Svemirski programi EU-a Galileo i Copernicus: usluge su uvedene, ali potrebno je dodatno potaknuti raširenije korištenje

Sažetak

I.

Globalni navigacijski satelitski sustav Galileo i program za promatranje Zemlje Copernicus glavne su inicijative svemirske politike EU-a. Omogućuju precizniju navigaciju i slanje vremenskih signala, pružaju dragocjene podatke o Zemlji i pomažu u praćenju okoliša, kopna te oceana i mora. S tim programima povezani su znatni i dugoročni troškovi na teret proračuna EU-a, koji su do kraja 2020. dosegnuli približno 18 milijardi eura.

II.

U svojoj Svemirskoj strategiji za Europu iz 2016. Komisija se obvezala na bolje iskorištavanje potencijala svemirskih programa EU-a, i to ostvarivanjem najvećih mogućih koristi koje ti programi donose za društvo i gospodarstvo EU-a. Komisija je utvrdila i financira namjenske mjere za poticanje upotrebe svemirskih usluga, podataka i aplikacija te se obvezala zajamčiti da se zakonodavstvom EU-a potakne korištenje svemirskim uslugama u slučajevima u kojima je to opravdano i korisno.

III.

Europski revizorski sud (Sud) procijenio je u okviru ove revizije mjere koje Komisija poduzima od 2014. kako bi promicala korištenje uslugama koje proizlaze iz svemirskih programa EU-a Galileo i Copernicus radi ostvarenja očekivanih gospodarskih i društvenih koristi. Sud je ispitao je li Komisija (a) izradila sveobuhvatnu i progresivnu strategiju za promicanje korištenja uslugama, obuhvativši sve relevantne aktere, (b) uspostavila pouzdane sustave za procjenu koristi tih usluga i praćenje ostvarivanja strateških ciljeva programa, (c) financirala mjere koje su djelotvorno doprinijele mjerljivom povećanju korištenja uslugama i (d) poduzela odgovarajuće mjere za oblikovanje regulatornog okvira kojim se potiče korištenje svemirskim uslugama.

IV.

Ovom se revizijom nastojala procijeniti djelotvornost mjera koje je Komisija poduzela radi promicanja korištenja svemirskim uslugama. Sud očekuje da će rezultati revizije i njegove preporuke imati dodanu vrijednost jer će pomoći Komisiji da u novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. djelotvorno promiče korištenje svemirskim uslugama EU-a i da bolje prati ostvarivanje ciljeva programa.

V.

Opći je zaključak Suda da svemirski programi EU-a Galileo i Copernicus pružaju dragocjene usluge i podatke koje je Komisija promicala na različite načine, ali i da nije učinila dovoljno da iskoristi puni potencijal tih programa i znatna ulaganja kako bi se ostvarile očekivane koristi.

VI.

Usluge u okviru sustava Galileo već poboljšavaju preciznost navigacije, a podatci prikupljeni u okviru programa Copernicus dobro se upotrebljavaju u praćenju određenih politika EU-a, ali Komisija još nema sveobuhvatnu strategiju za promicanje korištenja svemirskim programima EU-a kojom bi se obuhvatili svi relevantni akteri i subjekti na razini EU-a i država članica. Povrh toga, Komisijini pristupi poticanju korištenja tim programima tek su djelomično povezani s određenim, mjerljivim, dostižnim, realističnim i vremenski utvrđenim strateškim ciljevima kojima se jasno objašnjava što bi trebalo postići.

VII.

Komisija u okviru svojeg pristupa nije ponudila rješenje za rascjepkanost tržišta usluga i zaprimila je tek neznatnu količinu informacija o bitno različitim strategijama i pristupima država članica u pogledu upotrebe relevantnih usluga na razini državne uprave i poticanja njihova korištenja.

VIII.

U EU-u ne postoji općepriznati konceptualni statistički okvir za procjenu koristi svemirskih usluga, a u Komisijinim procjenama postoje određene manjkavosti u pogledu metodologije i opsega. Zbog toga je teško pouzdano procijeniti koristi tih programa. Ključni pokazatelji uspješnosti koji se upotrebljavaju pružaju samo osnovne informacije i njima se ne mjeri postizanje glavnih ciljeva programa.

IX.

Komisijine mjere bile su usmjerene na potporu razvoju novih tehnologija u navigaciji, pristupu podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus i njihovoj upotrebi, podizanju svijesti o programima i poticanju raširenijeg korištenja na tržištu. Međutim, ciljevi i učinak nekoliko ključnih mjera nisu bili jasni, a potencijal za sinergiju još se ne iskorištava. Nadalje, ključne funkcije sustava Galileo još nisu dostupne, što može otežati probijanje njegovih usluga na tržište.

X.

Komisija je donijela propise o uslugama u području sigurnosti na cestama i u kriznim situacijama kako bi omogućila raširenije korištenje sustavom Galileo, no u drugim područjima ili segmentima tržišta i dalje je malo mjera. Isto tako, još nije provedena sveobuhvatna analiza kojom bi se utvrdilo kako bi se upotreba programa Copernicus mogla bolje promicati u zakonodavstvu EU-a. Komisija i države članice također nemaju sustavan pregled mogućih regulatornih ili administrativnih prepreka upotrebi svemirskih usluga.

XI.

Kako bi se bolje iskoristio potencijal svemirskih programa EU-a, Komisija bi trebala:

1. izraditi sveobuhvatnu strategiju za poticanje korištenja svemirskim uslugama EU-a;
2. izraditi konceptualni okvir za procjenu koristi svemirskih programa EU-a i poboljšati mjerenje uspješnosti;
3. zajamčiti potpunu spremnost sustava Galileo i ciljanije usmjeravati mjere na poticanje korištenja svemirskim uslugama EU-a; i
4. bolje iskoristiti regulatorni okvir za poticanje korištenja svemirskim uslugama EU-a.

Uvod

Svemirski programi EU-a

01.

Tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća Europska unija uključila se u razvoj svemirskih programa. Prvotni razlog za tu inicijativu bio je pružanje satelitske radionavigacijske potpore za transeuropske prometne mreže. Povrh toga, postojala je i potreba za globalnim satelitskim sustavom za promatranje Zemlje kako bi se prikupljale informacije o okolišu, razumio i ublažio utjecaj klimatskih promjena te zajamčila civilna sigurnost.

02.

EU trenutačno provodi tri glavna svemirska programa:

• Galileo je civilni globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS). Program je pokrenut 1999. i usmjeren je na pružanje vrlo preciznih navigacijskih i vremenskih signala neovisno o drugim postojećim sustavima. Trenutačno je u orbiti 26 satelita. Galileo od 2016. pruža početni paket usluga: otvoreni signal za satelitske radionavigacijske aplikacije za masovnu upotrebu kao što su navigacija za motorna vozila ili mobilne telefonske usluge, „javnu reguliranu uslugu” za korisnike u državnoj upravi u području sigurnosti i obrane te uslugu traganja i spašavanja, koja pomaže u bržem pronalaženju i spašavanju ljudi u kriznim situacijama. Planira se da će u sljedećih nekoliko godina biti dostupno više usluga; druga generacija sustava Galileo s novim funkcijama već je u pripremi, a lansiranje prvih satelita predviđeno je od 2024. nadalje.
• EGNOS je europski geostacionarni navigacijski sustav koji od 2009. pruža navigacijske usluge korisnicima u zračnom, pomorskom i kopnenom prometu i to povećanjem preciznosti podataka iz američkog globalnog sustava za određivanje položaja (GPS). EGNOS se sastoji od tri geostacionarna satelita i 40 zemaljskih postaja¹.
• Copernicus je program čiji je cilj promatranjem Zemlje pružiti precizne i pouzdane informacije u području okoliša, poljoprivrede, klime, sigurnosti, pomorskog nadzora i drugih politika EU-a. Najveći je program te vrste na svijetu te EU njime doprinosi globalnom sustavu sustava za promatranje Zemlje (GEOSS)². Copernicus je pušten u rad s lansiranjem prvog satelita 2014. godine. Trenutačno je u orbiti osam satelita („Sentinels”), a u budućnosti će se lansirati i dodatni.

03.

Uvođenje satelitskih sustava EU-a i upravljanje njihovim radom podrazumijeva znatne i dugoročne troškove na teret proračuna EU-a. Od početka provedbe programa do kraja 2020. ukupni relevantni rashodi EU-a iznosili su više od 18 milijardi eura. Galileo i EGNOS u cijelosti se financiraju iz proračuna EU-a³. Otprilike dvije trećine financijskih sredstava za program Copernicus osigurava se iz proračuna EU-a, a ostatak troškova pokrivaju Europska svemirska agencija (ESA) i ostale treće strane.

04.

Upravljanje radom satelitskih sustava i lansiranje novih satelita također će u budućnosti dovesti do znatnih troškova na teret proračuna EU-a. Novi jedinstveni svemirski program, čija provedba započinje 2021. i kojim se objedinjuju postojeći glavni programi, imat će proračun od više od 14 milijardi eura za financiranje upravljanja programima Galileo, EGNOS i Copernicus i njihova daljnjeg razvoja do 2027.⁴

Vrijednosni lanac svemirskih programa EU-a

05.

Sva tri glavna programa provode se u prvom redu zbog potrebe EU-a za neovisnim pristupom svemirskim uslugama kojima se pružaju informacije o navigaciji, vremenski signali i podatci prikupljeni promatranjem Zemlje. Uslugama koje se pružaju u okviru tih programa također bi se trebao promicati rast tržišta GNSS-a te aplikacija i usluga koje se temelje na promatranju Zemlje unutar i izvan unutarnjeg tržišta EU-a. Time bi ujedno trebalo stvoriti nove tržišne prilike i poduprijeti strategiju Europa 2020. i njezine ciljeve pametnog, održivog i uključivog rasta⁵.

06.

Vrijednosni lanac svemirskih aktivnosti obično se dijeli na:

• sektor pripremnih aktivnosti (engl. upstream), koji obuhvaća radnje koje vode k razvoju svemirske infrastrukture, proizvodnju satelita i zemaljskih postaja, lansiranje satelita u svemir i upravljanje infrastrukturom;
• sektor primijenjenih aktivnosti (engl. downstream), koji obuhvaća prikupljanje i pohranu svemirskih podataka, razvoj proizvoda ili usluga s pomoću signala ili satelitskih slikovnih podataka (odnosno međukorisnike) te krajnje korisnike koji se u svojem poslovanju ili svakodnevnom životu koriste navigacijskim uslugama, uslugama slanja vremenskih signala ili aplikacijama za promatranje Zemlje⁶.

Na slici 1. prikazan je vrijednosni lanac svemirskih programa EU-a.

Komisijina Svemirska strategija za Europu iz 2016.

07.

Kako bi iznijela dugoročnu viziju europske svemirske politike⁷, Komisija je 2016. donijela Svemirsku strategiju za Europu. S obzirom na znatna ulaganja u svemirsku infrastrukturu i znatne operativne troškove koji iz njih proizlaze, jedan od četiriju strateških ciljeva utvrđenih u strategiji bio je bolje iskoristiti potencijal svemirskih programa EU-a, i to ostvarivanjem najvećih mogućih koristi koje ti programi donose za društvo i gospodarstvo EU-a. Polazeći od postojećeg okvira za svemirske programe EU-a, Komisija se u svojoj strategiji obvezala da će poticati upotrebu svemirskih usluga, podataka i aplikacija u politikama EU-a u svim slučajevima u kojima te usluge pružaju djelotvorna rješenja⁸. Također se obvezala zajamčiti da se u zakonodavstvu EU-a potiče korištenje svemirskim uslugama u slučajevima u kojima je to opravdano i korisno, u skladu s popratnim mjerama na nacionalnoj i regionalnoj razini. Europski parlament u dvjema je rezolucijama podržao takvo preuzimanje obveza⁹.

08.

U okviru svemirskih programa ili u sklopu Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. izdvojena su namjenska financijska sredstva EU-a za poticanje korištenja svemirskim uslugama¹⁰. Za razdoblje 2014. – 2020. Komisija, Agencija za europski globalni navigacijski satelitski sustav (GSA) i ovlašteni subjekti za program Copernicus preuzeli su obveze u ukupnom iznosu od oko 565 milijuna eura. Na slici 2. detaljan je prikaz tog iznosa po subjektima i programima.

Upravljanje svemirskim programima EU-a

09.

Komisija, ESA i razni drugi subjekti EU-a i izvan sustava EU-u zajednički upravljaju svemirskim programima EU-a u suradnji s državama članicama.

Uloga Komisije

10.

Komisija snosi cjelokupnu odgovornost za svemirske programe EU-a. Nadzire njihovu provedbu i izrađuje godišnje programe rada za Galileo i Copernicus. Također izravno upravlja određenim mjerama kojima se potiče korištenje uslugama programa Galileo i Copernicus.

11.

Za oba programa Komisija je na čelu odbora koji se sastoji od predstavnika država članica i delegata subjekata koji su izravno uključeni u programe, kako bi se zajamčilo njihovo koordinirano djelovanje. Kad je riječ o programu Copernicus, posebna radna skupina („Korisnički forum”) pomaže navedenom odboru utvrditi zahtjeve korisnika, provjeriti usklađenost usluga s pravilima i koordinirati korisnike iz javnog sektora.

Uloga Europske svemirske agencije

12.

ESA je međuvladina organizacija koja je osnovana 1975. i ima bogato znanje i iskustvo u području svemira¹¹. Iako nije tijelo EU-a, ima ključnu ulogu u programima EU-a jer pruža stručno znanje u tehničkoj koordinaciji tih programa te osmišljavanju, razvoju, nabavi i upravljanju radom satelitskih sustava¹². Istodobno ESA ima i vlastite programe kojima se podupire razvoj tehnologija za određivanje položaja, navigaciju i slanje vremenskih signala koje se koriste signalima GNSS-a i kojima se promiče upotreba podataka prikupljenih promatranjem Zemlje u znanstvenim ili poslovnim aplikacijama.

Uloga Agencije za europski GNSS

13.

Agencija GSA jedna je od agencija EU-a i odgovorna je za nadzor infrastrukture, jamčenje neometanog pružanja usluga te praćenje i razvoj tržišta za Galileo i EGNOS. Također je upravljala programom temeljnih elemenata kojim se podupirao razvoj kompatibilnih čipsetova, antena i prijamnika koji se upotrebljavaju za Galileo i EGNOS, kao i projektima u okviru programa EU-a Obzor 2020. za ta dva sustava. U skladu s novim svemirskim programom, agenciju GSA zamijenit će i naslijediti nova Agencija Europske unije za svemirski program (EUSPA). Među njezine odgovornosti ubraja se i promicanje korištenja uslugama programa Galileo, EGNOS i Copernicus.

Ovlašteni subjekti za program Copernicus i njihove usluge

14.

Program Copernicus sastoji se od triju komponenti čije je upravljanje povjereno različitim subjektima EU-a i izvan sustava EU-u (vidjeti sliku 3.). Riječ je o sljedećim komponentama:

• tehnička koordinacija, upravljanje radom satelita Sentinel i dodatnih misija država članica ESA-e ili drugih međunarodnih partnera („svemirska komponenta”) te stavljanje na raspolaganje neobrađenih podataka. Tom komponentom zajednički upravljaju ESA i Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), još jedna organizacija izvan sustava EU-a. EUMETSAT će također upravljati budućim misijama Sentinel 4, 5 i 6;
• pružanje usluga programa Copernicus („uslužna komponenta”); i
• prikupljanje pomoćnih podataka iz kopnenih, morskih ili zračnih sustava za praćenje („komponenta in situ”), za koje su ili odgovorne države članice ili koji dolaze od dobrovoljnih subjekata.

15.

Usluge iz programa Copernicus podatkovni su proizvodi ili aplikacije koji se odnose na praćenje kopna, morskog okoliša, atmosfere i klimatskih promjena, upravljanje kriznim situacijama i sigurnosne aplikacije. Riječ je o kombinaciji neobrađenih podataka prikupljenih s pomoću satelita Sentinel, drugih satelita i pomoćnih podataka. Postoji više od 500 takvih proizvoda i njihov se broj stalno povećava (vidjeti primjere u okviru 1.). Korisnici neobrađenih podataka i proizvoda ponajprije su stručnjaci koji ih kombiniraju s drugim podatcima. Upotrebljavaju ih u istraživanjima ili ih pretvaraju u aplikacije za krajnje korisnike, kao što su javna tijela, poduzeća ili potrošači. Podatci i usluge iz programa Copernicus financiraju se u okviru relevantnog programa, ali se pružaju besplatno i u pravilu ne bi smjeli biti konkurencija ponudama komercijalnih usluga.

Uloga država članica

16.

Države članice imaju važnu ulogu u poticanju korištenja svemirskim uslugama EU-a. One surađuju s EU-om i drugim subjektima, ali mogu donijeti vlastite svemirske strategije ili programe i provoditi vlastite aktivnosti kako bi potaknule korištenje uslugama koje se pružaju u okviru svemirskih programa EU-a. Pritom nisu obvezne koordinirati navedene inicijative s Komisijom. Javna regulirana usluga u okviru sustava Galileo (vidjeti odlomak 02.) izravno je usmjerena na odgovaranje na potrebe nacionalnih tijela. Institucije i tijela EU-a, druge međunarodne institucije i tijela te europska, nacionalna, regionalna ili lokalna tijela kojima je povjereno utvrđivanje, provedba, izvršavanje ili nadzor javne usluge ili politike čine „temeljne korisnike” programa Copernicus¹³.

Opseg revizije i revizijski pristup

17.

Revizijom se nastojala procijeniti djelotvornost mjera koje je Komisija poduzela za promicanje korištenja uslugama proizašlih iz svemirskih programa EU-a radi ostvarenja očekivanih gospodarskih i društvenih koristi tih usluga.

18.

Europski revizorski sud (Sud) posebice je ispitao je li Komisija:

1. izradila sveobuhvatnu i progresivnu strategiju za promicanje korištenja uslugama koje se pružaju u okviru svemirskih programa EU-a, obuhvativši sve relevantne aktere;
2. uspostavila pouzdane sustave za procjenu koristi koje donose svemirski programi EU-a i praćenje ostvarivanja strateških ciljeva;
3. poduzela djelotvorne mjere za povećanje korištenja uslugama; i
4. poduzela odgovarajuće mjere za oblikovanje regulatornog okvira kojim se potiče korištenje uslugama koje se pružaju u okviru programa Copernicus i Galileo.

19.

Dodana je vrijednost rezultata ove revizije i povezanih preporuka u tome što će pomoći Komisiji da u novom višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. djelotvornije promiče korištenje svemirskim uslugama koje se pružaju u okviru svemirskih programa Galileo i Copernicus te da bolje prati ostvarivanje ciljeva povezanih s tim programima.

20.

Sud je u tom okviru preispitao pristupe i mjere koje su Komisija, GSA i ovlašteni subjekti za program Copernicus poduzeli kako bi potaknuli korištenje uslugama koje se pružaju u okviru svemirskih programa Galileo i Copernicus.

21.

Sud je proveo reviziju uzorka od 30 mjera financiranih od 2014. nadalje. Uzorkom su obuhvaćene ključne mjere Komisije i drugih subjekata, čiji je cilj bio znatno povećati korištenje svemirskim uslugama EU-a, kao i bespovratna sredstva povezana s projektima u okviru programa EU-a Obzor 2020. Osim toga, Sud se za procjenu kvalitete projekata i za opću tehničku potporu koristio uslugama vanjskih stručnjaka.

22.

Također je održao sastanke s predstavnicima tijela odgovornih za koordinaciju i provedbu nacionalne svemirske politike u Češkoj, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Te su države članice odabrane iz skupine zemalja koje su donijele vlastite strategije ili planove za poticanje korištenja svemirskim uslugama koje se pružaju u okviru svemirskih programa EU-a. Sud se također susreo s predstavnicima raznih organizacija dionika koje predstavljaju europske sektore koji provode primijenjene aktivnosti¹⁴.

23.

Zbog vrlo specifičnog područja primjene sustava EGNOS i njegove ograničene financijske veličine, Sud u opseg ove revizije nije uključio ni taj sustav ni mjere povezane s poticanjem korištenja javnom reguliranom uslugom sustava Galileo, na koju se primjenjuju posebne odredbe i mjere.

Opažanja

Sveobuhvatnu strategiju EU-a u kojoj bi bilo obrađeno i pitanje korištenja svemirskim uslugama tek je potrebno izraditi

Neki od ciljeva u pogledu korištenja svemirskim uslugama EU-a nedovoljno su definirani

24.

Kao što je prethodno navedeno (vidjeti odlomak 05.), oba svemirska programa EU-a usko su povezana s ciljem promicanja rasta tržišta GNSS-a te aplikacija i usluga koje se temelje na promatranju Zemlje i time podupiru opće ciljeve politike pametnog, održivog i uključivog rasta. Međutim, s obzirom na to da se u pravnom okviru kojim su uređeni navedeni programi ti ciljevi definiraju tek u vrlo općim crtama, Sud je ispitao je li Komisija razvila sveobuhvatnu i progresivnu strategiju za poticanje korištenja uslugama kojom je obuhvatila sve relevantne dionike i je li utvrdila realistične ciljne vrijednosti i rezultate.

25.

U Svemirskoj strategiji iz 2016. (vidjeti odlomak 07.) u vrlo općim crtama opisani su ciljevi i mjere za poticanje korištenja uslugama programa Galileo i Copernicus: Komisija se obvezala raditi na „povećanju koristi svemirskih programa EU-a, njihovu boljem povezivanju s drugim politikama i gospodarskim područjima na razini EU-a te u svim državama članicama i optimiziranju koristi koje svemir donosi društvu i širem gospodarstvu EU-a”¹⁵. Također je navela neke opće mjere koje treba poduzeti kako bi se postigao taj cilj, kao što je uvođenje sustava Galileo na posebna tržišta ili provođenje informativnih kampanja i podupiranje mreža korisnika programa Copernicus te poboljšanje pristupa podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus¹⁶.

26.

Komisija u strategiji nije definirala koristi koje se trebaju ostvariti i nije utvrdila jasne ciljne vrijednosti ili prioritete kojima bi se pojasnilo što se realno može očekivati u okviru „najvećih mogućih koristi”. Također nije odredila rokove u kojem bi se te koristi trebale ostvariti niti je definirala prikladne pokazatelje koji bi joj omogućili praćenje ostvarivanja koristi. Zbog toga je od samog početka bilo teško procijeniti jesu li poduzetim mjerama ostvareni strateški ciljevi i postignuti željeni rezultati.

Komisijin pristup promicanju korištenja uslugama programa Galileo i Copernicus tek je djelomično popraćen mjerljivim ciljnim vrijednostima

27.

Za oba svemirska programa Komisija priprema godišnje programe rada koji uključuju provedbene planove u kojima se detaljno opisuju mjere i povezani proračuni¹⁷. Svrha je godišnjeg programa rada omogućiti financiranje djelovanja i praćenje aktivnosti povezanih s programom koje provode Komisija, GSA i ovlašteni subjekti za program Copernicus.

28.

Kad je riječ o sustavu Galileo, Komisija još nije izradila sveobuhvatnu strategiju za poticanje korištenja njegovim uslugama. Osim toga, iako se u godišnjem programu rada spominju opći ciljevi, kao što su „podizanje svijesti” ili „raširenije korištenje na tržištu i jačanje standarda”, te se definiraju glavne mjere i ključne etape, za mnoge mjere ne postoje mjerljive ciljne vrijednosti, a postignuti rezultati nisu ni jasni ni vremenski utvrđeni. Na primjer, Komisija je u programu rada za 2018. htjela „poticati korištenje uslugama sustava Galileo i EGNOS na tržištima izvan EU-a u vidu namjenskih aplikacijskih projekata i aktivnosti za podizanje svijesti” ili zajamčiti da su „Galileo i EGNOS na odgovarajući način obuhvaćeni dokumentima o politikama i uključeni u aktivnosti istraživanja i razvoja u području autonomnih vozila”. Međutim, iz godišnjeg programa rada nije sasvim jasno koji su se točno rezultati očekivali u pogledu raširenijeg korištenja na tržištu i kada ih je Komisija očekivala postići.

29.

Agencija GSA donijela je strategiju razvoja tržišta i, u sklopu svojeg okvira uspješnosti kao jedna od agencija EU-a, u svojim višegodišnjim programskim dokumentima definirala je određene, mjerljive, dostižne, relevantne i vremenski utvrđene strateške ciljeve. Također je utvrdila jasne ciljne vrijednosti i rezultate koje želi postići svojim aktivnostima. Zbog uloge te agencije u programu Galileo strategija je bila usmjerena na razvoj tržišta za usluge GNSS-a u Europi, odnosno samo na dio potencijalnog tržišta.

30.

Kad je riječ o sustavu Copernicus, Komisija još nije izradila sveobuhvatnu strategiju za poticanje korištenja njegovim uslugama. Međutim, kako bi nadopunila aktivnosti ovlaštenih subjekata za program Copernicus i na temelju analize nedostataka i potreba za intervencijom¹⁸, Komisija je 2016. uspostavila okvir za aktivnosti širenja baze korisnika programa Copernicus, čiji je cilj bio (1) podizanje svijesti, (2) olakšavanje pristupa podatcima i uslugama u okviru programa Copernicus, (3) potpora subjektima koji provode primijenjene aktivnosti i (4) dopunjavanje Komisijinih mjera aktivnostima država članica i ovlaštenih subjekata za program Copernicus. Komisija je također utvrdila niz ključnih mjera za poticanje korištenja uslugama¹⁹. Većina tih mjera ugrađena je u godišnji program rada za Copernicus. Međutim, za mnoge od njih očekivana ostvarenja definirana su u tom programu rada tek u općim crtama, kao što su „povećana svijest” ili „poboljšana vidljivost”. Komisija nije pripremila dodatne programske dokumente u kojima bi bilo objašnjeno što želi postići „suradnjom s nacionalnim, regionalnim ili lokalnim dionicima” ili „poticanjem međusektorske dimenzije programa Copernicus” (vidjeti tablicu 1.).

31.

Komisija je 2019. u okviru jedinstvenog vlasničkog financijskog instrumenta EU-a i inicijative InnovFin uspostavila pilot-instrument za vlasnički kapital u svemiru (ISEP) kako bi potaknula ulaganja u fondove kapitala čije su strategije usmjerene na pripremne i primijenjene aktivnosti svemirskih tehnologija, njihovu komercijalizaciju i korištenje na tržištu. Projekti povezani sa svemirom mogli bi biti prihvatljivi i u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), no u trenutku dovršetka revizije iz njega se pružala potpora samo za projekte u svemirskoj industriji pripremnih aktivnosti, ili u okviru programa EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME)²⁰ i, u sklopu nacionalnih strategija pametne specijalizacije, u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj²¹. Međutim, budući da ti instrumenti nisu ciljano osmišljeni za poticanje korištenja svemirskim uslugama EU-a, oni nisu predmet posebnog praćenja u tu svrhu te njihov doprinos tom cilju stoga nije poznat.

Komisija se dobro služi podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus u svrhu praćenja politika, ali tek treba izraditi sveobuhvatnu strategiju za daljnje poboljšanje njihove upotrebe

32.

Komisija je 2015. provela postupak mapiranja kako bi na svojoj razini utvrdila potencijalne koristi podataka prikupljenih u okviru programa Copernicus, na primjer u svrhu praćenja politika ili kako bi se u zakonodavnim tekstovima EU-a promicala upotreba podataka prikupljenih promatranjem Zemlje.

33.

U okviru unutarnje evaluacije koju je 2019. proveo Zajednički istraživački centar Komisije (JRC) utvrđeno je da su mnoge službe Komisije prepoznale korist globalnog praćenja i upotrebljavale prikupljene podatke u svojim analizama, ali da unatoč tome nisu u potpunosti iskoristile podatke i informacije dobivene promatranjem Zemlje i u okviru programa Copernicus²². Međutim, nakon evaluacije, kojom nisu bile obuhvaćene agencije EU-a ni druga tijela EU-a, dosad nije provedena temeljitija analiza nedostataka, a Komisija još nije izradila strategiju za daljnje poboljšanje upotrebe podataka prikupljenih u okviru programa Copernicus i drugih podataka prikupljenih promatranjem Zemlje na razini Komisije i drugih institucija ili tijela EU-a koja djeluju u svim relevantnim područjima politike.

Uloga ovlaštenih subjekata za program Copernicus u poticanju korištenja svemirskim uslugama nije bila jasno definirana te su njihovi pristupi bili neujednačeni

34.

Uredbom 377/2014 propisano je da su ovlašteni subjekti za program Copernicus dužni zajamčiti korištenje uslugama tog programa u javnom sektoru. U razdoblju 2014. – 2020. ti su subjekti raspolagali s ukupno 43 milijuna eura proračunskih sredstava za poticanje korištenja uslugama (vidjeti sliku 4.).

35.

Sud je utvrdio da u sporazumima o delegiranju ovlasti sklopljenima između Komisije i ovlaštenih subjekata za program Copernicus nisu jasno definirane njihove zadaće namijenjene poticanju korištenja uslugama. Proračunska sredstva dostupna za promidžbene aktivnosti bila su vrlo neujednačena, a isto vrijedi i za pristupe različitih subjekata promicanju usluga i proizvoda iz programa Copernicus. Na primjer, subjekt nadležan za usluge praćenja morskog okoliša u okviru programa Copernicus (CMEMS), Mercator Océan International, usvojio je strategiju za širenje baze korisnika kojom je nastojao proširiti svoju uslugu na nove zajednice korisnika. Imao je i poseban proračun za potporu utvrđivanju demonstracijskih primjera (tj. pojedinačnih malih projekata u aplikacijama za primijenjene aktivnosti) kojima se promiče CMEMS.

36.

S druge strane, Europska agencija za okoliš, zadužena za paneuropsku komponentu usluge praćenja stanja kopna u okviru programa Copernicus (CLMS), nije imala nikakvu strategiju za poticanje korištenja uslugama i raspolagala je s tek vrlo ograničenim proračunskim sredstvima za promidžbu tih usluga, iako je ta komponenta od velike važnosti za raširenije korištenje²³. Također nije raspolagala s dovoljno informacija o tome tko su korisnici usluga i kako se služe podatcima.

Među državama članicama postoji ograničena koordinacija strategija za promicanje korištenja svemirskim uslugama

37.

Države članice i ESA bliski su partneri u svemirskim programima EU-a, ali nemaju obvezu koordinirati svoje svemirske strategije ili mjere s Komisijom ili GSA-om. Iako ESA – koja je uspostavila program za potporu razvoju tehnologija za određivanje položaja, navigaciju i slanje vremenskih signala – i GSA vrlo blisko surađuju, GSA je prije 2019. dobio tek malobrojne informacije o strategijama i mjerama država članica za poticanje korištenja uslugama sustava Galileo.

38.

GSA je 2019. analizirao dostupne informacije o nacionalnim svemirskim programima država članica i utvrdio da je 18 država članica donijelo nacionalnu svemirsku strategiju²⁴. Četiri države članice donijele su posebne nacionalne programe za poticanje korištenja uslugama sustava Galileo i EGNOS, no nisu uskladile svoje programe s GSA-om²⁵. GSA i države članice još nisu postigli dogovor o zajedničkim planovima kojima bi se aktivnosti usmjerile na segmente kojima je potpora EU-a najpotrebnija odnosno kojima bi se dopunile nacionalne aktivnosti.

39.

Kad je riječ o programu Copernicus, države članice imaju važnu ulogu jer su nacionalna, regionalna i lokalna tijela temeljni korisnici tog programa. U svojoj analizi iz 2016.²⁶ Komisija je utvrdila znatne razlike među državama članicama u pogledu njihove faze razvoja. Iako je Komisija provela niz mjera, one nisu bile dio sveobuhvatnog strateškog pristupa kojim bi se konkretno odgovorilo na različite potrebe u izradi njezinih mjera za poticanje korištenja svemirskim uslugama. To pokazuju i rezultati Komisijine procjene učinka iz 2018. u kojoj se navodi da program Copernicus nije u dovoljnoj mjeri uspio privući potencijalne korisnike izvan tradicionalnih zajednica korisnika svemirskih usluga, kao i da postoji potreba za jačanjem integracije svemirskih podataka u druga područja politike i gospodarske sektore²⁷.

40.

Osim vrlo ograničenog broja većih poduzeća, europske dobavljače aplikacija koji se služe podatcima prikupljenima promatranjem Zemlje čini velik broj specijaliziranih mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća²⁸. Kad je riječ o potražnji, više od polovice europskog tržišta primijenjenih aktivnosti povezanih s promatranjem Zemlje u Europi 2016. činio je javni sektor. Međutim, potražnja je vrlo rascjepkana jer potencijalne korisnike svemirskih usluga čine brojna nacionalna, regionalna ili lokalna tijela. To bi mogla biti prepreka isplativoj upotrebi svemirskih usluga na razini različitih javnih tijela i država članica.

41.

U četirima odabranim državama članicama Sud je utvrdio znatne razlike u načinu na koji su nadležna tijela integrirala svemirske programe EU-a u nacionalne politike i poticala korištenje njihovim uslugama (vidjeti okvir 2.).

42.

Navedene nacionalne inicijative pokazale su se obećavajućima u pogledu širenja upotrebe svemirskih aplikacija, ali su i dalje ograničene na predmetne države članice i nisu se posebno odnosile na tržište EU-a. Sud je utvrdio da Komisija nije imala ažurirani pregled općeg stanja takvih nacionalnih inicijativa i da ih nije uzimala u obzir u vlastitom strateškom pristupu.

Svemirski programi EU-a donose koristi, ali nema pouzdanih informacija o razmjeru tih koristi

Ne postoji priznati konceptualni okvir za procjenu koristi svemirskih usluga

43.

Pružanje svemirskih usluga povezano je s brojnim gospodarskim i društvenim koristima. Te koristi proizlaze istodobno iz sektora pripremnih i sektora primijenjenih aktivnosti (vidjeti sliku 5.):

44.

Ne postoji priznati konceptualni okvir za procjenu koristi u području svemirske infrastrukture, kao ni strukturirani sustav za prikupljanje statističkih podataka o koristima svemirskih usluga. Jednako tako ne postoje ni službena definicija vrijednosnog lanca svemirskog gospodarstva, kao ni dogovorena definicija „primijenjenih aktivnosti”.

45.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je 2012. Priručnik za mjerenja u području svemirskog gospodarstva, u kojem se predlažu neke metode i izvori te skup pokazatelja³¹. Iako je Komisija upotrijebila dio informacija iz priručnika, nije smatrala da je on prikladan za mjerenje u području svemirskog gospodarstva EU-a te je zauzela vlastiti pristup za utvrđivanje društveno-gospodarskih koristi programa Copernicus i Galileo, sličan pristupima koje su zauzeli drugi europski akteri u području svemira. Zbog nepostojanja priznatog konceptualnog okvira teško je pouzdano procijeniti koristi svemirskih usluga, usporediti ih s drugim gospodarskim sektorima ili izraditi analizu troškova i koristi svemirskih programa.

U metodologiji kojom se Komisija služi za utvrđivanje koristi svemirskih usluga postoje određene manjkavosti

46.

Komisija je 2018. istaknula da će učinak usluga koje se pružaju u okviru svemirskih programa EU-a na gospodarski rast i zapošljavanje u EU-u u konačnici premašiti znatna javna ulaganja u svemirske programe EU-a³². Tu je tvrdnju potkrijepila s nekoliko studija u kojima su iznesene procjene koristi ostvarenih zbog svemirskih programa EU-a. Takve su procjene važne i za procjenu učinka novih svemirskih programa. Procjena koristi navedenih programa trebala bi se stoga temeljiti na utemeljenoj i, u relevantnim slučajevima, dosljednoj metodologiji te realističnim podatcima. Sud je ispitao je li Komisija u dvama predmetnim programima dosljedno primjenjivala utemeljenu metodologiju i jesu li se u studijama upotrebljavali pouzdani izvori podataka.

47.

Gospodarske koristi svemirskih programa mogu se izraziti bruto dodanom vrijednošću (BDV) društava koja posluju u svemirskim sektorima pripremnih i primijenjenih aktivnosti. BDV odgovara vrijednosti ostvarenoj u proizvodnom sektoru i može se mjeriti kao zbroj svih dohodaka stečenih u procesu proizvodnje robe i usluga, uvećan za poreze na proizvodnju i uvoz i umanjen za subvencije na proizvodnju. Međutim, metoda kojom se Komisija koristila za procjenu prihoda programa Copernicus i Galileo nije bila u skladu s konceptualnim okvirom iz Uredbe 549/2013 koji se upotrebljava za izračun bruto domaćeg proizvoda (BDP) u EU-u³³ te je stoga dovela do netočne izmjere te vrste koristi.

48.

Metodologija za izračun koristi sustava Galileo razlikovala se od metodologije za program Copernicus. Nenovčanim koristima, kao što su doprinos ublažavanju klimatskih promjena ili broj života spašenih zahvaljujući GNSS-u, pridružene su novčane vrijednosti, što je dovelo do različitih procjena istih koristi. Primjeri manjkavosti u izračunu koristi ostvarenih zbog svemirskih programa EU-a prikazani su u okviru 3. Slijedom toga gospodarski učinak na rast i radna mjesta mogao bi biti podcijenjen, dok bi stvarne ukupne koristi programa mogle biti precijenjene.

Komisiji nedostaju informacije i relevantni ključni pokazatelji uspješnosti za praćenje korištenja svemirskim uslugama

49.

Uredbama 1285/2013 za sustave Galileo i EGNOS te 377/2014 za program Copernicus, kao i novom uredbom o uspostavljanju svemirskog programa EU-a, od Komisije se zahtijeva redovito praćenje uspješnosti. U tim su aktima utvrđeni i osnovni pokazatelji uspješnosti³⁴. Osim tehničkih aspekata, kao što je dostupnost usluga ili podataka, Komisija mora redovito pratiti učinak relevantnih usluga na različite gospodarske sektore te procijeniti ostvaruju li sektori iz EU-a stvarno povećanje tržišnog udjela na globalnom tržištu primijenjenih usluga satelitske navigacije i promatranja Zemlje. U tu je svrhu potrebno utvrditi relevantne pokazatelje kao osnovu za evaluaciju utjecaja programa.

50.

Kad je riječ o sustavu Galileo, GSA općenito pruža korisne i načelno dosljedne ključne pokazatelje uspješnosti koji pokazuju ostvareni napredak. Međutim, njihov se broj s vremenom povećao na 97 pokazatelja ostvarenja i rezultata, zbog čega je njihovo praćenje postalo složeno. Neki pokazatelji nisu prikazani u smislenom kontekstu, pa ih je teško tumačiti. Na primjer, pokazatelj koji prikazuje broj poduzeća koja komercijaliziraju proizvoda koji se služe sustavom Galileo pokazuje godišnje promjene, ali ne upućuje na to koliki je bio udio tih poduzeća na predmetnom tržištu. Nadalje, ne postoje pokazatelji troškova i koristi aktivnosti GSA-a usmjerenih na razvoj određenih tržišta, a ne nekih drugih, na temelju njihove strateške i gospodarske važnosti. Do dovršetka ove revizije GSA je već radio na utvrđivanju novog, jednostavnijeg skupa pokazatelja.

51.

Kad je riječ o korištenju uslugama u okviru sustava Copernicus, Komisija prati ključne parametre, kao što su sve veći broj korisnika programa Copernicus registriranih pri ESA-i ili drugim ovlaštenim subjektima, preuzete količine podataka ili broj organiziranih tečajeva osposobljavanja ili promidžbenih događanja. Međutim, o broju korisnika postoje tek djelomične informacije jer se oni mogu registrirati i na nacionalnim platformama za distribuciju podataka ili platformama trećih strana. ESA-i i drugim ovlaštenim subjektima također je teško prikupljati informacije o tome tko se doista koristi podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus i u koje svrhe. Komisija nije jasno utvrdila ključne pokazatelje uspješnosti ovlaštenih subjekata za program Copernicus u pogledu korištenja uslugama, a izvješća tih subjekata nisu ujednačena. Zaključak o stvarnom korištenju uslugama bilo je teško izvesti i iz broja organiziranih tečajeva osposobljavanja ili promidžbenih događanja.

52.

Uredbom 377/2014 propisano je da je Komisija dužna pratiti upotrebu podataka i informacija prikupljenih u okviru programa Copernicus s pomoću posebnih pokazatelja rezultata. Praćenje je obuhvaćalo temeljne korisnike, kao što su nacionalna, regionalna ili lokalna tijela, prodor na tržište, širenje postojećih tržišta, stvaranje novih tržišta i konkurentnost europskih gospodarskih subjekata iz sektora primijenjenih aktivnosti³⁵. Međutim, zbog raznolikosti mogućih primjena programa Copernicus Komisiji je otežano prikupljanje odgovarajućih objedinjenih podataka kojima bi se potkrijepili ti pokazatelji. Komisija je 2019. objavila jedno tržišno izvješće u kojem se navodi da je 2017. oko 72 % poduzeća za promatranje Zemlje u Europi već upotrebljavalo podatke prikupljene u okviru programa Copernicus ili njegove usluge, dok je 2016. taj postotak iznosio 66 %³⁶, no pritom je bilo vrlo malo informacija o tome u kojoj su mjeri temeljni korisnici upotrebljavali Copernicus ili o mjeri u kojoj su te usluge doprinijele jačanju konkurentnosti europskih gospodarskih subjekata iz sektora primijenjenih aktivnosti.

U omogućavanju upotrebe usluga sustava Galileo ostvaren je znatan napredak, ali ključne funkcije još nisu dostupne, pa se ne iskorištava njegov puni potencijal

53.

Nakon GPS-a i ruskog GLONASS-a Galileo je treći GNSS koji pruža usluge navigacije i slanja vremenskih signala. Kad se u okviru tog sustava 2016. počeo pružati početni paket usluga, Galileo je u odnosu na početne planove već kasnio osam godina³⁷. GPS je imao znatnu prednost kao prvi svjetski otvoreni GNSS i može se upotrebljavati na većini uređaja s prijamnicima. Iako su se usluge sustava Galileo pokazale preciznijima od usluga ostalih GNSS-ova, nakon ozbiljnog problematičnog događaja iz 2019. zbog kojeg je sustav bio nedostupan šest dana, relevantne strane (GSA, Komisija i ESA) morale su neprekidno raditi na mjerama za povećanje stabilnosti, izdržljivosti i otpornosti sustava Galileo. Povrh toga, drugi pružatelji usluga uskoro bi mogli postići sličnu razinu preciznosti. U svemir se trenutačno lansira nova generacija satelita GPS-a s poboljšanom preciznošću te se očekuje da ti sateliti biti pušteni u rad u narednim godinama.

54.

U tom je kontekstu GSA morao utvrditi najrelevantnije segmente tržišta za usluge sustava Galileo i osmisliti mjere za razvoj tih tržišta. Sud je analizirao je li GSA proveo djelotvorno istraživanje tržišta i jesu li njegove mjere odgovorile na jasno utvrđene potrebe, jesu li bile usmjerene na poticanje korištenja uslugama i jesu li imale mjerljiv učinak na upotrebu usluga sustava Galileo.

Daljnji uspjeh usluga sustava Galileo osobito ovisi o dostupnosti ključnih funkcija

55.

Sud je utvrdio da je GSA djelotvorno utvrdio trenutačne ključne segmente tržišta za usluge GNSS-a kao što su pametni telefoni, proizvođači automobila ili proizvođači geodetske opreme, kao i zahtjeve tih segmenata.

56.

GSA je uspostavio bliske kontakte sa svjetskim proizvođačima uređaja i promicao tržišnu dostupnost čipova i prijamnika kompatibilnih sa sustavom Galileo. Veliko postignuće bilo je to da su do 2020. vodeći dobavljači, koji čine više od 95 % tržišta čipova za GNSS-ove, proizvodili čipove i module kompatibilne sa sustavom Galileo. Prijamnici kompatibilni s tim sustavom dostupni su u mnogim segmentima tržišta i obično su interoperabilni s drugim GNSS-ovima. To doprinosi povećanju općenite preciznosti navigacije, ali ne znači da oprema ili prijamnici daju prednost sustavu Galileo za dobivanje signala. GPS i dalje ima snažan prodor na tržište i trebat će vremena dok većina korisnika ne usvoji tehnologije kompatibilne sa sustavom Galileo u različitim segmentima tržišta.

57.

Usluga visoke preciznosti (HAS) i usluga autentifikacije navigacijskih poruka (OSNMA) ključne su funkcije („diferencijatori”) sustava Galileo. OSNMA omogućuje digitalni potpis navigacijskih signala kako bi se zajamčila njihova autentičnost. Komercijalna usluga autentifikacije (CAS), koja pruža šifrirani signal iz sustava Galileo, trebala bi biti dostupna radi zaštite od napada reprodukcijom signala. Drugi GNSS-ovi ne pružaju nijednu od tih usluga te su one stoga jedinstvena prednost sustava Galileo. CAS je usto jedina usluga sustava Galileo koju je Komisija planirala ponuditi uz naknadu, čime bi se mogli ostvariti prihodi za proračun EU-a.

58.

Iako je bilo planirano da bude potpuno funkcionalan do kraja 2020., Galileo još nije ostvario taj cilj. Razvoj usluga HAS i OSNMA uzrokovao je dodatna kašnjenja. Testiranje se planira tijekom 2021. kako bi se industrijskim proizvođačima omogućilo da potvrde valjanost kompatibilnih prijemnika, ali usluge možda neće biti dostupne prije 2024. Usluga CAS i dalje je u fazi definiranja te nije jasno kada će biti u funkciji. Iako se time ne ometa razvoj potencijalnih tržišta, takvo bi stanje moglo otežati probijanje usluga sustava Galileo na tržište i ostvarivanje koristi od odgovarajućih ulaganja u Galileo prije nego što drugi GNSS-ovi pruže slične usluge.

Mjere za podupiranje razvoja i upotrebe usluga sustava Galileo dobre su kvalitete, ali i dalje postoje rizici u pogledu stvarnog širenja korištenja tim uslugama

59.

GSA je od 2014. imao oko 22 milijuna eura troškova za razvoj tržišta i poticanje korištenja uslugama programa Galileo i EGNOS. Do sredine 2020. GSA je također dodijelio bespovratna sredstva u iznosu od 141 milijuna eura za 79 projekata u okviru programa Obzor 2020. te je financirao potporu u iznosu od približno 41 milijuna eura za 14 projekata u okviru vlastitog programa temeljnih elemenata.

60.

Sud je utvrdio da od objave poziva na podnošenje prijedloga projekata do završetka određenog projekta može proteći i više od četiri godine. S obzirom na to da su tržišta tehnologija vrlo dinamična, Sud smatra da postoji opći rizik od toga da do trenutka u kojem rezultati projekata postanu dostupni već budu zastarjeli.

61.

Sud je u okviru uzorka (vidjeti odlomak 21.) pregledao osam mjera koje je GSA podupirao u okviru programa Obzor 2020., programa temeljnih elemenata ili vlastitih mjera za razvoj tržišta, a koje su bile dovršene u vrijeme obavljanja revizije. Sud je utvrdio da su mjere uglavnom bile odgovor na određenu jasno utvrđenu tehničku potrebu ili da su bile usmjerene na obećavajuće tržište, da su bile prikladne tehničke kvalitete i da su doprinijele postizanju ciljeva u smislu ostvarenja i rokova. Međutim, neka se tržišta i dalje razvijaju, a doprinos projekata raširenijoj primjeni može se procijeniti samo dugoročno. U drugim slučajevima raširenija primjena može ovisiti o tome da potencijalni kupci inovativnih rješenja raspolažu potrebnim financijskim sredstvima (vidjeti okvir 4.).

Komisijine mjere za poticanje korištenja podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus bile su rascjepkane te se nije iskoristila sinergija

Neke od ključnih Komisijinih mjera imale su nejasne ciljeve, bile su rascjepkane te za njih nije bilo osigurano dovoljno financijskih sredstava

62.

Komisija je od 2014. za poticanje korištenja uslugama programa Copernicus pružila izravnu potporu u iznosu od približno 30 milijuna eura. Osim toga, za omogućavanje novih, lakših načina pristupa podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus bio je dostupan iznos od približno 83 milijuna eura. Za potporu poticanju korištenja uslugama programa Copernicus u okviru programa Obzor 2020. dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 194 milijuna eura za 79 projekata s posebnim naglaskom na korištenje na tržištu i razvoj usluga programa Copernicus. Sud je u okviru revizijskog uzorka pregledao šest ključnih mjera za koje je izravnu potporu pružila Komisija (vidjeti odlomak 30.) i osam projekata financiranih u okviru programa Obzor 2020., kojima je cilj bio potaknuti korištenje navedenim uslugama i čija je provedba bila dovršena u vrijeme obavljanja revizije.

63.

Kako bi se podigla svijest o programu Copernicus, Komisija je uspostavila Akademiju Copernicus i mrežu ambasadora programa Copernicus. Cilj je Akademije Copernicus poduprijeti sudjelovanje sveučilišta i istraživačkih centara pružanjem materijala za kolegije i ciljanih informacija za javne istraživačke organizacije; cilj je mreža ambasadora programa Copernicus bolje razumijevanje korisničkih potreba, povećanje svijesti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te širenje najboljih praksi.

64.

Sud je utvrdio da je Komisija od 2017. uspješno angažirala više od 160 članova Akademije u svih 27 država članica, kao i u nekim zemljama izvan EU-a, kao i više od devedeset partnera mreže ambasadora programa Copernicus, uključujući nacionalna tijela, vladine agencije, inovacijske klastere, poduzeća koja posluju u svemirskom sektoru te sveučilišne institute i neprofitne organizacije. Tijekom 2019. u okviru mreže ambasadora programa Copernicus organizirano je oko 200 događanja za podizanje svijesti. Međutim, partneri ne primaju izravna financijska sredstva i nema informacija o tome doprinose li oni strukturiranom širenju baze korisnika s dugoročnim učinkom na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

65.

Kako je utvrđeno u Svemirskoj strategiji za Europu iz 2016., Komisija je pružala potporu i novoosnovanim poduzećima. U tu je svrhu organizirala ili podupirala financijske nagrade za potporu inovativnim idejama („Hackathons” ili „Masters”) te uspostavila programe poduzetničkih akceleratora i inkubatora. Dok se u okviru programa poduzetničkog akceleratora za Copernicus svake godine financiralo osposobljavanje za otprilike 40 inovativnih poduzeća koje su provodili iskusni mentori, programom poduzetničkog inkubatora za Copernicus pružena je potpora za 20-ak inovativnih poduzeća koja se koriste programom Copernicus u obliku bespovratnih sredstava u iznosu od 50 000 eura, i to povrh potpore koju su već primili od drugih inkubacijskih inicijativa, primjerice poduzetničkih inkubatora same ESA-e. Međutim, broj novoosnovanih poduzeća kojima je dodijeljena potpora bio je malen, a Komisija nije pojasnila ciljeve koje želi ostvariti potporom tim programima. Nakon završetka razdoblja provedbe programa poduzetničkog akceleratora ili inkubatora nije bilo daljnjeg praćenja napretka novoosnovanih poduzeća. Stoga još nije moguće procijeniti jesu li te dvije inicijative doprinijele djelotvornoj i učinkovitoj potpori novoosnovanim poduzećima.

66.

Još jedna ključna mjera, okvirni sporazum o partnerstvu Caroline Herschel, bila je usmjerena na bližu suradnju sa zainteresiranim državama članicama. U okviru tog okvirnog sporazuma o partnerstvu javna tijela, kao što su svemirske agencije ili istraživački instituti u 22 države članice, predlažu projekte Komisiji i dodjeljuju bespovratna sredstva za potporu mjerama u okviru triju posebnih ciljeva („razina”), pri čemu se iz proračuna EU-a podupire do 85 % troškova (vidjeti tablicu 2.):

67.

Tim okvirnim sporazumom o partnerstvu Komisiji se omogućuje da izravno potiče korištenje uslugama u suradnji s nacionalnim partnerima i tako postigne što veći učinak vlastitih mjera. Međutim, zbog brojnosti manjih i zasebnih mjera kao što su radionice, tečajevi osposobljavanja ili projekti koji se provode u okviru različitih razina, provedba tog sporazuma bila je rascjepkana. Očekivani ukupni učinak i odnos s nacionalnim strategijama za poticanje korištenja uslugama i dalje su uglavnom nejasni. Na primjer, relevantni program uključivao je mjere čiji je cilj razvoj kataloga najboljih praksi koji bi služio kao nadahnuće potencijalnim novim korisnicima programa Copernicus u javnom sektoru ili za podizanje svijesti o tome kako bi se uslugama programa Copernicus moglo doprinijeti radu javnih uprava. Budući da je upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje složena i iziskuje stručno znanje, za mjere koje se podupiru na temelju okvirnog sporazuma o partnerstvu potrebna su dopunska rješenja, kao što je zapošljavanje stručnjaka u nacionalnim upravama, što nije osigurano.

68.

Za prvu godinu programa, odnosno 2018., Komisija je u proračunu predvidjela doprinos od 6 milijuna eura. Međutim, u vrijeme obavljanja revizije mnogi su projekti kasnili, uglavnom zbog kasnog sklapanja sporazuma ili ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i kašnjenja u pogledu pretfinanciranja. Za mjere poduzete u okviru godišnjeg programa rada za 2019. planirano financiranje sredstvima EU-a u iznosu od 8 milijuna eura realizirano je tek nakon znatnog kašnjenja. Stoga su se posebni sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava mogli sklopiti tek u rujnu 2020., a financiranje mjera iz programa rada za 2020. u tom trenutku još nije bilo izvjesno.

Projekti koji se financiraju u okviru programa Obzor 2020. općenito su kvalitetni, ali nije moguće procijeniti njihov učinak na širenje korištenja uslugama programa Copernicus

69.

Program Obzor 2020. bio je jedno od važnih uporišta u nastojanjima Komisije da potakne korištenje uslugama programa Copernicus. Ciljane mjere uključene su u dio programa posvećen svemiru, ali podnositelji zahtjeva koji upotrebljavaju podatke o promatranju Zemlje također su bili prihvatljivi u okviru dijelova programa rada za Obzor 2020. koji nisu povezani sa svemirom³⁸.

70.

Sud je pregledao pozive na podnošenje prijedloga u vezi s poticanjem korištenja programom Copernicus u programima rada za Obzor 2020. za 2014./2015. i 2016./2017. te je za osam dovršenih projekata analizirao jesu li doprinijeli znatnom povećanju korištenja uslugama programa Copernicus.

71.

Projekti koje je Sud pregledao bili su tehnički izvedivi i ispunjavali su većinu ciljeva utvrđenih u programima rada. Međutim, za tri projekta od njih šest posebno usmjerenih na korištenje na tržištu nije bilo jasno jesu li korisnici uspjeli razviti usluge kojima se može ostvariti znatan promet za sudionike ili ostvariti znatno rašireniju upotrebu programa Copernicus. Sud je također utvrdio da je u nekim pozivima na podnošenje prijedloga očekivani učinak bio vrlo ambiciozan jer zbog malog broja odabranih projekata nije vjerojatno da će se taj cilj ostvariti (vidjeti okvir 5.).

Komisija omogućuje lakši pristup podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus, ali potencijal za sinergiju ostaje neiskorišten

72.

Odgovarajući pristup podatcima i proizvodima iz programa Copernicus ključan je za stvarno širenje korištenja uslugama. Sud je ispitao je li Komisija na isplativ i sinergijski način omogućila takav pristup podatcima i uslugama programa Copernicus.

73.

ESA i EUMETSAT uspostavili su podatkovne centre u kojima korisnici mogu preuzimati neobrađene podatke prikupljene s pomoću satelita Sentinel. U okviru predmetne infrastrukture trinaest država članica EU-a financiralo je i uređivalo nacionalne zrcalne stranice (engl. mirror sites) za podatke prikupljene u okviru programa Copernicus, kolaborativne zemaljske segmente (CollGS)³⁹, od kojih su neke nudile i dodatne usluge za svoje korisnike. Subjekti kojima su povjerene uslužne komponente stavili su na raspolaganje proizvode iz programa Copernicus u okviru vlastitih rješenja za pristup podatcima.

74.

Budući da je količina podataka i informacija nastalih u okviru programa Copernicus predstavljala izazov za tradicionalno preuzimanje podataka, tijekom 2016. osnovana je radna skupina sastavljena od predstavnika Komisije, ESA-e, EUMETSAT-a, država članica i zemalja sudionica programa Copernicus. Ta radna skupina predložila je uvođenje rješenja za poboljšanje dostupnosti podataka i proizvoda iz programa Copernicus⁴⁰. U okviru te inicijative Komisija je financirala uspostavu platformi za usluge pristupa podatcima i informacijama (DIAS). Međutim, integrirani zemaljski segment još nije realiziran, a podatci prikupljeni u okviru programa Copernicus i dalje se objavljuju na nizu platformi kojima upravljaju ESA, ovlašteni subjekti za program Copernicus, države članice i privatni subjekti.

75.

Platforme DIAS inovativne su platforme u digitalnom oblaku smještene u EU-u koje korisnicima omogućuju iskorištavanje velikih količina podataka prikupljenih u okviru programa Copernicus i drugih svemirskih podataka, a da ih pritom ne moraju prenositi i pohranjivati na svojim računalnim mrežama. Njihova je svrha bila povećati konkurenciju među tim platformama i s postojećim uslugama te ih kombinirati s dodatnim komercijalnim uslugama kako bi platforme dugoročno postale ekonomski održive i neovisne o javnom financiranju.

76.

Pri uspostavi platformi DIAS postojala je nesigurnost u pogledu broja potencijalnih korisnika koji bi bili spremni plaćati za usluge i time zajamčiti ekonomsku održivost platformi. Komisija je naposljetku odlučila podržati pet takvih platformi do 2021. Međutim, zbog njihova broja postalo je teže privući dovoljan broja korisnika kako bi se dosegnula kritična masa i iskoristili mrežni učinci (tj. koristi umrežavanja) te kako bi se na taj način djelotvorno konkuriralo subjektima izvan EU-a koji pružaju slične usluge. Otkad su sredinom 2018. platforme DIAS puštene u rad, upotreba njihovih usluga i dalje je na vrlo niskoj razini u odnosu na ukupan broj aktivnih korisnika programa Copernicus te samo mali broj korisnika trenutačno plaća za neke od njih. Nadalje, Komisija nije u dovoljnoj mjeri promicala upotrebu tih usluga u okviru drugih namjenskih instrumenata kojima se pruža potpora za korištenje novim rješenjima, kao što je program Obzor 2020., u vidu poticanja korisnika da se služe tim novim alatom za obradu svojih podataka.

77.

Komisija još nije donijela strategiju o tome kako na isplativ način dodatno integrirati pristup podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus i njihovu obradu: samo je jedan od trinaest segmenata CollGS uveden s pomoću infrastrukture platformi DIAS, čime je iskazan interes za konvergenciju. Komisija još nije pojasnila kako bi pristup podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus i drugih svemirskih programa te njihova obrada bili integrirani u njezinu inicijativu europskog oblaka za otvorenu znanost⁴¹. Tom se inicijativom nastoji riješiti problem rascjepkanosti podatkovnih infrastruktura u EU-u na općoj razini, i to razvojem objekata za pohranu, razmjenu i ponovnu uporabu znanstvenih podataka te uzajamnim obogaćivanjem različitih skupova podataka, uključujući podatke dobivene promatranjem Zemlje.

Regulatornim mjerama može se olakšati raširenije korištenje svemirskim uslugama EU-a, ali i dalje postoje nedostatci

78.

U svojoj Svemirskoj strategiji za Europu iz 2016. Komisija se također obvezala da će poduzeti regulatorne mjere (u slučajevima u kojima je to opravdano i korisno) kako bi uvela Galileo na određena tržišta ili područja te, dugoročno gledano, poticati korištenje svemirskim rješenjima s pomoću mjera standardizacije.

79.

Sud je procijenio je li Komisija zaista prepoznala prilike za uvođenje takvih regulatornih mjera ili mjera standardizacije u svrhu poticanja korištenja svemirskim uslugama i je li te prilike iskoristila. S obzirom na to da postojeće zakonske odredbe također mogu ograničiti upotrebu svemirskih usluga (na primjer, pravila javne uprave kojima se zabranjuje upotreba svemirskih podataka ili usluga), Sud je također ispitao jesu li Komisija i odabrane države članice poduzele korake za utvrđivanje i uklanjanje takvih prepreka.

Regulatornim mjerama omogućena je lakša upotreba uređaja kompatibilnih sa sustavom Galileo, ali potrebne su dodatne mjere

80.

Na usluge satelitske navigacije i slanja vremenskih signala primjenjuju se brojni tehnički standardi i propisi. To mogu biti pravila EU-a, nacionalna pravila ili standardi utvrđeni na razini međunarodnih sporazuma ili organizacija za normizaciju. Takvim mjerama može se poticati korištenje svemirskim uslugama jer se s pomoću njih proizvođačima opreme omogućuje standardizacija njihovih proizvoda i jamči interoperabilnost sustava. Budući da se satelitski navigacijski sustavi koriste radijskim frekvencijama, standardi su potrebni i za zaštitu signala od smetnji.

81.

Komisija je već donijela regulatorne mjere za olakšavanje raširenijeg korištenja uslugama sustava Galileo u području sigurnosti na cestama i u kriznim situacijama⁴². Tim se inicijativama djelotvorno poduprlo opremanje novih automobila i mobilnih telefona čipsetovima kompatibilnima sa sustavom Galileo, čime se službama za hitne intervencije omogućilo da brže dođu do mjesta nesreće. Nadalje, tijekom 2020. ažuriran je relevantni međunarodni standard kojim se prednost davala upotrebi GPS-a kao povlaštenog navigacijskog signala u uređajima, čime se proizvođačima uređaja konačno omogućilo da sami odaberu povlašteni GNSS, što će vjerojatno doprinijeti raširenijoj upotrebi usluga sustava Galileo.

82.

U jednoj Komisijinoj studiji iz 2017. utvrđeni su nedostaci i buduće potrebe u pogledu standardizacije u svrhu pružanja potpore za prodor sustava Galileo i EGNOS na tržište te su predloženi planovi za različite segmente tržišta⁴³. Komisija je izradila i europski plan radionavigacije, koji sadržava popis postojećih radionavigacijskih sustava i onih u nastanku te daje pregled zakonodavstva EU-a relevantnog za radionavigaciju⁴⁴. Nakon savjetovanja s državama članicama Komisija je utvrdila tri prioritetna područja u kojima bi propisi ili standardizacija mogli biti korisni⁴⁵:

• inteligentni promet i mobilnost – zrakoplovi s posadom, bespilotne i autonomne letjelice, inteligentni sustavi cestovnog prometa, pomorski promet i željeznički promet;
• inteligentna međusobna povezanost – usluge koje se temelje na lokaciji (primjerice u pametnim telefonima), povezani uređaji poznati kao internet stvari, i interakcija s javnim upravama; i
• inteligentna infrastruktura – usluge slanja vremenskih signala i sinkronizacije u ključnoj infrastrukturi kao što su energetika, telekomunikacije ili promet.

83.

Do trenutka zaključenja ove revizije postignut je umjeren napredak: postupak mapiranja aktivnosti Komisije i GSA-a u vezi s razvojem standarda za primijenjene aktivnosti kompatibilnih s Galileom uključen je u program rada za sustav Galileo za 2020. te su u tijeku studije i projekti u području zračnog prometa, cestovnog prometa i pomorskih aplikacija. Međutim, da bi bile djelotvorne, u tim su sektorima potrebne komplementarne regulatorne mjere specifične za svaki sektor. Za važna područja primjene GNSS-a međunarodna tijela moraju dogovoriti standarde, što može biti složen i dugotrajan proces. Propisi specifični za pojedine sektore, primjerice za cestovni prijevoz i logistiku, autonomna vozila ili bespilotne letjelice u relevantnim područjima i dalje su nepotpuni ili ne postoje. Komisija trenutačno prati te izazove, ali ne postoji vremenski raspored za donošenje odgovarajućih propisa ili standarda za svaku politiku ili segment tržišta, čime bi se dodatno olakšalo usvajanje sustava Galileo.

84.

Sud je također primijetio slab napredak u području inteligentne međupovezanosti i povezivanja javnih uprava (izvan javne regulirane usluge): još ne postoje standardi za jačanje položaja sustava Galileo u relevantnim aplikacijama interneta stvari ili umjetne inteligencije. Komisijine mjere za povezivanje građana s javnom upravom ograničene su na poljoprivrednike koji se služe satelitskom navigacijom u okviru projekta digitalne platforme.

Komisija u svojim propisima nedovoljno promiče upotrebu podataka prikupljenih promatranjem Zemlje

85.

Na temelju postupka mapiranja koji je Komisija provela 2015. (vidjeti odlomak 32.) utvrđeno je da bi zakonodavstvo EU-a moglo doprinijeti učinkovitijoj provedbi politika EU-a i smanjenju administrativnog opterećenja. Važan korak naprijed bilo je donošenje pravne osnove kojom se države članice potiču na upotrebu podataka prikupljenih promatranjem Zemlje za praćenje provedbe zajedničke poljoprivredne politike⁴⁶. Međutim, Sud je primijetio tek mali napredak u drugim sektorima u kojima bi zakonodavstvo moglo doprinijeti boljem promicanju upotrebe podataka prikupljenih u okviru programa Copernicus i drugih programa za promatranje Zemlje. Do danas je u tek nekoliko pravnih akata EU-a, kao što je Uredba 2018/841 o praćenju korištenja zemljišta i šumarstva za potrebe ispunjavanja cilja EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, propisano da se programi Copernicus i Galileo iskoriste na najbolji mogući način za prikupljanje podataka⁴⁷. Osim toga, Komisija nije provela sveobuhvatnu analizu o tome kako bi se u zakonodavstvu EU-a mogla bolje promicati upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje.

Nije bilo dovoljno mjera za utvrđivanje regulatornih ili administrativnih prepreka korištenju svemirskim uslugama

86.

Osim tehničkih standarda koji bi mogli onemogućavati iskorištavanje punog potencijala svemirskih programa EU-a (vidjeti odlomak 81.), mogu postojati i regulatorne ili administrativne prepreke upotrebi usluga promatranja Zemlje i navigacije, na primjer u području izvršavanja zakonodavstva, ili ako se pravilima o nabavi ne dopušta upotreba takvih usluga. Nadalje, upotreba novih tehnologija koje se temelje na podatcima dobivenima s pomoću satelita Sentinel može iziskivati znatne promjene u administrativnim postupcima i IT sustavima⁴⁸.

87.

Sud je utvrdio da Komisija nije imala sustavan pregled načina na koji su uprave država članica upotrebljavale svemirske podatke i postojanja regulatornih prepreka koje onemogućuju njihovu upotrebu. U Italiji su nacionalna tijela osnovala radnu skupinu na visokoj razini u svrhu utvrđivanja mogućih nacionalnih i europskih regulatornih prepreka koje bi mogle utjecati na korištenje proizvodima i uslugama koje se pružaju u okviru programa Copernicus i Galileo, ali rezultati rada te skupine još nisu bili dostupni. U Češkoj, Njemačkoj i Francuskoj nacionalna tijela još nisu provela takvu analizu.

Zaključci i preporuke

88.

Opći je zaključak Suda da svemirski programi EU-a Galileo i Copernicus pružaju dragocjene usluge i podatke koje je Komisija promicala na različite načine, ali i da nije učinila dovoljno da u cijelosti iskoristi njihov potencijal. Potrebno je uložiti više napora da se iskoriste znatna ulaganja kako bi se ostvarile očekivane društvene i gospodarske koristi, a time i ojačalo unutarnje tržište EU-a.

89.

U svojoj Svemirskoj strategiji za Europu iz 2016. Komisija se obvezala raditi na ostvarenju najvećih mogućih gospodarskih i društvenih koristi koje donose svemirski programi EU-a, ali nije utvrdila jasne ciljne vrijednosti i prioritete kojima bi se pojasnilo što se realno može očekivati u okviru „najvećih mogućih koristi” te nije odredila rokove za postizanje tih ciljeva (odlomci 24. – 26.).

90.

Još ne postoji sveobuhvatna strategija za promicanje korištenja svemirskim programima EU-a, a Komisijini pristupi tek su djelomično povezani s određenim, mjerljivim, dostižnim, realističnim i vremenski utvrđenim strateškim ciljevima kojima se jasno objašnjava što bi trebalo postići (odlomci 27. – 31.).

91.

Komisija se na internoj razini dobro služi podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus u svrhu praćenja politika. Međutim, ne iskorištava u cijelosti potencijal tih podataka i još nije izradila strategiju za daljnje poboljšanje njihove upotrebe na razini Komisije i drugih institucija ili tijela EU-a (odlomci 32. i 33.).

92.

Komisija nije jasno definirala ulogu ovlaštenih subjekata za program Copernicus u poticanju korištenja svemirskim uslugama. Slijedom toga, neki od njih nisu imali strategiju za tu svrhu te su primjenjivali različite pristupe poticanju korištenja svemirskim uslugama (odlomci 34. i 36.).

93.

Komisija i GSA zaprimili su tek neznatnu količinu informacija o strategijama i pristupima država članica u pogledu poticanja korištenja svemirskim uslugama. Pristupi odabranih država članica međusobno su se razlikovali, no unatoč obećavajućim inicijativama za bolje povezivanje svemirskog sektora s nesvemirskim akterima, izostala je provedba sveobuhvatnih analiza o tome na koji bi se način uslugama programa Copernicus moglo povećati učinkovitost i djelotvornost javnih uprava. Osim toga, Komisija u okviru svojeg pristupa još nije ponudila rješenje za rascjepkanost tržišta svemirskih usluga (odlomci 37. – 42.).

1. preporuka – Potrebno je izraditi sveobuhvatnu strategiju za poticanje korištenja svemirskim uslugama EU-a

Kako bi se djelotvornije potaknulo raširenije korištenje svemirskim uslugama EU-a, Komisija bi trebala:

1. izraditi sveobuhvatnu strategiju za poticanje korištenja uslugama programa Galileo i Copernicus kojom bi se obuhvatili svi relevantni akteri i subjekti na različitim razinama, pojasnile njihove uloge i utvrdile realistične i mjerljive ciljne vrijednosti koje treba dosegnuti;
2. u suradnji s državama članicama utvrditi na koji bi se način svemirskim uslugama EU-a moglo povećati učinkovitost i djelotvornost javnih uprava s ciljem rješavanja rascjepkane strukture tržišta.

Preporučeni rok provedbe: 2023.

94.

Pružanje svemirskih usluga povezano je s nizom gospodarskih i društvenih koristi, ali ne postoji općepriznati konceptualni i statistički okvir za procjenu tih koristi. Zbog toga ih je teško pouzdano kvantificirati i staviti u kontekst u odnosu na troškove svemirskih programa (odlomci 43. – 45.).

95.

U Komisijinim procjenama koristi postoje određene manjkavosti u pogledu metodologije i opsega. Procjene koristi obaju programa nisu bile usporedive i određene koristi možda su precijenjene ili podcijenjene (odlomci 46. – 48.).

96.

Komisija mora s pomoću relevantnih ključnih pokazatelja uspješnosti redovito pratiti rezultate ostvarene provedbom svemirskih programa. Dok za Galileo GSA ima općenito dosljedan sustav pokazatelja ostvarenja i rezultata, velik broj pokazatelja povećava složenost te ih je ponekad teško tumačiti. Kad je riječ o programu Copernicus, pokazatelji pružaju tek vrlo osnovne informacije o korištenju uslugama i ne daju informacije o postizanju ključnih ciljeva programa (odlomci 49. – 52.).

2. preporuka – Potrebno je izraditi konceptualni okvir za procjenu koristi svemirskih programa EU-a i poboljšati mjerenje uspješnosti

Kako bi se gospodarske i društvene koristi svemirskih usluga mogle pouzdanije i dosljednije procjenjivati, a postizanje ključnih ciljeva učinkovitije pratiti, Komisija bi trebala:

1. izraditi konceptualni okvir za procjenu gospodarskih i društvenih koristi svemirskih programa EU-a, kojim bi se obuhvatili i drugi dionici kao što su OECD, ESA i države članice, te uskladiti procjenu koristi svemirskih programa EU-a na temelju utemeljenih metoda i pouzdanih podataka; i
2. pratiti postizanje ciljeva utvrđenih u svemirskim programima na temelju skupa odgovarajućih pokazatelja uspješnosti.

Preporučeni rok provedbe: 2024.

97.

U mnogim relevantnim segmentima tržišta ostvaren je dobar napredak u omogućavanju rada prijamnika kompatibilnih sa sustavom Galileo i korištenja tim prijamnicima, ali dostupnost ključnih funkcija tog sustava osjetno kasni, što bi moglo ugroziti otežati probijanje njegovih usluga na tržište (odlomci 55. – 58.).

98.

Mjere poduzete za poticanje korištenja uslugama sustava Galileo bile su prikladne tehničke kvalitete i doprinijele su postizanju ciljeva u smislu ostvarenja i rokova. Međutim, za velik broj ispitanih projekata još nije poznato hoće li razvoj inovativnih proizvoda dovesti do znatnog korištenja na tržištu, što se može procijeniti samo dugoročno (odlomci 59. – 61.).

99.

Ključne Komisijine mjere za Copernicus bile su usmjerene na podizanje svijesti o samom programu, potporu novoosnovanim poduzećima i bližu suradnju s državama članicama kako bi se postiglo raširenije korištenje njegovim uslugama. Međutim, ciljevi i učinak nekih od tih mjera nisu bili jasno definirani, njihov doprinos strukturiranom širenju baze korisnika nije jasan, a za neke od njih nije bilo osigurano dovoljno financijskih sredstava (odlomci 62. – 68.).

100.

Kad je riječ o mjerama povezanima s programom Copernicus, Komisija je u okviru programa Obzor 2020. podupirala općenito kvalitetne projekte, ali zbog toga što ih je bilo malo, nije vjerojatno da će se postići očekivani učinak. Za određene projekte nije bilo jasno koliko su doprinijeli korištenju svemirskim uslugama (odlomci 69. – 71.).

101.

Komisija je omogućila lakši pristup podatcima prikupljenima u okviru programa Copernicus i njegovim uslugama u digitalnom oblaku, ali se podatci trenutačno pružaju u sklopu niza kanala. Potencijal za sinergiju još se ne iskorištava, a Komisija nije pojasnila integraciju programa Copernicus u inicijativu europskog oblaka za otvorenu znanost (odlomci 72. – 77.).

3. preporuka – Potrebno je zajamčiti potpunu spremnost sustava Galileo i ciljanije usmjeravati mjere na poticanje korištenja svemirskim uslugama EU-a

Kako bi se snažnije potaknulo korištenje uslugama i kako bi se omogućio učinkovit pristup podatcima i proizvodima iz svemirskih programa, Komisija bi trebala:

1. osigurati tehničke i pravne uvjete potrebne za potpunu spremnost diferencijatora sustava Galileo;
2. jasno definirati ciljeve i očekivani učinak ključnih mjera te težiti njihovoj komplementarnosti s mjerama država članica; i
3. izraditi, u suradnji s državama članicama i drugim relevantnim akterima, dugoročni okvir za održivija i integriranija rješenja u pogledu pristupa podatcima i proizvodima iz programa Copernicus te nastojati integrirati taj program u infrastrukturu EU-a u digitalnom oblaku.

Preporučeni rok provedbe: 2024.

102.

Komisijini propisi doprinijeli su kompatibilnosti uređaja sa sustavom Galileo u području sigurnosti na cestama i u kriznim situacijama, čime se jamči raširenija upotreba usluga sustava Galileo. Međutim, ostale mjere u prioritetnim područjima još su u pripremi i još ne postoji vremenski raspored u kojem bi bilo prikazano kada se za svako područje politike ili segment tržišta mogu očekivati propisi ili standardi (odlomci 80. – 84.).

103.

Kad je riječ o promatranju Zemlje, Komisija nije u zakonodavstvu EU-a u dovoljnoj mjeri promicala upotrebu podataka prikupljenih u okviru programa Copernicus te još nije provela sveobuhvatnu analizu o tome kako bi se u zakonodavstvu EU-a mogla bolje promicati njihova upotreba (odlomak 85.).

104.

Regulatorne ili administrativne prepreke mogu otežati upotrebu svemirskih usluga. Međutim, Komisija i odabrane države članice nisu raspolagale sustavnim pregledom tih prepreka i načina na koji bi ih se moglo ukloniti (odlomci 86. i 87.).

4. prepreka – Potrebno je bolje iskoristiti regulatorni okvir za poticanje korištenja svemirskim uslugama EU-a

Kako bi se potaknulo i omogućilo raširenije korištenje uslugama u okviru svemirskih programa EU-a, Komisija bi trebala:

1. provesti analizu kojom bi se utvrdilo na koji bi se način zakonodavstvom ili standardima EU-a moglo promicati optimalnu upotrebu podataka i proizvoda iz programa Copernicus;
2. u suradnji s državama članicama utvrditi regulatorne i administrativne prepreke koje otežavaju korištenje svemirskim uslugama EU-a i pružiti tim zemljama potporu za njihovo uklanjanje; i
3. utvrditi vremenske rasporede za svaki relevantni segment tržišta u kojem se propisima ili standardizacijom može omogućiti lakša upotreba sustava Galileo te ih pomno pratiti.

Preporučeni rok provedbe: 2024.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Alex Brenninkmeijer, na sastanku održanom u Luxembourgu 23. ožujka 2021.

Prilozi

Prilog I. – Proračun za svemirske programe EU-a

Galileo i EGNOS
(u milijunima EUR)	Prije 2014.	2014. – 2020.	UKUPNO
Faza razvoja sustava Galileo	1 380		1 380
Faza uvođenja sustava Galileo	2 473	2 825	5 298
Faza upotrebe sustava Galileo		2 940	2 940
Uporaba sustava EGNOS	426	1 514	1 940
Istraživačke aktivnosti u okviru GNSS-a	240	426	666
Agencija za europski GNSS	58	206	265
Ostali administrativni i operativni rashodi	34	79	113
Ostali troškovi	82		82
Ukupno Galileo i EGNOS	4 693	7 990	12 684
Copernicus (dio koji financira EU)
Infrastruktura programa Copernicus	778	3 503	4 281
Usluge programa Copernicus	512	764	1 276
Administrativni rashodi		96	96
Ukupno Copernicus	1 290	4 363	5 653
Ukupno svi svemirski programi	5 983	12 353	18 336

Prilog II. – Ključne mjere u Svemirskoj strategiji za Europu iz 2016.

Ciljevi		Glavne mjere:
1. Povećavanje koristi svemira za društvo i gospodarstvo EU-a
1.1. Poticanje korištenja svemirskim uslugama i podacima	promicati korištenje rješenjima programa Copernicus, EGNOS i Galileo u politikama EU-a u slučajevima u kojima je to opravdano i korisno, uključujući i kratkoročno, s mjerama koje uvode upotrebu Galilea za mobilne telefone te u ključnoj infrastrukturi koja se koristi vremenskom sinkronizacijom.
	olakšati korištenje podacima i informacijama programa Copernicus pojačanim širenjem podataka i uspostavljanjem usluga temeljenih na platformama, promicanjem sučelja s nesvemirskim podacima i uslugama.
	poticati razvoj svemirskih aplikacija s većom uključenosti novih sudionika iz različitih područja.
1.2. Unapređenje svemirskih programa EU-a i ispunjavanje potreba novih korisnika	ostati predana stabilnosti svemirskih programa EU-a i pripremiti nove generacije, na osnovi potreba korisnika, kako bi nastavila pružati najsuvremenije usluge. U tu svrhu Komisija će istražiti alternativne poslovne modele i uzeti u obzir tehnološki napredak.
	raditi na ispunjenju sve većih potreba u vezi s, posebno, klimatskim promjenama, održivim razvojem te sigurnošću i obranom.
2. Poticanje globalno konkurentnog i inovativnog europskog svemirskog sektora
2.1. Potpora istraživanju i inovacijama te razvoju vještina	dodatno poduprijeti aktivnosti svemirskih istraživanja i inovacija, u suradnji s državama članicama i ESA-om, te preispitati svoj strateški pristup poticanju konkurentnosti europskog svemirskog sektora.
	osnažiti upotrebu inovativnih planova nabave kako bi se potaknule inovacije na strani potražnje i istražili novi pristupi poticanju ulaganja privatnog sektora i partnerstava s industrijom.
	zajedno s državama članicama i ESA-om promicati upotrebu zajedničkih tehnoloških planova kako bi osigurala veću komplementarnost s projektima istraživanja i razvoja.
	uključiti promatranje svemira/Zemlje u nacrt za sektorsku suradnju u pogledu vještina i tako uzeti u obzir nove zahtjeve u tom sektoru.
2.2. Poticanje poduzetništva i novih poslovnih prilika	pojačati potporu za poduzetnike u području svemira programima financiranja EU-a radi olakšavanja daljnjeg financiranja ulaganja u svemirski sektor.
	uključiti se u dijalog s EIB-om i EIF-om o potpori ulaganju u svemirski sektor kao dio sveukupnog Plana ulaganja za Europu.
	podupirati novoosnovana poduzeća, što uključuje i istraživanje sinergija s nadolazećim Fondom fondova, te olakšati nastanak svemirskih centara i klastera diljem Europe.

Prilog III. – Regulatorne mjere kojima se olakšava prihvaćanje usluga sustava Galileo

Uredba	Područje
Direktiva (EU) 2019/520 od 19. ožujka 2019. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine i olakšavanju prekogranične razmjene informacija o neplaćanju cestarina u Uniji	Cestovni promet
Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/320 оd 12. prosinca 2018. o dopuni Direktive 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu primjene bitnih zahtjeva iz članka 3. stavka 3. točke (g) te direktive kako bi se osiguralo utvrđivanje lokacije pozivatelja u komunikacijama prema hitnim službama s mobilnih uređaja	Određivanje položaja osoba u hitnim slučajevima
Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/799 оd 18. ožujka 2016. o provedbi Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za izradu, ispitivanje, ugradnju, rad i popravak tahografa i njihovih sastavnih dijelova	Određivanje položaja vozila mase veće od 3,5 tona (u teretnom prijevozu) i koja prevoze više od devet osoba uključujući vozača (u putničkom prijevozu)
Uredba (EU) 2015/758 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava eCall ugrađenog u vozilo koji se temelji na službi 112 te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ	Pomoć u hitnim slučajevima za automobile i laka gospodarska vozila

Pokrate i skraćeni nazivi

C3S: usluga praćenja klimatskih promjena u okviru programa Copernicus

CAMS: usluga praćenja stanja atmosfere u okviru programa Copernicus

CEMS: krizne usluge u okviru programa Copernicus

CLMS: usluge praćenja stanja kopna u okviru programa Copernicus

CMEMS: usluge praćenja morskog okoliša u okviru programa Copernicus

CollGS: kolaborativni zemaljski segment

CORINE: program EU-a za koordinaciju informacija o okolišu

COSME: program EU-a za mala i srednja poduzeća

DIAS: usluge pristupa podatcima i informacijama

ECMWF: Europski centar za srednjoročne prognoze vremena

EGNOS: europski geostacionarni navigacijski sustav

EIB: Europska investicijska banka

EIF: Europski investicijski fond

ESA: Europska svemirska agencija

EUMETSAT: Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita

EUSPA: Agencija Europske unije za svemirski program

GIS: geografski informacijski sustav

GLMS: globalna usluga praćenja stanja kopna u okviru programa Copernicus

GNSS: globalni navigacijski satelitski sustav

GSA: Agencija za europski GNSS

JRC: Zajednički istraživački centar

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

Pojmovnik

Copernicus: program EU-a za promatranje i praćenje Zemlje, u okviru kojeg se prikupljaju i obrađuju podatci sa satelita i zemaljskih senzora radi pružanja informacija o okolišu i sigurnosti.

Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS): satelitski sustav koji pojačava signale GPS-a i čini ih prikladnima za aplikacije koje su ključne za sigurnost, primjerice u zrakoplovstvu.

Galileo: europski globalni satelitski navigacijski sustav.

Sentinel (sateliti): flota satelita koji promatranjem Zemlje prikupljaju podatke u okviru programa Copernicus.

Temeljni korisnik programa Copernicus: u smislu Uredbe o programu Copernicus, institucija ili tijelo EU-a ili europsko, nacionalno, regionalno ili lokalno tijelo kojem je povjereno definiranje, provedba, izvršenje ili praćenje određene javne usluge ili politike.

Zemaljski segment: svi zemaljski elementi sustava svemirske letjelice koji služe za upravljanje letjelicom i prenošenje podataka.

Odgovori Agencije za europski GNSS

Sažetak

Najčešći odgovor na stavke od V. do X.

Agencija za europski GNSS (GSA) značajno je doprinijela korištenju sustavom Galileo uspostavljanjem čvrste baze znanja o tržištu i korisnicima, osmišljavanjem i provedbom planova za korištenje sa zajednicama korisnika i poticanjem razvoja korisničkih tehnologija i aplikacija. Galileo je dosegnuo gotovo dvije milijarde korisnika do kraja 2020. GSA se slaže s time da se uz pomoć tržišta sustava Galileo i aktivnosti korištenja trebaju osigurati nastavak korištenja sustavom Galileo, dovršenje korištenja na tržištima sa sporijim ciklusima, ali i za diferencijatore. Agencija GSA postat će EUSPA i proširit će svoju ulogu u tržišnom razvoju programa Copernicus, uz istodobno poticanje sinergija sa sustavom Galileo.

GSA potvrđuje da ne postoji zajednički konceptualni i statistički okvir za procjenu koristi od svemirskih usluga u EU-u. Stoga je Agencija GSA razvila metodologiju u području GNSS-a. GSA potvrđuje da takva metodologija ima nedostataka povezanih s dostupnošću statističkih informacija na nacionalnoj razini, ali smatra da je ona i dalje pouzdana. Uspostavljanje EUSPA-e potaknut će bolje metodološko usklađivanje aktivnosti praćenja tržišta i procjena koristi za sve sastavnice svemirskog programa.

Opažanje 29

GSA pozdravlja opažanje Europskog revizorskog suda o strategiji razvoja tržišta koja je uistinu doprinijela trenutačnom značajnom korištenju sustavom Galileo.

Agencija GSA potvrđuje usredotočenost na Europu, što je u skladu s njezinim mandatom, no želi istaknuti da se mnogim njezinim aktivnostima pristupalo na međunarodnoj dimenziji. Agencija GSA radila je s dionicima iz cijelog svijeta, primjerice s proizvođačima čipova, proizvođačima automobila, zračnim prijevoznicima, neovisno o tome jesu li smješteni u Europi ili izvan nje.

Opažanje 37

Važno je napomenuti da države članice nisu obvezne uskladiti svoje nacionalne strategije s GSA-om.

Opažanje 44

Agencija GSA svjesna je činjenice da ne postoji zajednički konceptualni i statistički okvir za procjenu koristi od svemirskih usluga u EU-u. Stoga je u bliskoj suradnji s Europskom komisijom razvila metodologiju u području GNSS-a.

Opažanje 47

Uzimajući u obzir sustav Galileo i nakon razmjena s Europskim revizorskim sudom ažuriran je pristup procjeni bruto dodane vrijednosti (BDV) te je sada, prema mišljenju GSA-a, usklađeniji s konceptualnim okvirom za izračun bruto domaćeg proizvoda (BDP) u EU-u. Prije razmjene s Europskim revizorskim sudom, Agencija GSA razvila je poseban pristup izračunu ove vrste koristi kako bi se pokušao riješiti problem nepostojanja nacionalne kategorije za primijenjeni GNSS.

Opažanje 48

Uzimajući u obzir sustav Galileo, Agencija GSA odredila je novčanu vrijednost društvenih koristi kao što su smanjenje emisija, vrijeme koje vozači uštede u prometnim gužvama zahvaljujući navigacijskim sustavima ili broj spašenih života, u skladu s pravilima Komisije o procjeni učinka i uvijek uz pomoć najpouzdanijeg izvora monetizacije. Kao rezultat toga, unatoč pojedinim nedostatcima, agencija GSA misli da je procjena koristi i dalje pouzdana i iscrpna te da su dobivene procjene u skladu s onima iz sličnih sustava GNSS-a.

Opažanje 56

Agencija GSA ističe da se kod prijamnika i opreme prednost daje navigacijskim signalima, obično na temelju optimalne geometrije satelita.

Zaključak 90

Uzimajući u obzir sustav Galileo, Agencija GSA usvojila je strategiju tržišnog razvoja kako je opisana u stavku 29. izvješća Europskog revizorskog suda.

Zaključak 93

Pogledajte odgovor agencije GSA na stavak 37.

Zaključak 94

Pogledajte odgovor agencije GSA na stavak 44.

Zaključak 95

Pogledajte odgovor agencije GSA na stavak 48.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član Suda Alex Brenninkmeijer i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodio član Suda Mihails Kozlovs, a podršku su mu pružali voditeljica njegova ureda Edite Dzalbe, ataše u uredu Laura Graudina, rukovoditelj John Sweeney, voditelj radnog zadatka Sven Kölling te revizori Agnieszka Plebanowicz, Maria-Isabel Quintela i Aleksandar Latinov.

Bilješke

¹ Pravila za EGNOS i Galileo utvrđena su u Uredbi (EU) br. 1285/2013 od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju, SL L 347, 20.12.2013., str. 1.

² Program Copernicus uspostavljen je Uredbom (EU) br. 377/2014 od 3. travnja 2014., SL L 122, 24.4.2014., str. 44., na temelju prethodne inicijative EU-a za praćenje Zemlje GMES uspostavljene Uredbom (EU) br. 911/2010 od 22. rujna 2010., SL L 276, 20.10.2010., str. 1.

³ Za više pojedinosti vidjeti Prilog I.

⁴ Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU, COM/2018/447 final, 6.6.2018.

⁵ Vidjeti članak 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članak 4. stavak 1. Uredbe (EU) br. 377/2014.

⁶ Vidjeti, na primjer, OECD (2007.), „The Space Economy at a Glance 2007”, OECD Publishing.

⁷ Članak 189. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SL C 326, 26.10.2012., str. 47.

⁸ Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 26. listopada 2016.: Svemirska strategija za Europu; COM(2016) 705 final.

⁹ Europski parlament, Rezolucija od 8. lipnja 2016. o razvoju svemirskoga tržišta (2016/2731(RSP) i Rezolucija od 12. rujna 2017. o svemirskoj strategiji za Europu (2016/2325(INI)).

¹⁰ Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ, SL L 347, 20.12.2013., str. 104.

¹¹ Države članice ESA-e čine Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Luksemburg, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Finska i Švedska te, kao države izvan EU-a, Norveška, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina. Latvija i Slovenija pridružene su članice.

¹² Članak 15. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članak 10. Uredbe (EU) br. 377/2014.

¹³ Članak 3. stavak 9. Uredbe (EU) br. 377/2014.

¹⁴ Europsko udruženje poduzeća za daljinsko istraživanje, usluge sustava Galileo, Mreža europskih regija koje se služe svemirskim tehnologijama.

¹⁵ Vidjeti COM(2016) 705 final, str. 3.

¹⁶ Popis ključnih mjera predviđenih Svemirskom strategijom iz 2016. nalazi se u Prilogu II.

¹⁷ Članak 27. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članak 12 stavak 2. Uredbe (EU) br. 377/2014.

¹⁸ „Copernicus User Uptake Engaging with public authorities, the private sector and civil society”.

¹⁹ „Fostering the uptake of Copernicus and space applications”; GU GROW (2016.), ažurirano u srpnju 2017.

²⁰ Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ, SL L 347, 20.12.2013., str. 33.

²¹ Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006, SL L 347, 20.12.2013., str. 289.

²² „Copernicus and Earth Observation in Support of EU policies – Part I: Copernicus Uptake in the European Commission”, 2020.

²³ „Copernicus Market report”, 2019., str. 32.

²⁴ Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Irska, Grčka, Francuska, Italija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Finska i Švedska.

²⁵ Belgija, Irska, Austrija i Finska.

²⁶ Vidjeti fusnotu 18.

²⁷ Radni dokument službi Komisije „Impact Assessment accompanying the proposal for a regulation of the European Parliament and of the Council establishing the space programme of the Union and the European Union Agency for the Space Programme and repealing Regulations (EU) No 912/2010, (EU) No 1285/2013, (EU) No 377/2014 and Decision 541/2014/EU”; SWD(2018) 327 final, 6.6.2018., str. 11.

²⁸ Europsko udruženje poduzeća za daljinsko istraživanje, „Industry Survey 2020”.

²⁹ „Plan d’applications satellitaires” (2018.).

³⁰ Strateški plan „Space Economy” (2016.).

³¹ OECD (2012.): „OECD Handbook on Measuring the Space Economy”, OECD Publishing.

³² „Impact Assessment accompanying the proposal for a regulation of the European Parliament and of the Council establishing the space programme of the Union and the European Union Agency for the Space Programme and repealing Regulations (EU) No 912/2010, (EU) No 1285/2013, (EU) No 377/2014 and Decision 541/2014/EU”; SWD(2018) 327 final, 6.6.2018., str. 7.

³³ Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji, SL L 174, 26.6.2013., str. 1.

³⁴ Članci 12. i 34. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članak 4 stavak 3. Uredbe (EU) br. 377/2014. Članak 101. buduće Uredbe o uspostavljanju svemirskog programa EU-a (vidjeti fusnotu 4).

³⁵ Članak 4. stavak 3. točke (c) i (d) Uredbe (EU) br. 377/2014.

³⁶ „Copernicus Market Reports”, 2016. i 2019., str. 8.

³⁷ Vidjeti također tematsko izvješće br. 7/2009 o upravljanju fazom razvoja i provjere programa Galileo.

³⁸ Vidjeti poglavlje 5. (iii.) dvogodišnjih programa rada za Obzor 2020.

³⁹ Belgija, Češka, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Francuska, Italija, Luksemburg, Austrija, Portugal, Rumunjska i Finska. Španjolska, Mađarska i Poljska također razvijaju ili planiraju uspostaviti nacionalne platforme.

⁴⁰ „Operational Implementation Plan – Proposed approach to implement the roadmap and annexes of the Integrated Ground Segment and Big Data Governance Task Force”, 15. lipnja 2016.

⁴¹ Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi”, COM(2016) 178 final od 19.4.2016.

⁴² Vidjeti Prilog III.

⁴³ „Overview of EGNSS downstream standardisation and assessment of gaps and future needs”, 1. veljače 2018.

⁴⁴ „European Radio Navigation Plan”, 9. ožujka 2018.

⁴⁵ Radni dokument službi Komisije – „EGNSS downstream standards development”, SWD(2019) 454, 20.12.2019.

⁴⁶ Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/746 оd 18. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu izmjene jedinstvenih zahtjeva i zahtjeva za plaćanje te provjera, SL L 125, 22.5.2018., str. 1.

⁴⁷ Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU, SL L 156, 19.6.2018., str. 1.

⁴⁸ Tematsko izvješće br. 4/2020 „Primjena novih tehnologija snimanja u praćenju zajedničke poljoprivredne politike: napredak je općenito postojan, iako sporiji kad je riječ o praćenju u područjima klime i okoliša”.

⁴⁹ Kucera, J., Janssens-Maenhout, G., Brink, A., Greidanus, H., Roggeri, P., Strobl, P., Tartaglia, G., Belward A., M. Dowell, Copernicus and Earth observation in support of EU policies - Part I: Copernicus uptake in the European Commission (Copernicus i promatranje Zemlje u svrhu potpore politikama EU-a – I. dio: korištenje uslugama programa Copernicus u Europskoj komisiji), EUR 30030 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2020., ISBN 978-92-76-14559-2, doi:10.2760/024084, JRC118879.

⁵⁰ Radionica za korisnike programa Copernicus: poticanje sinergije u aktivnostima poticanja korištenja uslugama programa Copernicus na europskoj i nacionalnoj razini, 19. lipnja 2019.

⁵¹ https://www.nist.gov/news-events/news/2019/10/economic-benefits-global-positioning-system-us-private-sector-study

⁵² COM(2020) 66 final od 19.2.2020.

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	22.10.2019.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	27.1.2021.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	23.3.2021.
Primitak službenih odgovora Komisije na svim jezicima	16.4.2021.
Primitak službenih odgovora Agencije za europski GNSS na svim jezicima	14.4.2021.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2021.

PDF	ISBN 978-92-847-5927-9	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/066490	QJ-AB-21-007-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-5904-0	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/42305	QJ-AB-21-007-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2021.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 2019. o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU‑a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU‑a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Slika 5.: ikone izrađene u programu Pixel perfect na stranici https://flaticon.com.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.