonijeti smanjenju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih opasnosti koje dolaze iz područja izvan EU-a?”. Došlo se do zaključka da se s pomoću Inicijative to može postići, no da je prethodno potrebno do kraja utvrditi nekoliko elemenata (vidi prilog II.). Iako je organizacijska struktura Inicijative donekle promijenjena u odnosu na razdoblje tijekom kojeg je Sud obavio prethodnu reviziju, i dalje je složena jer se oslanja na široku mrežu tijela EU-a (Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD), GU DEVCO, Zajednički istraživački centar (JRC)), aktera nepovezanih s EU-om (Međuregionalni istraživački institut Ujedinjenih naroda za kriminal i pravdu (UNICRI), upravljački tim, regionalna tajništva, nacionalni timovi), stručnjaka za KBRN sigurnost, civilnih i vojnih dionika te drugih međunarodnih organizacija (vidi sliku 1.). Najveća promjena u odnosu na prethodnu reviziju očituje se u većoj uključenosti JRC-a i stručnjaka na terenu koje angažira GU DEVCO.
Slika 1
Pregled organizacijske strukture Inicijative za centre izvrsnosti
Izvor: Europski revizorski sud.
U takvoj organizacijskoj strukturi, koja uključuje brojne dionike u području KBRN sigurnosti, kombiniraju se pristup predlaganja projekata s niže razine te nacionalni i regionalni pristup, što Inicijativu čini jedinstvenim takvim mehanizmom potpore. Vlade partnerskih zemalja imenuju „nacionalnu osobu za kontakt” koja djeluje kao njihov glavni predstavnik u Inicijativi i koja je odgovorna za interakciju s dionicima u području KBRN sigurnosti na nacionalnoj razini (nacionalnim timom, korisnicima projekata i drugim lokalnim akterima), kao i na međunarodnoj razini.
10Osnovu centara izvrsnosti čini osam regionalnih tajništva (vidi prilog III.). Regionalna tajništva platforme su za promicanje i omogućavanje lakše suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadužena su za interakciju s nacionalnim osobama za kontakt u svojim regijama i pružanje potpore tim osobama, kao i za organizaciju regionalnih okruglih stolova, omogućavanje lakše razmjene informacija, određeni stupanj praćenja, regionalne aktivnosti i promidžbu Inicijative.
Opseg revizije i revizijski pristup
11Jedan od glavnih ciljeva ove revizije uspješnosti Inicijative EU-a za centre izvrsnosti u području KBRN sigurnosti bio je praćenje mjera koje su ESVD i Komisija poduzeli kako bi proveli preporuke iz tematskog izvješća Suda br. 17/2014, u kojima je stajalo da je potrebno:
- usredotočiti sredstva EU-a na područja koja imaju najveću važnost za sigurnost EU-a
- povećati kapacitete regionalnih tajništva
- proširiti ulogu delegacija EU-a
- uključiti partnerske zemlje u pokretanje i provedbu projekata
- skratiti vrijeme koje protekne između podnošenja prijedloga projekata i početka njihove provedbe
- poboljšati suradnju između tijela koja donose odluke i provedbenih tijela.
Prethodna revizija Suda bila je usmjerena na uspostavu Inicijative, no u kontekstu ove revizije proširen je njezin opseg kako bi se obuhvatilo i procjenu pristupa upravljanju rizicima, provedbu Inicijative u partnerskim zemljama te sustave za praćenje i evaluaciju. Cilj Suda bio je odgovoriti na sljedeće pitanje: je li Inicijativa za centre izvrsnosti u znatnoj mjeri doprinijela ublažavanju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih rizika koji prijete iz područja izvan EU-a?
13Kako bi odgovorio na to pitanje, Sud se usredotočio na tri potpitanja:
- Jesu li Komisija i ESVD usvojili odgovarajući pristup upravljanju rizicima?
- Je li Inicijativa na zadovoljavajući način razrađena u partnerskim zemljama?
- Jesu li uspostavljeni djelotvorni sustavi praćenja i evaluacije s pomoću kojih je moguće utvrditi i procijeniti rezultate Inicijative za centre izvrsnosti te izvijestiti o njima?
Revizija se provodila u razdoblju od veljače do listopada 2017. Sud je pregledao popratnu dokumentaciju i obavio razgovore s predstavnicima Komisije (GU DEVCO, JRC, GU ECHO, GU NEAR i GU HOME), ESVD-a, UNICRI-ja i upravljačkog tima te sa sudionicima 5. međunarodnog sastanka nacionalnih osoba za kontakt u Bruxellesu.
15Sud je obavio i revizijske posjete trima partnerskim zemljama: Gruziji (u lipnju 2017.), Jordanu i Libanonu (u rujnu 2017.). Sve tri zemlje obuhvaćene su susjedskom politikom, koja je jedno od prioritetnih područja Inicijative, a u Gruziji i Jordanu nalaze se i regionalna tajništva14. Sud je obavio razgovore s čelnicima regionalnih tajništva, regionalnim koordinatorima, stručnjacima za tehničku pomoć na terenu, nacionalnim osobama za kontakt i predstavnicima delegacija EU-a te s 15 korisnika projekata i trima izvođačima (provoditeljima projekata EU-a). Provedena je anketa među svim regionalnim tajništvima (njih 8) i među uzorkom drugih dionika (koji su navedeni u nastavku) kako bi se prikupile opće informacije o Inicijativi. Sud je analizirao sve pisane odgovore:
- regionalnih tajništva (odgovore je poslalo njih 5 od 8)
- nacionalnih osoba za kontakt (odgovore je poslalo njih 11 od 18)
- delegacija EU-a (odgovore je poslalo njih 14 od 18)
- provoditelja projekata (odgovore je poslalo njih 6 od 7)
- kontaktnih točaka EU-a za KBRN sigurnost (odgovore je poslalo njih 5 od 10).
Opažanja
Utvrđivanje prioritetnih aktivnosti još se ne obavlja na temelju procjene rizika
Potrebno je hitno odrediti prioritetne aktivnosti i rashode
16Kako bi se zajamčila optimalna upotreba ograničenih resursa, Sud je u tematskom izvješću br. 17/2014 preporučio da se prednost da financiranju područja od najveće važnosti za sigurnost EU-a. Prema navodima GU-a HOME, najizravniji KBRN rizici za sigurnost EU-a dolaze s Bliskog istoka i iz zemalja istočnog partnerstva15, a potom i iz sjevernoafričkih zemalja, koje zajedno čine 20 % partnerskih zemalja. Unatoč tome, prioritetna zemljopisna područja koja je odredio GU DEVCO (jugoistočna i istočna Europa, Bliski istok, sjeverna Afrika – Sahel, afričko-atlantsko pročelje te istočna i središnja Afrika) obuhvaćaju 70 % partnerskih zemalja, od kojih se mnoge ne smatraju izvorom najizravnijih KBRN rizika za EU.
17Štoviše, GU DEVCO i ESVD potiču i druge partnerske zemlje da pristupe Inicijativi. Slijedom toga, broj partnerskih zemalja i dalje bilježi rast umjesto da se većina aktivnosti usmjeri na manji broj zemalja16. Do listopada 2017. broj partnerskih zemalja povećao se od prethodnog revizijskog posjeta Suda za 15, odnosno s 43 na 58 zemalja (vidi prilog IV.) te je zanimanje za Inicijativu sve veće17. Budući da su resursi ograničeni, uključivanje novih zemljopisnih područja u konačnici znači manju prosječnu pomoć po državi.
18Tijekom razdoblja izrade tematskog izvješća br. 17/2014, Sud je ispitao sustave za odabir i provedbu prvih 40 projekata. Napravljena je usporedba raspodjele financijskih sredstava za projekte od br. 1 do br. 40 (prvo razdoblje) s raspodjelom za projekte od br. 41 do br. 60 (drugo razdoblje). Iz slike 2. vidljivo je da je za područje jugoistočne i istočne Europe, koje se smatra jednim od prioriteta EU-a, sveukupno izdvojeno najviše financijskih sredstava za projekte (21 %), ali i da je u posljednjem razdoblju to područje primilo manje sredstava. Od projekta br. 41 nadalje najviše sredstava izdvojeno je za afričko-atlantsko pročelje, koje – uz iznimku Maroka – nije obuhvaćeno susjedskom politikom. Jugoistočna Azija treći je najveći korisnik financijskih sredstava, iako ta regija nije jedno od područja s prioritetnim rizicima. Iako su Bliski istok i sjeverna Afrika – Sahel rizičnija područja (vidi odlomak 16.)18, za te je regije (uz iznimku država članica Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu) u drugom razdoblju izdvojena najmanja količina sredstava. Sveukupno, te su regije primile redom 13 % i 9 % financijskih sredstava za projekte. Regije iz kojih prijete najizravniji KBRN rizici za EU (vidi odlomak 16.) primile su sveukupno 43 % ukupnih sredstava izdvojenih za projekte. Slijedom navedenoga, utvrđivanje prioritetnih projekata ne obavlja se na temelju procjene rizika povezanih sa zemljopisnim područjem. To je u suprotnosti s prethodnom preporukom Suda koju je Komisija prihvatila.
19Primjenjujući pristup koji se temelji na potrebama, odnosno pristup predlaganja projekata s niže razine19, regije podnose prijedloge projekata GU-u DEVCO. Odabir projekata za financiranje obavlja Komisija, no pritom ne primjenjuje kriterije odabira koji se temelje na rizičnosti, iako je u vlastitom radnom dokumentu iznijela primjedbu da bi za sigurnost EU-a bilo korisno češće obavljati procjene prijetnji i rizika20. Umjesto toga, prijedlozi projekata prihvaćaju se prema redoslijedu njihova podnošenja jer se Komisija nada da će time potaknuti konkurenciju među regijama. U praksi, financijska sredstva Inicijative raspodijeljena su među većim brojem partnerskih zemalja.
Slika 2
Raspodjela financijskih sredstava po regijama u razdoblju od 2010. do listopada 2017.
Izvor: Europski revizorski sud, na temelju podataka preuzetih iz sustava CRIS i s portala o KBRN sigurnosti, kao i podataka koje je dostavio JRC.
Osim toga, nijednom tematskom području nije dan prioritet. Iako je u okviru unutarnje politike EU-a za KBRN sigurnost21 najveći naglasak izvorno bio stavljen na preventivne mjere, u pravnom okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP)22 ne precizira se kojim bi mjerama ublažavanja vanjskih prijetnji i rizika trebalo dati prednost (pripravnosti, sprječavanju, otkrivanju ili pružanju odgovora). Međutim, stručnjaci iz GU-a HOME i GU-a DEVCO preporučili su da se, kao prvi korak, KBRN materijali identificiraju te da ih se stavi pod kontrolu. Sud je utvrdio samo tri projekta koja su bila usmjerena na identificiranje KBRN postrojenja i materijala koji se u njima nalaze. Osim toga, samo pet projekata od njih 66, u okviru kojih je nastalo 9 % rashoda, bilo je isključivo posvećeno kemijskim rizicima (vidi prilog V.), iako Obavještajni i situacijski centar EU-a smatra da je to prijetnja čije je ostvarivanje najizglednije.
21Komisija se tijekom 2017. počela služiti Inicijativom kako bi se potražio odgovor na pitanja koja su u većoj mjeri povezana sa sigurnošću, kao što su borba protiv terorizma, borba protiv kiberkriminaliteta, zaštita ključne infrastrukture, borba protiv trgovine krivotvorenim lijekovima, pomorska sigurnost i eksplozivi. S obzirom na to da su resursi Inicijative ograničeni, Komisija namjerava financirati te nove aktivnosti iz drugih proračunskih linija, pritom se služeći strukturama centara izvrsnosti. Međutim, i dalje postoji velik broj mjera koje su potrebne za uklanjanje uobičajenih KBRN rizika23. Nacionalne osobe za kontakt ulažu znatne napore u područje KBRN sigurnosti te očekuju vidljive rezultate. Proširenje inicijative na druga tematska područja iziskuje dodatan rad, iako još preostaje mnogo toga za učiniti u području KBRN sigurnosti.
Utvrđivanje potreba i prioriteta partnerskih zemalja i dalje traje predugo te se ne temelji na procjenama sistemskih rizika
22JRC je za partnerske zemlje izradio upitnik za procjenu potreba. Pitanja iz upitnika bila su općenita i odnosila su se, primjerice, na to postoje li ili ne postoje u partnerskoj zemlji nacionalni pravni okvir ili institucijski okvir kojim je uređena sigurnost i zaštita KBRN materijala i postrojenja. Koncept rizika nije bio uključen u metodologiju JRC-a te smjernice o tome kako bi trebalo utvrđivati rizike i kojima bi trebalo dati prednost nisu bile dostatne. Nedostaci utvrđeni s pomoću upitnika temelj su za izradu nacionalnog akcijskog plana za ublažavanje KBRN rizika.
23Stručnjaci iz JRC-a pomogli su nacionalnim timovima za KBRN sigurnost24 u partnerskim zemljama da odgovore na pitanja, no upitnik za procjenu potreba i dalje je namijenjen tome da partnerske zemlje same procijene svoje potrebe. Komisija preporučuje da se u svrhu ispunjavanja upitnika i izrade nacionalnog akcijskog plana u nacionalne timove uključe predstavnici raznih ministarstava (vidi sliku 1.) i drugih priznatih kontaktnih točaka25. Analiza koju je obavio Sud pokazuje da se u nacionalne timove nisu sustavno uključivali stručnjaci iz svih KBRN polja.
24Do listopada 2017. 26 od 58 partnerskih zemalja (45 %) dovršilo je ispunjavanje upitnika za procjenu potrebe, dok je svega 18 partnerskih zemalja (31 %) izradilo nacionalni akcijski plan. Četiri partnerske zemlje izradile su ga ne primijenivši metodologiju koja se temelji na upitniku (vidi prilog I.).
25Činjenica da dio partnerskih zemalja nije provodio procese ispunjavanja upitnika i izrade akcijskog može se objasniti time da je riječ o dobrovoljnim postupcima za koje je potrebna politička volja. Dodatno obrazloženje za to što je tek manji broj partnerskih zemalja dovršio ispunjavanje upitnika i izradio nacionalne akcijske planove leži u političkoj nestabilnosti u određenim partnerskim zemljama, što otežava planiranje. Naposljetku, JRCnije mogao dovoljno brzo odgovoriti na sve zahtjeve za pomoć u vezi s ispunjavanjem upitnika i izradom akcijskog plana.
26Zbog sve većeg broja zahtjeva iz partnerskih zemalja za pomoć pri ispunjavanju upitnika i izradi nacionalnih akcijskih planova, kao i zbog aktualnog proširenja Inicijative, osoblje JRC-a našlo se pod znatno većim opterećenjem. Resursi koji su stavljeni Inicijativi na raspolaganje smanjeni su s 200 jedinica mjesečnog rada jednog djelatnika tijekom 2015. na 105 takvih jedinica tijekom 2017. Nemogućnost JRC-a da se nosi s radnim opterećenjem dovela je do osjetnih kašnjenja u pogledu održavanja radionica. Na dan 31. listopada 2017. na radionicu o ispunjavanju upitnika ili izradi nacionalnog akcijskog plana u prosjeku se čekalo 19 mjeseci od trenutka podnošenja zahtjeva ili sudjelovanja na prethodnoj radionici. Ako se upitnici ne budu ispunjavali, a akcijski planovi ne budu izrađivali na vrijeme, postoji rizik da će se izgubiti zamah, čime bi se narušila vjerodostojnost Inicijative.
Određeni aspekti Inicijative u partnerskim su zemljama razrađeni na zadovoljavajući način
Inicijativa je doprinijela unaprjeđenju struktura za upravljanje KBRN prijetnjama u partnerskim zemljama i jačanju regionalne suradnje
27Dva najveća uspjeha Inicijative čine uspostava nacionalnih timova za KBRN sigurnost i pokretanje regionalne suradnje. Za uspostavu nacionalnih struktura bilo je potrebno mnogo vremena, zbog čega je došlo do kašnjenja s provedbom aktivnosti. Međutim, do listopada 2017. velika većina zemalja (vidi prilog I.) imenovala je nacionalne osobe za kontakt i oformila nacionalni tim kako bi se zajamčila međuinstitucijska suradnja i poboljšale strukture za upravljanje KBRN prijetnjama na nacionalnoj razini. Te su strukture dodatno unaprjeđene zahvaljujući ispunjavanju upitnika za procjenu potreba i izradi nacionalnog akcijskog plana(vidi odlomke 22. i 24.).
28Regionalna tajništva26 pomažu partnerskim zemljama da procijene i pronađu rješenja za svoje potrebe te omogućuju lakšu koordinaciju među tim zemljama. Također doprinose uspostavi mreže za KBRN sigurnost. Međutim, u tematskom izvješću br. 17/2014 Sud je istaknuo da im je nedostajalo tehničke stručnosti. GU DEVCO u potpunosti je proveo našu preporuku uputivši na teren šest stručnjaka za tehničku pomoć (u daljnjem tekstu: „stručnjaci na terenu”) i rasporedivši ih u sedam regionalnih tajništva27. Stručnjaci na terenu doprinose uspostavi stabilnih struktura za upravljanje KBRN prijetnjama u partnerskim zemljama, i to pružanjem tehničke potpore nacionalnim timovima, nacionalnim osobama za kontakt i regionalnim tajništvima. Organiziraju tečajeve i vježbe, moderiraju sastanke nacionalnih timova te pripremaju radionice o upitnicima za procjenu potreba i nacionalnim akcijskim planovima te sudjeluju na njima. Ujedno doprinose poboljšanju regionalne suradnje u pogledu izražavanja potreba i oblikovanja projekata, sastavljanja opisa poslova i praćenja provedbe regionalnih projekata. Partnerske zemlje izrazile su pozitivno mišljenje o stručnjacima na terenu.
29Regionalna tajništva također su unaprijedila suradnju i koordinaciju s drugim međunarodnim organizacijama28 (vidi okvir 1.). Na primjer, regionalna tajništva pomogla su da šest partnerskih zemalja dobije potporu Odjela za potporu provedbi Konvencije o biološkom oružju.
Okvir 1
Jačanje suradnje s ostalim međunarodnim organizacijama
Nakon krize uzrokovane ebolom, talijansko predsjedništvo Globalnog partnerstva G7 i centri izvrsnosti EU-a za KBRN sigurnost organizirali su u listopadu 2017. radionicu za 11 afričkih zemalja kako bi se utvrdile mjere za ublažavanje rizika za biozaštitu i biosigurnost u Africi.
Po prvi je put obavljena usporedba procjena potreba i akcijskih planova izrađenih u skladu s nekoliko međunarodnih inicijativa i obveza29, čime je omogućena koordinacija i konsolidacija postojećih informacija povezanih s različitim inicijativama. Plan je GU-a DEVCO nastaviti s tom praksom kako bi se dodatno razradile mjere koje se odnose na glavne prioritete budućeg djelovanja u području biozaštite i biosigurnosti.
U tematskom izvješću br. 17/2014 Sud je istaknuo da partnerske zemlje nisu bile u dovoljnoj mjeri uključene u odabir projekata, iako je Inicijativa zamišljena tako da se projekti predlažu s niže razine.
31Od projekta br. 33 (iz ožujka 2013.) nadalje o projektima se raspravlja na regionalnim okruglim stolovima te je broj projekata predloženih s niže razine30 (20) dvostruko veći od broja projekata predloženih s više razine (9), odnosno s razine GU-a DEVCO (vidi prilog VI.). U provedbu najmanje polovice projekata31 uključeni su lokalni stručnjaci. Preporuka Suda iznesena u ranije objavljenom tematskom izvješću br. 17/2014 u potpunosti je provedena. Projektima u sklopu Inicijative sada se potiče razvoj snažnijeg osjećaja odgovornosti lokalnih dionika, kao i kultura konsenzusa.
32Vrijeme koje protekne između podnošenja prijedloga projekata i početka njihove provedbe, koje je prema preporuci Suda bilo potrebno skratiti, i dalje je dugo (vidi prilog VI.) – u prosjeku iznosi više od 18 mjeseci. Komisija je nedavno izmijenila pristup koji primjenjuje za utvrđivanje posebnih potreba korisnika, ali je prerano da bi se procijenilo u kojoj će se mjeri tom novom metodom ubrzati početak aktivnosti u sklopu projekata. Stoga je Sud zaključio da je ta preporuka djelomično provedena.
33Regionalni akcijski planovi još ne postoje. Nacionalni akcijski planovi čija je izrada dovršena potaknuli su rasprave o mogućim regionalnim aktivnostima/projektima. Osim toga, regionalna tajništva, ponekad uz potporu stručnjaka na terenu, prikupljaju i konsolidiraju informacije o nacionalnim potrebama radi utvrđivanja regionalnih prioriteta. Regionalni pristup koji je krenuo s domaćeg terena već je prisutan u trima regijama zahvaljujući većoj razini povjerenja i snažnijem osjećaju odgovornosti (vidi okvir 2.).
Okvir 2
Utvrđivanje regionalnih potreba
U travnju 2016. održan je prvi sastanak nacionalnih stručnjaka iz svih partnerskih zemalja u jugoistočnoj Aziji u svrhu razmjene mišljenja o regionalnim prioritetima (na temelju analize upitnika za procjenu potreba, nacionalnih akcijskih planova, prethodnih/tekućih projekata i popisa prioriteta). Na sastanku je dogovoreno sedam regionalnih prijedloga projekata. Iako je to pozitivan pokazatelj sve snažnije inicijative, te je prijedloge trebalo uvelike izmijeniti, na temelju čega je donesena odluka da se u tu regiju na teren uputi stručnjak, počevši od 2018. nadalje.
Tajništvo za jugoistočnu i istočnu Europu analiziralo je postojeće nacionalne akcijske planove u toj regiji i prethodne prijedloge projekata, uključujući i odbačene. Nacionalne osobe za kontakt također su pozvane da sastave popis svojih prioriteta. Na temelju tih informacija 2016. na razini regije donesena je regionalna strategija s popisom od 10 prioriteta. Na razini regije dovršava se opis poslova u vezi s prijedlogom projekta za gospodarenje kemijskim i biološkim otpadom.
Nacionalne osobe za kontakt afričko-atlantskog pročelja ocijenile su da se aktivnosti koje su predložili provoditelji projekta ne podudaraju s lokalnim potrebama jer opis poslova nije bio dovoljno precizan. Za prikupljanje informacija, analizu i utvrđivanje stvarnih potreba te izradu prijedloga projekata angažirani su lokalni stručnjaci. Takva praksa primijenjena je za sastavljanje opisa poslova za dva nedavna prijedloga projekata32 te bi se njome moglo skratiti trajanje početne faze.
Projektima su postignuta neka ili sva planirana ostvarenja. Brojni projekti uključivali su osposobljavanje, čiji se sadržaj kretao sve od općeg uvoda i podizanja razine osviještenosti do postupaka jačanja kapaciteta koji su više operativne naravi. U okviru različitih projekata organizirani su studijski posjeti državama članicama EU-a, nabavljena je oprema za ublažavanje KBRN prijetnji, izrađeni su edukativni materijali kao što su priručnici, smjernice za primjenu najbolje prakse, metodološki priručnici i nacionalni planovi za pružanje odgovora te su pružene informacije za potrebe donošenja ili izmjene zakonodavstva i propisa (vidi okvir 3.).
Okvir 3
Nagrade za ostvarene uspjehe
Nacionalne osobe za kontakt i čelnici regionalnih tajništva potiču se na promicanje uspjeha ostvarenih u sklopu Inicijative. Nagradama koje su centri izvrsnosti dodijelili na 5. godišnjem sastanku nacionalnih osoba za kontakt odalo se priznanje nekima od tih postignuća.
Zambiji je zbog izmjena koje je uvela u nacionalni pravni okvir u vezi s upravljanjem KBRN rizicima dodijeljena nagrada za najveći uspjeh ostvaren na nacionalnoj razini. Donesen je Zakon o izmjenama Zakona o borbi protiv terorizma br. 2/2015, što je dovelo do uspostave nacionalnog centra za borbu protiv terorizma. Jedna od njegovih zadaća je otkrivanje i kontrola KBRN rizika te pružanje odgovora na njih.
Partnerske zemlje smatraju da su terenske i stožerne simulacijske vježbe33 koje se provode u sklopu Inicijative vrlo korisne34 (vidi okvir 4.). Ispitanici su izjavili da bi željeli da se financira još veći broj terenskih vježbi (uz odgovarajuće prethodno osposobljavanje) jer ih smatraju najboljim oblikom praktičnog učenja.
Okvir 4
Stožerna vježba FALCON I.
Države članice Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu posljednja su regija koja je pristupila Inicijativi. Iako još nije izrađen nijedan regionalni projekt, regionalno je tajništvo u veljači 2016. pokrenulo aktivnosti u regiji organizacijom radionice i stožerne vježbe, s naglaskom na otkrivanje nuklearnih prijetnji i pružanje odgovora na njih. Te aktivnost većinski su financirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Globalna inicijativa za borbu protiv nuklearnog terorizma. Svrha vježbe FALCON, kao prve vježbe takve vrste, bilo je jačanje regionalne suradnje i razmjene informacija te unaprjeđenje nacionalnih scenarija svake zemlje35. Globalna inicijativa za borbu protiv nuklearnog terorizma, Međunarodna agencija za atomsku energiju i Svjetska carinska organizacija sudjelovale su u vježbi u svojstvu promatrača.
Tijekom 2018. ili 2019. planira se održati druga vježba. Vježba FALCON II. bit će u prvom redu usmjerena na jačanje kapaciteta za otkrivanje radioloških prijetnji i pružanje odgovora na njih, a zatim na stožerne i terenske vježbe.
Međutim, ozbiljne prepreke i dalje otežavaju ostvarivanje punog potencijala Inicijative
36Unatoč postignućima koja su navedena u prethodnom odjeljku, i dalje postoje ozbiljne prepreke. One otežavaju ostvarivanje punog potencijala Inicijative u pogledu uspostave međusobno povezane zajednice za KBRN sigurnost na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.
Prepreke na razini partnerske zemlje
37Niz je čimbenika koji su negativno utjecali na to u kojoj je mjeri u partnerskim zemljama došlo do poboljšanja struktura za upravljanje KBRN prijetnjama i ublažavanja rizika. Među njima ističu se ograničene ovlasti i pravni status nacionalnog tima u cjelini, a osobito nacionalnih osoba za kontakt. Ostale prepreke uključuju nedostatnu interakciju članova nacionalnih timova, političku nestabilnost i manjak financijskih sredstava. Stručnjaci na terenu moderirali su sastanke nacionalnih timova u nizu zemalja, ali taj vid potpore nije dugoročno održiv.
38Nacionalne osobe za kontakt imaju ključnu ulogu u mreži jer one koordiniraju rad dionika u području KBRN sigurnosti na razini svojih matičnih zemalja i služe kao nacionalne kontaktne točke za Inicijativu. Komisija želi da one postanu jedinstvena pristupna točka za sva pitanja u vezi s KBRN sigurnošću. Međutim, različite institucije koje sudjeluju u radu nacionalnog tima i same vlade predmetnih zemalja često ne pridaju tim osobama dovoljno važnosti, niti im daju dovoljne ovlasti.
39Nakon objave tematskog izvješća br. 17/2014 GU DEVCO uputio je na teren službenike za dugoročnu regionalnu suradnju u okviru IcSP-a u tek četiri delegacije EU-a36 (Nairobi, Manila, Dakar i Islamabad). Prva dva grada domaćini su regionalnih tajništva, dok zadnja dva nisu. Službenici za dugoročnu regionalnu suradnju u okviru IcSP-a održavaju kontakte s drugim delegacijama EU-a u regijama u koje su upućeni. Međutim, njihove zadaće nisu ograničene isključivo na pitanja u vezi s KBRN sigurnošću, nego obuhvaćaju i druge sigurnosne aktivnosti37.
40Delegacije EU-a sve više rade na promicanju Inicijative i poticanju političkih struktura da se angažiraju, kako unutar zemlje tako i na regionalnoj razini, ali i dalje u nedovoljnoj mjeri. Pitanja u vezi s KBRN sigurnošću nisu se sustavno uključivala u dijalog o relevantnom području politike, kao ni u sigurnosni ili politički dijalog. Opseg informacija kojima delegacije raspolažu često je ovisio o tome je li u predmetnoj regiji prisutan službenik za dugoročnu regionalnu suradnju u okviru IcSP-a. U pojedinim zemljama u prioritetnim regijama delegacije EU-a nisu se uključile u rad u vezi s KBRN sigurnošću. Općenito govoreći, Sud smatra da su ESVD i Komisija djelomično proveli njegovu prethodnu preporuku.
Prepreke na razini regije i šireg područja
41Sveobuhvatna analiza koju je obavio Sud pokazala je da u većini projekata regionalna suradnja nije bila utvrđena kao jedan od glavnih ciljeva, s obzirom na to da se sve partnerske zemlje prvo žele posvetiti vlastitim nacionalnim potrebama. Iako postoji jasna potreba da se uspostavi ravnoteža između jačanja nacionalnih kapaciteta za ublažavanje KBRN rizika s jedne i povećanja razine regionalne suradnje s druge strane, omjer nacionalnih i regionalnih aktivnosti u projektima o kojima je Sud raspolagao s dovoljno informacija bio je 70:30.
42Jačanje mreža za KBRN sigurnost na nacionalnoj i regionalnoj razini ključni je uvjet da bi se zajamčilo pružanje odgovarajućeg odgovora u slučaju incidenta s KBRN agensima. Dodatni je cilj Inicijative pomoći partnerskim zemljama u pogledu suradnje, no interakcija na regionalnoj razini nije bila dovoljno česta. Regionalni okrugli stolovi (vidi sliku 1. i prilog I.), na kojima se raspravlja o projektima, općenito se održavaju dvaput godišnje, ali nacionalni se stručnjaci pozivaju samo jednom, čime se smanjuje razina stručnosti na tim skupovima. GU DEVCO također organizira zaseban godišnji sastanak samo za čelnike regionalnih tajništva. Nacionalne osobe za kontakt i stručnjaci na terenu istaknuli su da je potrebno održavati redovitije sastanke, pozivati međunarodne stručnjake, organizirati kratke radionice/tečajeve i provoditi više stožernih i terenskih vježbi.
43Trenutačno ne postoji forum za rasprave ili platforma za razmjenu smjernica, najbolje prakse, studija ili iskustva stečenog u okviru međunarodnih organizacija ili projekata koje je EU financirao iz drugih programa u području KBRN sigurnosti u suradnji s partnerskim zemljama (na primjer, programa „Sprečavanje i borba protiv kriminala”, Sedmog okvirnog programa za istraživanje, Komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost i programa Obzor 2020.).
Prepreke pri razmatranju drugih mogućnosti financiranja
44Budućnost Inicijative u velikoj mjeri ovisi o provedbi nacionalnih akcijskih planova. U tim planovima navedene su brojne mjere (vidi primjere u prilogu V.) koje se ne mogu u cijelosti provesti samo sredstvima iz nacionalnih proračuna i resursima Inicijative. Međutim, može se posegnuti i za drugim izvorima financiranja kao što su, primjerice, Europski instrument za susjedstvo, Europski razvojni fond ili Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti.
45Nacionalni akcijski plan ključan je dokument koji omogućuje lakšu koordinaciju donatora u području KBRN sigurnosti, a time i usmjeravanje dodatnih resursa na jačanje nacionalnih kapaciteta (vidi okvir 5.).
Okvir 5
Izrada gruzijskog nacionalnog akcijskog plana
Gruzija je 2015. godina usvojila nacionalni akcijski plan za KBRN sigurnost za razdoblje 2015. – 2019. Iako nije izrađen s pomoću metodologije za procjenu potreba koja se primjenjuje u sklopu Inicijative, gruzijski nacionalni akcijski plan bio je jedan od prvih koji je usvojila neka od partnerskih zemalja.
U njemu je navedeno 30 prioriteta i 118 posebnih mjera. Gruzijsko Vijeće za međuinstitucijsku koordinaciju sastaje se svake godine radi rasprave o provedbi nacionalnog akcijskog plana. Na sastanak se pozivaju i donatori.
Najvažniji rezultat posebnog koordinacijskog sastanka donatora iz studenoga 2017. bio je dokument s procjenom potreba koji su gruzijska tijela izradila da pomognu donatorima, uključujući EU, pri planiranju pomoći u području KBRN sigurnosti. Dvije države članice EU-a ponudile su pomoć u vezi s hitnom medicinskom pomoći / civilnom zaštitom i obukom vojnih jedinica za očuvanje KBRN sigurnosti. Osim toga, jedan veliki donator izvan EU-a najavio je da će sva buduća pomoć Gruziji u području KBRN sigurnosti biti usklađena s nacionalnim akcijskim planom.
Delegacije EU-a mogu imati bitnu ulogu u pronalaženju drugih izvora financiranja, koji mogu biti povezani s temama u području KBRN sigurnosti kao što su, primjerice, sigurnost hrane, biozaštita, biosigurnost, kemijsko zagađenje, sigurnosni standardi i pravni okvir za KBRN sigurnost u projektima koji se financiraju u tradicionalnim razvojnim sektorima (npr. poljoprivreda, okoliš, zdravlje, pravosuđe). Međutim, većina anketiranih delegacija EU-a nije zatražila dodatna sredstva za aktivnosti u vezi s KBRN sigurnošću.
47Velika većina anketiranih delegacija EU-a navela je da još nisu održani koordinacijski sastanci s državama članicama EU-a.
48Unatoč činjenici da je susjedska politika jedno od prioritetnih područja Inicijative i EU-a općenito, uključenost GU-a NEAR dosad je bila ograničena opsega. Veća interakcija GU-a DEVCO s drugim glavnim upravama Komisije, primjerice GU-om NEAR i GU-om ECHO, također bi omogućila lakše pronalaženje rješenja za utvrđene nedostatke koji se nisu mogli ukloniti s pomoću Inicijative.
Neodgovarajuće praćenje i evaluacija
49U okviru Inicijative trebalo bi objavljivati postignute rezultate kako bi se moglo utjecati na buduće strateške i operativne odluke te kako bi se pobudila razina zanimanja i političkog angažmana potrebna za uspjeh Inicijative.
50GU DEVCO snosi opću odgovornost za praćenje Inicijative, no za povratne informacije koje su mu potrebne oslanja se na druge dionike. Oni prikupljaju informacije te prate i obavljaju evaluaciju aktivnosti u sklopu Inicijative u okviru:
- internetskog portala centara izvrsnosti za KBRN sigurnost (u daljnjem tekstu: „portal”)
- sastanaka odbora za upravljanje projektima i provoditelja projekata
- sastanaka koordinacijskih odbora i ESVD-a, JRC-a, UNICRI-ja, upravljačkog tima i stručnjaka na terenu
- izvješća koje izrađuju UNICRI, upravljački tim, stručnjaci na terenu i provoditelji projekata
- terenskih posjeta u svrhu praćenja usmjerenog na rezultate
- izvješća o evaluaciji koje izrađuje JRC.
Portal ima potencijal da postane alat za informiranje i praćenje
51Portal je mrežna platforma s ograničenim pristupom koja bi, prema navodima GU-a DEVCO, trebala sadržavati svu projektnu dokumentaciju. Cilj joj je i informiranje dionika o planiranim aktivnostima te objavljivanje zapisnika s ključnih sastanaka i popisa kontakata. Međutim, objavljene informacije sporadične su, nepotpune, loše strukturirane i nije im jednostavno pristupiti jer nisu prilagođene korisnicima (nisu prilagođene za pregled mobilnim uređajima). Za održavanje portala odgovoran je JRC, ali se on za pristup projektnoj dokumentaciji oslanja na GU DEVCO. Portal trenutačno ne ostvaruje svoj potencijal kao operativni i upravljački alat (vidi prilog VII.) ili kao forum za raspravu (vidi odlomak 43.).
52Provoditelji projekata oslanjaju se na portal radi učenja iz iskustava stečenih u okviru provedbe prethodnih projekata. Budući da je portal nepotpun i da ne sadržava popis ostvarenja projekata, provoditelji projekata nemaju sustavan pristup tim informacijama. To je dovelo do toga da se određene aktivnosti provode dvaput. Primjerice, pojedini uvodni programi osposobljavanja u području KBRN sigurnosti ponovljeni su u okviru nekoliko projekata, a da se pritom nisu ponovno upotrebljavali slični već postojeći materijali, čime su se mogli smanjiti troškovi projekata.
Ostali alati za praćenje
53GU DEVCO, JRC, regionalna tajništva i nacionalne osobe za kontakt također nisu sustavno prikupljali i konsolidirali informacije nigdje osim u okviru portala. Zbog velikog broja uključenih aktera, lošeg vođenja evidencije i nepotpunih informacija o projektima Komisiji se komplicira i otežava obavljanje nadzora, praćenja i evaluacije projekata.
54GU DEVCO pratio je provedbu aktivnosti na sastancima odbora za upravljanje projektima. Međutim, zbog lošeg vođenja evidencije GU DEVCO nije omogućio Sudu da potvrdi redovitost održavanja sastanaka i pridržavanje ugovornih obveza.
55U tematskom izvješću br. 17/2014 Sud je preporučio da se poboljša suradnja između tijela koja donose odluke i provedbenih tijela, primjerice ponovnom uspostavom koordinacijskog odbora. Sastanci tog odbora iznova su se počeli održavati 2014. godine, obično dvaput godišnje. Omogućuju lakše upravljanje Inicijativom jer pružaju cjelovit pregled aktivnosti koje provode različiti ključni akteri38. Preporuka iz tematskog izvješća Suda br. 17/2014 smatra se u potpunosti provedenom.
56GU DEVCO također prati rezultate s pomoću terenski posjeta koje obavljaju vanjski stručnjaci. U vrijeme obavljanja revizije za 60 projekata provedenih u okviru inicijative dovršena je izrada tek šest izvješća o praćenju usmjerenom na rezultate, od kojih se jedno odnosilo na tehničku pomoć na terenu. Posjeti u svrhu praćenja usmjerenog na rezultate nisu se obavljali za projekte koje je provodio JRC, iako on ne može samostalno obavljati evaluaciju tih projekata.
Evaluacija rezultata nije na zadovoljavajućoj razini
57Zbog nedostatka jasnih, dobro utvrđenih ciljeva, kao i nepostojanja relevantnih pokazatelja ishoda/učinka ni na razini Inicijative ni na razini projekata39 bilo je nemoguće procijeniti rezultate u smislu povećanja kapaciteta za ublažavanje KBRN rizika i prijetnji te pripremu za njih. Osim toga, postignuća Inicijative nije bilo moguće izmjeriti jer ishodi i učinak projekata nisu bili povezani s horizontalnim ciljevima.
58JRC je odgovoran za sve evaluacije projekata, ali od rujna 2016. većinu tih evaluacija naručuje od vanjskih stručnjaka. Sve evaluacije temelje se na provjeri dokumentacije te se oslanjaju na informacije koje dostavlja JRC. Sud je utvrdio da jedna trećina evaluacija nije dovršena zbog nedostupnosti dijela projektne dokumentacije (vidi odlomak 51.).
59Unatoč tome što se evaluacije temelje na provjeri dokumentacije, od objave završnih izvješća do objave završnih evaluacija u prosjeku je proteklo 19 mjeseci (te čak i više od završetka projekta). Evaluacije u sredini razdoblja provedbe dovršavale su se tek neposredno prije kraja provedbe projekata. Preporuke su, u slučajevima u kojima su iznesene, često zapravo bile suvišne jer je bilo prekasno za njihovu primjenu40.
60Činjenica da se većina projekata provodi kao zasebna aktivnost i da nije dio dugoročnijeg plana ne doprinosi održivosti projekata. U sklopu velike većine projekata koje je Sud ispitao nisu postojale odredbe kojima bi se zajamčila održivost ishoda. Unatoč tome što je u okviru nekih projekata za službe koje u slučaju incidenta prve izlaze na teren nabavljena oprema za ublažavanje KBRN prijetnji, u brojnim partnerskim zemljama ne postoji ni osnovna oprema pa su provedene aktivnosti nerijetko previše napredne za tamošnje tehničke kapacitete. Budući da KBRN sigurnost nije glavni prioritet, nacionalna financijska sredstva su ograničena, čime se ugrožava očuvanje postignutih ishoda. Nakon završetka projekta nastavilo se s tek nekoliko aktivnosti osposobljavanja – uključujući educiranje edukatora.
Zaključci i preporuke
61Inicijativa za KBRN sigurnost najopsežniji je civilni program vanjske sigurnosti EU-a. Konceptualno obuhvaća jedinstven regionalni i međuinstitucijski pristup koji uključuje brojne aktere (vidi odlomke 8. – 10.). Općenito govoreći, Inicijativa je jedan od glavnih instrumenata za ublažavanje KBRN prijetnji i rizika koji prijete iz područja izvan EU-a (odlomak 4.). Sud je zaključio da je Inicijativa doprinijela ublažavanju tih KBRN prijetnji, ali i da preostaju brojni izazovi (vidi odlomke 16. – 60.).
62Komisija i ESVD u potpunosti su proveli tri preporuke od njih šest iznesenih u tematskom izvješću Suda br. 17/2014, dok su dvije proveli djelomično(prilog II. te odlomci 11., 16. – 21., 28., 30. – 32., 39., 40. i 55.). Partnerske zemlje sada su više uključene u pokretanje i provedbu projekata, unaprijeđena je organizacija na regionalnoj razini te je poboljšana suradnja između donositelja odluka i provedbenih tijela. Iako je ostvaren određen napredak, uloga delegacija EU-a i brzina provedbe projekata još nisu na zadovoljavajućoj razini (odlomci 27. – 48.). Jedna od prethodnih preporuka Suda, koja se odnosila na usmjeravanje većine sredstava EU-a na područja od najveće važnosti za sigurnost EU-a i koju je Komisija prihvatila, još nije provedena (odlomci 16. – 21.).
63Uspjeh Inicijative ovisi o tome je li je moguće prilagođavati i mogu li se s pomoću nje rješavati ključni izazovi s kojima je suočena. Preporukama u nastavku, čija je svrha ponuditi rješenje za nedostatke utvrđene u okviru revizije, želi se dodatno ojačati i podržati Inicijativu.
64Još nije razrađen odgovarajući pristup upravljanju rizicima u vezi s aktivnostima u sklopu Inicijative, kako na razini Inicijative u cjelini, tako ni za fazu odabira projekata, niti za utvrđivanje potreba partnerskih zemalja (odlomci 18. – 23.).
65Komisija omogućuje partnerskim zemljama pristup alatima i metodologiji kako bi im pomogla da procijene vlastite potrebe i izrade nacionalne akcijske planove za ublažavanje KBRN rizika (odlomci 22. i 23.). Međutim, ne pružaju se dostatne smjernice o tome kako bi trebalo utvrđivati rizike i kojima bi trebalo dati prednost (odlomak 23.). Unatoč tom nedostatku, upitnik za procjenu potreba i nacionalni akcijski planovi i dalje su ključni elementi na kojima se Inicijativa temelji. Međutim, Komisija ne može dovoljno brzo odgovoriti na sve zahtjeve partnerskih zemalja za pomoć pri utvrđivanju njihovih potreba i određivanju kojima bi trebalo dati prednost, zbog čega se pojavljuje rizik od znatnih kašnjenja s pripremom upitnika i akcijskih planova (vidi odlomak 26.).
1. preporuka – Prioritetne aktivnosti trebalo bi određivati na temelju procjene sistemskih rizika
Komisija i ESVD trebali bi:
- provoditi zajedničku analizu na razini EU-a kojom bi se utvrdili vanjski KBRN rizici za EU u svrhu sveobuhvatnog povezivanja unutarnjeg i vanjskog djelovanja.
Komisija bi trebala:
- uvesti procjene sistemskih rizika u metodologiju za izradu procjene potreba i nacionalnog akcijskog plana
- brzo odgovarati svim partnerskim zemljama koje zatraže pomoć u pogledu dovršetka procjene vlastitih potreba i izrade nacionalnih akcijskih planova.
Ciljni rok provedbe: lipanj 2019.
66U partnerskim zemljama razrađen je niz aspekata Inicijative te su na temelju prijašnjih preporuka Suda uvedena određena poboljšanja. Inicijativom se promiče kultura sigurnosti i suradnje (vidi odlomke 22. i 31.). U većini partnerskih zemalja uspostavljeni su nacionalni timovi za KBRN sigurnost. Projektima je postignuta većina planiranih ostvarenja, pri čemu su dionici osobito korisnim ocijenili aktivnosti jačanja operativnih kapaciteta (vidi odlomke 34. i 35.).
67Regionalna je suradnja pokrenuta, no još je nedostatna. Naime, interakcija partnerskih zemalja nije zadovoljavajuća te se one prvo žele posvetiti vlastitim nacionalnim potrebama (vidi odlomke 33. i 41. – 43.).
2. preporuka – Trebalo bi staviti veći naglasak na regionalnu dimenziju Inicijative
Komisija bi trebala povećati broj regionalnih aktivnosti, kao što su terenske i stožerne vježbe.
Ciljni rok provedbe: prosinac 2019.
68Otkako je Sud objavio tematsko izvješće br. 17/2014, delegacije EU-a više su uključene u aktivnosti koje se provode u okviru Inicijative. Međutim, one nisu dovoljno aktivno promicale Inicijativu i poticale političke strukture da se angažiraju (vidi odlomke 39. i 40.). Pitanja u vezi s KBRN sigurnošću nisu se sustavno uključivala u dijalog o relevantnom području politike, kao ni u sigurnosni ili politički dijalog.
3. preporuka – Trebalo bi staviti još veći naglasak na ulogu delegacija EU-a u Inicijativi
Komisija i ESVD trebali bi zajednički:
- dodijeliti zadaće u vezi s KBRN sigurnošću imenovanim osobama za kontakt i/ili službenicima za dugoročnu regionalnu suradnju u okviru IcSP-a u svim delegacijama EU-a
- uključiti pitanja u vezi s KBRN sigurnošću u dijalog o relevantnom području politike, kao i u sigurnosni i politički dijalog.
Ciljni rok provedbe: prosinac 2018.
69Interakcija među glavnim upravama Komisije i s donatorima, posebno u pogledu financijskih sredstava koja bi se mogla staviti na raspolaganje, bila je ograničena opsega (vidi odlomke 44. – 48.).
4. preporuka – Trebalo bi utvrditi moguća područja sinergije i pronaći druge dostupne izvore financiranja
GU DEVCO i ESVD trebali bi surađivati s drugim relevantnim glavnim upravama Komisije, osobito s GU-om NEAR, kao i s drugim donatorima kako bi se utvrdila moguća područja sinergije te pronašli dostupni izvori financiranja koji bi se mogli bolje iskoristiti za potporu aktivnostima povezanima s KBRN sigurnošću.
Ciljni rok provedbe: lipanj 2019.
70Komisija nije na odgovarajući način provodila praćenje i evaluaciju zbog nepotpunih i sporadičnih informacija, lošeg vođenja evidencije i nedovoljnog angažmana partnerskih zemalja (vidi odlomke 51. – 60.). Zbog nedostatka jasnih ciljeva, relevantnih pokazatelja i podataka prikupljenih na terenu otežana je procjena ishoda i učinka projekata, kao i Inicijative u cjelini.
5. preporuka – Trebalo bi povećati stupanj odgovornosti za aktivnosti i rezultate te njihovu vidljivost, i to boljim praćenjem i evaluacijom
Komisija bi trebala:
- pretočiti opći cilj Inicijative u konkretnije ciljeve koji bi se mogli upotrebljavati na razini projekata, što bi omogućilo mjerenje rezultata od te razine preko nacionalne i regionalne razine do razine Inicijative u cjelini
- utvrditi pokazatelje ishoda i učinka koji bi omogućili da se djelotvornost Inicijative procjenjuje u odnosu na postavljene ciljeve.
Ciljni rok provedbe: prosinac 2019.
71Internetski portal o KBRN sigurnosti ima znatan potencijal kao operativna baza podataka za provedbu aktivnosti u sklopu Inicijative i upravljanje tim aktivnostima, ali još nije postao djelotvoran, cjelovit, ažuriran i strukturiran registar aktivnosti, stečenog iskustva i najbolje prakse (vidi odlomke 51. – 59.).
6. preporuka – ažuriraju internetski portal kako bi se omogućio jednostavan pristup svim informacijama o aktivnostima u sklopu Inicijative.
Komisija bi trebala zajamčiti:
- da su sve relevantne informacije dostupne na njezinom internetskom portalu s odgovarajućim razinama ovlaštenja za pristup
- da se preko portala o KBRN sigurnosti može pristupiti primjerima najbolje prakse i smjernicama.
Ciljni rok provedbe: prosinac 2018.
Ovo je izvješće usvojilo III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Karel Pinxten, na sastanku održanom u Luxembourgu 24. travnja 2018.
Za Revizorski sud
Klaus-Heiner Lehne
predsjednik
Prilozi
Prilog I.
Prikaz Inicijative u brojkama
| Razdoblje | 2009. – 2013. | 2014. – 2017. | 2020. |
| Proračun | 109 milijuna eura Godišnji prosjek = ± 22 |
76 milijuna eura Godišnji prosjek = ± 19 |
|
| 130 milijuna eura | |||
| Dodijeljena sredstva | 97 milijuna eura za projekte | ||
| 41 milijun eura za pomoć (jačanje kapaciteta i struktura za upravljanje) | |||
Izvor: Europski revizorski sud na temelju podataka iz sustava CRIS.
8 regija i 58 partnerskih zemalja u listopadu 2017.
| Broj… | AAP | SA – S | JIIE | BI | VSPZ | ISA | SA | JIA | Sveukupno |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| …partnerskih zemalja | 10 | 6 (+1) | 10 | 3 | 3 | 11 | 5 | 10 | 58 |
| …nacionalnih osoba za kontakt | 10 | 6 | 10 | 3 | 3 | 11 | 5 | 9 | 57 |
| …nacionalnih timova | 10 | 1 | 9 | 3 | 0 | 10 | 3 | 8 | 46 |
| …okruglih stolova | 12 | 7 | 14 | 9 | 5 | 9 | 6 | 13 | — |
| …dovršenih upitnika za procjenu potreba | 6 | 1 | 4 | 2 | 1 | 5 | 3 | 4 | 26 |
| …dovršenih nacionalnih akcijskih planova | 4 | 0 | 3 | 1 | 0 | 4 | 0 | 6 | 18 |
Izvor: Europski revizorski sud na temelju dokumenata JRC-a, izvješća o tehničkoj pomoći na terenu, zapisnika s okruglih stolova i informacija iz sustava CRIS.
Prilog II.
Praćenje provedbe preporuka iz tematskog izvješća br. 17/2014
| Preporuka | Trenutačni status | Navođenje u tekstu |
|---|---|---|
| Potrebno je usredotočiti sredstva EU-a na područja koja imaju najveću važnost za sigurnost EU-a kako bi se ostvarila najveća izravna korist. | Nije provedena | Odlomci 16. – 21. |
| Potrebno je povećati kapacitete regionalnih tajništva tako što će im se dodati tehnička stručnost. | Provedena u potpunosti | Odlomak 28. |
| Potrebno je povećati ulogu delegacija EU-a, posebice u zemljama u kojima je uspostavljeno regionalno tajništvo. | Djelomično provedena | Odlomci 39. i 40. |
| Potrebno je poduzeti mjere kako bi se partnerske zemlje ne samo uključile u započinjanje projekata nego i u njihovu provedbu. To bi povećalo vlasništvo nad mjerama i osiguralo njihovu održivost. | Provedena u potpunosti | Odlomci 30. i 31. |
| Potrebno je nastaviti se zalagati za poboljšanje postupaka kako bi se smanjila vremenska razlika između projektnih prijedloga i provedbe projekta. | Djelomično provedena | Odlomak 32. |
| Potrebno je poboljšati suradnju između tijela koja donose odluke i provedbenih tijela, primjerice ponovnom uspostavom koordinacijskog odbora. | Provedena u potpunosti | Odlomak 55. |
Izvor: Europski revizorski sud.
Prilog III.
Regionalna tajništva i partnerske zemlje u listopadu 2017.
| Pokrata | Regija | Obuhvaćene zemlje |
|---|---|---|
| JIA | Jugoistočna Azija | Brunej, Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Mjanmar, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam |
| AAP | Afričko-atlantsko pročelje | Benin, Kamerun, Côte d’Ivoire, Gabon, Liberija, Mauritanija, Maroko, Senegal, Sijera Leone, Togo |
| SA – S | Sjeverna Afrika – Sahel | Alžir, Burkina Faso, Libija, Mali, Maroko, Niger, Tunis |
| JIIE | Jugoistočna i istočna Europa | Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Gruzija, Moldova, Crna Gora, Srbija, Ukrajina |
| SA | Središnja Azija | Afganistan, Kirgistan, Pakistan, Tadžikistan, Uzbekistan |
| BI | Bliski istok | Irak, Jordan, Libanon |
| ISA | Istočna i središnja Afrika | Burundi, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Gana, Kenija, Malavi, Ruanda, Sejšeli, Tanzanija, Uganda, Zambija |
| VSPZ | Zemlje Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu | Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Saudijska Arabija |
Izvor: Europski revizorski sud na temelju podataka GU-a DEVCO i ESVD-a.
Prilog IV.
Zemljopisna područja u kojima se Inicijativa provodi
Prilog V.
Primjeri prioriteta u području KBRN sigurnosti iz nacionalnih akcijskih planova četiriju partnerskih zemalja
Izvor: plakati UNICRI-ja na temelju informacija koje su dostavili Côte d’Ivoire, Libanon, Laoska Narodna Demokratska Republika i Gruzija.
Prilog VI.
Popis projekata
| Br. | Naziv projekta | Proračun (EUR) | Regija | Predlaganje projekata s niže razine | Oblikovanje ideje | Datum početka | Datum završetka | Obuhvaćena KBRN područja |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 66 | MEDISAFE – Borba protiv nezakonite trgovine lijekovima i povećanje sigurnosti lijekova u istočnoj i središnjoj Africi | U pripremi | ISA | Hibridno | KB | |||
| 65 | Jačanje gospodarenja kemijskim i biološkim otpadom u zemljama središnje Azije radi veće sigurnosti i ublažavanja sigurnosnih rizika | 3 000 000 | SA | Da | 2.6.2016. | KB | ||
| 64 | EU P2P – Program izvozne kontrole za robu s dvojnom namjenom za 2017. | 3 000 000 | SA – S, JIIE | Ne | RN | |||
| 63 | Nabava specijalizirane opreme za ublažavanje KBRN prijetnji za osposobljavanje osoblja zaduženog za prekograničnu kontrolu | 1 000 000 | SA – S | Da | Povezano s P br. 55. | KBRN | ||
| 62 | Tehnička podrška na terenu centrima izvrsnosti za KBRN sigurnost | U pripremi | JIA | — | KBRN | |||
| 61 | Pravilno gospodarenje kemikalijama i povezanim otpadom u jugoistočnoj Aziji (SEACHEM) | 2 999 815 | JIA | Da | 3.4.2014. | 1.9.2017. | 1.9.2020. | K |
| 60 | Potpora Centru izvrsnosti za nuklearnu sigurnost u istočnoj i središnjoj Africi | 3 500 000 | ISA | Da | 8.11.2016. | 7.11.2019. | RN | |
| 59 | Jačanje regionalnog tajništva u regiji koju pokriva Centar izvrsnosti za države članice Vijeća za suradnju u Perzijskom zaljevu | 285 000 | VSPZ | — | 15.9.2015. | 14.9.2016. | KBRN | |
| 58 | Nabava specijalizirane opreme za KBRN forenziku u regiji koju pokriva Centar izvrsnosti za JIIE | 1 871 115 | JIIE | Da | 8.4.2014. povezano s P br. 57 | 15. 1. 2017. | 30.4.2018. | KBRN |
| 57 | Jačanje forenzičkih kapaciteta za obradu mjesta zločina u okviru istraga KBRN incidenata u regiji koju pokriva Centar izvrsnosti za jugoistočnu i istočnu Europu | 1 399 670 | JIIE | Da | 8.4.2014. | 14.1.2020. | KBRN | |
| 56 | Tehnička pomoć na terenu 2 Tehnička pomoć na terenu tajništvima centara izvrsnosti za KBRN sigurnost u Alžiru i Taškentu | 2 130 250 | SA, SA – S | — | 10.11.2019. | KBRN | ||
| 55 | Jačanje prekograničnih kapaciteta za kontrolu i otkrivanje KBRN tvari | 3 500 000 | SA – S, AAP | Da | 2.7.2013. | 30.9.2019. | KBRN | |
| 54 | Jačanje kapaciteta za medicinsku pripravnost i pružanje odgovora na KBRN incidente | 2 999 965 | BI | Da | 26.2.2014. | 17.7.2019. | KBRN | |
| 53 | Jačanje nacionalnog pravnog okvira i pružanje specijaliziranog osposobljavanja u području biozaštite i biosigurnosti u srednjoazijskim zemljama | 5 000 000 | SA | Da | 25.3.2015. | 22.12.2015. | 21.12.2018. | B |
| 52 | Nabava specijalizirane opreme za ublažavanje KBRN prijetnji za službe koje u slučaju incidenta prve izlaze na teren u regiji koju pokriva Centar izvrsnosti za JIIE | 1 697 563 | JIIE | Da | 10.7.2013. povezano s P br. 44 | 11.12.2015. | 10.6.2018. | KBRN |
| 51 | Tehnička pomoć na terenu tajništvima centara izvrsnosti za KBRN sigurnost u Gruziji, Keniji i Maroku | 2 969 700 | JIIE, SA, AAP | — | 15.9.2015. | 14.9.2018. | KBRN | |
| 50 | Nabava specijalizirane opreme za jačanje kapaciteta u pogledu pripravnosti i pružanja odgovora na KBRN prijetnje | 2 634 042 | AAP, ISA | Da | 1.4.2014. | 1.10.2015. | 30.6.2019. | KBRN |
| 49 | Projekt „One health” u Pakistanu | 927 608 | SA | Ne | 5.1.2015. | 4.1.2018. | B | |
| 48 | Poboljšanje regionalnog upravljanja u slučajevima širenja bolesti u partnerskim zemljama regije koju pokriva Centar izvrsnosti za KBRN sigurnost u afričko-atlantskom pročelju. | 3 499 600 | AAP | Da | 1.6.2014. | 1.1.2016. | 31.12.2018. | B |
| 47 | Informativni program EU-a o robi s dvojnom namjenom – jugoistočna Azija | 3 472 100 | JIA | Da | 3. 4. 2014. | 1.9.2015. | 31.8.2018. | KBRN |
| 46 | Jačanje kapaciteta za ublažavanje KBRN rizika u vezi s pružanjem prvog odgovora, biozaštitom i biosigurnošću, podizanjem razine osviještenosti i pravnim okvirom u jugoistočnoj Aziji | 3 000 000 | JIA | Da | 3.4.2014. | 10.7.2015. | 9.7.2018. | KBRN |
| 45 | Uspostava pokretnog laboratorija za terenske intervencije na lokacijama pojave virusne hemoragijske groznice u spoju s jačanjem kapaciteta za KBRN sigurnost u zapadnoj Africi (EUWAM-Lab) | 2 579 854 | AAP | Ne | 18.9.2014. | 17.11.2017. | B | |
| 44 | Jačanje kapaciteta za pružanje prvog odgovora na KBRN prijetnje i jačanje regionalne suradnje u jugoistočnoj Europi, južnom Kavkazu, Moldovi i Ukrajini | 2 953 550 | JIIE | Da | 10.7.2013. | 1.1.2015. | 30.4.2018. | KBRN |
| 43 | Informativni program EU-a o robi s dvojnom namjenom | 2 249 250 | JIIE, BI, VSPZ, SA – S, SA | Ne | 1.9.2015. | 30.6.2017. | KBRN | |
| 42 | Kemijska sigurnost i zaštita u srednjoj i istočnoj Africi | 2 978 000 | ISA, AAP | Da | 6.5.2014. | 5.1.2015. | 4.1.2018. | K |
| 41 | Visokorizična kemijska postrojenja i ublažavanje rizika u regiji AAP-a | 3 000 000 | AAP, SA – S | Da | 1.6.2014. | 1.1.2015. | 31.12.2017. | K |
| 40 | Poboljšanje zdravstvenih laboratorija u svrhu svođenja mogućih bioloških rizika na najmanju moguću mjeru | 4 495 712 | JIIE, SA – S, BI, SA | Ne | 18.12.2013. | 17.12.2017. | B | |
| 39 | Povećanje razine sigurnosti zdravlja u lukama i zračnim lukama te na kopnenim prijelazima | 1 432 757 | SA, VSPZ, BI, SA – S | Ne | 24.7.2013. | 23.11.2015. | B | |
| 38 | Informiranje u području kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom | 3 500 000 | SA, BI | Ne | 30.12.2013. | 29.7.2019. | KBRN | |
| 37 | Sprječavanje bolesti koje prenose prijenosnici u sredozemnoj i crnomorskoj regiji uspostavom novih mreža MEDILABSECURE | 3 626 410 | JIIE, BI, SA – S | Ne | 6.1.2014. | 5.7.2018. | B | |
| 36 | Daljnji razvoj i konsolidacija mediteranskog programa za osposobljavanje za epidemiološke intervencije („MediPIET”) | 6 400 000 | JIIE, BI, SA – S | Ne | 1.1.2014. | 31.12.2017. | B | |
| 35 | AAP – gospodarenje otpadom | 3 871 800 | AAP | Da | 20.3.2013. | 1.1.2014. | 31.12.2017. | KB |
| 34 | Jačanje kapaciteta za pružanje odgovora na KBRN prijetnje te za kemijske i medicinske hitne slučajeve | 3 914 034 | BI | Da | 1.9.2012. | 23.12.2013. | 22.6.2017. | KBRN |
| 33 | Jačanje nacionalnog pravnog okvira za KBRN sigurnost te pružanje specijaliziranog i tehničkog osposobljavanja za jačanje kapaciteta u pogledu pripravnosti i pružanja odgovora na KBRN prijetnje | 2 699 069 | AAP, ISA | Da | 20.3.2013. | 15.9.2013. | 28.2.2017. | KBRN |
| 32 | Izrada mediteranskog programa za osposobljavanje za epidemiološke intervencije („MediPIET”) | 400 000 | BI, SA – S, JIIE, AAP | Ne | 1.1.2013. | 31.12.2014. | B | |
| 31 | Mreža sveučilišta i instituta za podizanje razine osviještenosti o pitanjima dvojne namjene kemijskih materijala | 614 883 | SA, BI, AAP, SA – S, JIIE, JIA | Da | 21.12.2012. | 20.4.2015. | K | |
| 30 | Mreža izvrsnosti za nuklearnu forenziku u jugoistočnoj Aziji | 600 000 | JIIE, JIA | Da | 21.12.2012. | 20.12.2016. | RN | |
| 29 | Regionalni razvoj ljudskih resursa za nuklearnu zaštitu, sigurnost i upravljanje zaštitnim mjerama s pomoću sveučilišnog magistarskog programa koji se provodi u Tajlandu | 624 451 | JIA | Da | 21.12.2012. | 20.3.2016. | RN | |
| 28 | Potpora razvoju integriranog nacionalnog sigurnosnog sustava za nuklearne i radioaktivne materijale | 1 000 000 | JIA | Da | 21.12.2012. | 20.12.2016. | RN | |
| 27 | Upravljanje biološkim rizicima | 480 000 | JIA | Da | 21.12.2012. | 30.6.2015. | B | |
| 26 | Preduvjet za jačanje nacionalnih pravnih okvira za KBRN sigurnost | 299 936 | BI, SA – S | Da | 17.12.2012. | 16.12.2014. | KBRN | |
| 25 | Produbljivanje znanja i razmjena primjera najbolje prakse u području biosigurnosti, biozaštite i upravljanja biološkim rizicima | 434 010 | BI | Ne | 12.12.2012. | 11.4.2015. | B | |
| 24 | Razvoj metodologije za otkrivanje RN materijala, upravljanje tim materijalima i zaštitu građana | 599 830 | AAP | Da | 18.12.2012. | 17.12.2017. | RN | |
| 23 | Jačanje kapaciteta za utvrđivanje prijetnji i pružanje odgovora na prijetnje od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih tvari | 492 405 | AAP, JIIE, BI, SA – S, JIA | Ne | 10.12.2012. | 9.12.2014. | KBRN | |
| 22 | Pružanje specijaliziranog tehničkog osposobljavanja u svrhu jačanja kapaciteta službi koje prve izlaze na teren u slučaju KBRN incidenta | 677 766 | AAP, JIA | Da | 17.12.2012. | 16.12.2014. | KBRN | |
| 21 | Jačanje regionalnih kapaciteta za granične kontrole u svrhu utvrđivanja i otkrivanja KRN materijala | 700 000 | AAP, JIA | Da | 21.12.2012. | 20.12.2016. | KRN | |
| 20 | ugovor nije sklopljen | |||||||
| 19 | Izrada postupaka i smjernica za stvaranje i poboljšanje sigurnog sustava za upravljanje informacijama i mehanizama za razmjenu podataka o KBRN materijalima pod regulatornim nadzorom | 400 000 | AAP, SA, ISA, BI, SA – S, JIIE, JIA | Ne | 1.3.2013. | 30.6.2015. | KBRN | |
| 18 | Međunarodna mreža sveučilišta i instituta za podizanje razine osviještenosti o pitanjima dvojne namjene biotehnologije | 399 719 | AAP, SA, BI, SA – S, JIIE, JIA | Ne | 1.3.2013. | 31.12.2014. | B | |
| 17 | Donošenje nacionalnog plana u Gani i Keniji za pružanje odgovora na nedopuštena događanja u kojima su upotrijebljeni kemijski, biološki, radiološki i nuklearni (KBRN) materijali | 240 000 | ISA, AAP | Da | 15.5.2013. | 15.5.2015. | KBRN | |
| 16 | Pružanje potpore razvoju integriranog nacionalnog sustava za nuklearnu sigurnost | 400 000 | SA – S, AAP | Da | 1.1.2013. | 30.9.2015. | RN | |
| 15 | Jačanje biosigurnosti i biozaštite u laboratorijima u vidu razvoja laboratorijskog sustava za skladištenje i sljedivost uzoraka iso-bank | 480 000 | JIA | Ne | 1.8.2013. | 30.6.2015. | KBRN | |
| 14 | Pružanje specijaliziranog i tehničkog osposobljavanja u svrhu jačanja kapaciteta za pružanje prvog odgovora („CBRN FRstCap”) | 400 000 | JIIE | Ne | 1.4.2013. | 31.3.2015. | KBRN | |
| 13 | Jačanje kapaciteta i podizanje razine osviještenosti u svrhu utvrđivanja prijetnji od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih materijala i pružanje odgovora na njih u supsaharskim afričkim zemljama | 319 924 | ISA | Ne | 1.1.2013. | 30.6.2015. | KBRN | |
| 12 | Razmjena iskustava između zemalja EU-a i jugoistočne Azije o jačanju zakonodavstva i propisa u području biosigurnosti i biozaštite, kao i relevantnih sustava za upravljanje laboratorijima u okviru regionalnog centra izvrsnosti – 2. faza | 320 000 | JIA | Ne | 1.4.2013. | 31.3.2015. | B | |
| 11 | Promicanje primjera dobre prakse i međuinstitucijskih postupaka za procjenu rizika od zlouporabe kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih tvari | 1 915 452 | AAP, BI, SA – S, JIIE, JIA | Ne | 1.1.2013. | 31.12.2014. | KBRN | |
| 10 | Izrada tečajeva e-učenja za ublažavanje KBRN rizika | 399 806 | AAP, SA, ISA, BI, SA – S, JIIE, JIA | Da | 1.1.2013. | 31.3.2015. | KBRN | |
| 9 | Nacionalni plan Libanona za pružanje odgovora na KBRN događaje | 159 900 | BI | Ne | 1.1.2013. | 31.12.2014. | KBRN | |
| 8 | Preduvjet za jačanje nacionalnih pravnih okvira za KBRN sigurnost | 800 000 | JIA | Da | 1.1.2013. | 30.6.2015. | KBRN | |
| 7 | Smjernice, postupci i standardizacija u vezi s biosigurnošću/biozaštitom | 1 199 576 | JIIE, JIA | Da | 1.1.2013. | 31.3.2015. | B | |
| 6 | Produbljivanje znanja i razmjena primjera najbolje prakse u području gospodarenja kemijskim i biološkim otpadom | 480 000 | JIA | Da | 1.1.2013. | 31.12.2014. | KB | |
| 5 | Produbljivanje znanja i razmjena primjera najbolje prakse u području praćenja uvoza/izvoza KBRN tvari | 1 440 000 | AAP, SA, BI, SA – S | Ne | 1.1.2013. | 31.12.2014. | KBRN | |
| 4 | Međuinstitucijski program pružanja odgovora na KBRN prijetnje („ICP”) | 959 675 | JIIE, JIA | Da | 1.1.2013. | 31.12.2014. | KBRN | |
| 3 | Produbljivanje znanja i razmjena primjera najbolje prakse u području biosigurnosti, biozaštite i upravljanja biološkim rizicima | 1 920 000 | AAP, SA – S, JIIE, JIA | Da | 1.1.2013. | 30.6.2015. | B | |
| 2 | Jačanje kapaciteta za utvrđivanje prijetnji od kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih tvari i pružanje odgovora na njih („CBRNcap”) | 160 000 | JIIE | Ne | 1.1.2013. | 31.3.2015. | KBRN | |
| 1 | Utvrđivanje i jačanje forenzičkih kapaciteta u području sprječavanja organiziranog kriminala i nezakonite trgovine kemijskim sredstvima, uključujući osposobljavanje i opremu za kontrolne službenike | 640 000 | JIIE | Ne | 1.1.2013. | 31.3.2015. | K |
Izvor: portal o KBRN sigurnosti i sustav CRIS.
Prilog VII.
Informacije koje su objavljene i koje nisu objavljene na portalu
Izvor: Europski revizorski sud.
Kratice i pokrate
AAP: Afričko-atlantsko pročelje
BI: Bliski istok
ESVD: Europska služba za vanjsko djelovanje
GU DEVCO: Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj
GU ECHO: Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći
GU NEAR: Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju
IcSP: Instrument za doprinos stabilnosti i miru
INTCEN: Obavještajni i situacijski centar EU-a
ISA: Istočna i središnja Afrika
JIA: Jugoistočna Azija
JIIE: Jugoistočna i istočna Europa
JRC: Zajednički istraživački centar
KBRN: Kemijski, biološki, radiološki i nuklearni
SA: Središnja Azija
SA – S: Sjeverna Afrika i Sahel
UNICRI: Međuregionalni istraživački institut Ujedinjenih naroda za kriminal i pravdu
VSPZ: Vijeće za suradnju u Perzijskom zaljevu
Bilješke
1 Postoje i druge mjere kao što su unaprjeđenje sustava za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom (KBRN materijala koji se upotrebljavaju u civilne i vojne svrhe) i stvaranje primamljivih poslovnih mogućnosti za znanstvenike koji imaju znanja o tehnologiji s dvojnom namjenom kako se to znanje ne bi zloupotrebljavalo.
2 COM(2017) 610 final od 18. listopada 2017. „Akcijski plan za poboljšanje spremnosti s obzirom na rizike za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost”.
3 Na primjer, rezolucija 1540 Vijeća sigurnosti UN-a, Konvencija o kemijskom oružju, Konvencija o biološkom oružju te Ugovor o zabrani nuklearnog oružja.
4 Društvo za reosiguranje Pool Reinsurance Company: „Terrorism threat and mitigation report” (Izvješće o terorističkim prijetnjama i njihovu ublažavanju). Kolovoz – prosinac 2016. Clingendael Strategic Monitor 2017.
5 Council conclusions on strengthening chemical, biological, radiological and nuclear (CBRN) security in the European Union – an EU CBRN Action Plan (Zaključci Vijeća o jačanju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) sigurnosti u Europskoj uniji – akcijski plan EU-a za KBRN prijetnje). Dokument 15 505/1/09 REV 1, 12. studenoga 2009.
COM(2014) 247 final „Komunikacija Komisije o novom pristupu EU-a za otkrivanje i ublažavanje rizika u vezi s CBRN-E-om”.
COM(2017) 610 final.
6 Nacrt zaključaka Vijeća o obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti Europske unije za razdoblje 2015. – 2020., 10. lipnja 2015., dokument 9798/15.
Zaključci Vijeća o tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 17/2014 pod nazivom „Može li inicijativa za centre izvrsnosti EU-a djelotvorno pridonijeti smanjenju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih opasnosti koje dolaze iz područja izvan EU-a?”, 26. listopada 2015., dokument 13 279/15.
Zajednička izjava predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske komisije i glavnog tajnika Organizacije sjevernoatlantskog ugovora. Zajednička izjava EU-a i NATO-a iz 2016. godine.
Zaključci Vijeća o vanjskom djelovanju EU-a u vezi s borbom protiv terorizma, dokument 10 384/17, 19. lipnja 2017.
7 Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za 2013., dokument P8_TA(2015)0119.
Rezolucija Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o Europskom programu sigurnosti, P8_TA(2015)0269.
Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike, P8_TA(2016)0440.
8 SWD(2017) 278 final “Comprehensive Assessment of EU Security Policy” (Sveobuhvatna procjena sigurnosne politike EU-a), priložena dokumentu pod naslovom: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću – Deveto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije.
9 Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa. Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, lipanj 2016.
10 Godišnji akcijski program za 2017. u skladu s člankom 5. [uredbe o uspostavi] Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru: akcijski dokument za ublažavanje rizika i pripravnost na rizike u vezi s KBRN materijalima ili agensima.
11 Uredba (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, SL L 77, 15.3.2014., str. 1.).
12 Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) – tematski strateški dokument za razdoblje 2014. – 2020. Višegodišnji okvirni program za razdoblje 2014. – 2020. (prilog).
13 Pokusni projekti i izrada planova financirani su u okviru godišnjeg akcijskog programa za ublažavanje rizika i pripravnost na rizike u vezi s KBRN materijalima ili agensima za 2009. godinu.
14 Regionalna tajništva u jugoistočnoj i istočnoj Europi te na Bliskom istoku.
15 Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina.
16 Etiopija, Kuvajt, Pakistan i Sijera Leone pristupili su Inicijativi 2017. godine, a Mongolija u ožujku 2018.
17 Kazahstan je izrazio interes za pristupanje.
18 Međunarodni institut za mirovna istraživanja u Stockholmu, godišnjak za 2017.
19 Partnerske zemlje (nacionalni timovi) utvrđuju svoje posebne potrebe te potom na regionalnoj razini raspravljaju o mjerama koje bi se mogle provesti u svrhu uklanjanja zajedničkih KBRN rizika i prijetnji.
20 SWD(2017) 278 final, dio 1/2, str. 13.
21 Council conclusions on strengthening chemical, biological, radiological and nuclear (CBRN) security in the European Union – an EU CBRN Action Plan (Zaključci Vijeća o jačanju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) sigurnosti u Europskoj uniji – akcijski plan EU-a za KBRN prijetnje). Dokument 15 505/1/09 REV 1, 12. studenoga 2009.
22 Uredba (EU) br. 230/2014.
Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) – tematski strateški dokument za razdoblje 2014. – 2020.
23 Po analogiji, na temelju prvog akcijskog plana za KBRN sigurnost, države članice EU-a bile su dužne provesti 124 mjere povezane sa sprječavanjem, otkrivanjem, pripravnošću i pružanjem odgovora.
24 Nacionalni timovi za KBRN sigurnost u svojim matičnim zemljama koordiniraju rad i razmjenjuju informacije među institucijama kao što su ministarstva, agencije te obrazovne i istraživačke ustanove koje na različitim razinama djeluju u području ublažavanja KBRN rizika.
25 Na primjer, kontaktne točke za Interpol, Svjetsku zdravstvenu organizaciju, Odbor Vijeća sigurnosti UN-a uspostavljenog rezolucijom 1540, Konvenciju o biološkom oružju, Organizaciju za hranu i poljoprivredu, Organizaciju za zabranu kemijskog oružja, Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, Program za sprječavanje, pripravnost i pružanje odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem itd.
26 Regionalno tajništvo čine voditelj tajništva i regionalni koordinator iz UNICRI-ja.
27 Jedan od stručnjaka na terenu zadužen je za dvije regije: sjevernu Afriku – Sahel i Bliski istok.
28 Svjetska zdravstvena organizacija, Konvencija o biološkom oružju, Konvencija o kemijskom oružju, Interpol i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
29 Inicijativa EU-a za centre izvrsnosti u području KBRN sigurnosti, međunarodni zdravstveni propisi Svjetske zdravstvene organizacije, rezolucija 1540 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Konvencija o biološkom oružju.
30 Opsegom revizije koju je obavio Sud obuhvaćeni su projekti zaključno s projektom br. 60. Međutim, u ovaj izračun uračunani su i projekti do br. 66. Projekti tehničke pomoći na terenu nisu uzeti u obzir.
31 Bez projekata tehničke pomoći na terenu i ugovora o isporuci opreme.
32 U vezi s prijevozom opasnih tvari i sigurnošću hrane.
33 Stožerne vježbe sastoje se od razmjene mišljenja među sudionicima radi utvrđivanja i predlaganja mjera za pružanje odgovora na KBRN prijetnje. U okviru terenskih vježbi provjeravaju se operativni kapaciteti za pružanje odgovora na KBRN incidente.
34 Na primjer, projekti br. 4, 9, 17, 21, 22, 23, 33, 34, 42, 44, 46 i 47.
35 Domaćin su bili Ujedinjeni Arapski Emirati, a sudjelovali su Hašemitska Kraljevina Jordan, Kraljevina Maroko, Država Katar, Kraljevina Saudijska Arabija, Država Kuvajt, Sultanat Oman i Kraljevina Bahrein.
36 Radno mjesto službenika za dugoročnu regionalnu suradnju u okviru IcSP-a upućenog u Amman preneseno je u GU NEAR.
37 Primjerice, borba protiv terorizma, zaštita ključne infrastrukture i borba protiv nezakonite trgovine.
38 GU DEVCO, ESVD, stručnjaci na terenu, UNICRI i upravljački tim.
39 Za gotovo 70 % projekata.
40 Primjerice, u završnoj evaluaciji projekta br. 6 iznesena je preporuka da se „poboljša organizacija vremena i upravljanje financijskim sredstvima. Ako resursi nisu dovoljni, na to je u ranoj fazi potrebno upozoriti nadzornika projekta”. U ex post evaluaciji projekta br. 22 iznesena je preporuka da se „prošire definicije službi za pružanje odgovora u hitnim slučajevima kako bi se obuhvatio veći broj dionika, primjerice medicinsko osoblje”.
| Događaj | Datum |
|---|---|
| Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije | 25.4.2017 |
| Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija) | 2.3.2018 |
| Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka | 24.4.2018 |
| Službeni odgovori Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje zaprimljeni na svim jezicima | 25.5.2018 |
Revizorski tim
U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.
Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće, zaduženo za područje vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa.
Doajen tog vijeća i član izvjestitelj za predmetno revizijsko izvješće u trenutku njegova usvajanja bio je Karel Pinxten. Nakon isteka njegova mandata 30. travnja 2018. ulogu člana izvjestitelja i doajena vijeća preuzela je Bettina Jakobsen. Revizorski tim činili su glavna rukovoditeljica Sabine Hiernaux-Fritsch, voditeljica radnog zadatka Aurelia Petliza te revizori Michiel Sweerts i Dirk Neumeister. Jezičnu podršku pružala je Hannah Critoph.
Kontakt
EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG
Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors
Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.
| ISBN 978-92-872-4701-8 | ISSN 2315-2230 | doi:10.2865/30012 | QJ-AB-18-011-HR-N | |
| HTML | ISBN 978-92-872-7257-7 | ISSN 2315-2230 | doi:10.2865/916346 | QJ-AB-18-011-HR-Q |
© Europska unija, 2018.
Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
KONTAKT S EU-om
Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr
Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:
- na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
- na broj: +32 22999696 ili
- e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact/write-to-us_hr
TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u
Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/contact_hr
Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://publications.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).
Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu
Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr/home?) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.