Europski revizorski sud
Aktivnosti Suda tijekom 2023.

Europski revizorski sud

Predsjednikova uvodna riječ

Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,

kako se približava sredina razdoblja 2021. – 2027., odnosno sredina primjene trenutačnog dugoročnog proračuna EU-a, jasno se vidi da smo se od njegova donošenja susreli s dosad nezabilježenim i neočekivanim izazovima, kojima je stvoren znatan pritisak na proračunske kapacitete. Dok se težište proračuna EU-a polako prebacuje kako bi se odgovorilo na najhitnija pitanja kao što su potpora Ukrajini, migracije i naglo rastuće kamatne stope povezane s financiranjem u okviru instrumenta „NextGenerationEU”, njime se i dalje moraju ostvarivati rezultati u području postojećih prioriteta kao što su istraživanje i inovacije, ulaganja u vezi s klimatskim promjenama i digitalna tranzicija.

U tom okruženju, kao i sve institucije EU-a, Europski revizorski sud (Sud) mora biti spreman na reagiranje i pružanje odgovora kako bi ispunio svoju ulogu neovisnog revizora EU-a. Sud je tijekom 2023. redovito iznosio nepristrane procjene politika i programa EU-a, ocjenjujući financijsko upravljanje sredstvima EU-a diljem Unije i izvan nje te procjenjujući vrijednost ostvarenu za novac isplaćen u okviru raznih politika i inicijativa.

U ovom se izvješću iznosi sveobuhvatan pregled aktivnosti i publikacija Suda tijekom 2023. te se pružaju informacije o upravljanju Sudom, njegovu osoblju i podršci revizijskim aktivnostima.

Sva godišnja izvješća Suda, u kojima se iznose pojedinosti o rezultatima financijskih revizija i revizija usklađenosti proračuna EU-a, Mehanizma za oporavak i otpornost te europskih razvojnih fondova, objavljena su u službenim rokovima. U objavljenim tematskim izvješćima, u čijem su središtu posebna područja potrošnje i politika, obrađen je širok spektar tema, uključujući industrijsku politiku EU-a za sektor baterija, ciljne vrijednosti u području klime, ravnopravnost osoba s invaliditetom i uspješnost Mehanizma za oporavak i otpornost.

Osim toga, Sud je objavio četiri mišljenja u kojima se ispituju zakonodavni prijedlozi Komisije. Njima su uzeta u obzir ključna pitanja kao što su uvođenje Instrumenta za Ukrajinu i mehanizmi za stavljanje na raspolaganje novih vlastitih financijskih sredstava Europske unije.

Sud predano radi na tome da na vrh popisa svojih prioriteta stavlja pitanja koja izravno utječu na dobrobit građana EU-a, što je vidljivo u objavljenim publikacijama.

Sljedeća godina sa sobom će vjerojatno donijeti dodatne izmjene proračuna EU-a i njegov rast u svrhu odgovora na novonastale izazove. S obzirom na predstojeće izbore očekujemo promjene u Europskom parlamentu i Komisiji, uz dobrodošle nove perspektive i prilike koje će to sa sobom donijeti. U kontekstu svih tih promjena Sud ostaje čvrsto predan odgovornosti i transparentnosti. I dalje ćemo građanima EU-a, institucijskim dionicima i partnerima na razini EU-a i država članica stavljati na raspolaganje neovisna i objektivna izvješća o ključnim pitanjima za budućnost EU-a.

U međuvremenu, pozivam vas da pročitate ovaj detaljan pregled aktivnosti i postignuća u protekloj godini te da pratite informacije o našim predstojećim aktivnostima.

Kratki pregled 2023.

Aktivnosti Suda

Strategija Suda za razdoblje 2021. – 2025.

Sud se služi višegodišnjim strategijama kako bi usmjerio svoje revizijske aktivnosti, promicao organizacijske promjene radi stalnog unaprjeđenja svojeg djelovanja i očuvao svoju ulogu predvodnika razvojnih promjena u području revizije javnog sektora.

2023.: provedba strategije –
ostvaren je dobar napredak

S krajem 2023. završena je i treća godina provedbe strategije Suda za razdoblje 2021. – 2025. Strateški ciljevi Suda za ovo su petogodišnje razdoblje poboljšanje mehanizama za kontrolu odgovornosti i transparentnosti te mehanizama revizije u svim aspektima djelovanja EU-a, zatim usmjeravanje revizija na područja i teme u kojima Sud može ostvariti najveću dodanu vrijednost i na koncu pružanje pouzdanog revizorskog jamstva u zahtjevnom i dinamičnom okruženju.

Kako bi svoju strategiju proveo u djelo, Sud je za svaki cilj donio provedbene mjere, raspodijelio odgovornosti i odredio rokove. Ove je godine Sud nastavio ostvarivati dobar napredak u nekoliko mjera. Te su mjere:

• odabir revizijskih zadataka kojima se na odgovarajući način obuhvaćaju strateška područja;
• provedba niza revizija usmjerenih na različite aspekte Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF, od engl. Recovery and Resilience Facility), uključujući drugo revizorsko mišljenje o rashodima u okviru RRF-a u skladu sa strateškim pristupom Suda za inicijativu „NextGenerationEU” (NGEU);
• sastavljanje akcijskog plana za interakciju Suda s institucijskim dionicima;
• provjera napretka mjera za provedbu strategije u sredini razdoblja njezine primjene.

Revizije uspješnosti i pravilnosti mjera EU-a

Revizije uspješnosti, financijske
revizije i revizije usklađenosti

Sud na temelju revizija koje provodi građanima EU-a i donositeljima politika podnosi neovisna i objektivna izvješća o ključnim pitanjima za budućnost EU-a u kojima ističe dobre značajke, ali i upozorava na loše te preporučuje izmjene.

Sud provodi sve revizije u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima za javni sektor.

Program rada

Program rada Suda
za 2024. i nadalje

U programu rada Suda za 2024. i nadalje, koji je objavljen u prosincu 2023., istaknuti su revizijski prioriteti Suda za naredne godine te su iznesene pojedinosti u pogledu 73 tematskih izvješća i pregleda koji se planiraju objaviti tijekom 2024. i u razdoblju nakon toga, povrh godišnjih izvješća Suda. Dosljedno je usklađen s prioritetnim područjima utvrđenim u strategiji Suda za razdoblje 2021. – 2025.

U okviru područja „Gospodarska konkurentnost Unije” Sud planira objaviti izvješća kojima će, među ostalim, obuhvatiti umjetnu inteligenciju, digitalnu transformaciju, industrijsku politiku za vodik i industriju mikročipova.

U okviru područja „Otpornost na prijetnje sigurnosti Unije i poštovanje europskih vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava” Sud planira objaviti izvješća o temama kao što su uklanjanje temeljnih uzroka migracija u Africi i vojna mobilnost.

U okviru područja „Klimatske promjene, okoliš i prirodni resursi” Sud planira objaviti izvješća kojima će obuhvatiti širok raspon tema, uključujući sigurnost opskrbe plinom u Uniji, prilagodbu klimatskim promjenama i ekološki uzgoj.

U okviru područja „Fiskalne politike i javne financije Unije” Sud planira objaviti izvješća na teme kao što su štetna porezna konkurencija, nova vlastita sredstva koja se temelje na plastičnom ambalažnom otpadu i Europski fond za strateška ulaganja.

Sud u okviru svih strateških područja ujedno planira ispitati Mehanizam za oporavak i otpornost, što obuhvaća teme kao što su sustavi kontrole u državama članicama te zeleni i digitalni stupovi tog instrumenta.

Revizijski rad na terenu

Najveći dio revizijskih aktivnosti obavlja se u sjedištu Suda u Luxembourgu. Revizori Suda usto obavljaju velik broj posjeta Europskoj komisiji – glavnom subjektu revizija koje provodi Sud – i drugim institucijama EU-a, kao i agencijama i tijelima, nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u državama članicama, delegacijama EU-a u zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama koje upravljaju sredstvima EU-a.

Osim toga, Sud obavlja posjete primateljima sredstava EU-a na terenu, kako unutar Unije tako i izvan njezinih granica. Tijekom tih provjera Sud prati revizijski trag i pribavlja izravne revizijske dokaze od subjekata koji su uključeni u upravljanje politikama i programima EU-a te prikupljanje i isplaćivanje financijskih sredstava EU-a, kao i od korisnika potpore.

Veći broj terenskih provjera

Revizorski timovi Suda obično se sastoje od dvaju ili triju revizora, a trajanje posjeta kreće se od svega nekoliko dana do nekoliko tjedana. Terenske provjere i dalje imaju ključnu ulogu u revizijskim aktivnostima Suda. Unutar EU-a takve se provjere uglavnom koordiniraju u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI-jevi) predmetnih država članica.

Sud je 2023. znatno povećao broj terenskih posjeta u odnosu na prethodne tri godine, u kojima su se i dalje djelomično primjenjivala ograničenja putovanja i javnozdravstvena ograničenja zbog pandemije bolesti COVID-19. Revizori Suda proveli su ukupno 3 527 dana u državama članicama i izvan EU-a u usporedbi s 2 039 dana 2022., 857 dana 2021., 1 190 dana 2020. i 3 605 dana 2019. Revizori su usto proveli 1 370 dana u institucijama EU-a te njegovim agencijama i tijelima, kao i u raznim međunarodnim organizacijama i privatnim i privatnim revizorskim društvima. Tijekom 2022. u tim su subjektima proveli 945 dana, tijekom 2021. 299 dana, tijekom 2020. 627 dana, a tijekom 2019. 2 504 dana.

Uz terenske provjere Sud je nastavio obavljati i revizije na daljinu i prikupljati dokaze u elektroničkom obliku. Za interakciju sa subjektima revizije služio se videokonferencijskim alatima i drugom informacijskom tehnologijom, kao što su sustavi za sigurnu razmjenu podataka i dokumenata.

Izvješća Suda

Revizijska izvješća, pregledi i mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a. Tim se dokumentima pruža pomoć Europskom parlamentu i Vijeću u praćenju i nadziranju postizanja ciljeva politika EU-a te pozivanju na odgovornost onih koji su zaduženi za upravljanje financijskim sredstvima EU-a, posebice u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice.

Tematska izvješća i pregledi

Sud je 2023. objavio 35 tematskih izvješća i pregleda u kojima su obrađeni mnogi izazovi s kojima se EU suočava u različitim područjima potrošnje i politika EU-a. Među njima su energetska unija, klimatske promjene i razvojna pomoć, intermodalni prijevoz tereta, industrijska politika EU-a za sektor baterija, ravnopravnost osoba s invaliditetom, nadzor nad bankama u EU-u, biogoriva te sukobi interesa u vezi s rashodima EU-a za koheziju i poljoprivredu, kao i mnogi drugi. Tri izvješća odnosila su se na inicijativu za oporavak NextGenerationEU: u jednom od njih riječ je bila o Komisijinu sustavu kontrole za Mehanizam za oporavak i otpornost, u drugom o Komisijinu upravljanju dugom u okviru instrumenta NGEU i u trećem o okviru za praćenje uspješnosti Mehanizma za oporavak i otpornost.

Na stranicama u nastavku daje se kratak prikaz aktivnosti Suda te su izneseni primjeri tematskih izvješća iz 2023. o različitim područjima politike.

Godišnja i posebna godišnja izvješća

Godišnja izvješća u prvom redu sadržavaju rezultate izjave o jamstvu koju Sud daje za proračun Europske unije, Mehanizam za oporavak i otpornost i proračun europskih razvojnih fondova (ERF-ovi), ali i informacije o uspješnosti te proračunskom i financijskom upravljanju.

Posebna godišnja izvješća sadržavaju rezultate godišnjih revizija agencija EU-a i drugih tijela Unije, zajedničkih poduzeća EU-a i europskih škola.

Sud objavljuje i izvješće o potencijalnim obvezama koje proizlaze iz aktivnosti Jedinstvenog sanacijskog odbora, Vijeća ili Komisije.

Godišnje izvješće o proračunu EU-a za financijsku godinu 2022.

Sud svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda EU-a kako bi ispitao je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li prihodovne i rashodovne transakcije povezane s tom računovodstvenom dokumentacijom usklađene s financijskim pravilima na razini EU-a i država članica.

Osim toga, Sud obavlja posebnu procjenu glavnih područja proračuna EU-a na temelju (pod)naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i Mehanizma za oporavak i otpornost. Ujedno analizira zbog čega su se pojavile pogreške i u kojim područjima, daje preporuke za poboljšanja i ispituje jesu li prethodne preporuke koje je iznio provedene i na koji način.

Na tom opsežnom pothvatu temelji se izjava o jamstvu koju je Sud dužan podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa svojim ovlastima iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Proračun EU-a: pozitivno
mišljenje o računovodstvenoj
dokumentaciji i prihodima

Za financijsku godinu 2022. Sud je izrazio pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima EU-a.

Proračun EU-a: nepovoljno
mišljenje o rashodima

Proračunski rashodi EU-a 2022. iznosili su 196 milijardi eura, što odgovara iznosu od 1,3 % ukupnog bruto nacionalnog dohotka skupine EU-27.

Za financijsku godinu 2022. Sud je izrazio nepovoljno mišljenje o rashodima EU-a.

Procijenjena stopa pogreške:
4,2 % (u proračunskim rashodima za 2022.)

Sud je za financijsku godinu 2022. procijenio da se stopa pogreške u proračunskim rashodima nalazi unutar raspona od 3,1 % do 5,3 %. Srednja točka tog raspona, poznata kao „najvjerojatnija stopa pogreške”, povećala se u odnosu na prošlu godinu s 3,0 % na 4,2 %.

U 66 % revizijskog statističkog
skupa za proračun EU-a
postoje značajne pogreške

Visokorizični rashodi činili su 66 % revizijskog statističkog skupa Suda za financijsku godinu 2022., dok su godinu ranije činili 63 %. Sud je procijenio da stopa pogreške za visokorizične rashode iznosi 6,0 % (financijska godina 2021.: 4,7 %).

Naslovi VFO-a u kojima se najčešće pojavljuju pogreške:
„Kohezija, otpornost i vrijednosti” i „Jedinstveno tržište,
inovacije i digitalizacija”

„Kohezija, otpornost i vrijednosti” bio je podnaslov VFO-a u kojem su se u financijskoj godini 2022. najčešće javljale pogreške, nakon čega slijedi „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija”.

Rashodi u okviru RRF-a:
uvjetno mišljenje

Sud je 2022. svojim aktivnostima drugi put obuhvatio rashode u okviru RRF-a, o kojima iznosi zasebno mišljenje. To proizlazi iz činjenice da je RRF privremeni instrument koji se primjenjuje i financira na način koji se bitno razlikuje od uobičajene potrošnje proračunskih sredstava u okviru VFO-a. Revizijski statistički skup Suda obuhvaćao je svih 13 isplata u ukupnoj vrijednosti od 53,7 milijardi eura.

Za financijsku godinu 2022. Sud je izrazio uvjetno mišljenje o rashodima u okviru RRF-a. Ukupni revizijski dokazi koje je Sud prikupio u okviru svojih aktivnosti pokazuju da su od sveukupno 13 plaćanja u okviru RRF-a za njih 11 (i povezane obračune pretfinanciranja) utvrđeni kvantitativni nalazi. U šest od tih plaćanja postojale su značajne pogreške. Sud je ujedno utvrdio slučajeve u kojima su ključne etape i ciljne vrijednosti bile loše osmišljene, kao i probleme u vezi s pouzdanošću informacija koje su države članice uključile u svoje izjave o upravljanju.

Slučajevi u kojima postoji sumnja
na prijevaru prijavljeni OLAF-u i EPPO-u

Kao vanjski revizor EU-a Sud nema ovlasti za provođenje istraga nad slučajevima u kojima se sumnja na prijevare. Svrha revizija koje provodi stoga nije otkrivati prijevare. Međutim, ako revizori Suda utvrde da u određenom slučaju postoji sumnja da je počinjena prijevara, dužni su prijaviti taj slučaj nadležnim tijelima.

Sud je 2023. Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) prijavio 19 slučajeva sumnje na prijevaru koje je otkrio tijekom obavljanja svojih revizijskih aktivnosti. Od tih 19 slučajeva njih 17 prijavljeno je i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO). Sud je 2022. OLAF-u prijavio 14 slučajeva sumnje na prijevaru, a šest od njih prijavio je i EPPO-u. U godišnjem izvješću Suda o proračunu EU-a iznose se dodatne informacije o prirodi slučajeva sumnje na prijevaru i, ako je to primjenjivo i/ili ako su informacije dostupne, o naknadnim povratima financijskih sredstava koje je OLAF preporučio.

Godišnje izvješće o europskim razvojnim fondovima za financijsku godinu 2022.

ERF-ovi:
pozitivno mišljenje o računovodstvenoj
dokumentaciji i prihodima;
nepovoljno mišljenje o rashodima

Europski razvojni fondovi (ERF-ovi) uvedeni su 1959. i bili su glavni instrument kojim je EU pružao pomoć namijenjenu razvojnoj suradnji s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP), kao i prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Ti se fondovi financiraju sredstvima država članica EU-a te njima izvan proračuna EU-a upravljaju Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB). I dalje će se upotrebljavati i o njima će se izvješćivati zasebno do njihova zaključenja.

U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. pomoć za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama te prekomorskim zemljama i područjima financira se iz proračuna EU-a.

Ukupni rashodi iz ERF-ova 2022. iznosili su 2,4 milijarde eura.

Sud je za financijsku godinu 2022., kao i za prethodne godine, izrazio pozitivno mišljenje i o računovodstvenoj dokumentaciji ERF-ova i o njihovim prihodima, no o rashodima ERF-ova izrazio je nepovoljno mišljenje. Sud je procijenio da stopa pogreške za rashode iznosi 7,1 % (financijska godina 2021.: 4,6 %).

Posebna godišnja izvješće o agencijama EU-a

Agencije EU-a zasebni su pravni subjekti osnovani radi obavljanja posebnih tehničkih, znanstvenih ili upravljačkih zadaća kojima se institucijama EU-a pomaže u osmišljavanju i provedbi politika. Za 2022. obuhvaćene su ukupno 43 agencije, što je za jednu manje nego 2021. zbog zatvaranja Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (Chafea).

Agencije EU-a:
pozitivno mišljenje za većinu agencija;
četiri uvjetna mišljenja

Ukupni proračun svih agencija za financijsku godinu 2022. čija je revizija u nadležnosti Suda (isključujući SRB) iznosio je 4,5 milijardi eura, odnosno 3 % općeg proračuna EU-a za 2022. Za financijsku godinu 2021. navedeni je ukupni proračun iznosio 4,1 milijardu eura, odnosno 2,5 %.

Ukupno gledajući, revizija agencija koju je obavio Sud potvrdila je pozitivne rezultate koji su zabilježeni prethodnih godina. Sud je izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenim dokumentacijama i prihodima 43 agencija. Sud je odobrio plaćanja povezana s računovodstvenom dokumentacijom agencija kao pouzdana, osim za Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT), Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Agenciju Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (EU-LISA). Za te četiri agencije Sud je izrazio uvjetno mišljenje, u prvom redu zbog nepravilnosti u postupcima javne nabave, izostanka dodjele delegiranih ovlasti za preuzimanje pravnih obveza ili neprihvatljivog PDV-a.

Posebno godišnje izvješće o zajedničkim poduzećima za financijsku godinu 2022.

Zajednička poduzeća partnerstva su između Europske komisije, relevantnih sektorskih partnera i u nekim slučajevima istraživačkih ili međuvladinih organizacija te država sudionica. Njihova je glavna zadaća poticati prijenos znanstvenih spoznaja u utržive prekretničke inovacije u sklopu strateške vizije koju dijele s partnerima.

Vijeće je 2021. donijelo nove uredbe kojima je uspostavljeno jedanaest zajedničkih poduzeća za provedbu mjera u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa, višegodišnjih programa za istraživanja i inovacije za financijsko razdoblje 2021. – 2027. Ta zajednička poduzeća provode posebne istraživačke i inovacijske programe u područjima prometa, energetike, zdravstva, bioindustrije, ključnih digitalnih tehnologija, superračunalstva, pametnih mrežnih sustava i kibernetičke sigurnosti.

Od 11 zajedničkih poduzeća njih osam već je djelovalo u okviru prethodnog programa (Obzor 2020.) te će nastaviti djelovati u okviru novih programa kao novi pravni subjekti s novim nazivima i izmijenjenim nadležnostima. Uz postojeća zajednička poduzeća osnovana su i tri nova: Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje, koje je postalo financijski samostalno u listopadu 2023., te Europski stručni centar u području kibernetičke sigurnosti, koji će postati financijski samostalan tijekom 2024. Sud će provesti reviziju nad dvama zajedničkim poduzećima koja su postala financijski samostalna 2023.

Osim toga, postoji još jedno zajedničko poduzeće, „Fuzija za energiju”, koje financiraju Euratom i njegove države članice. Odgovorno je za pružanje europskog doprinosa međunarodnom termonuklearnom eksperimentalnom reaktoru (ITER).

Zajednička poduzeća:
pozitivno mišljenje o svim
zajedničkim poduzećima

Sud je za financijsku godinu 2022. izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenoj dokumentaciji, prihodima i plaćanjima za osam zajedničkih poduzeća koja su nastavila s djelovanjem u okviru novih istraživačkih programa, kao i za zajedničko poduzeće „Fuzija za energiju” (F4E). Međutim, Sud je izrazio zabrinutost zbog učinka koje upravljanje raznim projektima koji se preklapaju može imati na zaposlenike i rezultate projekata. Sud ističe nekoliko zajedničkih poduzeća koja su projekte iz prethodnog proračunskog ciklusa prenijela u sadašnji te ih poziva da takve stare projekte dovrše što je prije moguće.

Kao i prijašnjih godina, pozitivno mišljenje koje je Sud iznio o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji zajedničkog poduzeća „Fuzija za energiju” (F4E) za 2022. uključivalo je „posebnu napomenu”. Njome se u prvom redu skreće pozornost na činjenicu da se trenutačni procijenjeni iznos financijskih sredstava EU-a od 19 milijardi eura temelji na ključnim etapama i pretpostavkama o troškovima iz 2016., u koje će se uvesti bitne izmjene, očekivane do kraja 2024.

Posebna godišnja izvješća o europskim školama i potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora

Sud je za financijsku godinu 2022. objavio i godišnje izvješće o pregledu konsolidirane godišnje računovodstvene dokumentacije 13 europskih škola. Pregledom koji je Sud obavio nisu otkrivene značajne pogreške u računovodstvenoj dokumentaciji.

Sud svake godine podnosi i izvješće o potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB), Vijeća i Komisije koje su nastale kao rezultat njihovih zadaća iz Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. U izvješću za financijsku godinu 2022. Sud je zaključio da nije uočio ništa što bi ga navelo na to da smatra da su potencijalne obveze SRB-a, Komisije i Vijeća koje proizlaze iz izvršavanja njihovih sanacijskih zadaća značajno pogrešno prikazane.

Mišljenja

Ispitivanje zakonodavnih
prijedloga Komisije

Kao neovisni vanjski revizor EU-a, Sud doprinosi poboljšanju financijskog upravljanja iznošenjem mišljenja o Komisijinim prijedlozima za donošenje novog ili izmjenu postojećeg zakonodavstva. U slučajevima u kojima ti zakonodavni prijedlozi imaju znatan financijski učinak, zakonodavstvom EU-a propisano je obvezno savjetovanje sa Sudom. Ostale institucije također mogu zatražiti mišljenje Suda o drugim konkretnim pitanjima. Sva mišljenja Suda podnose se Europskom parlamentu i Vijeću.

Sud je 2023. objavio četiri takva mišljenja. Ona su se ponajprije odnosila na Komisijine zakonodavne prijedloge o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu, o utvrđivanju mjera za povećanje solidarnosti i kapaciteta u EU-u za otkrivanje prijetnji i incidenata u području kibernetičke sigurnosti, pripremu za njih i odgovor na njih („Akt EU-a o kibernetičkoj solidarnosti”) te o izmjeni uredbe o mehanizmima za stavljanje na raspolaganje novih vlastitih financijskih sredstava Europske unije.

Journal – časopis Suda

U svakom izdanju časopisa Suda nalaze se članci o određenoj temi, u prvom redu iz revizijske perspektive, čiji su autori suradnici koji rade unutar i izvan institucija EU-a.

Sud je 2023. objavio dva izdanja koja su bila posvećena pitanju napora koji se ulažu u energetsku tranziciju EU-a te migracijskoj politici u kontekstu EU-a.

Konferencije i seminari

Tijekom 2023. Sud je ujedno organizirao sljedeće konferencije i seminare, koji su bili otvoreni svim zainteresiranim stranama:

• seminar o predstojećoj reformi okvira gospodarskog upravljanja EU-a;
• videokonferencija o budućnosti službene statistike: neovisnost i odgovornost u doba velike količine podataka;
• konferencija i umjetnička izložba na temu „Granice našeg svijeta”;
• konferencija pod nazivom „Socijalna pravda i jednakost za sve? Izazovi, potpora i uključenost LGBTIQ+ zajednice u EU-u i institucijama EU-a”;
• konferencija o primjeni RRF-a – rizici, izazovi i prilike;
• „Konferencija o koheziji 2023. – Ocjenjivanje kohezijske politike EU-a – izazovi i prilike”;
• godišnja radionica Suda i OLAF-a za 2023.;
• zajednička radionica Suda, OLAF-a i EPPO-a o borbi protiv prijevara u javnoj nabavi.

Seminar Suda o strateškoj
perspektivi EU-a i otvorenoj
strateškoj autonomiji EU-a za 2023.

Jedanput godišnje članovi Suda, glavni tajnik i ravnatelji odlaze na dvodnevni seminar kako bi raspravljali o važnim pitanjima u vezi s dugoročnom strategijom, aktivnostima i organizacijom Suda.

Tijekom ovogodišnjeg seminara Suda održanog u Bruxellesu članovi su raspravljali o sljedećim ključnim temama:

• strateška perspektiva EU-a i način na koji bi budući prioriteti EU-a mogli utjecati na dugoročni rad Suda;
• otvorena strateška autonomija EU-a, s posebnim naglaskom na energetskoj ovisnosti;
• program rada za 2024. i nadalje.

Međuinstitucijski odnosi

Sud blisko surađuje s Europskim parlamentom, Vijećem, nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama u državama članicama jer učinak njegova rada uvelike ovisi o primjeni njegovih revizijskih nalaza i preporuka u tim institucijama.

Europski parlament

Europski parlament nastavio je 2023. omogućavati redovito fizičko sudjelovanje drugih institucija i tijela na plenarnim sjednicama i sjednicama odbora. Ukupan broj izlaganja predstavnika Suda povećao se na 164 u usporedbi sa 134 izlaganja 2022.

Odbori i tijela Europskog parlamenta, posebno Odbor za proračunski nadzor (CONT), redovito pozivaju članove i revizorske timove Suda da predstave rezultate svojeg rada na sastancima tih odbora i tijela.

Tijekom 2023. članovi Suda predstavili su odboru CONT ukupno 13 tematskih izvješća i dva pregleda. Sudjelovali su i na 16 javnih saslušanja odbora CONT o razrješnici za 2022., što je uključivalo predstavljanje godišnjeg izvješća Suda za 2022. koje je održao predsjednik Suda Tony Murphy.

Osim toga, članovi Suda održali su 27 prezentacija o tematskim izvješćima i pregledima pred 16 drugih odbora Europskog parlamenta, a neke od njih održane su na zajedničkim sastancima s dodatnim zainteresiranim odborima.

U veljači 2023. konferencija predsjednika odbora pozvala je predsjednika Suda na razmjenu mišljenja o programima rada Suda za 2023. i nadalje te 2024. i nadalje. Predsjednik Suda Tony Murphy sudjelovao je u svibnju na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta povezanoj s razrješnicom za 2021. U listopadu se sastao s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom te je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predstavio godišnje izvješće za 2022. Osim toga, članovi I. revizijskog vijeća u lipnju su se sastali s koordinatorima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) kako bi raspravili o daljnjoj suradnji, a odbor CONT posjetio je Sud u listopadu kako bi razmijenio mišljenja s kolegijem Suda.

Vijeće Europske unije

Ukupan broj izlaganja predstavnika Suda tijekom 2023. (81) ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na 2022. (82).

Pripremna tijela Vijeća u pravilu se bave svim tematskim izvješćima Suda nedugo nakon njihove objave, ali ne nužno svim pregledima i mišljenjima. Sud je 2023. predstavio 29 tematskih izvješća, jedan pregled i jedno mišljenje pred 22 različitim odborima i radnim skupinama Vijeća.

Tijekom 2023. predstavnici Suda prisustvovali su i na 23 sastanka posvećena razrješnici za proračun EU-a za financijske godine 2021. i 2022.

Predsjedanje Vijećem
Švedska: siječanj – lipanj 2023.
Španjolska: srpanj – prosinac 2023. 

Predsjednik Suda Tony Murphy i članica zadužena za institucijske odnose Eva Lindström sastali su se u studenome 2022. sa švedskim ministrom financija. U lipnju 2023. predsjednik Suda i član Suda Baudilio Tomé Muguruza sastali su se s potpredsjednikom španjolske vlade, državnim tajnikom i ministrom financija kako bi raspravili o prioritetima predsjedništva Vijeća. Predsjednik Suda i članica Suda Annemie Turtelboom sastali su se u studenome s ključnim predstavnicima belgijske vlade i parlamenta ususret belgijskom predsjedanju Vijećem 2024. U studenome se predsjednik Suda, zajedno s članom Suda zaduženim za godišnje izvješće, Janom Gregorom, sastao i s belgijskim ministrom financija prije predstavljanja godišnjeg izvješća za 2022. Vijeću Ecofin. Osim toga, članovi i rukovodstvo Suda sudjelovali su 2023. na 15 sastanaka s predstavnicima stalnih predstavništava pri EU-u.

Nacionalni/regionalni parlamenti i vlade u državama članicama

Sastanci s
nacionalnim/regionalnim parlamentima 

Tijekom 2023. članovi i osoblje Suda predstavili su svoje publikacije na 91 sastanku s nacionalnim/regionalnim parlamentima u 19 država članica. Većina sastanaka održana je s odborima zaduženim za proračun, financijske poslove i/ili reviziju i europske poslove.

Sastanci s
vladama u državama članicama 

Članovi i rukovodstvo Suda predstavili su 2023. njegove publikacije na 120 sastanaka održanih s vladama i tijelima vlasti u 25 država članica. Većina sastanaka održana je s ministrima/ministarstvima financija.

Europska komisija

Članovi Suda i povjerenici Komisije održavaju redovite bilateralne kontakte u vezi s planiranim i tekućim revizijskim zadatcima / pregledima.

Već je godinama ustaljena praksa da članovi Suda održavaju godišnji sastanak sa svojim kolegama iz Kolegija povjerenika Europske komisije. Na tim se sastancima pruža prilika za utvrđivanje trenutačnog stanja i razmatranje načina za dodatno jačanje suradnje.

Suradnja s drugim vrhovnim revizijskim institucijama

Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija u EU-u

Suradnja Suda s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI-jevi) 27 država članica uglavnom se odvija u okviru Kontaktnog odbora vrhovnih revizijskih institucija u EU-u. Taj forum olakšava dijalog i razmjene informacija između VRI-jeva država članica EU-a i Suda.

Krajem 2023. Sud je zaključio inicijativu EU-a za umrežavanje revizora usmjerenu na pitanja povezana s pandemijom bolesti COVID-19. Glavni rezultati bili su objava zbirke revizije u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 (kojom su obuhvaćene revizijske aktivnosti VRI-jeva u EU-u tijekom 2020.) i objava otprilike 70 informativnih članaka na internetu do kraja 2023. u vezi s revizijskim aktivnostima u području pandemije bolesti COVID-19 tijekom razdoblja 2020. – 2030.

Sud je nastavio i s aktivnostima suradnje na reviziji primjene Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), u okviru koje je u studenome 2023. u svojim prostorijama organizirao radionice za razmjenu stajališta među revizorima. To je uključivalo niz radionica i dovelo do utvrđivanja šest preliminarnih revizijskih koncepata kojima se obuhvaća niz aspekata primjene RRF-a.

Nadalje, Sud je pokrenuo inicijativu EU-a za umrežavanje revizora (EUNA) usmjerenu na energetiku. Na uvodnom sastanku u studenome koji je održan u Haagu sudjelovali su predstavnici 19 VRI-jeva u EU-u.

Godišnji sastanak za 2023.

U lipnju 2023. u Lisabonu je održan godišnji sastanak Kontaktnog odbora čelnika VRI-jeva u EU-u. U središtu glavnih rasprava bila je tema „Energija – kako VRI-jevi u EU-u mogu doprinijeti boljem i pouzdanijem dostizanju ciljnih vrijednosti za 2030.”. Na sastanku se ponovno dotaklo i teme primjene Mehanizma za oporavak i otpornost, glavne teme sastanka Kontaktnog odbora za 2022.

Vrhovne revizijske institucije zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u

Sud ujedno pruža potporu VRI-jevima zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldova, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina) i potencijalnih zemalja kandidatkinja (Kosovo¹).

U drugoj polovici 2023. Sud je pomogao u preispitivanju okvira za suradnju relevantne mreže, koji je donesen u prosincu 2023.

¹ Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti 1244 (1999.) o situaciji u vezi s Kosovom (UNSCR 1244/1999) i savjetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde o „Sukladnosti jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom” od 22. srpnja 2010.

INTOSAI

Sud je tijekom 2023. godine nastavio aktivno sudjelovati u aktivnostima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Kao predsjedatelj Odbora za profesionalne standarde (PSC) Sud je organizirao dva sastanka upravljačkog odbora koja su dovela do donošenja dokumenata kojima su izmijenjene trenutačne radne prakse, postupka zapošljavanja u Forum za strukovna stajališta INTOSAI-ja i plana PSC-a za strateški razvoj za razdoblje 2023. – 2028. Provedba plana za strateški razvoj za razdoblje 2023. – 2028. uključuje nekoliko mjera za povećanje jasnoće stajališta koja INTOSAI iznosi i njihovu digitalizaciju.

Sud je sudjelovao i u radu pododbora PSC-a te u aktivnostima i projektima drugih radnih tijela INTOSAI-ja, primjerice za reviziju u području okoliša, financijsku i gospodarsku stabilnost, ocjenjivanje javnih politika i velike količine podataka.

EUROSAI

Sud je ujedno aktivno sudjelovao u radu Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI), odnosno europske regionalne skupine INTOSAI-ja, posebice njezinih radnih skupina za reviziju u području okoliša i informacijske tehnologije, kao i u projektima u područjima aktualnih pitanja, umjetne inteligencije i revizijske metodologije.

Upravljanje Sudom

Članovi

Sud djeluje kao kolegij članova, pri čemu je svaki od članova iz jedne države članice. Svakog člana imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga vlade matične države članice. Sud nema nikakvu ulogu u procesu predlaganja i imenovanja članova.

Članovi Suda imenuju se na obnovljivi mandat od šest godina. Svoje dužnosti obavljaju potpuno neovisno i u općem interesu EU-a, na što se nakon preuzimanja dužnosti svečano obvezuju pred Sudom Europske unije.

Vijeće je 2023. imenovalo novu estonsku članicu, Keit Pentus‑Rosimannus (od 1. siječnja), kao i novu slovačku članicu, Katarínu Kaszasovu (od 16. listopada). Osim toga, Vijeće je obnovilo mandat mađarske članice, Ildikó Gáll‑Pelcz, na dodatno razdoblje od šest godina (od 1. rujna).

Nakon što je imenovana novom bugarskom povjerenicom Europske komisije, Iliana Ivanova odstupila je s dužnosti članice Suda s učinkom od 19. rujna 2023.

Postupci imenovanja novog portugalskog i novog bugarskog člana još su bili u tijeku krajem 2023.

Tijekom 2023. održana su 24 sastanka kolegija Suda. Stopa nazočnosti na tim sastancima iznosila je 88 %. Članovi Suda sudjelovali su i na sastancima revizijskih vijeća i odbora (vidjeti i odjeljak Revizijska vijeća i odbori).

Predsjednik

Predsjednik je zadužen za strategiju, planiranje i upravljanje uspješnošću institucije te njezinu komunikaciju i odnose s medijima, međuinstitucijske odnose, pravna pitanja i unutarnju reviziju. Predsjednik također zastupa Sud u vanjskim odnosima.

Članovi među sobom biraju predsjednika na obnovljivi mandat od tri godine. Izabrana osoba zatim preuzima ulogu prvog među jednakima (primus inter pares), predsjeda sastancima kolegija Suda i jamči provedbu njegovih odluka.

Tony Murphy izabran je za predsjednika u listopadu 2022.

Revizijska vijeća i odbori

Članovi se raspoređuju u jedno od pet revizijskih vijeća, u kojima se priprema i usvaja većina revizijskih izvješća, pregleda i mišljenja. Revizijska vijeća raspoređuju svoje zadatke među svojim članovima. Svaki član za svoje revizijske zadatke odgovara relevantnom revizijskom vijeću i kolegiju Suda. Revizijske aktivnosti obavljaju stručni revizori koji rade u upravama revizijskih vijeća.

Članovi u svakom revizijskom vijeću odabiru doajena na obnovljivi mandat od dvije godine. Doajenke i doajeni pet revizijskih vijeća Suda 2023. bili su Joëlle Elvinger, Annemie Turtelboom, Bettina Jakobsen, Mihails Kozlovs i Jan Gregor.

Odbor za kontrolu kvalitete revizija bavi se revizijskim politikama, standardima i metodologijom Suda, podrškom revizijskim aktivnostima te njihovim razvojem i kontrolom njihove kvalitete. Čine ga po jedan član iz svakog revizijskog vijeća, a od 28. rujna 2023. na čelu mu je Baudilio Tomé Muguruza.

Odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima donosi upravni odbor i, u relevantnim slučajevima, kolegij članova, kojima je na čelu predsjednik Suda. Upravni odbor čine predsjednik Suda, doajeni svih vijeća, predsjedatelj Odbora za kontrolu kvalitete revizija i članica Suda zadužena za međuinstitucijske odnose (Eva Lindström).

Tijekom 2023. održano je 103 sastanaka revizijskih vijeća, 15 sastanaka upravnog odbora i 11 sastanaka Odbora za kontrolu kvalitete revizija. Stopa nazočnosti na tim sastancima iznosila je redom 92 %, 88 % i 88 %.

Ostale odbore čine Odbor za etička pitanja (kojim od 4. srpnja 2023. predsjeda George Marius Hyzler), Odbor za unutarnju reviziju (kojim predsjeda Hannu Takkula) i Savjetodavna skupina za strateško predviđanje (kojom predsjeda Helga Berger).

Više rukovodstvo Suda čine glavni tajnik i ravnatelji. Sud ima ukupno 10 uprava: pet uprava povezano je s revizijskim vijećima, jedna s Odborom za kontrolu kvalitete revizija, jedna s predsjedništvom te tri s glavnim tajništvom.

Mjerenje uspješnosti

Sud primjenjuje skup ključnih pokazatelja uspješnosti (KPU) s pomoću kojih svojoj upravi pruža uvid u napredak u ostvarenju strateških ciljeva i temelj za donošenje odluka, a institucijskim dionicima informacije o svojoj uspješnosti. Sud je pri utvrđivanju svoje strategije za razdoblje 2021. – 2025. ažurirao svoj skup ključnih pokazatelja uspješnosti za to razdoblje. Skupom ključnih pokazatelja uspješnosti u nastavku pruža se širok pregled uspješnosti Suda kao organizacije u pogledu informiranja o njegovu radu, učinku koji taj rad ima i predodžbi o njemu:

• broj objavljenih izvješća;
• zastupljenost u medijima;
• učinak rada Suda i predodžba o njemu (povratne informacije dionika);
• izlaganja predstavnika Suda pred drugim institucijama, u nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama u državama članicama te međunarodne aktivnosti;
• provedba preporuka Suda.

Tijekom 2023. objavljeno
je 35 izvješća

Sud je 2023. objavio 35 izvješća. Riječ je o 29 tematskih izvješća i šest pregleda. Tijekom 2023. objavljen je veći broj izvješća nego prethodnih dviju godina (2022.: 29 izvješća; 2021.: 32 izvješća).

Zastupljenost u medijima

Daljnje povećanje
prisutnosti u medijima

Prema podatcima Suda 2023. objavljeno je više od 22 000 tisuća novinskih članaka (na internetu) u vezi s revizijskim izvješćima Suda, drugim publikacijama ili Sudom općenito, čime se potvrđuje trend rasta prisutnosti u medijima zabilježen tijekom posljednjih godina (2022.: 20 000; 2021.: 18 000). Gotovo 54 000 tisuća objava na društvenim mrežama pokazatelj je nastavka organskog rasta, dok su vrijednosti za 2022. bile netipične² (2022.: 110 000; 2021.: 49 000).

² Sud je tijekom 2022. uočio mnoštvo identičnih objava na društvenim mrežama generiranih aktivnostima pristranih mreža (očigledno i upotrebom botova). One su uglavnom bile potaknute tematskim izvješćima Suda o nabavi cjepiva protiv bolesti COVID-19 i korupciji na visokoj razini u Ukrajini.

Medijsko praćenje može uvelike varirati ovisno o predmetu i složenosti izvješća. Vanjski čimbenici, kao što su neki važan događaj ili razvojna promjena u okviru određene politike, također mogu utjecati na zanimanje medija za publikacije Suda. Nadalje, tijekom izvanrednih situacija, kao što su pandemija bolesti COVID-19 ili ruska ratna agresija na Ukrajinu, pozornost medija posebno je usmjerena na sadržaje relevantne za krizu.

Sve veća interakcija s medijima

Sud od 2020. promidžbene aktivnosti za svoje publikacije obavlja virtualno, što mu omogućava da osnaži kontakte s novinarima iz nacionalnih medijskih kuća u državama članicama EU-a.

Sud je 2023. objavio 45 priopćenja za medije na 24 jezika EU-a, kao i razne informativne obavijesti, obavijesti za medije i audiozapise izjava (spremne za upotrebu) na određenim jezicima. Održao je i niz razgovora s velikim medijskim kućama diljem Europe, koje su obuhvaćale radio, televiziju i pisane medije. Nadalje, Sud je održao 21 virtualnu tiskovnu konferenciju i 6 dodatnih tiskovnih konferencija usmjerenih na pojedine zemlje u vezi s godišnjim izvješćem. Te su konferencije sveukupno privukle 590 novinara, od kojih je većina predstavljala vodeće nacionalne medijske kuće u državama članicama EU-a.

Jedan i pol milijun posjeta
internetskim stranicama Suda

Sud je 2023. pokrenuo nove internetske stranice. Tijekom 2022. zabilježio je više od milijun i pol posjeta svojim internetskim stranicama, s približno 700 000 pojedinačnih posjetitelja, što čini povećanje za više od 14 % u odnosu na 2022.

2023.: broj pratitelja
na društvenim mrežama
nastavio je rasti

Do kraja 2023. tri glavna korisnička računa Suda na društvenim mrežama (X (bivši Twitter), LinkedIn, Facebook) privukla su više od 48 000 pratitelja, što je povećanje u odnosu na 2022. kad je ta brojka iznosila 45 000 i 2021. kad je iznosila 39 000.

Učinak rada Suda i predodžba o njemu

85 % ispitanika u anketama
koje je proveo Sud ocjenjuje
izvješća Suda korisnima za svoj rad

Sud procjenjuje vjerojatan učinak i korisnost svojih aktivnosti prema predodžbi koju o njima ima čitateljstvo izvješća Suda iz Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, agencija EU-a, stalnih predstavništva država članica, agencija i VRI-jeva država članica, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija te drugi subjekti.

Sud od 2018. provodi anonimne elektroničke ankete kako bi od čitatelja svojih izvješća zatražio kvalitativne povratne informacije o odabranim izvješćima i općenite prijedloge za rad Suda.

Rezultati za 2023. pokazuju da je 85 % ispitanika među njih otprilike 1 600 ocijenilo izvješća Suda korisnima za svoj rad i da njih 78 % smatra da ta izvješća imaju učinak. Riječ je o rezultatima sličnim onima iz prethodne godine (2022.: 82 %, odnosno 78 %).

Izlaganja predstavnika Suda pred drugim institucijama, u nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama u državama članicama te međunarodne aktivnosti

Interakcija s dionicima Suda
dosegnula je novi rekord

Cjelokupno gledajući, tijekom 2023. interakcija Suda s europskim i međunarodnim dionicima dosegnula je novi rekord. Sud je pred odborima Europskog parlamenta, pripremnim tijelima Vijeća, nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama država članica održao 456 izlaganja o rezultatima svojeg rada (2022.: 437; 2021.: 419).

Nadalje, Sud je sudjelovao u 221 međunarodnoj aktivnosti. Riječ je o aktivnostima međunarodnih organizacija za javnu reviziju, posebice INTOSAI-ja i EUROSAI-ja, kao i o bilateralnim događanjima s drugim VRI-jevima, konferencijama, sastancima i aktivnostima usmjerenima na širu publiku (2022.: 178; 2021.: 154).

Provedba preporuka Suda

Gotovo sve preporuke Suda
iz 2019. provedene su
barem u određenoj mjeri

Sud provjerava provedbu svojih preporuka na temelju daljnjeg praćenja koje obavljaju revizori Suda. Sud je za 2023. analizirao preporuke upućene Komisiji i drugim institucijama iznesene u izvješćima za 2019.

Ta je analiza pokazala da je od preporuka čija je provedba provjerena 100 % od 15 preporuka iznesenih u godišnjem izvješću za 2019. i 85 % od 208 preporuka iz tematskih izvješća iz iste godine provedeno u potpunosti, u određenoj mjeri ili u većoj mjeri.

Osoblje Suda

Raspodjela osoblja

Na kraju 2023. Sud je imao 882 stalna i privremena radna mjesta³ (2022.: 873). Devet dodatnih radnih mjesta čine mjesta koja je proračunsko tijelo odobrilo na privremeno razdoblje za reviziju inicijative NGEU. Od ukupnog broja radnih mjesta njih 559 bilo je u revizijskim vijećima, uključujući 104 radna mjesta u uredima članova Suda. Predsjedništvo uključuje predsjednika i njegov ured, upravu predsjedništva, pravnu službu i službu za unutarnju reviziju.

³ Uključujući radna mjesta koja su privremeno nepopunjena.

Na Sudu je usto na kraju godine bilo zaposleno 86 ugovornih djelatnika i 26 upućenih nacionalnih stručnjaka (2022.: redom 91 i 33).

Zapošljavanje

Politika zapošljavanja na Sudu u skladu je s općim načelima i uvjetima zapošljavanja u institucijama EU-a, a osoblje Suda odlikuje se širokim spektrom akademskog i stručnog iskustva.

Sud je 2023. zaposlio 95 novih djelatnika (2022.: 107): 27 dužnosnika, 47 privremenih djelatnika, 17 ugovornih djelatnika i 11 upućenih nacionalnih stručnjaka. U duhu solidarnosti, uzajamnog učenja i suradnje razdoblje na koje je 2022. pet ukrajinskih nacionalnih stručnjaka upućeno na rad na Sudu produženo je za još jednu godinu, od srpnja 2023. do srpnja 2024. Na Sudu je omogućeno i stažiranje u trajanju od triju do pet mjeseci za 64 stažista (2022.: 60) sa sveučilišnim obrazovanjem. Od 64 stažista za njih 62 stažiranje je plaćao Sud, a njih dvoje primalo je naknadu od matične države članice.

Program integracije (uključivanja) ASPIRE za revizore osmišljen je kako bi Sud mogao zapošljavati i primati nove revizore na razini Suda te im omogućiti da sudjeluju u ciljanim aktivnostima osposobljavanja i steknu iskustvo na radnom mjestu u području revizije usklađenosti / financijske revizije i revizije uspješnosti tijekom prvih triju godina rada.

Dobni profil

Tri četvrtine (75 %) osoblja u aktivnoj službi na kraju 2023. bilo je u dobi od 40 do 59 godina, isto kao i 2022.

Kad je riječ o rukovoditeljima, njih 73 % ima 50 godina ili više (2022.: 72 %). Zbog toga će u narednih pet do deset godina doći do obnove znatnog dijela rukovodstva Suda.

Jednake mogućnosti

Ukupno gledajući, Sud zapošljava podjednak broj muškaraca i žena.

Sud je predan cilju da svojem osoblju na svim ustrojstvenim razinama pruži jednake mogućnosti za razvoj karijere. Sud zapošljava jednak udio žena i muškaraca te se udio ravnateljica i rukovoditeljica posljednjih godina povećao, i to s 33 % 2019. na 38 % 2023.

Udio žena na rukovodećim položajima u reviziji na Sudu dosegnuo je 50 % (2022.: 41,4 %), što je iznad ciljne vrijednosti od 40 % zacrtane za 2027. U skladu sa svojim Akcijskim planom za raznolikost i uključenost za razdoblje 2021. – 2025. Sud je 2023. objavio drugo godišnje izvješće o raznolikosti i uključenosti (za 2022.).

Na tom istom tragu, Sud je i dalje predan cilju proporcionalne zastupljenosti državljana iz svih država članica na svim rukovodećim razinama.

Nakon što je u prosincu 2022. donesena Odluka br. 50-2022 o politici Europskog revizorskog suda o radnoj okolini u kojoj vlada poštovanje i u kojoj nema uznemiravanja, Sud je poduzeo niz mjera (npr. imenovanje internih posrednika i povjerljivih savjetnika, obvezno osposobljavanje za rukovoditelje, uvođenje posebne stranice na internetskim stranicama Suda) u svrhu provedbe te odluke.

Nadalje, 2023. prvi je put provedena vanjska revizija fizičke pristupačnosti zgrada Suda. Na temelju nje izrađena je studija s preporukama i potencijalnim mjerama za povećanje pristupačnosti zgrada Suda za svakoga, uključujući osobe s invaliditetom. Sud će započeti s provedbom dogovorenih mjera tijekom 2024. naručivanjem plana za poboljšanje znakova povezanih s pristupačnošću za sve zgrade Suda. Osim toga, Sud će surađivati s drugim institucijama EU-a na osmišljavanju usklađenog načina mjerenja napretka i izvješćivanja u području zapošljavanju osoba s invaliditetom, u skladu s preporukama iz tematskog izvješća 20/2023 pod naslovom „Potpora osobama s invaliditetom – Ograničen praktični učinak mjera EU-a”.

Etička pitanja

Etičke smjernice Suda zasnivaju se na vrijednostima neovisnosti, integriteta, objektivnosti, transparentnosti i stručnosti. Sud podržava zahtjeve utvrđene u Etičkom kodeksu INTOSAI-ja (ISSAI 130) i ugradio ih je u svoje etičke smjernice koje se primjenjuju na sve članove i osoblje Suda.

Sud je potvrdio svoju predanost transparentnosti preispitivanjem i izmjenom svoje odluke o javnom pristupu dokumentima. Svrha je bila uzeti u obzir promjene u europskoj sudskoj praksi te pojednostavniti postupak odgovaranja na zahtjeve za pristup dokumentima i na ponovljene zahtjeve. Nova odluka objavljena je u Službenom listu u rujnu 2023.

Sud je u sklopu nedavne reforme svojeg etičkog okvira ažurirao interna pravila o prijavljivanju ozbiljnih nepravilnosti (zviždanje) kako bi ona bila jasnija i detaljnija te sadržavala više informacija za osoblje. Kako bi se naglasila važnost koju Sud pridaje zaštiti zviždača, novi skup pravila utvrđen je u odluci kolegija Suda.

Odbor Suda za etička pitanja preispituje relevantne teme u tom području, uključujući vanjske aktivnosti članova Suda, i to u svrhu poštovanja standarda koje je Sud utvrdio. Sastoji se od triju članova koje imenuje kolegij Suda, uključujući dva člana Suda i jednog vanjskog člana koji se odabire na temelju svojih sposobnosti i stručnih kvaliteta. Taj se odbor 2023. sastao pet puta.

Podrška revizijskim aktivnostima

Digitalna transformacija revizije

Sud nastavlja povećavati učinkovitost svojih revizijskih procesa povećavanjem integracije i interoperabilnosti svojih postojećih sustava. Usporedno s time počeo je primjenjivati IT reviziju, naprednu znanost o podatcima i aktivnosti automatizacije u sklopu svojeg razvojnog plana za bolju upotrebu tehnologije za reviziju. Nastavio je i sa svojim inovacijskim aktivnostima usmjerenim na prepoznavanje novih tehnologija koje se mogu upotrebljavati na nove načine kao potpora revizijskim aktivnostima.

Digitalna interakcija
s dionicima

Novi studio Suda tijekom 2023. izdašno se upotrebljavao za održavanje virtualnih tiskovnih konferencija, sastanaka s dionicima i hibridnih konferencija te za promidžbene videozapise članova Suda o njegovim publikacijama, kao i za interne videozapise Suda u svrhu podizanja razine svijesti i informiranja.

Konkretnije, upotrijebljen je za 23 tiskovne konferencije, devet videoreportaža, šest pregleda najnovijih aktivnosti Suda, četiri sastanaka s dionicima, dva televizijska intervjua, jedan videozapis o jednom događanju i jednu virtualnu konferenciju. Ujedno je poslužio za izradu šest videozapisa o privlačnosti Luksemburga i 10 internih videozapisa.

Digitalna integracija
i automatizacija

Nastavilo se s integracijom revizijskih informacijskih sustava s ciljem povećanja interoperabilnosti postojećih sustava i još veće neometanosti iskustva za korisnike. To uključuje glavni sustav Suda za dokumentiranje revizija ASSYST i sustav za upravljanje revizijama AMS. Uveden je novi sustav za upravljanje radnim postupkom odobravanja dokumenata (PASS), koji je integriran sa sustavom EU Sign kojim se omogućuje upotreba kvalificiranog elektroničkog potpisa. Ujedno su uvedeni alati za olakšavanje i ubrzavanje pregledavanja dokumenata. Upotreba skladišta podataka Suda proširena je većim brojem izvješća koja omogućuju interaktivan prikaz i praćenje podataka.

Usluge u području napredne
znanosti o podatcima i IT revizija

Služba Suda za podatke i tehnologiju revizija osnovana 2021. nastavila je raditi na provedbi razvojnog plana za bolju upotrebu tehnologije u svrhu potpore ostvarivanju revizijskih ciljeva Suda.

Članovi te službe blisko su surađivali s revizorskim timovima kako bi razumjeli njihove specifične procese i potrebe. Ovisno o složenosti potrebe, aktivnosti su se kretale od kratkoročnog uključivanja u svrhu savjetovanja pa sve do sudjelovanja u čitavim revizijskim zadatcima, i za znanstvenike u području podataka i za IT revizore.

Služba za podatke vodila je niz projekata na razini Suda ili je sudjelovala u njima:

• pilot-projekt za procjenu načina na koji se može djelotvorno iskoristiti platforma Europske komisije za e-nabavu;
• uključivanje stručnjaka za podatke u radnu skupinu za instrument NGEU;
• razvoj prototipa alata s naprednim funkcijama rudarenja teksta i semantičkog pretraživanja za vlastite potrebe Suda; i
• pružanje potpore revizorima u odabiru najboljih opcija među onima koje su dostupne u okviru „infrastrukture za znanost po podatcima” uspostavljene 2022. u svrhu omogućavanja obrade i napredne analize podataka te njihove vizualizacije.

Slijedom naglog ubrzanja razvoja umjetne inteligencije, posebice u području generativne umjetne inteligencije, služba za podatke i tehnologiju revizija pripremila je analizu prilika i izazova koje umjetna inteligencija donosi za Sud i njegove revizijske aktivnosti. Nadovezujući se na te aktivnosti započela je s izradom prijedloga strategije za upotrebu umjetne inteligencije u revizijskom procesu.

Inovacije

Uveden je novi pristup inovacijama koji se temelji na novoj vrsti „kratkih inovacijskih projekata” te na izradi inovacijskog laboratorija čija će glavna svrha biti testiranje novih tehnologija. Pokretači tih projekata u pravilu su korisnici koji žele isprobati novi alat ili tehnologiju u praksi, dok IT služba određuje voditelja projekta koji će pomagati korisniku vodeći računa o tehnološkim aspektima i aspektima upravljanja IT-om. Prvi takvi projekti uključuju upotrebu bespilotnih letjelica za reviziju i testiranje komercijalnih alata za upravljanje revizijom kojima bi se mogao zamijeniti sustav ASSYST, kao i upotrebu generativne umjetne inteligencije.

Istodobno se započelo s radom na uspostavi multidisciplinarnog centra stručnosti u području umjetne inteligencije s ciljem pružanja potpore pri provedbi prethodno spomenute strategije Suda za umjetnu inteligenciju.

Sud je nastavio aktivno sudjelovati u radu skupine za tehnologije u nastajanju koja djeluje u sklopu Međuinstitucijskog odbora za digitalnu transformaciju, u čijem su središtu 2023. bile aktivnosti u vezi s umjetnom inteligencijom.

Vizualna komunikacija

Povećanje pristupačnosti
publikacija Suda

Upotreba vizualnih materijala koji pobuđuju interes i vizualizacija podataka sve su važnije u kontekstu interakcije s dionicima Suda i dopiranja do građana EU-a. Služba za grafički dizajn u sklopu odjela Suda za komunikacije nastavila je 2023. pružati izravnu podršku revizorskim timovima, stavljajući im na raspolaganje infografike i ilustracije koje su prilagođene njihovim potrebama i koje su u skladu s vizualnim identitetom Suda.

Upotrebom vizualnih materijala u komunikaciji Suda može se povećati vidljivost rezultata njegova rada i učiniti ih razumljivijima i time pristupačnijima za građane i dionike kako bi se revizijskim aktivnostima Suda ostvarila veća vrijednost i povećao učinak njegovih izvješća. Napori u tom pogledu dodatno su pojačani uvođenjem novih internetskih stranica u travnju 2023. koje imaju moderniji izgled i poboljšane funkcije.

Revizijska metodologija

AWARE

Revizijska metodologija i smjernice Suda dostupne su na internoj digitalnoj platformi Suda AWARE (engl. Accessible Web-based Audit Resource). Toj se platformi može pristupiti na internetskim stranicama Suda. Time se javnosti pruža jedinstvena točka pristupa revizijskoj metodologiji i smjernicama Suda.

Stručno osposobljavanje

2023.: premašene su ciljne
vrijednosti za stručno
osposobljavanje

Sud je 2023. ponovno premašio ciljnu vrijednost za broj dana stručnog osposobljavanja, odnosno pet dana nejezičnog osposobljavanja godišnje za revizore, u skladu s preporukama Međunarodne federacije računovođa, i dva dana za nerevizorsko osoblje.

Revizori Suda u prosjeku su na nejezičnom osposobljavanju proveli 6,7 dana (2022.: 6,9; 2021.: 8,5), od čega 4,5 dana na osposobljavanju u području temeljne djelatnosti Suda (revizije). Nerevizorsko osoblje u prosjeku je na osposobljavanju provelo 3,0 dana (2022.: 3,6; 2021.:4,2). Kao i 2022., smanjenje obaju pokazatelja koje se bilježi iz godine u godinu može se objasniti postupnim povratkom na osposobljavanje u učionici / licem u lice, koje omogućava bolje iskustvo učenja, ali po svojoj definiciji nudi manji kapacitet od internetskih alternativa.

Posebno prilagođeno
osposobljavanje za revizore

Služba za stručno osposobljavanje neprestano radi na održavanju visokokvalitetnih tečajeva osposobljavanja za osoblje Suda, posebno posvećujući pozornost osposobljavanju u području temeljne djelatnosti Suda (revizije). Jedan je od ključnih prioriteta steći i obogatiti znanje o područjima revizija Suda / politika EU-a u suradnji s revizijskim vijećima Suda. Sud je 2023. organizirao nekoliko tečajeva osposobljavanja o područjima politika za sva revizijska vijeća kojima su obuhvaćene prioritetne teme utvrđene početkom godine.

Sud je nastavio i s tečajevima osposobljavanja za svoje osoblje u vezi s instrumentom „NextGenerationEU” (NGEU) i Mehanizmom za oporavak i otpornost (RRF). To je uključivalo vodeću inicijativu Suda za osposobljavanje u tom području, odnosno dvodnevni tečaj osposobljavanja o RRF-u koji Sud održava u suradnji s Europskim institutom za javnu upravu. Osim toga, Sud je organizirao osposobljavanje o rizicima, izazovima i prilikama u vezi s RRF-om, kao i rasprave o RRF-u tijekom kojih su vanjski stručnjaci iznijeli svoja stajališta o temama povezanim s RRF-om.

Sud je u lipnju 2023. ažurirao svoj program osposobljavanja u području upotrebe podataka i tehnologije u reviziji. Krajem studenoga održan je pilot-tečaj osposobljavanja o uvođenju umjetne inteligencije, nakon čega će slijediti dodatne radionice tijekom 2024.

Novi okvir kompetencija
za revizore

Sud je u veljači 2023. pokrenuo projekt za utvrđivanje novog okvira kompetencija za revizore. Tim će se okvirom utvrditi kompetencije koje su ključne kako bi revizori koji obavljaju financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti uspješno dovršili svoje zadatke. Temelji se na smjernicama INTOSAI-ja i informacijama dobivenim u sklopu savjetovanja s 15 vrhovnih revizijskih institucija. Taj je projekt u završnoj fazi i očekuje se da će biti dovršen u prvoj polovici 2024. Poslužit će kao osnova za procjenu potreba u pogledu učenja i razvoja te za organiziranje osposobljavanja u području temeljne djelatnosti Suda na temelju ključnih kompetencija.

Prevođenje

Na Sudu je tijekom 2023. prevedeno i redigirano približno 208 000 stranica (2022.: 203 700), u koje se ubraja i 12 900 stranica eksternaliziranih prijevoda. Službe za jezike upotrebljavaju i računalne alate i tehnologije strojnog prevođenja u svrhu racionalizacije procesa prevođenja. Sud je pripremio 52 publikacije uz primjenu i kontrolu svojih uredničkih i vizualnih standarda. Prevoditelji su isto tako sudjelovali u revizijskim aktivnostima Suda te su pružali jezičnu podršku tijekom revizijskih posjeta te mrežnih sastanaka ili hibridnih sastanaka, kao i pri sastavljanju izvješća kako bi se zajamčila upotreba jasnog jezika. Osim toga, sudjelovali su u komunikacijskim aktivnostima, pružajući jezične savjete i poboljšavajući kvalitetu prilagođavanjem poruka ciljnoj publici, primjerice prilagodbom tekstova ciljnoj kulturi.

Kibernetička sigurnost

Kibernetička sigurnost:
sve veće prijetnje

Zadaća je službe Suda za IT sigurnost očuvati sigurnost IT usluga na Sudu. To postiže uz potporu međuinstitucijskog tima za hitne računalne intervencije – CERT-EU. Ta se potpora pokazala posebno korisnom u odgovoru na kibernetički incident do kojeg je došlo u srpnju 2023. Naime, više nije bilo moguće jamčiti sigurnost jednog od pristupnika Suda. Međutim, daljnje istrage pokazale su da nije došlo ni do jedne povrede podataka niti je ijedan drugi sustav kompromitiran.

Ostvaren je napredak u provedbi plana za kibernetičku sigurnost za razdoblje 2022. – 2024., pri čemu su brojne mjere već provedene ili su u tijeku. Jedna je od najvažnijih mjera koje su provedene zamjena rješenja u području VPN-a tehnologijom za pristup na daljinu u okviru koje se primjenjuje načelo „nultog povjerenja”.

Phishing je i dalje bio najraširenija kibernetička prijetnja. Sud je unaprijedio svoja rješenja za sigurnost e-pošte radi boljeg nošenja sa zlonamjernim e-porukama.

Tijekom 2023. provedeno je nekoliko kampanja phishinga, uključujući kampanju provedenu na međuinstitucijskoj razini koju je predvodio Sud. Sud je zabilježio povećanje broja osoblja koje je prepoznalo i prijavilo takve lažne poruke te je istodobno započeo s upotrebom novog alata koji mu omogućuje provedbu ciljanih kampanja phishinga.

Podizanje razine osviještenosti o kibernetičkoj sigurnosti među osobljem Suda i dalje je jedna od tema koje su u središtu pozornosti službe za IT sigurnost. Osim tradicionalnih oblika komunikacije kao što tečajevi osposobljavanja i bilteni, objavljeno je i nekoliko videozapisa u obliku intervjua jer su se pokazali djelotvornom i modernom komunikacijskom tehnikom.

Sud je dovršio i uključivanje u sustav SECABC kojim upravlja Europska komisija kako bi se olakšala razmjena šifriranih e-poruka među institucijama, tijelima i agencijama EU-a.

Daljnje mjere uključuju i aktivaciju opcije „ne prosljeđuj” u programu Outlook i zabranu upotrebe aplikacije TikTok.

Naposljetku, Sud je aktivno radio na pripremi novih međuinstitucijskih pravila o kibernetičkoj sigurnosti i već primjenjuje mnoge od njihovih odredbi.

Zgrade

Uključiva, sigurna i
okolišno prihvatljiva radna okolina

Sud čvrsto vjeruje da je kvalitetna radna okolina ključna za postizanje njegovih strateških ciljeva. Izravan učinak na dobrobit osoblja doprinosi tome da Sud postane privlačan poslodavac.

Vizija je Suda zajamčiti za sve zaposlenike održivu radnu okolinu s radnim okruženjem u kojem se surađuje i koje je usmjereno na dobrobit te koje je sigurno, uključivo i prihvatljivo za okoliš.

U vlasništvu Suda trenutačno su tri zgrade u četvrti Kirchberg u Luxembourgu (zgrade „K1”, „K2” i „K3”) koje su povezane u jedinstven i integriran tehnički objekt. Sud usto u Luxembourgu unajmljuje uredske prostore za svoj centar za oporavak u slučaju katastrofa.

Upravljanje okolišem

Sud je kao institucija EU-a u svim aktivnostima koje provodi dužan primjenjivati načelo dobrog upravljanja okolišem. Stoga predano radi na kontinuiranom smanjenju svojega utjecaja na okoliš. Svake godine prati i analizira emisije stakleničkih plinova koje nastaju na temelju njegovih aktivnosti.

Sud je ponosan na svoj certifikat sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS). Uspješno primjenjuje sustav upravljanja okolišem koji je usklađen sa sustavom EMAS te je u potpunosti usklađen sa zahtjevima za certifikaciju za standard ISO 14001:2015.

Nakon što je uspješno obnovljen certifikat za sustav EMAS do 2025., u listopadu 2023. obavljena je godišnja vanjska revizija u svrhu provjere sustava EMAS. Rezultati su bili uspješni, nisu otkrivene nikakve neusklađenosti te su utvrđene brojne dobre prakse.

Naposljetku, odobren je novi akcijski plan za sustav EMAS za razdoblje 2023. – 2025.

Suočavanje s energetskom krizom

Sud je poduzeo nekoliko mjera u odgovoru na energetsku krizu na temelju plana Komisije i Vijeća „Štednja plina za sigurnu zimu”. Za 2022. i 2023. Sud je ostvario uštedu od 21 % u odnosu na prosječnu potrošnju tijekom prethodnih pet godina.

Sud nastavlja uzimati u obzir preporuku luksemburške vlade o ograničavanju temperature u zgradama kojima upravljaju javna tijela na 20°C.

Nakon energetskog pregleda zgrada Suda obavljenog 2022. Sud je poduzeo korake potrebne za smanjenje potrošnje energije u zgradama, kao što je uvođenje niza mjera tijekom ljeta 2023.: Sud je povećao temperaturu u klimatiziranim prostorijama, isključio ventilacijske i rashladne sustave u nekim dijelovima zgrada te smanjio rasvjetu u hodnicima i na stubištima zgrada K1 i K2 na minimalnu sigurnosnu razinu.

Plan za smanjenje emisija do 2030.

Tijekom 2022. provedena je jedna studija o potencijalu za smanjenje emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje Sud. Potencijalna smanjenja emisija temeljila su se na godišnjim izračunima ugljičnog otiska i idejama prikupljenim tijekom savjetovanja sa svim službama i osobljem Suda u proljeće 2022. Operativni timovi utvrdili su i ocijenili 371 ideju za smanjenje emisija, što je dovelo do tri plana djelovanja. Na temelju tih razmatranja Sud je donio novi program u području okoliša za razdoblje 2023. – 2025.

Izvješćivanje o održivosti

Tijekom 2023. objavljeno je drugo izvješće Suda o održivosti, koje se odnosi na 2022. Izvješćivanje o održivosti postupak je koji obuhvaća evaluaciju i mjerenje načina na koji institucija odgovara na svoje bitne učinke na gospodarstvo, društvo i okoliš i na koji upravlja tim učincima, kao i izvješćivanje o tome. U izvješću o održivosti iznosi se pregled učinka aktivnosti Suda. U njemu se ujedno navodi na koji način Sud u okviru revizija ispituje pruža li se financijskim sredstvima EU-a potpora održivom i uključivom rastu u Europi i diljem svijeta. Sadržava i informacije o učinku ustroja Suda i načinima na koji djeluje u administrativnom smislu u svrhu ostvarenja te misije.

Izvješće Suda o održivosti za 2023. objavljuje se kao Prilog ovom izvješću.

Uvod

01. U ovom se prilogu opisuju stalni napori koje Europski revizorski sud (Sud) ulaže u to da bude održiva institucija. Pri odabiru sadržaja za ovaj prilog kao nadahnuće su poslužili standardi Globalne inicijative za izvješćivanje (GRI)¹, koje je Sud prilagodio svojem kontekstu i značajkama u svojstvu javne institucije. U prilogu se opisuje način na koji Sud pruža odgovor na učinke svojih aktivnosti na gospodarstvo, okoliš i društvo, i na unutarnjoj i na vanjskoj razini.

02. Ovo je treći put da Sud izvješćuje o održivosti. Prvo izvješće, koje se odnosi na 2021., dostupno je ovdje, a drugo, koje se odnosi na 2022., dostupno je ovdje. Pozivamo vas da kao nadopunu izvješću za 2023. pregledate prethodna dva izvješća.

03. U vrijeme pripreme ovog dokumenta određeni podatci – posebice o potrošnji resursa – još nisu bili dostupni. U tim je slučajevima Sud upotrijebio vrijednosti za 2022.

04. Dodatne informacije o aktivnostima i revizijskim izvješćima Suda dostupne su na internetskim stranicama www.eca.europa.eu. Sud možete pratiti i na sljedeće načine:

• na platformi X (bivši Twitter)
• posjetom stranicama Suda na LinkedInu i Facebooku
• pregledom videozapisa Suda na YouTubeu

¹ Globalna inicijativa za izvješćivanje međunarodna je neprofitna organizacija. U okviru te inicijative izrađuju se besplatne smjernice za izvješćivanje o održivosti kako bi se poduzećima i organizacijama omogućilo da izvješćuju o svojoj uspješnosti u području gospodarstva, okoliša, društva i upravljanja. Okvirom te inicijative za izvješćivanje o održivosti poduzećima se pomaže u utvrđivanju i prikupljanju tih informacija te izvješćivanju o njima na jasan i usporediv način.

Gospodarski standardi

Gospodarska uspješnost

05. Financijske odredbe kojima je uređeno djelovanje Suda utvrđene su u Ugovoru o funkcioniranju EU-a². Proračun Suda za 2023. iznosio je 175,1 milijun eura (2022.: 162,1 milijun eura), sa stopom izvršenja od 98 % (2022.: 98,5 %; 2021.: 97 %). Riječ je o približno 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda EU-a (odnosno manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a).

06. Godišnju računovodstvenu dokumentaciju Suda sastavlja njegov računovodstveni službenik, a vanjski revizor svake godine nad njom obavlja reviziju. Godišnja računovodstvena dokumentacija nad kojom je obavljena revizija popraćena izvješćima vanjskog revizora dostavlja se Europskoj komisiji u svrhe konsolidacije te Europskom parlamentu i Vijeću.

07. Sud iznosi pregled izvršenja svojeg proračuna i objašnjava događaje koji su imali znatan učinak na njegove aktivnosti u godišnjem izvješću o proračunskom i financijskom upravljanju. To se izvješće dostavlja Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću.

² Članci od 310. do 325.

UN-ovi ciljevi održivog razvoja u kontekstu EU-a

08. Kao vrhovna revizijska institucija Sud revizijama koje provodi pruža vrijedan doprinos postizanju 17 ciljeva održivog razvoja koje su utvrdili Ujedinjeni narodi (UN). Sud u skladu sa svojim ovlastima i prioritetima prati primjenu svih ciljeva održivog razvoja i napredak u njihovu postizanju te utvrđuje poboljšanja u tom pogledu.

09. Iako nije proveo nijednu reviziju koja bi bila posebno usmjerena na primjenu ciljeva održivog razvoja, Sud je objavio niz izvješća u kojima se obrađuju teme relevantne za neki od tih ciljeva ili više njih. Sud je 2023. objavio 35 tematskih izvješća i pregleda. Od toga su se u 89 % izvješća (2022.: 62 %) obrađivale teme koje su relevantne za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja. U tablici u nastavku daje se pregled poveznica između izvješća Suda i ciljeva održivog razvoja. Redovito ažurirane informacije o toj temi dostupne su ovdje.

Prakse javne nabave

10. Na sve prakse javne nabave na Sudu primjenjuje se Financijska uredba³ i Sud pri nabavi robe, usluga ili radova primjenjuje postupke javne nabave koji su u njoj utvrđeni. Opći uvjeti za ugovore o nabavi robe, usluga i radova dostupni su na internetskim stranicama Suda kao javni dokument u kojem se utvrđuje ugovorni odnos između Suda i njegovih dobavljača, pružatelja usluga i izvođača.

11. Sud je tijekom 2023. nabavio robu i usluge u ukupnoj vrijednosti od 23 426 750,05 eura (2022.: 5 512 853 eura; 2021.: 15 215 515 eura), od čega 21 453 665,05 eura otpada na lokalne dobavljače (2022.: 4 848 701 euro; 2021.: 10 144 812 eura). Postotak potrošnje koji otpada na lokalne dobavljače iznosio je 91,58 % (2022.: 88 %; 2021.: 67 %).

12. U interesu transparentnosti prakse i postupci javne nabave na Sudu javno su dostupni. Na internetskim stranicama Suda dostupni su popis poziva Suda na podnošenje ponuda, plan ugovora male i srednje vrijednosti, godišnji popisi ugovora te opći uvjeti za ugovore Europskog revizorskog suda o nabavi robe, usluga i radova.

³ Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.

Borba protiv korupcije

13. Kad je riječ o operacijama za koje se procjenjuje rizik od korupcije, potrebno je razlikovati vanjske i unutarnje operacije. „Vanjske operacije” odnose se na operacije ili transakcije u okviru proračuna EU-a, koje Sud provjerava u okviru svojih revizija.

14. Kao vanjski revizor EU-a Sud nema ovlasti za provođenje istraga nad slučajevima u kojima se sumnja na prijevare koje štete financijskim interesima EU-a. Međutim, iako u sklopu uobičajenih revizijskih postupaka može biti teško uočiti prijevaru, Sud svake godine tijekom revizija otkriva niz slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru. Ti se slučajevi prijavljuju OLAF-u, Uredu Europske unije za borbu protiv prijevara, i to u okviru utvrđenih mehanizama i kanala suradnje između tih dviju institucija. Ako se to smatra potrebnim, mogu se istodobno prijaviti i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO).

15. Tijekom 2023. nije prijavljen nijedan slučaj sumnje na prijevaru u vezi s unutarnjim operacijama.

16. Kad je riječ o preventivnom osposobljavanju, Sud je 2023. organizirao 24 tečaja osposobljavanja o politikama i postupcima za borbu protiv korupcije (2022.: 21; 2021.: 15), u ukupnom trajanju od 175 sati (2022.: 156 sati, 2021.: 76 sati).

17. Na tim je događanjima prisustvovalo 1 069 sudionika⁴ (2022.: 612; 2021.: 1 011) te su ona bila otvorena za sve djelatnike Suda, uključujući članove Suda.

⁴ Odnosi se na ukupan broj sudionika.

Društveni standardi

Zapošljavanje

18. Sud za postizanje ciljeva iz svojeg godišnjeg programa rada ovisi o vještinama i motivaciji svojeg osoblja. Stoga je zapošljavanje pravih djelatnika u pravom trenutku ključan prioritet, a politike uključivanja osoblja imaju odlučujuću ulogu. U tablici 2. prikazan je broj članova osoblja Suda na kraju 2023. po državljanstvima i vrstama zaposlenika:

Sud je na kraju 2023. zapošljavao 969 djelatnika⁶ (2022.: 954), od čega su 67,4 % bili dužnosnici (2022.: 68,2 %). Osoblje Suda dolazi iz svih 27 država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Informacije o postupcima zapošljavanja tijekom 2023. dostupne su u odjeljku Zapošljavanje u glavnom dokumentu.

19. Statistički podatci o rodnoj ravnoteži na Sudu dostupni su u odjeljku Jednake mogućnosti u glavnom dokumentu.

20. Sud je 1. siječnja 2022. usvojio hibridni model rada kojim je uveden fleksibilan pristup radnom vremenu kao ključnoj sastavnici upravljanja ljudskim resursima. Fleksibilno radno vrijeme otad je standardni način rada, kojim se osoblju omogućuje da postigne bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života uzimajući pritom u obzir potrebe službe. Tim se načinom rada ujedno pozitivno doprinosi rodnoj ravnoteži i ustrojstvenoj učinkovitosti.

21. Sud sudjeluje u inicijativi na visokoj razini koju je pokrenuo povjerenik Komisije Johannes Hahn i čija je svrha povećati privlačnost Luxembourga kao radnog mjesta, s ciljem postizanja dogovora o posebnim mjerama koje će provesti sve institucije EU-a sa sjedištem u Luxembourgu. Institucije su dogovorile da će osnovati četiri radne skupine koje će raditi na osmišljavanju 12 posebnih mjera. Jednom radnom skupinom predsjeda ravnateljica uprave Suda za kadrovske poslove. Sastoji se od dviju radnih podskupina: jedne koja se bavi zajedničkom međuinstitucijskom komunikacijom i jedne koja radi na jačanju odnosa s europskom akademskom zajednicom i kojom upravlja Sud (poznata i kao mreža REA).

⁵ U tablici je naveden stvarni broj osoblja zaposlenog na Sudu na dan 31. prosinca 2023. (857 stalnih i privremenih djelatnika, 26 upućenih nacionalnih stručnjaka i 86 ugovornih djelatnika). U to nije uključeno 25 članica i članova Suda. Osim toga, broj stalnih i privremenih radnih mjesta (naveden na stranici 50. glavnog dokumenta) veći je od broja u ovoj tablici (882 radna mjesta) jer uključuje radna mjesta koja na kraju 2023. nisu bila popunjena.

⁶ Ne uračunavajući 25 članica i članova Suda.

Jednake mogućnosti, raznolikost i uključenost

22. Sud je poslodavac koji nudi jednake prilike i predan je cilju da svojem osoblju na svim razinama institucije pruži jednake mogućnosti za razvoj karijere. Načelo jednakih mogućnosti sadržano je u članku 1. Pravilnika o osoblju, kojim se zabranjuje diskriminacija na bilo kojoj osnovi. To uključuje potpunu ravnopravnost na radnom mjestu između muškaraca i žena.

23. Sud je 2023. nastavio aktivno provoditi svoju politiku raznolikosti i uključenosti, koja je uvedena 2021. To je uključivalo internu objavu ažuriranih smjernica o jednakim mogućnostima za osoblje te različite pozive na iskaz interesa za angažiranje posrednika i povjerljivih savjetnika, i vanjskih i unutarnjih, kao i ažurirane smjernice o povratku na posao nakon dugotrajnog bolovanja. Od početka 2023. Sud svojem osoblju nudi i usluge „mentalne prve pomoći”.

24. Osim toga, Sud je 2023. postao član Međunarodne mreže za dvojnu karijeru (IDCN) u Luksemburgu, globalne organizacije čiji je cilj podupirati razvoj karijere te dobrobit partnera i supružnika zaposlenika. IDCN nudi cijeli niz usluga, od informacija o lokalnom tržištu rada i pomoći pri sastavljanju životopisa do događanja za umrežavanje i omogućivanja pristupa mrežama lokalnih poduzeća preko drugih članova IDCN-a. Svi partneri i supružnici zaposlenika Suda koji žive u Luksemburgu mogu postati članovi IDCN-a.

25. Sud je ove godine predložen za nagradu Ombudsmana za dobru upravu u znak priznanja njegova tjedna svijesti o invaliditetu (kategorija: „Izvrsnost u raznolikosti i uključivosti”). Nagradom Europskog ombudsmana za dobru upravu odaje se priznanje aktivnostima tijela EU-a koje imaju vidljiv i izravan pozitivan učinak na živote ljudi u Europi i izvan nje. Cilj je prenijeti te primjere široj publici i širiti dobre prakse unutar institucija.

26. Tijekom 2023. nije prijavljen nijedan slučaj diskriminacije.

Sloboda udruživanja i kolektivno pregovaranje

27. Na sve se osoblje primjenjuju Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije.

28. Osoblje Suda ima slobodu udruživanja. Ona je uređena okvirnim sporazumom sa sindikatima koji je potpisan 2018. Tim se sporazumom, među ostalim, uređuju uloga i funkcije sindikata te postupci mirenja, kao i pravo osoblja na štrajk. Dosad je jedini sindikat koji je potpisao taj sporazum Union Syndicale Luxembourg (USL).

29. Odbor osoblja također zastupa osoblje i sastoji se od zaposlenika iz različitih razreda i funkcijskih skupina. Odbor osoblja može raspravljati s upravom o svim pitanjima koja postavi osoblje Suda.

30. Odbor osoblja predviđen je člankom 9. Pravilnika o osoblju, kojim je propisano savjetovanje s tim odborom u nizu područja, kao što su promaknuća, certifikacija i prijevremeno umirovljenje. Odbor osoblja zastupljen je i u raznim savjetodavnim odborima (stručno osposobljavanje, IT i informacije, zdravlje i sigurnost te usluge pripreme hrane). Osim toga, odbor iznosi mišljenje o određenim administrativnim pitanjima kao što su interni natječaji, zapošljavanje, obnova ugovora, promjena razreda zaposlenja i službena putovanja.

31. Za 2023. najmanja početna plaća na Sudu bila je plaća ugovornog djelatnika u funkcijskoj skupini FG I, razred 3., stupanj 3., s mjesečnim iznosom od 3119,25 eura. Za usporedbu, minimalna mjesečna plaća u Luksemburgu za kvalificiranog radnika 2023. iznosila je 3 085,11 eura.

Osposobljavanje i obrazovanje

32. Od pandemije, a potom i slijedom uvođenja hibridnog radnog okruženja, osposobljavanje se sada održava u obliku kombinacije internetskih tečajeva i tečajeva uživo. Sud je 2023. organizirao ukupno 544 aktivnosti učenja (2022.: 663) o širokom rasponu tema, i to za ukupno 12 041 sudionika (16 014 prethodne godine). Više informacija o aktivnostima osposobljavanja na Sudu dostupno je u odjeljku Stručno osposobljavanje u glavnom dokumentu.

Standardi u području okoliša

Politika Suda u području okoliša

33. Sud je 2014. usvojio svoju prvu politiku u području okoliša (EMAS). Taj se proces temelji na trogodišnjem ciklusu. S krajem 2022. uspješno je zaključen treći ciklus EMAS-a na Sudu kad je certifikat Suda za EMAS⁷ obnovljen na novo trogodišnje razdoblje.

34. U okviru te politike Sud se obvezao na sljedeće:

• poduzimanje mjera za sprečavanje onečišćenja i smanjenje emisija ugljikova dioksida;
• promicanje učinkovite upotrebe energije i poduzimanje mjera za smanjenje potrošnje električne energije i vode;
• jamčenje učinkovitije upotrebe papira kako bi se smanjila njegova potrošnja;
• uključivanje kriterija u vezi s okolišem u postupke javne nabave;
• uvođenje najboljih praksi u pogledu gospodarenja otpadom;
• poticanje svih članova osoblja da postupaju na održiv način i aktivno doprinose postizanju ciljeva predmetne politike.

35. Stoga je Sud u ožujku 2023. utvrdio nove i ambiciozne ciljeve za razdoblje 2023. – 2025., uključujući ažuriran akcijski plan.

⁷ Sud ispunjava zahtjeve za certifikaciju u skladu s međunarodno dogovorenim standardom kvalitete ISO 14001:2015 („Sustav upravljanja okolišem”) i ima službeni certifikat u skladu sa standardom ISO 14001.

Sažeti prikaz rezultata u području okoliša

36. Sud redovito prati svoju potrošnju u pogledu komunalnih usluga i ustraje na poduzimanju raznih mjera za njezino smanjenje. Na primjer, Sud je poduzeo niz mjera za smanjenje svoje potrošnje energije: modernizacija ventilacijskih sustava, kontinuirana zamjena konvencionalnih žarulja LED žaruljama manje potrošnje te skraćivanje vremena ventilacije i hlađenja tijekom ljetnih mjeseci.

37. Podatci o potrošnji u pogledu komunalnih usluga u pravilu postaju dostupni tijekom drugog tromjesečja naredne godine pa podatci za 2023. još nisu bili dostupni u vrijeme izrade ovog izvješća. Sud je stoga analizirao kretanje potrošnje za 2022. u odnosu na 2021.

38. Velika povećanja u pokazateljima za vodu, stvaranje otpada i potrošnju papira povezana su s povratkom osoblja na rad u prostorijama Suda nakon ukidanja ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. Kako se osoblje postupno vraćalo u urede, tako se povećavao broj obroka pripremljenih u kantini Suda, kao i potrošnja vode i količina otpada.

39. U sklopu napora koje ulaže u području okoliša Sud prati i svoj ugljični otisak s ciljem njegova smanjenja. Emisije stakleničkih plinova koje je uzrokovao Sud iznosile su za 2022. ukupno 7 989 tCO₂e, što je smanjenje od 25 % u odnosu na 2014. To je izravna posljedica prijašnjih akcijskih planova Suda.

⁸ EPRV: ekvivalent zaposlenika na puno radno vrijeme.

⁹ Parametri za mjerenje nisu jednaki za 2014. i 2022.

Bioraznolikost

40. Aktivnosti Suda imaju ograničen učinak na bioraznolikost. Međutim, Sud prati i procjenjuje učinke svojih aktivnosti u pogledu njihove ozbiljnosti, učestalosti i razine kontrole. Ako određeno pitanje poprimi znatne razmjere, Sud poduzima mjere za ublažavanje svih povezanih rizika.

41. Sud je 2023. proveo proširenu analizu učinaka svojih aktivnosti i poslovnih prostora na bioraznolikost. Najveći učinak utvrđen je u područjima mobilnosti i upotrebe zgrada. Glavni izvori tog učinka bila su putovanja u poslovne svrhe (ponajprije službena putovanja u svrhu obavljanja revizija na terenu) i dnevna putovanja u ured. Drugi najveći učinak odnosio se na upotrebu zgrada: potrošnja energije, upotreba opreme, IT resursi i oprema te usluge pripreme hrane.

42. Kao protutežu svojem negativnom učinku Sud nastoji ostvariti pozitivan učinak na bioraznolikost provedbom niza mjera i projekata koji, iako se mogu činiti skromnima, znatno doprinose podizanju razine osviještenosti među osobljem. Primjeri iz 2023. uključivali su sljedeće mjere:

• Aktivnosti eko-zajednice Suda: volonteri među osobljem brinu se za zajednički vrt na Sudu i osnovali su knjižnicu sjemena; Sud je sklopio partnerstvo s lokalnom nevladinom organizacijom natur&ëmwelt Fondation Hëllef fir d´Natur i njegovi su djelatnici zasadili drveće u jednoj lokalnoj šumi (zasađeno je otprilike 1 000 stabala u okviru dviju različitih aktivnosti); organizirani su „kafići za popravak” u sklopu kojih su volonteri popravljali oštećene kućanske predmete za svoje kolege.
• Pčelarstvo: na Sudu se nastavilo uspješno držati nekoliko kolonija pčela te je Sud proizveo vlastiti med. Tom aktivnošću upravljaju volonteri. Med koji Sud proizvede upotrebljava se kao dar u protokolarne svrhe.
• Sud je u novom akcijskom planu za okoliš prvi put utvrdio mjerljivu ciljnu vrijednost u području bioraznolikosti s ciljem povećanja zelenih površina za 1 % do kraja 2025.
• Sud je organizirao prvu radionicu o bioraznolikosti za osoblje s ciljem podizanja razine osviještenosti o učinku gubitka bioraznolikosti te je djelatnicima omogućio da s vodičem posjete vodni toranj Ban de Gasperich u svrhu razumijevanja pitanja u vezi s upravljanjem vodama.

Podizanje razine osviještenosti

43. Sud je nastavio organizirati događanja, predavanja i razmjene znanja za osoblje te su njegovi djelatnici dijelili znanje i izvješćivali o nalazima u institucijama EU-a:

• Sud je sudjelovao u međuinstitucijskim danima EU-a o EMAS-u, tijekom kojih je predstavio svoje izvješće o održivosti za 2022., izvješće o odgovoru agencija EU-a na energetsku krizu i izvješćivanje o održivosti, kao i inicijativu „kafića za popravak”.
• Tijekom 2023. Sud je potpisao konvenciju s luksemburškim Ministarstvom prometa u svrhu izrade plana mobilnosti kako bi osoblje u većoj mjeri upotrebljavalo mogućnosti „lake mobilnosti”.
• Sud je počeo pomnije pratiti otpad, i to upotrebom specijaliziranog softvera i nabavom elektroničkih vaga.
• Sud je organizirao razne module osposobljavanja za podizanje razine osviještenosti o okolišu za osoblje, uključujući virtualno osposobljavanje za nove djelatnike u obliku „klimatske freske” (radionica o temeljnim znanstvenim spoznajama u vezi s klimatskim promjenama) i predavanje o analizi sistemskih rizika.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: https://eca.europa.eu/hr/contact
Internetske stranice: https://eca.europa.eu
Twitter: @EUauditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2024.

PDF	ISBN 978-92-849-1904-8	ISSN 2315-3962	doi:10.2865/571	QJ-AA-24-001-HR-N
HTML	ISBN 978-92-849-1902-4	ISSN 2315-3962	doi:10.2865/094827	QJ-AA-24-001-HR-Q
PRINT	ISBN 978-92-849-1990-1	ISSN 1977-9267	doi:10.2865/337667	QJ-AA-24-001-HR-C

Ova publikacija dostupna je na 24 jezika u sljedećem formatu:

PDF

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2024.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Ponovna uporaba fotografija u nastavku dopušta se pod uvjetom da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te, ako su navedeni, ime i prezime fotografa:

* © Europska unija, 2023. Izvor: Europski revizorski sud.

* (2. red, desno): © Europska unija, 2021. Izvor: Europska komisija – fotograf: Christophe Licoppe. Arhitekti zgrade: André Polak, Lucien De Vestel i Jean Gilson.

*, *, * © Europska unija, 2023. Izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2023. Izvor: Europski parlament / Alexis Haulot.

* © Europska unija, 2023. Izvor: Europska komisija / Christophe Licoppe.

Prilog – Europski revizorski sud – Izvješćivanje o održivosti za 2023.:

Naslovnica: © Europska unija, 2017. Izvor: Europski revizorski sud. Arhitekti zgrada: Paul Noël (1988.) i Jim Clemes (2004. i 2013.).

Tablica 1. – ikone ciljeva održivog razvoja: autorska prava: © Ujedinjeni narodi. Sva prava pridržana. Sadržaj ove publikacije nisu odobrili Ujedinjeni narodi i on nije odraz stajališta Ujedinjenih naroda ili dužnosnika Ujedinjenih naroda. Ikone za jezike koji nisu službeni jezici UN-a preuzete su s internetskih stranica Trello ili ih je izradio Europski revizorski sud. Ujedinjeni narodi ne preuzimaju nikakvu obvezu ni odgovornost za prijevod teksta u ikonama ciljeva održivog razvoja na jezike koji nisu službeni jezici UN-a.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

* (1. red, lijevo): © stock.adobe.com/Rusland.

* (1. red, desno): © stock.adobe.com/kunakorn.

* (2. red, lijevo): © shutterstock.com/Artem Kontratiev.

* (3. red, lijevo): © stock.adobe.com/katafree.

* (3. red, desno): © stock.adobe.com/ufly.

* (4. red, lijevo): © stock.adobe.com/Suheyp.

* (4. red, desno): © stock.adobe.com/Семен Саливанчук.

* © stock.adobe.com/Antony Weerut.

* © stock.adobe.com/phonlamaiphoto.

* © stock.adobe.com/AungMyo.

* © depositphotos.com/XavierLejeune.

* (slijeva nadesno, naslovnice): © depositphotos.com/Andrey Popov/Kav777; © depositphotos.com/Salajean.

* © Tribunal de Contas de Portugal (Portugalski revizorski sud), 2023. Arhitekt zgrade: Diogo de Boitaca.

* © GLOBAL VIEW SPRL – fotograf: Simon Schmitt. Arhitekti zgrada: Paul Noël (1988.) i Jim Clemes (2004. i 2013.).

Prilog – Europski revizorski sud – Izvješćivanje o održivosti za 2023.:

*, * tablice i grafikoni izrađeni su s pomoću ikona dostupnih na stranici Flaticon.com. © Freepik Company S.L. Sva prava pridržana.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetu (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Telefonom ili pismenim putem
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• putem obrasca: european-union.europa.eu/contact-eu/write-us_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa (european-union.europa.eu).

Publikacije EU-a
Publikacije EU-a možete pregledati ili naručiti preko internetske stranice op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se svojoj lokalnoj službi Europe Direct ili dokumentacijskom centru (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa (eur-lex.europa.eu).

Otvoreni podaci EU-a
Portal data.europa.eu omogućuje pristup otvorenim podatkovnim zbirkama iz institucija, tijela i agencija EU-a. Zbirke se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Putem portala moguć je i pristup mnoštvu podatkovnih zbirki iz europskih država.