Istražimo Europu!
Pozdrav i dobro došli u EU!
Dolazimo iz različitih zemalja i govorimo različite jezike, ali Europa je naš zajednički dom. Od osnutka Europske unije njezine države članice surađuju, međusobno si pomažu i osiguravaju miran suživot. Uskoro će doći red na vašu generaciju da uzme stvari u svoje ruke. Vi ste budućnost EU-a.
Upustimo se zato zajedno u istraživanje EU-a. U prva četiri poglavlja saznat ćete što je Europska unija, kako je nastala i kako utječe na vaš svakodnevni život. Ovu knjižicu možete čitati poglavlje po poglavlje ili možete odabrati ona poglavlja koja vas najviše zanimaju.
Usput ćete moći sudjelovati u raspravama predloženima u pojedinim poglavljima i provjeriti koliko ste naučili. Odgovore na aktivnosti i kvizove pronaći ćete u 5. poglavlju.
Dodatni izvori u 6. poglavlju pomoći će vam da saznate više o EU-u.
Za više informacija, kvizova i igara posjetite internetske stranice Kutka za učenje.
Jeste li spremni? Počnimo!
| HTML | ||||
|---|---|---|---|---|
| Ova publikacija dostupna je u sljedećim formatima: |  |
 |
 |
EU: ujedinjeni u raznolikosti
Europski kontinent vrlo je raznolik, ne samo geografski nego i kulturno. Obuhvaća 44 zemlje i na njemu živi više od 700 milijuna ljudi.
Među njima postoji 27 zemalja koje imaju jednu važnu poveznicu: sve su dio Europske unije. Uz to što smo građani ili stanovnici svoje domovine, građani smo ili stanovnici EU-a.
Naše su kulture i tradicije različite, ali imamo zajedničke ciljeve i vrijednosti. To je sažeto u motu EU-a: „Ujedinjeni u raznolikosti”.
Što je Europska unija?
Europska unija partnerstvo je europskih zemalja, takozvanih država članica, koje su se odlučile udružiti kako bi zajedno izgradile bolju budućnost. Države članice EU-a blisko surađuju kako bi poboljšale život svim svojim stanovnicima, a pritom poštuju jedinstvenu kulturu i tradiciju svake zemlje.
EU nije uvijek bio velik kao danas. Gospodarsku suradnju 1952. započelo je šest zemalja: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka. S vremenom im se odlučilo pridružiti sve više zemalja, kao što ćete saznati u 3. poglavlju. EU trenutačno ima 27 država članica.
Karta prikazuje sve države članice EU-a. Možete li pogoditi koji su njihovi glavni gradovi?
| 1 – AUSTRIJA |  |  | I – NIKOZIJA | 15 – LITVA | | | XV – STOCKHOLM |
| 2 – BELGIJA | | | II – RIGA | 16 – LUKSEMBURG | | | XVI – BUDIMPEŠTA |
| 3 – BUGARSKA | | | III – PARIZ | 17 – MAĐARSKA | | | XVII – AMSTERDAM |
| 4 – CIPAR | | | IV – BRUXELLES | 18 – MALTA | | | XVIII – VILNIUS |
| 5 – ČEŠKA | | | V – ATENA | 19 – NIZOZEMSKA | | | XIX – BRATISLAVA |
| 6 – DANSKA | | | VI – BEČ | 20 – NJEMAČKA | | | XX – MADRID |
| 7 – ESTONIJA | | | VII – RIM | 21 – POLJSKA | | | XXI – LUXEMBOURG |
| 8 – FINSKA | | | VIII – ZAGREB | 22 – PORTUGAL | | | XXII – BUKUREŠT |
| 9 – FRANCUSKA | | | IX – DUBLIN | 23 – RUMUNJSKA | | | XXIII – LISABON |
| 10 – GRČKA | | | X – SOFIJA | 24 – SLOVAČKA | | | XXIV – LJUBLJANA |
| 11 – HRVATSKA | | | XI – PRAG | 25 – SLOVENIJA | | | XXV – VARŠAVA |
| 12 – IRSKA | | | XII – TALLINN | 26 – ŠPANJOLSKA | | | XXVI – BERLIN |
| 13 – ITALIJA | | | XIII – HELSINKI | 27 – ŠVEDSKA | | | XXVII – VALLETTA |
| 14 – LATVIJA | | | XIV – KOPENHAGEN |
Šest zemalja osnivačica jesu Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka. EU-u su 1. siječnja 1973. pristupile Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina, čime se broj država članica povećao na devet. Grčka je pristupila EU-u 1981., a slijedili su Portugal i Španjolska 1986. EU-u su 1995. pristupile Austrija, Finska i Švedska. Najveće proširenje dogodilo se 2004., kada je deset zemalja pristupilo EU-u: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Bugarska i Rumunjska pristupile su EU-u 2007., a zadnja zemlja koja je pristupila EU-u 2013. jest Hrvatska.
EU ima devet regija koje su geografski vrlo udaljene od europskog kontinenta. Ta su prekomorska područja (poznata i kao „najudaljenije regije”): Francuska Gijana, Guadeloupe, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint-Martin (Francuska), Azori i Madeira (Portugal) te Kanarski otoci (Španjolska).
Europski kontinent nazvan je po Europi, princezi iz grčke mitologije. Prema mitu, Zeus, bog neba i munja, zaljubio se u nju i odveo je na Kretu da živi s njim.
© Renaud Camus
Ujedinjeni …
Zemlje EU-a različite su, ali ujedinjuju ih važne vrijednosti, obilježja i ciljevi. Mnoge zemlje EU-a upotrebljavaju i istu valutu: euro. Kako bismo razumjeli za što se zalaže Europska unija, važno je znati što ujedinjuje njezine članice.
ZA JEDNIČKE VRIJEDNOSTI EU-a
Sve zemlje koje pristupe EU-u obvezuju se na isti skup vrijednosti. Utvrđene su u pravnim dokumentima koji se nazivaju ugovori (1). Oni sadržavaju pravila na kojima se temelji rad EU-a.
Pristupanjem EU-u države se obavezuju poštovati vrijednosti iz ugovora te štititi i braniti sve građane EU-a. Građani EU-a i osobe koje borave u EU-u također bi trebali dijeliti i poštovati te vrijednosti.
Vrijednosti Europske unije
-
LJUDSKO DOSTOJANSTVO
Svaka osoba zaslužuje dostojanstven život i poštovanje.
-
DEMOKRACIJA
To znači, na primjer, da možemo glasati i kandidirati se na izborima. Zemlje EU-a i sam EU predstavničke su demokracije.
-
VLADAVINA PRAVA
EU i njegove države članice djeluju u skladu s demokratski pisanim zakonima. Za vladavinu prava jednako je tako potrebno da pravosudni sustavi budu neovisni.
-
SLOBODA
Svi su građani EU-a slobodni. To znači, na primjer, da imamo slobodu razmišljanja, izražavanja i vjeroispovijesti i pravo na obrazovanje, privatnost i vlasništvo.
-
RAVNOPRAVNOST
Svi su građani EU-a ravnopravni. To znači da se zakoni primjenjuju na sve na isti način i da nitko nije diskriminiran na temelju roda, vjere, rase ili drugih osobnih obilježja.
-
LJUDSKA PRAVA
Ljudska prava temeljna su prava i slobode koji pripadaju svima na svijetu, od rođenja do smrti. Uključuju, na primjer, dostojanstvo, pravednost, ravnopravnost, poštovanje i neovisnost. Ta su prava definirana i zaštićena zakonom.
Te vrijednosti i naša prava kao građana EU-a utvrđeni su u Povelji EU-a o temeljnim pravima.
Prava djece izričito se spominju u članku 24. Povelje EU-a o temeljnim pravima. Doznajte više o Planu Europske unije za prava djece, koji je sastavljen za djecu i u suradnji s njima: https://europa.eu/!XpVtKc
U EU-u je protuzakonito diskriminirati nekoga zbog njegove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Na primjer, prava LGBTI osoba (lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba) moraju se poštovati u obrazovanju, pri zapošljavanju i pri pružanju zdravstvene skrbi.
Što vrijednosti EU-a znače za vas? Kako pokazujete da poštujete ljudsko dostojanstvo i ljudska prava u učionici, kod kuće, na godišnjem odmoru ili s prijateljima?
ZAJEDNIČKI SIMBOLI EU-a
Kao što svaka zemlja ima vlastitu zastavu, himnu i dan državnosti, ima ih i Europska unija.
Europska zastava simbolizira jedinstvo i sklad među zemljama EU-a. Plava je i ima 12 zlatnih zvijezda položenih u krug jer taj broj i taj oblik predstavljaju savršenstvo i cjelovitost. Čelnici EU-a 1985. proglasili su je službenom zastavom Europske unije. Možete je vidjeti kako vijori iznad parlamenata, različitih ustanova i spomenika u cijelom EU-u. Ta zastava pokazuje da su zemlje EU-a ujedinjene i da djeluju zajedno.
Europska himna zove se Oda radosti. Temelji se na pjesmi Friedricha von Schillera. Slavni skladatelj i pijanist Ludwig van Beethoven upotrijebio je tekst te pjesme za svoju Devetu simfoniju, čiji je dio kasnije postao europska himna. Oda radosti predstavlja europske ideale slobode, mira i solidarnosti. U Beethovenovoj simfoniji zbor pjeva pjesmu na njemačkom jeziku, ali kada se upotrebljava kao europska himna, tada se svira samo instrumentalna verzija, bez pjevanja.
Dan Europe obilježava se 9. svibnja. Tog je dana 1950. francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio ideju o novom obliku suradnje koji bi ponovno ratovanje među europskim zemljama učinio nezamislivim. Takozvana Schumanova deklaracija bila je prvi veliki korak prema stvaranju EU-a kakav danas poznajemo. Zato na taj dan svake godine slavimo mir i jedinstvo u Europi. Potražite aktivnosti kojima se u vašoj zemlji obilježava taj poseban dan.
Ovdje možete poslušati europsku himnu.
Koji su simboli vaše zemlje? Odakle dolaze? Znate li prepoznati simbole drugih država članica EU-a?
Jeste li vidjeli europsku zastavu u svojoj zemlji? Gdje?
ZAJEDNIČKI CILJEVI EU-a
Države članice EU-a ne povezuju samo zajedničke vrijednosti i obilježja; usuglasile su se i o skupu ciljeva koji će usmjeravati rad cijele Europske unije. Kad čelnici EU-a zajednički donose odluke za sve zemlje EU-a, posebnu pozornost posvećuju tim ciljevima kako bi sve zemlje EU-a ostale ujedinjene. Više o tome tko što radi u EU-u saznajte u 4. poglavlju.
Osam ciljeva Europske unije
- Mir, promicanje vrijednosti EU-a i dobrobit svih
- Sloboda, sigurnost i pravda
- Snažna i održiva europska gospodarstva
- Društvena uključenost i ravnopravnost
- Znanstveni i tehnološki napredak
- Solidarnost među zemljama EU-a
- Poštovanje europskih kultura i jezika
- Ekonomska i monetarna unija
EURO
Mnoge države članice EU-a upotrebljavaju i istu valutu: euro. Do danas je 20 država članica EU-a zamijenilo svoje nacionalne valute eurom pa se njime svakodnevno koristi više od 347 milijuna ljudi. Te zemlje zajedno čine europodručje.
Novčanice eura dizajnirao je Reinhold Gerstetter, njemački grafički dizajner. Prikazuju vrata i prozore različitih arhitektonskih stilova, simbolizirajući otvorenost i povezanost. Sve su novčanice eura jednake u svim državama članicama, ali kovanice eura ipak se malo razlikuju. Jednu stranu osmislio je belgijski dizajner Luc Luycx dok je radio za Kraljevsku belgijsku kovnicu. Na toj je strani kovanice prikazana karta Europe i ta je strana ista za sve države članice. Na drugoj strani kovanice svaka zemlja ima vlastiti dizajn.
Države članice EU-a koje su dio europodručja jesu Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Neke zemlje su države članice EU-a, ali ne upotrebljavaju euro. To su Bugarska, Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska.
Možete li pogoditi iz koje države članice potječu ove kovanice eura?
Pomoć možete pronaći ovdje.
… u raznolikosti!
U suradnji na postizanju zajedničkih ciljeva zemlje EU-a uzajamno promiču svoje bogate kulture i tradicije koje čine EU tako jedinstvenim i raznolikim. To što je svatko od nas različit čini život zanimljivijim, a isto vrijedi i za zemlje EU-a! Zato zemlje EU-a njeguju svoje različitosti, kao i svoje sličnosti.
JEZICI EU-a
U Europi se govori više od 200 jezika. EU ima 24 službena jezika: bugarski, češki, danski, engleski, estonski, finski, francuski, grčki, hrvatski, irski, latvijski, litavski, mađarski, malteški, nizozemski, njemački, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski, švedski i talijanski. Većina ih pripada trima velikim skupinama ili porodicama: germanskim, romanskim ili slavenskim jezicima.
Ovako se kaže „dobro jutroˮ ili „dobar danˮ na svim službenim jezicima EU-a!
GERMANSKI
DANSKI: God morgen
ENGLESKI: Good morning
NIZOZEMSKI: Goedemorgen
NJEMAČKI: Guten Morgen
ŠVEDSKI: God morgon
ROMANSKI
FRANCUSKI: Bonjour
PORTUGALSKI: Bom dia
RUMUNJSKI: Bună dimineaţa
ŠPANJOLSKI: Buenos días
TALIJANSKI: Buongiorno
SLAVENSKI
BUGARSKI: Dobró útro
ČEŠKI: Dobré ráno
HRVATSKI: Dobro jutro
POLJSKI: Dzień dobry
SLOVAČKI: Dobré ráno
SLOVENSKI: Dobro jutro
U tim primjerima možete vidjeti sličnost među porodicama. No postoje i drugi jezici EU-a koji ne pripadaju tim jezičnim porodicama.
Ovako se kaže „dobro jutroˮ ili „dobar danˮ na nekima od tih jezika.
ESTONSKI: Tere hommikust
FINSKI: Hyvää huomenta
GRČKI: Kalimera
IRSKI: Dia dhuit
LATVIJSKI: Labrīt
LITAVSKI: Labas rytas
MAĐARSKI: Jó reggelt
MALTEŠKI: L-Għodwa t-Tajba
Više o jezicima EU-a i tome kako zvuče doznajte na stranici: europa.eu/!VngqwC
S obzirom na velik broj službenih jezika EU-a možete se obratiti EU-u i dobiti odgovor na nekom od službenih jezika svoje države članice ako je riječ o službenom jeziku EU-a. Političari također mogu komunicirati na vlastitom jeziku, pod je to službeni jezik EU-a, jer im u zajedničkom radu pomažu pismeni i usmeni prevoditelji. Odluke koje donosi EU objavljuju se na 24 službena jezika kako bi javnost mogla pratiti što se događa.
Učite li još neki jezik EU-a u školi? Je li znatno različit od vašeg materinjeg jezika?
Koliko jezika poznajete? Postoji li određeni jezik koji biste željeli naučiti? Zašto?
Prepoznajete li ove spomenike? Povežite fotografiju s državom članicom EU-a.
© Cris from Lisboa • © Florin Şarpe • © Pixabay - Elstef • © Dennis Jarvis • © Arild Vågen • © Krzysztof Golik • © Ad Meskens • © Hotice Hsu • © Penny Morlock • © C messier • © Diliff • © Fawksik
EUROPSKI KRAJOLICI I SPOMENICI
Krajolici Europske unije bogati su i raznoliki, od alpskih livada i močvara do tirkiznog Jadranskog mora. EU obiluje i kulturnim tradicijama i veličanstvenim spomenicima koji su poznati u cijelom svijetu. Od renesansnih palača i gotičkih katedrala do prekrasnih parkova i trgova, u svim državama članicama EU-a nude se prilike za razgledavanje i uživanje.
To je samo djelić bogate kulturne raznolikosti država članica EU-a. No ima još mnogo toga za otkrivanje! Pogledajte igru O čemu se radi u EU-u? kako biste saznali više o svakoj državi članici EU-a.
Aktivnost: kviz za kraj 1. poglavlja
Možete li navesti dvije stvari koje povezuju države članice EU-a?
Koliko država članica EU-a ne upotrebljava euro?
Koliko je službenih jezika EU-a?
Što predstavljaju zvijezde na zastavi EU-a?
Možete li objasniti što su ljudska prava i kako su povezana s EU-om?
EU u vašem svakodnevnom životu
Čak i ako nismo toga uvijek svjesni, Europska unija ima važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. U ovom su poglavlju prikazane neke od brojnih prednosti života u EU-u.
Život bez granica
Europska unija svojim građanima omogućuje slobodno kretanje iz jedne države članice EU-a u drugu. Mogu živjeti, studirati ili raditi u bilo kojoj državi članici EU-a.
Stranica Vaša Europa nudi vam praktičnu pomoć i savjete o životu, radu i putovanju u druge države članice EU-a.
EU podupire osobe koje žele provesti vrijeme u inozemstvu kako bi učile strane jezike, stekle nova iskustva i upoznale druge kulture. Postoje brojne mogućnosti za upoznavanje drugih zemalja. Čitajte dalje kako biste saznali više o njima.
Studirajte, volontirajte i istražujte
Ako želite studirati, osposobljavati se ili sudjelovati u razmjeni mladih u jednoj od 33 zemlje diljem Europe i šire, pogledajte mogućnosti koje se nude u okviru programa Erasmus+. Program je otvoren i tinejdžerima i odraslima iz država članica EU-a i trećih zemalja, bez obzira na to je li riječ o studentima, nastavnicima ili drugim zaposlenim osobama.
Poslušajte iskustva mladih koji su sudjelovali u razmjeni mladih u okviru programa Erasmus+.
Zahvaljujući programu Europske snage solidarnosti, mlade odrasle osobe mogu volontirati u inozemstvu (ili u svojoj zemlji) u svrhu koja im je važna. To može biti bilo što, od izgradnje novog skejtparka ili pomaganja potrebitima do čišćenja plaža.
U okviru inicijative DiscoverEU 18-godišnjacima se nude besplatne putne propusnice za istraživanje EU-a u trajanju do mjesec dana.
Rad u EU-u
Znate li što želite raditi nakon završetka škole ili fakulteta ili još uvijek razmišljate o tome? Nije uvijek jednostavno odlučiti od čega živjeti, ali kad započnete karijeru, ne znači da morate prestati istraživati EU. Kao građanin EU-a možete raditi u drugoj državi članici EU-a a da vam ne treba radna dozvola. Imate jednak pristup tržištu rada i jednake uvjete rada, prava i obveze kao i osobe koje žive u toj državi.
Ponekad je teško steći dodatne vještine i kvalifikacije kako bi se pronašao posao. Program EU-ova Garancija za mlade pomaže mladima u osposobljavanju za vještine koje poslodavci traže. Mogu ih steći u okviru osposobljavanja na radnome mjestu ili individualnog profesionalnog usmjeravanja.
Stranice za poslovnu mobilnost EURES mogu vam pomoći kad počnete tražiti posao, pripravništvo ili naukovanje u drugoj državi članici EU-a. Ta stranica služi i kao pomoć poslodavcima da pronađu kandidate iz drugih država članica EU-a kako bi popunili svoja slobodna radna mjesta.
Želite li studirati ili volontirati u inozemstvu? Kamo biste htjeli ići? Kako bi vam takvo iskustvo koristilo?
Putovanje u EU-u
Putovanje Europom s vremenom je postalo jednostavnije. Većina zemalja EU-a ukinula je kontrole na svojim granicama postajući dijelom schengenskog prostora. To znači da ne morate pokazati putovnicu kada putujete kroz 23 države članice EU-a (Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska) i četiri zemlje koje ne pripadaju EU-u (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska).
Međutim, prelazak granica tek je prvi korak.
Putovanje u EU-u
Kao osoba s boravištem u EU-u možete i dalje upotrebljavati svoj mobitel baš kao u svojoj zemlji! U prošlosti su pozivi ili korištenje mobilnih podataka u inozemstvu bili vrlo skupi. Danas se te naknade za roaming više ne primjenjuju i plaćate istu cijenu za uporabu mobitela kao i u svojoj zemlji.
I dalje možete gledati svoje omiljene televizijske serije jer EU osigurava pristup vašim digitalnim pretplatama gdje god se nalazili.
Ako je otkazano vaše putovanje, bez obzira na to putujete li autobusom, vlakom, brodom ili zrakoplovom, imate pravo zatražiti povrat novca jer EU štiti vaša prava. EU je jedino područje na svijetu u kojem su ljudi zaštićeni sveobuhvatnim pravima putnika.
Ako doživite nesreću ili se razbolite tijekom putovanja unutar EU-a, europska kartica zdravstvenog osiguranja omogućuje vam usluge liječnika ili hitne pomoći po istim uvjetima kao i za lokalno stanovništvo:
Ako se u bilo kojoj državi članici EU-a nađete u opasnosti, možete s bilo kojeg telefona besplatno nazvati europski broj hitne službe 112.
Financijska sredstva EU-a utječu na vaše životno okruženje
Europska unija pomaže u poboljšanju života ljudi podupiranjem novih radnih mjesta, izgradnjom nove infrastrukture i modernizacijom javnih ustanova kao što su škole i bolnice. Pogledajte svoje životno okruženje, EU vam može biti mnogo bliži nego što mislite!
EU je tijekom godina pomogao u financiranju tisuća projekata, a neki su primjeri:
muzej na otvorenom na granici između Češke i Njemačke,
novi sportski objekt u ruralnom području u Poljskoj,
distribucija voća, povrća i mlijeka u školama u svim državama članicama EU-a,
novi bazen u Bruxellesu,
proširenje podzemne željeznice u Ateni.
Pogledajte neke projekte koje financira EU u raznim regijama diljem Europe https://kohesio.ec.europa.eu/hr/ i https://europa.eu/!tTUbVh
EU organizira brojne inicijative u kojima se europski gradovi mogu natjecati za titulu i predstaviti svoja postignuća. Europski se gradovi svake godine natječu kako bi osvojili titule kao što su Europska prijestolnica kulture, Europska prijestolnica inovacija, Europska prijestolnica mladih i Zelena prijestolnica Europe.
Prava potrošača i sigurnost
Europska unija utječe i na vaš svakodnevni život posebnim zakonima i pravilima kojima se jamči vaša sigurnost i štite vaša potrošačka prava diljem EU-a.
Proizvodi kao što su hrana, igračke i kozmetika moraju ispunjavati stroge sigurnosne zahtjeve prije nego što se mogu prodavati unutar EU-a.
U EU-u postoji više od 100 000 stručnjaka koji provjeravaju sigurnost hrane od poljoprivrednog gospodarstva do vašeg stola.
Jednako tako, zakonodavstvo EU-a daje vam minimalno dvogodišnje jamstvo pri kupnji robe široke potrošnje. Stoga, ako se vaša perilica pokvari nakon godinu dana, mora se besplatno popraviti ili zamijeniti bez obzira na to gdje ste je u EU-u kupili.
Zakonodavstvom EU-a osigurava se i da pri kupnji robe na internetu imate pravo otkazati narudžbu ili vratiti robu u roku od 14 dana ako se predomislite.
Ako imate problema s proizvodom kupljenim u drugoj državi članici EU-a, možete se obratiti Mreži europskih potrošačkih centara.
Imate pravo na točne informacije o kvaliteti proizvoda koje kupujete, bez obzira na to gdje se nalazite u EU-u. Pravila EU-a o označivanju pomažu vam da brzo i jednostavno saznate je li proizvod ekološki, energetski učinkovit ili proizveden tradicionalnim metodama. To znači da možete donijeti potpuno informirane odluke o tome što kupiti.
U svojem domu ili u trgovinama koje posjećujete pogledajte koliko tih oznaka možete pronaći. Znate li što znače?
Ukorak s digitalnim dobom
Većina nas ne može zamisliti život bez interneta ili digitalnih tehnologija. Kad gledamo filmove, kupujemo ili se služimo kartama da bismo pronašli put, često koristimo internet.
Međutim, tehnologija nije jednako dostupna svima u Europskoj uniji, pogotovo onima koji žive u područjima daleko od velikih gradova. EU stalno radi na omogućavanju pristupa internetu svim svojim stanovnicima. Zahvaljujući inicijativi Wifi4EU koju financira EU, uvedene su WiFi pristupne točke u oko 8 000 općina diljem EU-a. Besplatno se možete spojiti na internet u muzejima, knjižnicama, parkovima i ostalim javnim prostorima na kojima vidite simbol Wifi4EU.
Internet nam donosi brojne prednosti, poput jednostavnog pristupa informacijama i brzog obavljanja usluga, ali predstavlja i rizik. Program „Sigurniji internet za djecu” pomaže djeci i mladima da na siguran način koriste internet ili mobilne tehnologije.
Što je umjetna inteligencija?
Jeste li ikad vidjeli robota? Jeste li znali da se i vaš pametni telefon koristi umjetnom inteligencijom? Otkrijte sve o digitalnoj budućnosti Europe u crtanoj seriji Digitalni istraživači.
EU je uvjerio vodeće tehnološke i medijske kompanije poput Twittera i Disneyja da se udruže u Savez za bolju zaštitu maloljetnika na internetu. Članice saveza obvezuju se da će raditi na poboljšanju internetskih prostora za mlade, primjerice suzbijanjem štetnog sadržaja i zlostavljanja na internetu.
Društvene mreže, internetske trgovine i mobilne aplikacije zahtijevaju da svoje osobne podatke koji bi mogli biti ukradeni ili izgubljeni povjerite trgovačkim društvima. Zahvaljujući Općoj uredbi EU-a o zaštiti podataka (OUZP), vaši su osobni podaci (ime, adresa, dob itd.) zaštićeni. Ne mogu se upotrebljavati bez dopuštenja ili u svrhe na koje niste pristali.
Internet je olakšao i ubrzao pristup informacijama i njihovo pretraživanje. Međutim, netočne ili štetne informacije mogu se brzo širiti na internetu, posebice na društvenim mrežama. EU aktivno radi na otkrivanju takvih dezinformacija i surađuje s društvenim mrežama kako bi ograničio njihovo širenje.
Svi možemo pomoći u sprečavanju širenja dezinformacija na internetu. Što biste se trebali zapitati prije nego nešto podijelite na društvenim mrežama? Pronađite korisne savjete o tome kako prepoznati teorije zavjere.
Zaštita okoliša
Uživamo u prirodi na mnoge načine, jedući ukusnu hranu ili šetajući prekrasnim krajolicima. No, što je još važnije, o njoj ovisimo kad je riječ o zraku, vodi, energiji i sirovinama. Budući da onečišćenje ne poznaje granice, države članice moraju surađivati kako bi zaštitile okoliš. Klimatske promjene učinile su brigu za okoliš važnijom nego ikad prije. Europska unija nastoji do 2050. postati klimatski neutralna i poduzima mjere kako bi nam osigurala zdrav prirodni okoliš.
Plan EU-a da Europu učini prvim klimatski neutralnim kontinentom na svijetu do 2050. zove se europski zeleni plan.
Saznajte više o zelenom planu ovdje: https://europa.eu/!yy38kM
Mreža Natura 2000 štiti oko 2 000 životinjskih i biljnih vrsta te 230 tipova staništa u EU-u. Pokriva 18 % kopnene i 6 % vodene površine EU-a, što je čini najvećom mrežom zaštićenih područja na svijetu.
U okviru programa LIFE EU-a, kojim se financiraju projekti za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena, u posljednjih je 30 godina sufinancirano više od 6 000 projekata.
Pogledajte projekte u svojoj zemlji.
Zahvaljujući zakonima EU-a, možemo uživati u čistoj vodi za piće i kupanje gotovo svagdje u EU-u. Naša mora postaju čišća i na druge načine: EU je zabranio plastiku za jednokratnu upotrebu koja čini 70 % morskog otpada. Kako bi se smanjilo onečišćenje tla, zraka i vode, EU promiče održive poljoprivredne prakse. Uveo je ograničenja u pogledu upotrebe kemijskih i opasnih pesticida i gnojiva.
Borba protiv klimatskih promjena glavni je prioritet EU-a. Sve države članice EU-a složile su se da bi do 2030. trebale:
drastično smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnju energije,
proizvoditi više energije iz obnovljivih izvora (kao što su vjetar, sunce ili voda).
Izvori energije imaju važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Saznajte više u ovim videozapisima:
Svaka osoba u EU-u u prosjeku svakodnevno baci više od kilograma otpada. Pogledajte videozapis:
https://europa.eu/learning-corner/food-waste_hr
Prepoznajete li se u ovom videozapisu?
Koje biste sitnice mogli učiniti u svakodnevnom životu kako ne biste štetili okolišu?
Saznajte više o tome što EU čini za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena.
Podupiranje znanosti i inovacija
Znanost i tehnologija u svakom su dijelu našeg svakodnevnog života – od hrane koju jedemo, lijekova koje uzimamo, zdravstvene skrbi koju primamo do prijevoza kojim se koristimo i toga kako radimo i provodimo slobodno vrijeme. Europska unija pomaže znanstvenicima, istraživačima i inovatorima diljem Europe da nam poboljšaju živote i pruže rješenje za neke od najvećih izazova s kojima se svijet susreće.
EU financira znanstvena istraživanja. Primjerice, program za istraživanje i inovacije EU-a omogućio je znanstvenicima da:
zabilježe prvu fotografiju crne rupe u povijesti s pomoću niza teleskopa Event Horizon,
otkriju tri nastanjiva planeta slična Zemlji,
pronađu način za otkrivanje raka u dahu osobe.
Pogledajte druga znanstvena otkrića koja su se ostvarila zahvaljujući sredstvima EU-a:
EU želi da se više žena i djevojaka uključi u znanost. Svake se godine dodjeljuje Nagrada EU-a za inovatorice, kojom se slave predvodnice u području inovacija i čiji je cilj potaknuti sljedeću generaciju da ide njihovim putem.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 EU je pomogao proizvođačima cjepiva da pokriju troškove istraživanja i razvoja cjepiva. U manje od godinu dana od početka pandemije znanstvenici su uspjeli proizvesti nekoliko sigurnih i djelotvornih cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Države članice EU-a udružile su snage kako bi kupile i raspodijelile cjepivo diljem EU-a.
Za koji biste problem željeli da znanost ima rješenje? Zašto?
Copernicus, program EU-a za satelitsko promatranje Zemlje, najnapredniji je sustav na svijetu za promatranje planeta i promjena klime i okoliša.
Saznajte više o programu Copernicus:
EU u svijetu
Osim što utječe na naš svakodnevni život, Europska unija ima važnu ulogu i za ostatak svijeta.
Sklopila je trgovinske sporazume koji olakšavaju zajedničko poslovanje s mnogim zemljama svijeta, poput Kanade, Japana i Sjedinjenih Američkih Država. Svi trgovinski sporazumi koje EU ugovara transparentni su i od trgovinskih partnera zahtijevaju da štite okoliš i prava radnika.
Jedna od ključnih vrijednosti EU-a jest solidarnost, i među državama članicama EU-a i s drugim zemljama. EU radi na iskorjenjivanju siromaštva, očuvanju mira i pružanju humanitarne pomoći. Velika mreža stručnjaka za humanitarnu pomoć u više od 40 zemalja diljem svijeta omogućuje EU-u da nekima od najugroženijih skupina ljudi na svijetu osigura hranu, sklonište, medicinsku skrb i obrazovanje.
Sve države članice EU-a zajedno najveći su donator humanitarne pomoći na svijetu.
Kada dođe do neočekivanih katastrofa u Europi ili drugdje u svijetu, države članice EU-a mogu pružiti pomoć i podršku putem koordiniranog sustava za reakciju poznatog kao Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. Od 2001. aktiviran je više od 420 puta kao reakcija na hitne situacije.
Saznajte više o ulozi EU-a u svijetu:
O trgovini.
Aktivnost: kviz za kraj 2. poglavlja
Točno ili netočno: EU utječe na vaš svakodnevni život samo kada putujete u inozemstvo.
U okviru kojeg programa možete volontirati u inozemstvu za cilj koji je vama važan?
Točno ili netočno: U EU-u možete vratiti proizvode koje ste kupili na internetu u roku od mjesec dana od kupnje.
Što je Natura 2000?
Možete li objasniti kako EU štiti vaše osobne podatke, poput imena, dobi ili adrese?
EU: putovanje kroz vrijeme
Europska unija nije uvijek izgledala kao danas niti je nosila to ime. Stvarana je korak po korak, a i danas se vodi ciljevima koji su nadahnuli njezine osnivače. U nastavku su navedeni neki povijesni događaji koji su doveli do nastanka EU-a i brojnih promjena koje su se dogodile s godinama.
1945.
Kraj Drugog svjetskog rata u Europi.
Bombardiranja su u Europi odnijela mnoge živote i sravnila sa zemljom čitave gradove. Ljudi su odlučni da se takvo razaranje više nikada ne ponovi.
Schumanova deklaracija.
Robert Schuman 9. svibnja održava govor u kojem predstavlja plan za nov oblik političke suradnje u Europi. Ideja mu je da europske nacije zajednički proizvode ugljen i čelik kako se nijedna zemlja ne bi mogla tajno naoružati protiv drugih.
Pročitajte cijelu Schumanovu deklaraciju.
1950.
1951.
Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik potpisuju Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka te odlučuju surađivati i zajedno iz ratnih ruševina obnoviti Europu.
Potpisivanje Ugovorâ iz Rima.
Tih šest zemalja tako dobro surađuje da odluče udružiti snage i u drugim područjima. Nastaju Europska ekonomska zajednica (EEZ) (2) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Zajedno s Europskom zajednicom za ugljen i čelik čine ono što češće zovemo Europskim zajednicama.
1957.
1962.
Uspostavlja se zajednička poljoprivredna politika. To je jedna od najstarijih politika EU-a, koja podupire poljoprivrednike i osigurava Europi stabilnu opskrbu sigurnom, kvalitetnom i cjenovno pristupačnom hranom.
Sa šest na devet zemalja. Danska, Irska i Ujedinjena Kraljevina postaju članice Europskih zajednica.
1973.
1979.
Održavaju se prvi izravni izbori za Europski parlament. Prvi put građani Europe mogu glasati za svojeg predstavnika u Europskom parlamentu. Europski izbori održavaju se svakih pet godina.
Grčka se pridružuje Europskim zajednicama i postaje deseta država članica.
1981.
1986.
Španjolska i Portugal pridružuju se Europskim zajednicama, čime se ukupan broj država članica povećava na 12.
Osniva se program Erasmus kako bi se mladim Europljanima pomoglo da studiraju, osposobljavaju se i volontiraju u inozemstvu.
1987.
1992.
Potpisan je Ugovor iz Maastrichta. Stvorena je Europska unija. Ugovorom se uvodi građanstvo EU-a i utvrđuju jasna pravila za buduću valutu euro. Njime se jača i vanjska i sigurnosna politika te suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova.
Schengenskim sporazumom ukidaju se sve granične kontrole među sedam država koje su ga potpisale (trenutačno ga je potpisalo 27 država – vidjeti detalje u 2. poglavlju).
1995.
1995.
Austrija, Finska i Švedska pristupaju EU-u. EU sada broji 15 država članica.
Potpisan je Ugovor iz Nice. Njegov je glavni cilj reforma institucija EU-a kako bi se pripremile za najveće proširenje (3) u povijesti EU-a.
2001.
2002.
Novčanice i kovanice eura postaju zakonska valuta u 12 država članica EU-a (vidjeti više u 1. poglavlju).
10 novih zemalja pristupa EU-u: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Nikada prije toliko zemalja odjednom nije pristupilo EU-u.
2004.
2007.
Bugarska i Rumunjska pristupaju EU-u, koji sada broji 27 država članica.
Potpisan je Ugovor iz Lisabona. Njime se uvodi nova struktura kojom se EU-u daje veća uloga u svijetu, kao i veća važnost glasovima građana i nacionalnih vlada.
2007.
2012.
Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se EU-u za njegovu ulogu u preobrazbi velikog dijela Europe iz kontinenta na kojem se ratuje u kontinent mira. EU upotrebljava novac od nagrade za pomoć djeci koja nemaju priliku odrastati u miru.
Hrvatska pristupa EU-u i tako postaje 28. država članica.
2013.
2017.
Ukidaju se naknade za roaming. Stanovnici EU-a odsad mogu telefonirati, slati poruke i spajati se na internet na svojim mobitelima bilo gdje u EU-u bez dodatnih troškova.
Brexit. Nakon referenduma 2016. Ujedinjena Kraljevina službeno napušta EU.
2020.
2020.
NextGenerationEU. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 mnoga poduzeća ostaju bez prihoda, a ljudi bez posla. NextGenerationEU osigurava državama članicama EU-a dodatnih 750 milijardi eura za pomoć održivoj obnovi njihovih gospodarstava. Vidjeti: https://europa.eu/!gn73km
Početak djelovanja novog programa Erasmus+. S gotovo udvostručenim proračunom, ovaj će program omogućiti da 10 milijuna ljudi svih dobi i porijekla u Europi i izvan nje stekne različita iskustva u drugoj zemlji (vidjeti više u 2. poglavlju).
2021.
Svaka radnja koju EU poduzme temelji se na ugovorima koje su potpisale sve države članice EU-a nakon pregovora i dogovora o njima. Međutim, ponekad je potrebno i nekoliko godina da bi ugovor postao operativan. Zbog toga ćete ponekad vidjeti dva različita datuma za isti ugovor: „datum potpisivanja” i „datum stupanja na snagu”.
Saznajte više o ugovorima EU-a.
ŽELITE LI ZNATI VIŠE O POVIJESTI EU-a TIJEKOM GODINA?
Putujte unatrag kroz vrijeme Vremeplovom EU-a kako biste otkrili važne trenutke u povijesti zbog kojih je EU postao ono što je danas:
Mnogi predvodnici vizionari – i žene i muškarci – nadahnuli su EU u kojem danas živimo. Bez njihove energije i motivacije ne bismo živjeli u miru i stabilnosti koji nam se čine tako normalnima. Saznajte više o pionirima EU-a:
Aktivnost: kviz za kraj 3. poglavlja
Možete li navesti šest zemalja osnivačica EU-a? Kako se zove zajednica koju su osnovale 1951.?
Koje je godine tvoja zemlja pristupila EU-u? Je li dio europodručja? Je li dio schengenskog područja?
Koja je zadnja zemlja koja je pristupila EU-u?
Koju je nagradu EU dobio 2012. i zašto?
Tko su pioniri EU-a?
EU: kako funkcionira?
Možda ste čuli za odluke koje donosi „Bruxelles”. Riječ je o izrazu koji se često upotrebljava za Europsku uniju jer se tamo nalazi sjedište većine institucija EU-a. Koje su točno njihove uloge i kakve odluke donose? Koju ulogu imaju nacionalne vlade u EU-u? U ovom ćete poglavlju saznati kako funkcionira EU. Naučit ćete i kako se vaš glas može čuti na europskoj razini.
Tko ima ključne uloge u EU-u?
Države članice jasno su se složile o tome što bi Europska unija trebala, a što ne bi trebala činiti. EU djeluje samo ako se neki cilj može bolje ostvariti na razini EU-a nego na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Pravila su definirana u ugovorima EU-a o kojima ste naučili u 3. poglavlju.
Pogledajmo institucije EU-a u kojima se ključni akteri iz svih država EU-a sastaju, raspravljaju i zajedno odlučuju o zakonima.
EUROPSKI PARLAMENT
Glas je građana EU-a.
Gdje je njegovo sjedište?
U Strasbourgu (Francuska), Bruxellesu (Belgija) i Luxembourgu (Luksemburg).
Tko ondje radi?
- 705 zastupnika u Europskom parlamentu. Zastupnici u Europskom parlamentu nisu grupirani prema državljanstvu. Djeluju unutar klubova zastupnika iz različitih zemalja i organizirani su prema političkoj pripadnosti.
- Predstavljaju građane država članica EU-a.
- Izravno ih biraju građani EU-a svakih pet godina. Broj zastupnika u Europskom parlamentu koji predstavljaju svaku državu članicu ovisi o broju stanovnika te države.
Tko je predsjednik?
Roberta Metsola – izabrali su je zastupnici u Europskom parlamentu.
Koje su njegove zadaće?
- Europski parlament raspravlja o zakonodavstvu EU-a i donosi zakone zajedno s Vijećem Europske unije.
- Odlučuje o proračunu EU-a zajedno s Vijećem Europske unije.
- Prati pravilnu upotrebu sredstava EU-a i nadzire druge institucije EU-a, posebno Europsku komisiju. Bira predsjednika Europske komisije i ima pravo odobriti ili razriješiti cijelu Europsku komisiju.
Saznajte više o Europskom parlamentu.
EUROPSKO VIJEĆE
Predstavlja najvišu razinu političke suradnje među državama članicama EU-a.
Gdje je njegovo sjedište? U Bruxellesu (Belgija).
Tko ondje radi?
Čelnici država i vlada svih zemalja EU-a kojima predsjeda predsjednik.
Tko je predsjednik?
Charles Michel – kojeg imenuju nacionalni čelnici (čelnici država i vlada zemalja EU-a).
Koje su njegove zadaće?
Europsko vijeće utvrđuje glavne prioritete EU-a i općeniti smjer politike, ali ne donosi zakone. To je zadatak Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije. Njegovi se sastanci nazivaju sastancima na vrhu i održavaju se u Bruxellesu najmanje četiri puta godišnje.
Saznajte više o Europskom vijeću.
Pogledajte i ovaj kratki dokumentarni film za više informacija o Vijeću:
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE
Vijeće Europske unije, poznato i kao Vijeće ili Vijeće ministara, predstavlja vlade država članica EU-a.
Gdje je njegovo sjedište? U Bruxellesu (Belgija).
Tko ondje radi?
- Ministri iz svih država članica EU-a. Zastupaju interese svoje zemlje u EU-u.
- Ministri vlade koji moraju prisustvovati određuju se ovisno o području o kojem se raspravlja. Ako je tema sastanka onečišćenje, sastaju se ministri za zaštitu okoliša svih zemalja EU-a, a ako je tema poljoprivreda, sastaju se ministri odgovorni za poljoprivredu i tako dalje.
Kako funkcionira predsjedništvo?
Države članice EU-a naizmjence predsjedaju sastancima, a jedna država članica predsjeda Vijećem šest mjeseci:
https://www.consilium.europa.eu/hr/council-eu/presidency-council-eu/
Koje su njegove zadaće?
- Vijeće Europske unije zajedno s Europskim parlamentom raspravlja o zakonodavstvu i donosi zakone EU-a.
- Zajedno s Europskim parlamentom odlučuje o proračunu EU-a.
- Definira i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a. Primjerice, odlučuje o međunarodnim sporazumima i o proširenjima EU-a.
Saznajte više o Vijeću Europske unije.
Vijeće određene odluke može donijeti većinom glasova, dok se oko nekih drugih odluka moraju složiti sve države članice. Kad je riječ o važnim odlukama, primjerice o prihvaćanju nove zemlje u EU, moraju se složiti ministri svih zemalja EU-a.
Više informacija o pravilima glasovanja u Vijeću:
https://www.consilium.europa.eu/hr/council-eu/voting-system/
EUROPSKA KOMISIJA
Promiče opći interes EU-a.
Gdje je njezino sjedište? U Bruxellesu (Belgija).
Tko ondje radi?
- Predsjednik i 26 povjerenika.
Saznajte više o sadašnjim povjerenicima.
- Svaka država članica EU-a imenuje jednog povjerenika kojeg mora odobriti Europski parlament. Njihov zadatak nije zastupati stavove svoje zemlje, već raditi u zajedničkom interesu EU-a, pri čemu je svaki povjerenik odgovoran za određeno područje aktivnosti EU-a.
Tko je predsjednik?
Ursula von der Leyen – imenovali su je nacionalni čelnici (šefovi država ili vlada država članica EU-a) uz odobrenje Europskog parlamenta.
Koje su njezine zadaće?
- Europska komisija odgovorna je za planiranje, pripremu i predlaganje novih zakona EU-a, uključujući proračun EU-a.
- Upravlja i provodi politike EU-a te izvršava proračun.
- Osigurava da države članice EU-a poštuju europske zakone.
- Predstavlja EU u cijelom svijetu zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD (4)).
Sjedište Komisije nalazi se u Bruxellesu, a predstavništva Komisije postoje u svim državama članicama EU-a. EU ima delegacije u cijelom svijetu koje djeluju kao veleposlanstva EU-a. Više informacija o uredima EU-a u svijetu možete pronaći u 6. poglavlju.
Saznajte više o Europskoj komisiji.
Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija zajedno se često nazivaju „institucionalnim trokutom” EU-a jer, iako imaju različite uloge, njihovo je djelovanje povezano.
Pogledajte grafikon u nastavku kako biste razumjeli kako to funkcionira.
Europsko vijeće – šefovi država ili vlada – utvrđuje prioritete EU-a.
Na temelju tih prioriteta Europska komisija predlaže nove zakone.
Prijedloge pregledava i mijenja, prihvaća ili odbija Europski parlament, zajedno s Vijećem ministara. Nakon što se usuglase, odobravaju zakone.
Europska komisija osigurava da sve države članice EU-a poštuju nove zakone EU-a. U suprotnom može poduzeti mjere protiv njih.
EUROPSKO VIJEĆE => UTVRĐUJE PRIORITETE EU-a. EUROPSKA KOMISIJA => PREDLAŽE NOVE ZAKONE => IZVRŠAVA PRORAČUN => OSIGURAVA DA DRŽAVE ČLANICE EU-a POŠTUJU I SLIJEDE PROPISE EU-a. EUROPSKI PARLAMENT => DONOSI ZAKONE I PRORAČUN VIJEĆE => DONOSI ZAKONE I PRORAČUN. RAZMATRAJU PREDLOŽENE ZAKONE TE IH MIJENJAJU, USVAJAJU ILI ODBIJAJU. KAD SE USUGLASE => NOVI ZAKON EU-a!
SUD EUROPSKE UNIJE
Sud Europske unije osigurava da se zakoni EU-a poštuju i pravilno primjenjuju u svakoj državi članici. Ako država ne primjenjuje zakon na odgovarajući način, Europska komisija može izdati službeno upozorenje. Ako se država ne pridržava pravila, Komisija se može obratiti Sudu. Sud ima sjedište u Luxembourgu i sastoji se od jednog suca po državi članici.
Saznajte više o ostalim institucijama i tijelima EU-a za koje ste možda već čuli:
Nisu svi koji rade u EU-u političari. Tu su i odvjetnici, pismeni i usmeni prevoditelji te drugi stručnjaci koji rade za institucije EU-a. Ako vas zanima ova vrsta karijere, mogli biste započeti s pripravničkim stažem u nekoj od institucija.
Saznajte više o pripravničkom stažu ovdje.
Možete posjetiti većinu institucija EU-a. Mnoge od njih organiziraju posjete za škole i mlade. Mogući su i virtualni posjeti.
Saznajte više.
Koje prednosti za građane, vlade i europsku zajednicu donosi njihova zastupljenost u EU-u? Koji su nedostaci? Nakon što ste pročitali ovo poglavlje, mislite li da je ispravno reći da je „Bruxelles” nešto odlučio?
Vaš se glas računa!
Kako bi se glas djece i mladih čuo, EU je uspostavio Platformu za sudjelovanje djece. Na toj platformi možete na siguran način podijeliti svoja mišljenja o važnim temama s osobama koje donose odluke. Možete biti u kontaktu s drugom djecom, raspravljati s njima i zajedno učiti o svojim pravima. Osim toga, možete naučiti više o propisima i politikama na jeziku koji vam je prilagođen te stupiti u kontakt s organizacijama u svojoj blizini!
Posjetite platformu: https://europa.eu/!fTGXyq
Vidjeli ste kako države članice EU-a odlučuju o zajedničkim zakonima u institucijama EU-a. Taj proces ne bi bio potpun bez vašeg glasa. Kao europski građanin možete na više načina sudjelovati u politikama EU-a kada dođete u glasačku dob (što je 18 u većini zemalja EU-a, 17 u Grčkoj i 16 u Austriji i na Malti). Belgija i Njemačka spustile su dobnu granicu za glasovanje na europskim izborima na 16 godina.
Za početak, možete glasovati na općim izborima u svojoj zemlji. Kao što smo vidjeli ranije u ovom poglavlju, izabrana će vlada predstavljati vašu zemlju u Vijeću Europske unije, koje ima važnu ulogu u odlučivanju o zakonima EU-a.
Zastupnici u Europskom parlamentu (MEP-ovi) biraju se svakih pet godina. Neki od vas imat će dovoljno godina za glasovanje na sljedećim europskim izborima 2024., pa je važno da budete u toku s radom Europskog parlamenta:
https://www.europarl.europa.eu/portal/hr
Izabrani zastupnici u Europskom parlamentu predstavljaju glas naroda i zajedno s Vijećem odlučuju o propisima EU-a koji utječu na razna područja naših života, npr.:
- sigurnost pesticida za hranu koju proizvodimo u EU-u
- cijena poziva s mobitela kad se nalazimo u drugoj zemlji EU-a
- sigurnost dječjih igračaka
- čistoća zraka koji udišemo i vode koju pijemo i u kojoj plivamo
- jednostavnost odlaska na studij u drugu zemlju EU-a.
Kako nas predstavljaju zastupnici u Europskom parlamentu? Pogledajte videozapis koji objašnjava kako zastupnici štite naše interese:
https://www.europarl.europa.eu/at-your-service/hr/be-heard/elections
Svoje mišljenje možete iznijeti sudjelovanjem u javnom savjetovanju na internetu. Prije nego što podnese prijedloge novih zakona EU-a, Komisija na ovaj način traži mišljenje građana i zainteresiranih strana.
Saznajte više o najnovijim javnim savjetovanjima:
https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say_hr
Možete pokrenuti europsku građansku inicijativu ili u njoj sudjelovati. Možete pozvati Europsku komisiju da predloži zakon o temi do koje vam je stalo. Međutim, inicijativu treba podržati i potpisati milijun ljudi iz cijelog EU-a kako bi se razmotrila.
Saznajte više o najnovijim građanskim inicijativama:
https://europa.eu/citizens-initiative/_hr
Ovaj će vas videozapis provesti kroz proces građanske inicijative:
https://audiovisual.ec.europa.eu/hr/video/I-158444
Prva građanska inicijativa Europske unije „Right2Water” („Pravo na vodu”) prikupila je 1,6 milijuna potpisa. To je dovelo do toga da je Komisija podnijela prijedlog za poboljšanje kvalitete vode za ljude diljem Europe. Godine 2021. prijedlog je postao novi zakon EU-a.
Možete podijeliti ono što vam je važno putem Dijaloga EU-a s mladima ili Europskog foruma mladih. To su javne rasprave s donositeljima odluka EU-a, odnosno zastupnicima u Europskom parlamentu i nacionalnim, regionalnim i lokalnim političarima. Više informacija možete pronaći na Europskom portalu za mlade.
Prema vašem mišljenju, na što se donositelji odluka u EU-u moraju usredotočiti? Kad bi donositelji odluka EU-a mogli čuti vaš glas, koju biste temu pokrenuli?
Aktivnost: kviz za kraj 4. poglavlja
Koga zastupnici u Europskom parlamentu zastupaju? Koliko ih ima?
Koja je razlika između Europskog vijeća i Vijeća Europske unije?
Ako ministar obrazovanja vaše zemlje ide na sastanak EU-a, koja institucija održava sastanak?
Točno ili netočno: Europska komisija donosi zakone u EU-u.
Koji je najmanji broj građana EU-a potreban za podržavanje europske građanske inicijative?
Hvala vam što ste s nama istraživali EU i što ste pratili priču o našem kontinentu od katastrofalnog rata do suradnje i velikih mogućnosti.
Priča o EU-u nije završena. Kontinent se suočava s novim izazovima: klimatske promjene, posljedice pandemije bolesti COVID-19, napetosti između regija i digitalne i digitalne transformacije, da navedemo samo neke od njih. Mnogo je posla potrebno obaviti kako bi Europa nastavila pružati mir i prosperitet svojem narodu.
Sad kad ste naučili o Europskoj uniji, vrijeme je da njezinu priču učinite svojom.
Koji su neki od velikih izazova s kojima će se vaša zemlja i EU suočiti u budućnosti? Inspiraciju možete pronaći u 2. poglavlju ili ideje potražiti u vijestima. Na koje izazove mislite da bi se EU trebao usredotočiti i zašto?
Nakon što se odlučite za najvažniji budući izazov, razmislite što bi EU mogao učiniti po tom pitanju. Ako to radite na satu, usporedite svoje ideje s idejama ostalih učenika u razredu.
Koji se izazovi najviše spominju? Možete li se složiti o tome koja bi mogla biti prva tri odgovora EU-a na ove izazove?
Rješenja aktivnosti
Poglavlje 1.
Pronađite države članice EU-a i njihove glavne gradove
1 - Austrija: Beč; 2 - Belgija: Bruxelles; 3 - Bugarska: Sofija; 4 - Cipar: Nikozija; 5 - Češka: Prag; 6 - Danska: Kopenhagen; 7 - Estonija: Tallinn; 8 - Finska: Helsinki; 9 - Francuska: Pariz; 10 - Grčka: Atena; 11 - Hrvatska: Zagreb; 12 - Irska: Dublin; 13 - Italija: Rim; 14 - Latvija: Riga; 15 - Litva: Vilnius; 16 - Luksemburg: Luxembourg; 17 - Mađarska: Budimpešta; 18 - Malta: Valletta; 19 - Nizozemska: Amsterdam; 20 - Njemačka: Berlin; 21 - Poljska: Varšava; 22 - Portugal: Lisabon; 23 - Rumunjska: Bukurešt; 24 - Slovačka: Bratislava; 25 - Slovenija: Ljubljana; 26 - Španjolska: Madrid; 27 - Švedska: Stockholm
Pogodite iz koje države članice dolazi kovanica
1 - Italija; 2 - Španjolska; 3 - Luksemburg; 4 - Estonija; 5 - Malta; 6 - Austrija; 7 - Finska; 8 - Grčka; 9 - Slovenija; 10 - Njemačka
1. © Ministero dell'Economia e delle Finanze, Italia – 2. © Ministerio de Asuntos Económicos y Transformación Digital, España – 3. © Banque Centrale du Luxembourg – 4. © Eesti Pank – 5. © Bank Centrali ta' Malta – 6. © Münze Österreich AG – 7. © Valtiovarainministeriö – Finansministeriet, Suomi – 8. © Hellenic Republic Ministry of Finance - Υπουργείο Οικονομικών της Ελληνικής Δημοκρατίας – 9. © Ministrstvo za Finance, Slovenija – 10. © Bundesverwaltungsamt, Deutschland
Povežite spomenike s državama članicama EU-a
1 - Atomium • Belgija; 2 - Rilski manastir • Bugarska; 3 - Karlov most • Češka; 4 - Nyhavn • Danska; 5 - Brandenburška vrata • Njemačka; 6 - dvorac Toompea i kula Pikk Hermann • Estonija; 7 - katedrala svetog Patrika • Irska; 8 - atenska akropola • Grčka; 9 - Sagrada Familia • Španjolska; 10 - Eiffelov toranj • Francuska; 11 - Banski dvori, sjedište Vlade Republike Hrvatske • Hrvatska; 12 - kosi toranj u Pisi • Italija; 13 - dvorac Kyrenia • Cipar; 14 - dvorac Turaida • Latvija; 15 - Gediminov toranj • Litva; 16 - palača velikog vojvode • Luksemburg; 17 - zgrada mađarske Nacionalne skupštine • Mađarska; 18 - konkatedrala sv. Ivana • Malta; 19 - vjetrenjače • Nizozemska; 20 - dvorac Schönbrunn • Austrija; 21 - dvorac Wawel • Poljska; 22 - toranj Belém • Portugal; 23 - dvorac Bran • Rumunjska; 24 - Bledsko jezero • Slovenija; 25 - bratislavski dvorac • Slovačka; 26 - katedrala u Helsinkiju • Finska; 27 - Avicii Arena (Globen) • Švedska
Kviz za kraj 1. poglavlja
Države članice EU-a ujedinjuju iste vrijednosti, obilježja i ciljevi, a neke ujedinjuje i ista valuta, euro.
Postoji 27 zemalja EU-a, a u njih 20 upotrebljava se euro, tako da preostaje sedam u kojima se ne upotrebljava.
EU ima 24 službena jezika.
Zvijezde na zastavi EU-a simboliziraju jedinstvo i sklad.
Ljudska prava skup su osnovnih prava koja pripadaju svakom čovjeku od rođenja. Na dva su načina povezana s EU-om: ljudska prava jedna su od zajedničkih vrijednosti EU-a i zaštićena su u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.
Poglavlje 2.
Prepoznajete li ove oznake? Što znače?
Oznaka CE upućuje na to da proizvod udovoljava zahtjevima EU-a o sigurnosti, zdravlju i zaštiti okoliša. Obvezna je za proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a, bez obzira na to u kojem su dijelu svijeta proizvedeni.
Znak za okoliš EU-a dodjeljuje se proizvodima koji zadovoljavaju visoke norme za okoliš tijekom svojeg životnog vijeka: od vađenja sirovina do proizvodnje, distribucije i odlaganja. Danas više od 75 000 proizvoda koji se prodaju na tržištu EU-a nosi znak za okoliš EU-a.
Ekološki znak EU-a označava da se radi o ekološkom proizvodu i da je proizveden u EU-u. Znak se može upotrebljavati samo na proizvodima koji sadrže najmanje 95 % organskih sastojaka i poštuju daljnje stroge uvjete za preostalih 5 %.
Oznake energetske učinkovitosti EU-a pokazuju kako se elektronički uređaji rangiraju na ljestvici od A do G (ili A+++ do D, ovisno o uređaju). Oznaka boje povezana je sa slovom: zelena je energetski najučinkovitija, a crvena najmanje učinkovita.
Sustav oznake zemljopisnog podrijetla EU-a štiti nazive proizvoda koji potječu iz određenih regija EU-a te imaju posebne kvalitete ili imaju izvrstan ugled.
Saznajte više: https://europa.eu/!xw77gH
Koja biste si pitanja trebali postaviti prije dijeljenja sadržaja na društvenim mrežama?
Je li izvor pouzdan – dolaze li vijesti iz dobro poznate novinske agencije?
Možete li pronaći referencije o autoru i prethodne objave?
Je li priča vjerodostojna i potvrđena u drugim pouzdanim izvorima?
Jesu li vas naslov i sadržaj potaknuli da se osjećate uplašeno i/ili ogorčeno?
Kviz za kraj 2. poglavlja
Netočno: EU je prisutan u vašem svakodnevnom životu na mnogo načina, od mnogih projekata koje financira (na primjer za poboljšanje prometnih veza gdje živite ili kvalitete zraka koji udišete) do zakona koje donosi radi zaštite vaših prava kada kupujete na internetu i izvan njega!
Program koji omogućuje volontiranje u inozemstvu za cilj koji vam je važan naziva se Europske snage solidarnosti.
Netočno: ako se predomislite, u roku od dva tjedna možete vratiti proizvod koji ste kupili na internetu.
Natura 2000 mreža je zaštićenih područja u EU-u.
Zahvaljujući Općoj uredbi EU-a o zaštiti podataka (OUZP), vaši su osobni podaci (ime, adresa, dob itd.) zaštićeni. Ne mogu se upotrebljavati bez dopuštenja ili u svrhe na koje niste pristali.
Poglavlje 3.
Kviz za kraj 3. poglavlja
Šest zemalja osnivačica EU-a jesu Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka. Zajednica koju su osnovali 1951. zvala se Europska zajednica za ugljen i čelik.
Provjerite karte i informacije od 1. do 3. poglavlja kako biste pronašli točan odgovor.
Hrvatska je posljednja zemlja koja je pristupila EU-u 2013.
EU je 2012. dobio Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u pretvaranju većeg dijela Europe iz kontinenta na kojem se ratuje u kontinent mira.
Pioniri EU-a žene su i muškarci vizionari koji su doprinijeli da EU postane ono što je danas.
Poglavlje 4.
Kviz za kraj 4. poglavlja
Zastupnici u Europskom parlamentu zastupaju građane EU-a, a ima ih ukupno 705.
Europsko vijeće okuplja šefove država ili vlada EU-a kako bi donosili odluke o političkim prioritetima EU-a i glavnim ciljevima za budućnost EU-a. S druge strane, Vijeće Europske unije je mjesto gdje ministri nacionalnih vlada raspravljaju i donose zakone EU-a o određenoj temi.
Ako ministar obrazovanja vaše zemlje ide na sastanak EU-a, otići će u Vijeće Europske unije.
Netočno: Europska komisija predlaže zakone na temelju općih ciljeva koje je postavilo Europsko vijeće. Zakone donose Europski parlament i Vijeće Europske unije.
Najmanji broj građana EU-a potreban za podržavanje europske građanske inicijative jest milijun, iz najmanje sedam zemalja EU-a, jer je to potreban broj potpisa kako bi Komisija razmotrila takvu inicijativu.
Više informacija o EU-u
Nadamo se da ćete nakon čitanja ove knjižice znati više o EU-u, kako funkcionira i što donosi u vaš svakodnevni život. Ako želite otkriti više, evo nekoliko ideja:
EU na internetu
KUTAK ZA UČENJE
Međuinstitucionalna internetska stranica EU-a za djecu od pet do 18 godina, njihove učitelje i roditelje, s igrama, videozapisima i mnogim drugim materijalima za učenje dostupnima na svim službenim jezicima EU-a.
https://europa.eu/learning-corner/home_hr
EUROPA
Službena internetska stranica EU-a na kojoj ćete pronaći informacije o politikama EU-a, poveznice na internetske stranice institucija EU-a itd.
https://europa.eu/european-union/index_hr
EUROPSKI PORTAL ZA MLADE
Informacije o mogućnostima u Europi i šire, o poslovima, obrazovanju, putovanjima za mlade itd.
https://europa.eu/youth/home_hr
VAŠA EUROPA
Internetska stranica sa savjetima o raznim praktičnim temama za osobe koje žive u EU-u.
https://europa.eu/youreurope/citizens/index_hr.htm
PUBLIKACIJE EU-a
Internetska stranica s mnogo publikacija u PDF formatu, e-knjiga i tiskanih publikacija o EU-u.
https://op.europa.eu/hr/web/general-publications/publications
EU osobno
U cijelom EU-u postoje stotine lokalnih informacijskih centara EU-a. Ovdje pronađite adresu najbližeg centra:
https://europa.eu/european-union/contact_hr
EU putem telefona ili e-pošte
EUROPE DIRECT
Servis koji pruža usluge informiranja o EU-u:
telefonom, besplatno s bilo kojeg mjesta u EU-u kako biste dobili operatera koji govori vaš jezik (5):
00 800 6 7 8 9 10 11 (moguće je da određeni operateri naplaćuju ove pozive),
na broj: +32 22999696 ili
e-poštom: https://europa.eu/european-union/contact_hr
Informacije o EU-u u svakoj državi članici EU-a također možete pronaći na sljedećim stranicama:
Predstavništva Europske komisije
https://commission.europa.eu/about-european-commission/contact/representations-member-states_hr
Uredi za vezu Europskog parlamenta
https://www.europarl.europa.eu/at-your-service/hr/stay-informed/liaison-offices-in-your-country
Informacije o EU-u u drugim dijelovima svijeta možete pronaći na stranici:
Izaslanstva Europske unije
https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/area/geo_hr
Pratite Europsku komisiju na društvenim mrežama
@europeancommission
Europska komisija
@EU_Commission
Spotify EU-a-----------------------------
(1) Ugovor: važan sporazum koji obvezuje dvije ili više država.
Ugovori EU-a godinama oblikuju EU te i dalje usmjeravaju njegov rad.
(2) Pri stvaranju EEZ-a jedna od glavnih ideja bila je stvaranje zajedničkog tržišta i olakšavanje suradnje.
(3) Proširenje: svaki put kada neka zemlja ili skupina zemalja pristupi EU-u, to se naziva proširenjem EU-a.
(4) Europska služba za vanjsko djelovanje odgovorna je za vanjsku i sigurnosnu politiku, dok se Komisija bavi trgovinom, humanitarnom pomoći i međunarodnim sporazumima s drugim zemljama ili organizacijama, poput Pariškog klimatskog sporazuma.
(5) Besplatni telefonski broj Europe Direct dostupan je samo ako zovete iz EU-a.
Knjižica Istražimo Europu! dostupna je na:
https://europa.eu/learning-corner/home_hr
https://op.europa.eu/hr/publications
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja
1049 Bruxelles
BELGIJA
Tekst je ažuriran u travnju 2023.
Ilustracije: © Thomas d’Addario
Sve slike © Europska unija, osim ako je drukčije naznačeno.
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2023.
| ISBN 978-92-76-60355-9 | doi:10.2775/314236 | NA-03-22-253-HR-C | ||||
| ISBN 978-92-76-60339-9 | doi:10.2775/516708 | NA-03-22-253-HR-N | ||||
| HTML | ISBN 978-92-76-99426-8 | doi:10.2775/206263 | NA-03-22-253-HR-Q |
© Europska unija, 2023.
Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređena je na temelju Odluke Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).
Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.
Za svaku uporabu ili reprodukciju elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.