Potpora iz EFRR-a za konkurentnost malih i srednjih poduzeća: Nedostatci u načinu na koji je potpora osmišljena umanjuju djelotvornost financiranja

Sažetak

I. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) okosnica su gospodarstva EU-a te EU svojim politikama nastoji povećati njihovu konkurentnost. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) doprinosi ostvarenju tog cilja. Povećanje konkurentnosti MSP-ova bio je drugi najveći tematski cilj EFRR-a za programsko razdoblje 2014. – 2020., s proračunom od otprilike 40,3 milijarde eura.

II. Sud je ispitao je li EFRR doprinio povećanju konkurentnosti MSP-ova u razdoblju 2014. –2020. procijenivši način na koji su potrebe MSP-ova obuhvaćene programima EFRR-a te pozivima na podnošenje prijedloga i postupcima odabira kako bi se zajamčilo da MSP-ovi koji su korisnici potpore (u daljnjem tekstu: MSP-ovi korisnici) povećaju svoju konkurentnost. Sud je odabrao programe EFRR-a koji su bili usmjereni na treći tematski cilj, „Jačanje konkurentnosti MSP-ova”, u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Portugalu. Uzorak Suda obuhvaćao je ukupno 24 projekta.

III. Tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. od država članica nije se tražilo da mjere u vezi s konkurentnošću MSP-ova utvrđene u programima EFRR-a usklade s nacionalnim/regionalnim strategijama.

IV. Do kraja 2019. iz EFRR-a se planirala pružiti izravna potpora za 0,8 milijuna MSP-ova od njih ukupno gotovo 25 milijuna u EU-u (3,3 %). Revizija koju je proveo Sud pokazala je da su države članice primijenile različite pristupe financiranju u okviru svojih nacionalnih ili regionalnih programa EFRR-a. Nekoliko država članica bilo je usmjereno na financiranje velikog broja MSP-ova umjesto na ključne čimbenike koji ograničavaju konkurentnost MSP-ova. To je pak često vodilo do provedbe manjih projekata u okviru kojih nije ostvarena kritična masa financiranja potrebna za postizanje stvarnog napretka u pogledu konkurentnosti MSP-ova.

V. Cjelokupno gledajući, Sud je zaključio da je u četirima državama članicama obuhvaćenima ovom revizijom potporom iz EFRR-a u razdoblju 2014. – 2020. povećana spremnost MSP-ova na ulaganja. Međutim, Sud je zaključio da je njezina djelotvornost u povećanju konkurentnosti MSP-ova umanjena nedostatcima u pristupu financiranju koji su primijenila upravljačka tijela u državama članicama. Konkretno, Sud je utvrdio sljedeće:

• U većini programa u okviru EFRR-a pozivima na podnošenje prijedloga nije pružen odgovor na sve relevantne prepreke konkurentnosti s kojima se susreću MSP-ovi korisnici. Umjesto toga, njima su jednostavno sufinancirana specifična produktivna ulaganja kao što je kupnja novih strojeva. Slijedom toga, u mnogim slučajevima projekti u okviru EFRR-a nisu doveli do dokazivog povećanja konkurentnosti MSP-ova kad je riječ o njihovu poslovanju i položaju na tržištu, stupnju internacionalizacije, financijskoj situaciji ili kapacitetu za inovacije.
• Projekti u okviru EFRR-a financirali su se uglavnom na temelju nekonkurentnih poziva i postupaka odabira u kojima je svaka prijava koja je ispunjava minimalne kriterije odabira bila prihvaćena za financiranje.
• Financijska sredstva iz EFRR-a pružala su se u obliku bespovratnih sredstava, a ne u obliku financijskih instrumenata, tj. povratnih oblika potpore kao što su zajmovi, jamstva ili vlasnički kapital. Međutim, nijedan od MSP-ova obuhvaćenih revizijom nije naveo poteškoće u pristupu financiranju kao ključni čimbenik kojim se ograničava konkurentnost. Upotreba povratnih oblika potpore omogućila bi da se iz tog fonda pruži potpora većem broju poduzeća.

VI. Iako su neki MSP-ovi korisnici iz uzorka Suda uspjeli povećati svoju konkurentnost zahvaljujući projektima financiranima u okviru EFRR-a, većini njih to nije uspjelo. Nekoliko njih izvršilo bi ista ulaganja čak i bez financijskih sredstava EU-a. U nekim slučajevima financijska sredstva iz EFRR-a negativno su utjecala na gospodarske izglede MSP-ova koji nisu korisnici potpore i koji se natječu na istim tržištima kao i MSP-ovi korisnici. Time je umanjen ukupni učinak potpore EU-a.

VII. Sud iznosi svoje nalaze u kontekstu početka provedbe sljedeće generacije programa EFRR-a za razdoblje 2021. – 2027. te preporučuje Komisiji da pozove države članice na poduzimanje sljedećih koraka i pruži im potporu u tome:

• preispitivanje načina na koji se osmišljavaju pozivi na podnošenje prijedloga u okviru EFRR-a;
• preispitivanje postupaka odabira za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru EFRR-a; i
• davanje prednosti upotrebi povratnih potpora za povećanje konkurentnosti MSP-ova.

To bi Komisiji i državama članicama trebalo pomoći da bolje iskoriste sredstva iz EFRR-a za povećanje konkurentnosti MSP-ova tijekom programskog razdoblja 2021. – 2027.

Uvod

Mala i srednja poduzeća u EU-u

01. Broj poduzeća u skupini država članica EU-28 dosezao je 2018. godine gotovo 25 milijuna. Gotovo sva od njih (99,8 %) svrstavala su se u MSP-ove (mala i srednja poduzeća) te je njih 92,9 % imalo manje od 10 zaposlenika. MSP-ovi posluju u gotovo svim gospodarskim sektorima te u vrlo raznolikim lokalnim i nacionalnim okruženjima. Mogu imati oblik inovativnih start-up poduzeća ili tradicionalnih poduzeća. Isto tako, mogu imati različite strukture vlasništva (vidjeti okvir 1.).

02. MSP-ovi su važan izvor radnih mjesta i gospodarskog rasta jer zapošljavaju 63 % radne snage EU-a i donose 52 % dodane vrijednosti u EU-u (vidjeti tablicu 1.). Broj MSP-ova razlikovao se 2018. ovisno o državi članici, pri čemu se najveći broj MSP-ova bilježio u Italiji (3,7 milijuna), a najmanji na Malti (31 700).

U politikama EU-a u području MSP-ova naglasak se stavlja na konkurentnost

03. U skladu s načelom supsidijarnosti¹ države članice i Komisija dijele odgovornost za potporu MSP-ovima. Ta se politika EU-a temelji na članku 173. UFEU-a², čiji je cilj povećati konkurentnost MSP-ova s pomoću inicijativa za poboljšanje poslovnog okruženja, kao i povećati produktivnost industrijske baze koja ima potencijal za natjecanje na globalnoj razini uz istodobno jamčenje otvaranja radnih mjesta i učinkovitosti resursa. Države članice snose primarnu odgovornost za provedbu politika povezanih s MSP-ovima. Komisija pruža potporu MSP-ovima s pomoću regulatornih inicijativa, financijskih sredstava EU-a, aktivnosti informiranja te razmjene primjera dobre prakse.

04. Glavni strateški okvir za politiku EU-a u području potpore MSP-ovima u razdoblju 2014. – 2020. čini „Akt o malom poduzetništvu za Europu”³, čiji je cilj poboljšati poslovno okruženje u kojem djeluju MSP-ovi. Taj je okvir proširen na sljedeće načine:

• inicijativom za novoosnovana (tj. start-up) i rastuća poduzeća⁴ iz 2016.
• strategijom za MSP-ove⁵ iz 2020. kojom je stavljen veći naglasak na pružanje pomoći MSP-ovima u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

05. Naposljetku, MSP-ovi se uzimaju u obzir i u okviru sveobuhvatnih politika kao što su industrijska politika EU-a⁶, strategija Europa 2020.⁷ i, u novije vrijeme, europski zeleni plan⁸.

MSP-ovi gube na konkurentnosti u usporedbi s velikim poduzećima

06. Komisija opisuje konkurentnost određenog poduzeća kao sposobnost stjecanja prednosti na tržištu smanjenjem troškova, povećanjem produktivnosti, poboljšanjem, diferenciranjem i uvođenjem inovacija u području kvalitete proizvoda/usluga te poboljšanjem marketinga i brendiranja⁹.

07. Glavni pokazatelj kojim se mjeri konkurentnost određenog poduzeća njegova je produktivnost. Usto postoje i drugi načini na koje se može procijeniti konkurentnost¹⁰:

• prijašnja ili trenutačna konkurentnost može se mjeriti na temelju profitabilnosti poduzeća, njegova tržišnog udjela, uključujući izvoz, njegove sposobnosti opstanka i njegova rasta;
• u drugim pokazateljima odražava se dinamična priroda tržišta te se njima obuhvaća potencijal za buduću konkurentnost, uglavnom u vezi s kapacitetom određenog poduzeća u području istraživanja, razvoja i inovacija.

08. Statistički podaci Eurostata za EU u cjelini za razdoblje 2011. – 2018.¹¹ pokazuju da se konkurentnost MSP-ova (tj. MSP-ova s manje od 250 zaposlenika) znatno smanjila u usporedbi s velikim poduzećima. Taj je trend vidljiv iz triju ključnih pokazatelja:

• MSP-ovi su zabilježili osam puta manje povećanje prometa nego velika poduzeća, što je dovelo do znatnog smanjenja njihova tržišnog udjela (vidjeti sliku 1.);

• gotovo sva nova radna mjesta otvorena su u velikim poduzećima, čime se udio MSP-ova u ukupnom broju zaposlenih smanjio sa 67 % na 63 % (vidjeti sliku 2.);

• dodana vrijednost, u kojoj se odražavaju prihodi od poslovanja, porasla je za 11 % u velikim poduzećima, dok je u slučaju MSP-ova stagnirala. Slijedom toga, na MSP-ove je 2018. otpadalo 52 % dodane vrijednosti u usporedbi s 58 % 2011. godine (vidjeti sliku 3.).

09. Nadalje, mali broj europskih MSP-ova poslovao je 2018. na međunarodnoj razini, pri čemu je 2,7 % njih izvozilo izvan EU-a, a 4,9 % izvozilo u druge države članice. Za usporedbu, 59 % velikih poduzeća izvozilo je izvan EU-a i 58 % u druge države članice¹².

Financijska sredstva EU-a za MSP-ove

EFRR jedan je od najvećih izvora financijskih sredstava EU-a za MSP-ove, sa specifičnim tematskim ciljem u vezi s konkurentnošću

10. Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi i posebno Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) ubrajaju se među najveće programe EU-a u okviru kojih se pruža financijska potpora MSP-ovima. Tijekom razdoblja 2014. – 2020. u okviru programa financiranih iz EFRR-a dodijeljene su 54,4 milijarde eura za mjere povezane s MSP-ovima, i to u okviru posebnih prioriteta koji se nazivaju „tematskim ciljevima” (TC).

11. Većina tematskih ciljeva EFRR-a za razdoblje 2014. – 2020. može izravno ili neizravno doprinijeti povećanju konkurentnosti MSP-ova. Treći tematski cilj, „Jačanje konkurentnosti MSP-ova”, drugi je najveći tematski cilj u smislu iznosa sredstava dodijeljenih iz EFRR-a, i to u visini od 40,3 milijarde eura od ukupno 201,5 milijardi eura iz proračuna EU-a prema stanju u lipnju 2021. (vidjeti sliku 4.).

12. U Prilogu I. sažeto su prikazane različite vrste mjera financiranja MSP-ova u okviru EFRR-a po oznakama intervencije u odnosu na nekoliko tematskih ciljeva. U okviru trećeg tematskog cilja u prvom se redu pruža potpora za razvoj potencijala MSP-ova za konkurentnost te se njime uzimaju u obzir sljedeći prioriteti ulaganja:

• promicanje poduzetništva;
• razvoj novih poslovnih modela, posebno s obzirom na internacionalizaciju;
• potpora naprednim kapacitetima za razvoj proizvoda i usluga;
• potpora kapacitetima MSP-ova za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima te za sudjelovanje u inovacijskim procesima.

13. Cjelokupno gledajući, tri četvrtine financijskih sredstava iz EFRR-a za MSP-ove (75 %) namijenjene su njihovoj izravnoj potpori.

14. Financijska sredstva izdvojena su i na razini Grupe EIB-a, kao i u okviru sljedećih programa: COSME (Konkurentnost MSP-ova)¹³, Obzor 2020. (istraživanje i inovacije)¹⁴ i Kreativna Europa (kultura)¹⁵.

U odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 MSP-ovima su stavljena na raspolaganje dodatna financijska sredstva EU-a

15. EU je 2020. donio uredbe o inicijativama CRII/CRII+¹⁶ kako bi se preostala sredstva za razdoblje 2014. – 2020. mogla iskoristiti na fleksibilniji način za ublažavanje gospodarskog učinka pandemije bolesti COVID-19. Tim su inicijativama ujedno uvedeni fleksibilni mehanizmi kojima se državama članicama omogućuje da lakše troše sredstva EU-a. Najvažnije promjene u tom pogledu uvedene do listopada 2021. bile su sljedeće:

• povećanje iznosa sredstava iz EFRR-a za generička produktivna ulaganja dodjelom dodatnih 5,8 milijardi eura, tj. 38 % više od iznosa planiranih 2019.;
• prijenos iznosa od 1,6 milijardi eura (otprilike 5 %) iz EFRR-a na razvijenije regije¹⁷; i
• stavljanje naglaska na potporu obrtnom kapitalu i pružanje pomoći MSP-ovima koji su se našli u poteškoćama.

16. U prosincu 2020. Vijeće i Europski parlament usvojili su Komisijin prijedlog inicijative „Next Generation EU” (NGEU)¹⁸, koja obuhvaća instrument REACT-EU. Cilj je tog instrumenta pokriti potencijalni manjak financijskih sredstava tijekom 2021. i 2022. do donošenja programa za razdoblje 2021. – 2027. U listopadu 2021. za konkurentnost MSP-ova i razvoj njihova poslovanja dodijeljeno je 6,6 milijardi eura iz EFRR-a (ili 19 % ukupnog proračuna instrumenta REACT-EU¹⁹). Sud trenutačno obavlja reviziju neposrednog odgovora Komisije na pandemiju bolesti COVID-19 u okviru inicijativa CRII, CRII+ i REACT-EU²⁰.

17. U programskom razdoblju 2021. – 2027. EU će nastaviti financirati mjere za jačanje konkurentnosti MSP-ova:

• iz EFRR-a²¹ će se pružati potpora za konkurentnost MSP-ova u okviru istog cilja politike kojim su obuhvaćeni i istraživanje, razvoj i inovacije, informacijske i komunikacijske tehnologije te razvoj vještina;
• do listopada 2021. u okviru inicijative REACT-EU iz EFRR-a je dodijeljeno dodatnih 6,6 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020. namijenjenih financiranju poduzeća po cijenama iz 2020.;
• u okviru programa Obzor Europa za inovacije u MSP-ovima posebno je izdvojen iznos od 7,1 milijarde eura²², a programom InvestEU financirat će se poslovna ulaganja za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;
• potpora MSP-ovima pružat će se i u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost²³. Predmetna financijska sredstva potrebno je dodijeliti do 2023. i potrošiti do 2026. godine.

Opseg revizije i revizijski pristup

18. Sud je u okviru ove revizije ispitao ulogu EFRR-a u pružanju doprinosa povećanju konkurentnosti MSP-ova u programskom razdoblju 2014. – 2020. Sud je posebno procijenio sljedeće:

• jesu li upravljačka tijela država članica primijenila slične pristupe pri osmišljavanju mjera za povećanje konkurentnosti MSP-ova u okviru svojih nacionalnih i regionalnih programa EFRR-a kad je riječ o usmjeravanju sredstava u okviru trećeg tematskog cilja i dostizanju opće ciljne vrijednosti broja obuhvaćenih MSP-ova;
• je li potpora iz EFRR-a doprinijela povećanju njihove konkurentnosti;
• je li u četirima državama članicama obuhvaćenima revizijom pristupom financiranju u okviru programa EFRR-a pružen odgovor na potrebe MSP-ova; te
• jesu li u okviru programa EFRR-a organizirani pozivi na podnošenje prijedloga i postupci odabira te jesu li sredstva isplaćena na način kojim je ostvaren najveći mogući učinak potrošnje sredstava iz EFRR-a za konkurentnost MSP-ova.

19. Revizija koju je Sud proveo bila je usmjerena na razdoblje 2014. – 2020., konkretnije na razdoblje do kraja 2019. godine:

• Sud je odabrao programe EFRR-a koji su bili usmjereni na treći tematski cilj, „Jačanje konkurentnosti MSP-ova”, u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Portugalu. Riječ je o četirima državama članicama s najvećim apsolutnim iznosom planiranim u okviru trećeg tematskog cilja (vidjeti sliku 5.). Sud je za svaku od tih država članica ispitao po dva regionalna operativna programa za razdoblje 2014. – 2020. Za tih osam programa Sud je procijenio 16 poziva na podnošenje prijedloga i postupaka odabira koji odgovaraju trećem tematskom cilju. Sud je za svaku državu članicu ispitao i po jedan nacionalni ili tematski operativni program kako bi procijenio koordinaciju i komplementarnost s regionalnim operativnim programima, osim za Njemačku, koja nema nacionalni program.
• Sud je za svaki regionalni operativni program obavio reviziju triju projekata, tj. ukupnog uzorka od 24 projekata (vidjeti Prilog II.). Od toga se u okviru njih 22 izravno pružala potpora ulaganjima MSP-ova, a u okviru njih dvaju subjektima koji pružaju pomoć MSP-ovima.
• Projekti su odabrani s ciljem pružanja oglednih primjera funkcioniranja poziva na podnošenje prijedloga.

Analizom koju je Sud obavio nisu obuhvaćeni hitni programi uvedeni u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 (vidjeti odlomke 15. i 16.), ali obuhvaćen je pregled izmijenjenih programa. Sud isto tako nije obuhvatio pozive na podnošenje prijedloga i korisnike u području turizma, financijske posrednike i mjere u okviru kojih su se upotrebljavali financijski instrumenti jer je te teme već obuhvatio prethodnim revizijama²⁴.

20. Za 22 projekta u okviru kojih je iz EFRR-a pružena izravna financijska potpora MSP-ovima Sud je ispitao razvoj ukupne konkurentnosti poduzeća nakon završetka projekta. Sud je posebno procijenio njihovo poslovanje i položaj na tržištu, stupanj internacionalizacije²⁵, financijsku situaciju i kapacitet za inovacije. Sud se, kad je to bilo moguće, ujedno služio bazama podataka kako bi usporedio uspješnost MSP-ova korisnika sa sličnim poduzećima (poduzećima sa sličnim prometom i brojem zaposlenika koja se natječu na istim lokalnim i regionalnim tržištima) (vidjeti odlomak 36.).

21. Sud je ispitao dokumente Glavne uprave Komisije za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO) i Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GU GROW).

22. Sud je također ispitao relevantne dokumente koje su upravljačka tijela, MSP-ovi korisnici i treće strane stavili na raspolaganje u četirima državama članicama obuhvaćenima revizijom, analizirao izvješća i procijenio podatke povezane s projektima koje financira EU.

23. Sud je obavio razgovore s tijelima u odabranim državama članicama i poslao im ankete, kao i svakom od 24 korisnika iz uzorka, te se savjetovao s relevantnim sveučilištima i istraživačkim centrima za MSP-ove, poslovnim udruženjima i drugim subjektima na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a.

24. Zbog uvedenih zdravstvenih ograničenja svi su razgovori obavljeni virtualno, uključujući razgovore s MSP-ovima korisnicima, te nije bilo moguće provesti provjere na terenu. Sud stoga nije mogao u potpunosti procijeniti stvarnu sliku sufinanciranih ulaganja. Sud nije mogao provjeriti ni točnost informacija o praćenju koje su Komisiji dostavila nacionalna tijela koja provode programe EFRR-a.

25. S obzirom na gospodarsku važnost MSP-ova za gospodarstvo EU-a i iznose povezane potpore iz EFRR-a, izvješće Suda potencijalno može pružiti korisne informacije koje će Komisiji i državama članicama pomoći da bolje iskoriste financijska sredstva iz EFRR-a namijenjena povećanju konkurentnosti MSP-ova u razdoblju 2021. – 2027.

Opažanja

Države članice ne upotrebljavaju EFRR za povećanje konkurentnosti MSP-ova dovoljno ciljano

26. Sud je ispitao kako su države članice osmislile svoje programe EFRR-a i svoj pristup financiranju u svrhu pružanja potpore mjerama usmjerenima na povećanje konkurentnosti MSP-ova. Sud je posebno ispitao jesu li pristupi država članica financiranju bili usmjereni na područja s najvećim potencijalom rasta, udio MSP-ova koji se planiralo obuhvatiti tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. te iznos financijskih sredstava koji je svaki MSP korisnik mogao očekivati.

Budući da programi nisu morali biti usmjereni na područja s najvećim potencijalom rasta, postoji rizik od toga da se potporom iz EFRR-a ne dosegne kritična masa

27. Za programsko razdoblje 2014. – 2020. Uredbom o EFRR-u od država članica nije se tražilo da utvrde strategije o tome kako na najbolji način pružiti potporu konkurentnosti MSP-ova u okviru trećeg tematskog cilja. Za usporedbu, kad je riječ o financiranju iz EFRR-a u okviru tematskog cilja „istraživanje i inovacije” (prvi tematski cilj) države članice morale su izraditi strategije pametne specijalizacije kao osnovu za utvrđivanje područja s najvećim potencijalom za ostvarivanje konkurentske prednosti i za odgovarajuće osmišljavanje programa.

28. Kad je riječ o trećem tematskom cilju, Komisija je od država članica zatražila samo da dokažu da su njihove mjere u okviru EFRR-a usklađene sa strateškim okvirom Akta o malom poduzetništvu²⁶ kojim se nastoji poboljšati poslovno okruženje MSP-ova. Komisija je poticala države članice da pri dodjeli sredstava za konkurentnost MSP-ova prednost daju područjima utvrđenima u njihovim strategijama pametne specijalizacije. Međutim, budući da nije postojao pravni zahtjev u pogledu usklađivanja mjera u okviru EFRR-a s nacionalnim/regionalnim strategijama za konkurentnost MSP-ova, Komisija je raspolagala tek ograničenim instrumentima za jamčenje usmjeravanja financijskih sredstava iz EFRR-a na područja s najvećim potencijalom rasta.

29. Za programsko razdoblje 2021. – 2027. utvrđeni su uvjeti koji omogućuju provedbu za financiranje MSP-ova u okviru specifičnih ciljeva 1.1. (istraživanje, razvoj i inovacije) i 1.4. (razvoj vještina), no nije utvrđen uvjet koji omogućuje provedbu za slučajeve u kojima se u okviru programa EFRR-a dodjeljuju financijska sredstva za specifični cilj 1.3. (konkurentnost MSP-ova²⁷).

30. U programskom razdoblju 2014. – 2020. države članice primijenile su različite pristupe pri dodjeli potpore iz EFRR-a za konkurentnost MSP-ova u okviru trećeg tematskog cilja. Luksemburg i Nizozemska uopće nisu dodijelili sredstva iz EFRR-a za konkurentnost MSP-ova, dok su druge države članice dodijelile znatan dio svojih sredstava iz EFRR-a. Poljska, Italija i Portugal dodijelili su najveće apsolutne iznose, dok su Portugal, Ujedinjena Kraljevina i Švedska dodijelili najveće udjele sredstava iz EFRR-a (vidjeti sliku 5.).

31. Cilj potpore iz EFRR-a za razdoblje 2014. – 2020. bio je obuhvatiti 3,3 % svih MSP-ova u EU-u do 2023. i 6,1 % nakon preispitivanja i izmjene tog programa 2020. (vidjeti odlomak 33.). Do kraja 2019. iz EFRR-a je izravnu potporu primilo 0,5 milijuna MSP-ova od njih gotovo 25 milijuna u EU-u (1,9 %).

32. U okviru programa EFRR-a koje su izradile države članice također su se primjenjivali različiti pristupi kad je riječ o broju MSP-ova koji se financiraju u okviru trećeg tematskog cilja (vidjeti sliku 6.). Primjerice, u Irskoj se očekivalo da će 2019. financijska sredstva primiti više od 67 000 MSP-ova (ili više od 25 % svih MSP-ova). U apsolutnim vrijednostima Francuska je bila usmjerena na najveći broj poduzeća (gotovo 160 000 MSP-ova). Za usporedbu, druge države članice namjeravale su pružiti potporu za samo nekoliko stotina poduzeća, primjerice Austrija (435 financiranih MSP-ova)²⁸.

33. U okviru programa EFRR-a u prosjeku je osigurano oko 42 000 eura po svakom MSP-u korisniku. Međutim, analiza koju je proveo Sud pokazuje da su postojale znatne razlike među državama članicama u pogledu stvarnog iznosa financijskih sredstava koja je svaki MSP primio, s iznosima od otprilike 392 000 eura po projektu u Austriji do manje od 1 000 eura u Irskoj. Cjelokupno gledajući, 2019. godine šest država članica EU-a u prosjeku je dodijelilo manje od 30 000 eura po projektu (Irska, Francuska, Danska, Švedska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina). Projekti s tako niskim iznosom financiranja izloženi su riziku da se ne postigne kritična masa potrebna za postizanje stvarnog učinka na konkurentnost MSP-ova.

34. Provedba programa EFRR-a bila je 2019. već poprilično odmakla te je više od polovice ciljanih MSP-ova već primilo potporu (vidjeti Prilog III.). Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 dovelo je do izmjene povezanih programa kako bi se MSP-ovima pružila potpora tijekom pandemije (vidjeti također odlomke 15. i 16.). Stoga su ciljne vrijednosti povećane te se broj MSP-ova kojima je namijenjena potpora gotovo udvostručio (s oko 800 000 MSP-ova 2019. na 1,5 milijuna MSP-ova 2020.). Na to je posebno utjecala Italija, čiji je cilj bio pružiti potporu šest puta većem broju MSP-ova, što je značilo povećanje broja poduzeća koja će primiti potporu za više od pola milijuna. Pet dodatnih država članica također je više nego udvostručilo svoje ciljne vrijednosti. U vrijeme obavljanja revizije Sud još nije bio u mogućnosti procijeniti jesu li izmijenjene ciljne vrijednosti realistične i hoće li te države članice imati kapacitete za pružanje djelotvorne potpore takvom povećanom broju MSP-ova.

Potporom iz EFRR-a nije se znatno povećala konkurentnost MSP-ova koji su primili tu potporu

35. Sud je ispitao uzorak od 22 projekta koji uključuju izravnu financijsku potporu iz EFRR-a za MSP-ove kako bi utvrdio kako se nakon dovršetka projekta razvila njihova trenutačna i potencijalna konkurentnost. Sud je za MSP-ove procijenio sljedeće:

• njihovo poslovanje i položaj na tržištu (porast prodaje, tržišni udio, troškove, profitabilnost, produktivnost rada);
• stupanj internacionalizacije (intenzitet izvoza, udio izvoza, prisutnost na novim stranim tržištima);
• financijsko stanje (financijsku autonomiju, njihov koeficijent tekuće likvidnosti); i
• kapacitet za inovacije (inovacije u području proizvoda ili usluga, aktivnosti istraživanja i razvoja).

Sud je ujedno procijenio je li potpora iz EFRR-a bila usmjerena na čimbenike konkurentnosti na sveobuhvatan način kako bi MSP-ovi bili spremni za budućnost.

36. Kad je to bilo moguće, Sud je usporedio gospodarsku i financijsku uspješnost MSP-ova korisnika s referentnim vrijednostima za relevantni sektor i s rezultatima sličnih poduzeća (u pogledu prometa i zaposlenika) koja se natječu na istom regionalnom ili nacionalnom tržištu. Sud se za tu analizu služio europskim i nacionalnim statističkim podatcima i komercijalnim bazama podataka (vidjeti Prilog IV. za više pojedinosti o pokazateljima).

Neki od MSP-ova obuhvaćenih ispitivanjem ostvarili su korist od potpore iz EFRR-a, ali većina njih nije

37. Potporom iz EFRR-a potaknuta su ulaganja u MSP-ove korisnike obuhvaćene uzorkom Suda: korisnici su je iskoristili za povećanje svojih proizvodnih kapaciteta kupnjom nove opreme (14 projekata od njih 22) ili povećanjem proizvodnih pogona (6 projekata od njih 22).

38. Većina MSP-ova obuhvaćenih revizijom ostvarila je male postupne promjene u konkurentnosti, ali poboljšanje nije zabilježeno za sve čimbenike konkurentnosti, kao što su izvoz te kapaciteti za istraživanje i razvoj. U okviru 2. opisuje se doprinos projekata u okviru EFRR-a konkurentnosti dvaju MSP-ova korisnika. Oba projekta omogućila su predmetnim MSP-ovima da ostanu na tržištu zahvaljujući postupnim poboljšanjima unatoč intenzivnom tržišnom natjecanju.

39. Cjelokupno gledajući, Sud procjenjuje da je većina ispitanih projekata u najboljem slučaju dovela do postupnog poboljšanja određenih proizvoda, usluga ili procesa u MSP-ovima korisnicima. Iako je potpora iz EFRR-a možda dovela do poboljšanja određenih aspekata, ona nije znatno utjecala na ukupnu konkurentnost MSP-ova. Time se dovodi u pitanje korist potpore iz EFRR-a (vidjeti odlomke 40.–46.).

Profitabilnost je porasla za gotovo polovicu MSP-ova korisnika potpore

40. Financijska sredstva iz EFRR-a doprinijela su povećanju prodaje za 14 MSP-ova od njih 22 iz uzorka, dok je za njih 10 zabilježeno povećanje profitabilnosti. Ostala tri kriterija na temelju kojih je Sud procijenio njihovo poslovanje i položaj na tržištu pokazala su da je došlo do manjih poboljšanja. Četvrtina ih je povećala svoj tržišni udio, dok je otprilike jedna trećina smanjila svoje troškove i/ili povećala produktivnost rada (vidjeti sliku 7.). Većina MSP-ova korisnika s kojima je Sud razgovarao navela je da učinci vanjskih čimbenika (novi proizvodi i robne marke koji se stavljaju na tržište, promjene na tržištu, unutarnji preustroj) često uglavnom nadmašuju učinak projekta.

Neznatno više od jedne trećine analiziranih MSP-ova povećalo je svoje izvozne aktivnosti

41. Nisu svi MSP-ovi usmjereni na izvoz. Prije početka projekta u okviru EFRR-a 17 MSP-ova od njih 22 iz uzorka prodavalo je svoje proizvode uglavnom na lokalnom, regionalnom ili nacionalnom tržištu. Polovica njih izvozila je manje od 10 % svoje prodaje ili uopće nije izvozila.

42. Analiza koju je proveo Sud pokazala je da je 9 MSP-ova korisnika od njih 22 povećalo svoju međunarodnu izloženost nakon primanja potpore iz EFRR-a. Od toga je sedam MSP-ova uspjelo povećati intenzitet izvoza, pet njih povećalo je svoj udio u međunarodnoj prodaji, a četiri njih uspjela su ući na nova strana tržišta (vidjeti sliku 8.).

43. U slučajevima u kojima su se poduzeća nastojala proširiti ili diversificirati provedbom posebnih inicijativa kako bi ušla na nova međunarodna tržišta to nije uvijek povećalo izvoz. Te su inicijative uglavnom obuhvaćale sudjelovanje MSP-ova na sajmovima. Međutim, one nisu nadopunjene strategijom internacionalizacije ili prodora na izvozno tržište, kao ni dubinskom analizom ciljanih tržišta ili osposobljavanjem osoblja u području međunarodne trgovine.

Svoju financijsku situaciju poboljšalo je manje od trećine MSP-ova korisnika

44. Analiza koju je proveo Sud ujedno je pokazala da je osam MSP-ova od njih 22 iz uzorka poboljšalo svoje financijske pokazatelje. Poboljšali su svoju sposobnost ispunjavanja dugoročnih obveza (financijska autonomija), a njih šest ujedno je poboljšalo svoju sposobnost plaćanja kratkoročnih dugova (koeficijent tekuće likvidnosti). U financijskoj situaciji ostalih MSP-ova ili nije bilo znatnih promjena ili se ona pogoršala nakon provedbe projekta (vidjeti sliku 9.).

U okviru gotovo svih projekata nastojale su se ostvariti inovacije proizvoda/usluga, ali u okviru malog broja njih su u potpunosti iskorišteni istraživanje, razvoj i inovacije

45. U 21 projektu od njih 22 uloženo je u inovacije, uglavnom u proizvode ili usluge, ali i u procese. U većini projekata ostvarene su postupne inovacije kupnjom nove opreme koja je omogućila MSP-ovima da unaprijede specifične tehničke značajke svojih postojećih proizvoda. Sud je u devet slučajeva smatrao da projekt u okviru EFRR-a ima potencijala za povećanje konkurentnosti MSP-ova (vidjetisliku 10.). U šest od devet slučajeva MSP-ovi su razvili proizvode koji još nisu postojali na tržištu na kojem su ti MSP-ovi poslovali (među kojima jedan ima registrirani patent za zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva).

46. Tri projekta u okviru EFRR-a ujedno su imala pozitivan učinak na dugoročni kapacitet MSP-a korisnika za istraživanje i razvoj (vidjeti sliku 10.). U preostalih 19 projekata taj ključni čimbenik nije uzet u obzir, čime je ograničena konkurentnost MSP-ova. Sud je također utvrdio da velika većina MSP-ova iz uzorka nije surađivala s drugim subjektima kad je riječ o području istraživanja, razvoja i inovacija (vidjeti odlomak 62.).

Potpora iz EFRR-a dovela je u nizu slučajeva do „učinka preseljenja”

47. Cilj je pravila EU-a o državnim potporama ograničiti narušavanje tržišnog natjecanja i sve negativne učinke javnih intervencija²⁹. Zahvaljujući potpori iz EFRR-a za jačanje konkurentnosti MSP-ova odabrani skup poduzeća ima prednost koju odobravaju javna tijela koristeći se državnim sredstvima. Međutim, potpora iz EFRR-a može biti izuzeta od pravila o državnim potporama ako nadležna tijela smatraju da se njome ne narušava tržišno natjecanje³⁰.

48. Sud je utvrdio pet slučajeva u kojima je potpora iz EFRR-a eventualno mogla negativno utjecati na gospodarske izglede MSP-ova koji nisu korisnici potpore i koji se natječu na istim tržištima, a time i u dvama posebnim slučajevima na ukupnu konkurentnost MSP-ova (vidjeti okvir 3.). Taj je fenomen poznat kao „učinak preseljenja”, a rizik je posebno visok u slučajevima u kojima je potpora usmjerena na MSP-ove koji uglavnom djeluju na lokalnim i/ili regionalnim tržištima.

Pružanjem potpore samostalnim projektima ograničava se mogući učinak EFRR-a

49. Sud je procijenio je li pristupom financiranju u okviru programa EFRR-a u četirima državama članicama obuhvaćenima revizijom pružen odgovor na potrebe MSP-ova i je li taj pristup doprinio povećanju njihove konkurentnosti.

Većina potpore iz EFRR-a izdvojena je za samostalne projekte, pri čemu nisu uzeti u obzir ključni čimbenici koji ograničavaju konkurentnost MSP-ova

50. Cjelokupno gledajući, za programsko razdoblje 2014. – 2020. i za nekoliko tematskih ciljeva zajedno izdvojeno je 40,6 milijardi eura (75 % ukupnih sredstava iz EFRR-a) u svrhu potpore MSP-ovima u okviru samostalnih projekata usmjerenih na pojedinačne MSP-ove (vidjeti Prilog I.). Analiza uzorka od 11 programa EFRR-a, 24 projekta koji su primili potporu iz EFRR-a u okviru trećeg tematskog cilja i 16 povezanih poziva na podnošenje prijedloga (vidjeti također odlomak 63.) pokazuje da su ti projekti imali tek ograničene učinke prelijevanja. To znači da se koristi od potpore iz EFRR-a za pojedinačne MSP-ove obuhvaćene ispitivanjem nisu proširile na MSP-ove koji ne primaju nikakvu izravnu financijsku potporu.

51. Sud je od MSP-ova iz uzorka ujedno zatražio da navedu glavne čimbenike koji ih sprečavaju u povećanju njihove konkurentnosti (vidjeti sliku 11.). Većina MSP-ova iz uzorka Suda odgovorila je da je postojalo nekoliko prepreka. Najčešće su se navodile poteškoće u pronalaženju kvalificirane radne snage, regulatorne prepreke i administrativno opterećenje. U tim se rezultatima ogledaju rezultati drugih nedavnih studija Komisije, ESB-a i EIB-a³¹.

52. Međutim, Sud je za svih osam regionalnih programa EFRR-a obuhvaćenih ispitivanjem utvrdio da su projekti obično bili usmjereni na određeni čimbenik konkurentnosti i da pritom nisu uzete u obzir potrebe poduzeća u širem smislu. To vodi do rizika od umanjivanja djelotvornosti potpore iz EFRR-a.

53. Većina projekata iz uzorka Suda bila je usmjerena na nabavu novih strojeva za proizvodnju ili tehnološki naprednije opreme. To je korisnicima omogućilo da povećaju proizvodne kapacitete i izrađuju proizvode koji su bolje kvalitete i nude naprednije mogućnosti. Međutim, u okviru nekih projekata nisu u dovoljnoj mjeri uzete u obzir ključne potrebe kad je riječ o jamčenju djelotvornosti projekata te su u nekim slučajevima MSP-ovi u konačnici uložili znatne resurse bez povećanja svoje ukupne konkurentnosti (vidjeti primjer u okviru 4.).

54. Analiza koju je proveo Sud ujedno je pokazala da ni u jednom od projekata obuhvaćenih revizijom nije uzeto u obzir pitanje pristupa kvalificiranoj radnoj snazi (koji je, prema navodima MSP-ova iz uzorka Suda, bio glavni čimbenik koji je ograničavao njihovu konkurentnost). Na primjer, nijedan projekt nije obuhvaćao kombiniranje potpore za ulaganja s razvojem vještina dostupnih u poduzeću. Iako se za potonje aktivnosti u pravilu pruža potpora iz ESF-a, Sud je utvrdio da je samo u okviru dvaju poziva na podnošenje prijedloga postojala mogućnost kombiniranja potpore iz EFRR-a i ESF-a u istom projektu.

55. Sud je također ispitao jesu li upravljačka tijela proaktivno radila na pronalasku najboljeg načina utvrđivanja potreba MSP-ova i pružanja odgovora na njih kako bi se povećala njihova konkurentnost. Analiza koju je proveo Sud upućuje na to da se u okviru većine ispitanih poziva na podnošenje prijedloga mogao primijeniti sveobuhvatniji pristup, čime se odjednom moglo ukloniti nekoliko prepreka konkurentnosti MSP-ova. Na primjer, u većini se poziva od MSP-ova zahtijevalo da u svoju projektnu prijavu uključe poslovni plan u kojem se utvrđuju njihove posebne potrebe i izazovi.

56. Međutim, Sud je utvrdio da većina upravljačkih tijela nije upotrijebila te poslovne planove kako bi predložila paket financijske i nefinancijske potpore. Umjesto toga, upravljačka tijela upotrijebila su planove uglavnom za procjenu relevantnosti predloženog ulaganja.

57. U okviru većine poziva nije bilo moguće istodobno podnijeti projektne prijedloge koji se odnose na različite sastavnice konkurentnosti MSP-ova (npr. istraživanje, razvoj i inovacije, proizvodne inovacije, kvalifikacije i internacionalizacija). Samo su tri poziva od njih 14 obuhvaćenih ispitivanjem bila usmjerena na pružanje odgovora na različite čimbenike (vidjeti primjer u okviru 5.). To je značilo da su se MSP-ovi morali prijaviti na različite zasebne pozive ako su htjeli pružiti odgovor na niz čimbenika koji ograničavaju njihovu konkurentnost.

58. Upravljačka tijela nisu pokušala osmisliti pozive na podnošenje prijedloga u kojima bi se kombinirala financijska i nefinancijska potpora, uz jednu iznimku (vidjeti okvir 6.).

Ograničena usmjerenost na inovacijske i istraživačke kapacitete MSP-ova

Neambiciozne ciljne vrijednosti u pogledu financiranja iz EFRR-a za proizvode koji su novost u ponudi poduzeća ili na tržištu

59. Ciljna vrijednost za EFRR bila je do 2020. pružiti potporu za 23 153 poduzeća u uvođenju proizvoda koji su novost u njihovoj ponudi³² i do 2023. pružiti potporu za 8 209 poduzeća u uvođenju proizvoda koji su novost na tržištu³³. To znači da tek otprilike 2 % MSP-ova korisnika treba primiti sredstva iz EFRR-a za razdoblje 2014. – 2020.

60. Većina poziva na podnošenje prijedloga koje je Sud ispitao pomogla je MSP-ovima da razviju proizvode, usluge ili procese koji su bili inovativni za njih (vidjeti odlomak 45.). Međutim, MSP-ovi se njima nisu djelotvorno poticali na uvođenje proizvoda koji su novost na tržištu, unaprjeđivanje istraživanja i razvoja ili suradnju sa subjektima iz neposlovnog okruženja. U okviru 7. opisuje se jedan od nekolicine primjera iz uzorka Suda u kojima je stavljen snažan naglasak na istraživanje, razvoj i inovacije.

Trećina MSP-ova korisnika obuhvaćenih ispitivanjem surađivala je s istraživačkim institucijama

61. Suradnja s istraživačkim institucijama može dovesti do otklanjanja jednog od ključnih nedostataka koji utječu na konkurentnost MSP-ova, naime nedovoljne primjene rezultata istraživanja, razvoja i inovacija na poslovne proizvode ili usluge. Sud je utvrdio da je šest malih i srednjih poduzeća od njih 22 iz uzorka navelo da su već surađivala s istraživačkim institucijama ili sudjelovala u kolektivnim projektima istraživanja, razvoja i inovacija (vidjeti primjer u okviru 8.).

Projekti u okviru kojih se pruža potpora za više MSP-ova čine iznimku, iako mnogi MSP-ovi ostvaruju koristi od savjetodavnih usluga

62. Kolektivnim projektima, kojima se nastoji pružiti odgovor na zajedničke potrebe i mogućnosti više MSP-ova, MSP-ovima se može omogućiti da zajednički snose rizike, smanje nesklonost riziku, dijele troškove i brže ostvare svoje ciljeve. Međutim, analiza koju je proveo Sud pokazala je da su tek nekoliko projekata iz uzorka provele skupine poduzeća ili drugi subjekti (npr. poslovna udruženja, tehnološki centri itd.). U okviru 9. iznosi se primjer takvog kolektivnog projekta s pozitivnim učincima prelijevanja na velik broj drugih MSP-ova.

63. MSP-ovi s kojima je Sud obavio razgovore istaknuli su potrebu za kolektivnim mjerama za promicanje ili zaštitu lokalne proizvodnje, ali smatrali su da poslovne mreže donose malu dodanu vrijednost. Nijedan od MSP-ova nije smatrao da pristup takvim mrežama donosi konkurentsku prednost.

64. U usporedbi s velikim poduzećima unutarnje upravljačke strukture MSP-ova manje su sveobuhvatne i slabije razvijene. Stoga je jedna od ključnih potreba MSP-ova pristup visokokvalitetnim savjetima, podučavanju i mogućnostima umrežavanja³⁴ (vidjeti primjer u okviru 10.).

65. Od svih poduzeća koja su primila potporu, nefinancijska potpora iz EFRR-a (savjeti, smjernice i savjetodavne usluge) pružena je 2019. za njih 44 % (382 000 od 861 600 poduzeća). Zbog izmjena programa i posljedičnog povećanja broja MSP-ova koji primaju potporu iz EFRR-a taj se udio 2020. smanjio na 27 % (otprilike 400 000 od 1,5 milijuna MSP-ova)³⁵.

Postupci odabira u okviru EFRR-a nisu dovoljno konkurentni i većina se potpore pruža u obliku bespovratnih sredstava, a ne povratne potpore

66. Upravljačka tijela koja provode programe EFRR-a u državama članicama odgovorna su za odabir operacija³⁶. Pritom bi trebala zajamčiti da operacije doprinose postizanju specifičnih ciljeva i rezultata u okviru relevantnog prioriteta. Vrstu poziva na podnošenje prijedloga (konkurentni ili nekonkurentni) potrebno je odabrati vodeći računa o specifičnom cilju i očekivanim rezultatima potpore. Posebice se Uredbom o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027. zahtijeva da se primijenjenim kriterijima odabira postigne najveća moguća dodana vrijednost doprinosa iz ESI fondova.

67. Sud je ispitao način na koji su organizirani postupci odabira u okviru programa EFRR-a i razmotrio jesu li njima financijska sredstva EU-a pružena isključivo za projektne prijedloge koji to najviše zaslužuju. Sud je također ispitao u kojoj su se mjeri u sklopu relevantnih programa upotrebljavali različiti oblici financiranja projekata u okviru EFRR-a namijenjenih konkurentnosti MSP-ova, uključujući financijske instrumente (tj. povratnu potporu kao što su zajmovi, jamstva ili vlasnički kapital) i bespovratna sredstva te je li se razmotrila vrsta financiranja koja je potrebna MSP-ovima korisnicima.

U okviru većine programa EFRR-a postupci odabira nisu osmišljeni s ciljem dodjele sredstava najkonkurentnijim projektnim prijedlozima

68. Analiza koju je proveo Sud pokazala je da se u okviru većine poziva na podnošenje prijedloga obuhvaćenih revizijom nije zajamčilo tržišno natjecanje među podnositeljima prijava jer je velika većina prijava morala ispunjavati samo minimalne uvjete za odabir (vidjeti okvir 11.). U okviru većine poziva na podnošenje prijedloga odabrani su svi projekti koji su ostvarili minimalan broj bodova neovisno o broju bodova drugih projekata. Sud je u jednom prethodnom izvješću već istaknuo pitanje nedostatka tržišnog natjecanja među projektnim prijavama tijekom postupaka odabira³⁷.

69. Vremenski raspored poziva na podnošenje prijedloga još je jedan čimbenik koji može spriječiti odabir najperspektivnijih projekata:

• Zatvoreni pozivi na podnošenje prijedloga (tj. vremenski ograničeni postupci) potiču poduzeća da se prijave kad su sredstva dostupna, a ne kad su potrebna. To je posebno važno kad je riječ o pružanju potpore inovacijama jer zatvoreni pozivi mogu biti neprimjereni za pružanje odgovora na potrebe poduzeća za redovitim inovacijama i usklađivanjem s kretanjima na tržištu³⁸. Većina poziva na podnošenje prijedloga obuhvaćenih revizijom bili su zatvoreni pozivi.
• Otvorenim pozivima, koji se redovito raspisuju, uz stalni odabir projekata i financiranje, ne jamči se tržišno natjecanje među prijavama. Financijska sredstva dodjeljuju se za sve projekte koji prijeđu minimalni bodovni prag za odabir dokle god su dostupna, čime trenutak prijave dobiva veću važnost od kvalitete.

Ti bi se nedostatci mogli otkloniti otvorenim pozivima s međurokovima, pri čemu se istodobno može zajamčiti tržišno natjecanje među prijavama i financiranje projekata s najvećim brojem bodova.

Potpora iz EFRR-a za konkurentnost MSP-ova uglavnom se pruža u obliku bespovratnih sredstava, dok bi se veća djelotvornost mogla postići financijskim instrumentima i povratnom potporom

70. Komisija već dugi niz godina savjetuje upravljačka tijela država članica da MSP-ovima ne dodjeljuju isključivo bespovratna sredstva jer postoje naznake da je potpora EU-a jednako djelotvorna (ili gotovo jednako djelotvorna) u slučajevima u kojima se bespovratna sredstva smanje ili zamijene financijskim instrumentima (tj. povratnom potporom kao što su zajmovi i jamstva)³⁹.

71. Međutim, u programskom razdoblju 2014. – 2020. bespovratna sredstva i dalje su bila daleko najrašireniji oblik izravne financijske potpore za konkurentnost MSP-ova. Cjelokupno gledajući, bespovratna sredstva činila su 66 % ukupnih sredstava iz EFRR-a dodijeljenih za konkurentnost MSP-ova (vidjeti sliku 12.).

72. Analiza koju je proveo Sud pokazala je da je 18 MSP-ova korisnika od njih 22 iz uzorka isključivo primilo bespovratna sredstva. U tom je kontekstu Sud utvrdio da se u Portugalu primjenjivao inovativan pristup, u okviru kojeg su se kombinirala bespovratna sredstva i povratna potpora kako bi se MSP-ove korisnike potaknulo da premaše ciljne vrijednosti utvrđene za projekt, pod uvjetom da su one bile dovoljno ambiciozne (vidjeti okvir 12.).

73. Na upit, nijedan od MSP-ova nije izjavio da je pristup kapitalu potencijalna prepreka konkurentnosti (vidjeti sliku 11.). Neovisno o tome, MSP-ovi su primili bespovratna sredstva za kupnju novih strojeva kojima su potencijalno smanjili troškove, iako su zajmovi s nultom ili niskom kamatnom stopom mogli pokriti sva ulaganja ili barem dio ulaganja. Navedeno je moglo omogućiti odgovarajuće iskorištavanje dostupnih financijskih sredstava iz EFRR-a i pružanje potpore znatno većem broju MSP-ova.

Većina MSP-ova korisnika izvršila bi slična ulaganja bez sredstava iz EFRR-a ili drugih javnih sredstava

74. Analiza koju je proveo Sud ujedno je pokazala da bi 19 malih i srednjih poduzeća od njih 22 izvršilo ista ili slična ulaganja čak i bez EFRR-a ili bilo kojeg drugog javnog financiranja (vidjeti odlomak 50.). Dva MSP-a izjavila su da bi izvršila ulaganja na potpuno isti način, dok je njih 17 izjavilo da bi uložilo u kasnijoj fazi ili smanjilo opseg ulaganja.

75. Samo su tri MSP-a korisnika navela da ne bi izvršila ulaganja bez javne potpore. Time se potvrđuje rizik od mrtvog tereta u takvim programima potpore u okviru EFRR-a, koji je Sud već istaknuo u prethodnim izvješćima⁴⁰. Mrtvi teret može se spriječiti isključivo ako je financiranje usmjereno na projekte koje relevantni privatni subjekt inače ne bi izvršio jer bi troškovi premašili financijske koristi.

Zaključci i preporuke

76. Za programsko razdoblje 2014. – 2020. Uredbom o EFRR-u od država članica nije se tražilo da mjere u vezi s konkurentnošću MSP-ova utvrđene u programima EFRR-a usklade s nacionalnim/regionalnim strategijama. Slijedom toga, Komisija je raspolagala tek ograničenim instrumentima kojima bi mogla zajamčiti da su financijska sredstva iz EFRR-a usmjerena na područja s najvećim potencijalom rasta (vidjeti odlomke 26.–29.).

77. Do kraja 2019., posljednje godine prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19, cilj je bio osigurati izravnu potporu iz EFRR-a za 0,8 milijuna MSP-ova od ukupno gotovo 25 milijuna MSP-ova u EU-u (3,3 %). Sud je utvrdio da su se pristupi država članica razlikovali, pri čemu su neke države članice usmjerile potporu iz EFRR-a na nekoliko stotina poduzeća, dok su se druge odlučile za širu raspodjelu financijskih sredstava. Primjerice, u Irskoj se očekivalo da će se iz EFRR-a osigurati financijska sredstva za više od 67 000 MSP-ova (ili više od 25 % svih MSP-ova toj u zemlji), dok je u okviru austrijskog programa EFRR-a pružena potpora za samo 435 poduzeća. Slijedom toga, iznos financijskih sredstava po MSP-u uvelike se razlikuje od države članice do države članice. U slučajevima u kojima se dostupna sredstva iz programa EFRR-a raspodijele na previše MSP-ova može postojati velik rizik da se potporom iz EFRR-a neće ostvariti kritična masa potrebna za postizanje stvarnog učinka na konkurentnost MSP-ova (vidjeti odlomke 30.–33.).

78. U odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 mnoge su države članice 2020. izmijenile svoje programe EFRR-a u kontekstu inicijativa CRII/CRII+ i REACT-EU. Te su izmjene programa dovele do izdvajanja dodatnih financijskih sredstava za MSP-ove, kao i do znatnog povećanja broja MSP-ova na koje je potpora usmjerena. To je posebno slučaj u Italiji, gdje je potpora EFRR-a sada usmjerena na više od 630 000 MSP-ova (tj. više od pola milijuna dodatnih poduzeća) (vidjeti odlomak 34.).

79. U četirima državama članicama obuhvaćenima revizijom potporom iz EFRR-a za konkurentnost MSP-ova u razdoblju 2014. – 2020. povećana je spremnost MSP-ova na ulaganja. Međutim, njezina djelotvornost u povećanju konkurentnosti MSP-ova umanjena je sljedećim nedostatcima u pristupu financiranju koji su primijenila upravljačka tijela u državama članicama (vidjeti odlomke 35.–48.):

• Većinom poziva na podnošenje prijedloga nije pružen odgovor na sve relevantne prepreke konkurentnosti s kojima se susreću MSP-ovi korisnici, već su se samo sufinancirala specifična produktivna ulaganja (kao što je kupnja novih strojeva). U mnogim slučajevima obuhvaćenima ispitivanjem projekti u okviru EFRR-a nisu doveli do dokazivog povećanja konkurentnosti MSP-ova kad je riječ o njihovu poslovanju i položaju na tržištu, stupnju internacionalizacije, financijskoj situaciji ili kapacitetu za inovacije.
• U okviru poziva na podnošenje prijedloga rijetko su se financirala ulaganja u druge procese kojima se ostvaruje dodana vrijednost u svrhu povećanja dugoročne konkurentnosti MSP-ova (npr. povećanje kapaciteta MSP-ova u području istraživanja, razvoja i inovacija ili njihova ulaska na nova tržišta). Savjetodavne usluge prilagođene potrebama MSP-a u svrhu prevladavanja posebnih prepreka konkurentnosti bile su dostupne u okviru malog broja projekata.
• Projektima je uglavnom pružena potpora pojedinačnim MSP-ovima, a ne skupinama poduzeća, čime je ograničen broj MSP-ova koji su obuhvaćeni potporom iz EFRR-a.
• Projekti su se financirali uglavnom na temelju nekonkurentnih poziva i postupaka odabira u kojima je svaka prijava koja je ispunjava minimalne kriterije odabira bila prihvaćena za financiranje.
• Financijska sredstva pružala su se u obliku bespovratnih sredstava, a ne u obliku povratnih oblika potpore (kao što su zajmovi ili jamstva). Međutim, nijedan od MSP-ova obuhvaćenih revizijom nije naveo poteškoće u pristupu financiranju kao ključnu prepreku povećanju konkurentnosti. Upotreba povratnih oblika potpore omogućila bi da se iz tog fonda pruži potpora većem broju poduzeća.

80. Sud je utvrdio i da bi nekoliko MSP-ova korisnika izvršilo ista ulaganja čak i bez financijskih sredstava EU-a. U nekim slučajevima potpora iz EFRR-a negativno je utjecala na gospodarske izglede MSP-ova koji nisu korisnici potpore i koji se natječu na istim regionalnim ili nacionalnim tržištima kao i MSP-ovi korisnici. Time je umanjen neto ukupni učinak potpore EU-a (vidjeti odlomke 49.–75.).

1. preporuka – Potrebno je preispitati način na koji se osmišljavaju pozivi na podnošenje prijedloga u okviru EFRR-a

Komisija bi trebala pozvati države članice da izrađuju pozive na podnošenje prijedloga kojima se potiče dostava prijedloga s kojima se povezuje veća vjerojatnost povećanja konkurentnosti MSP-ova i pružati im potporu u tome. U praksi bi to značilo organiziranje poziva na podnošenje prijedloga usmjerenih na:

1. pružanje odgovora na niz čimbenika koji ograničavaju konkurentnost u okviru određenog projekta. To bi, na primjer, moglo uključivati kombiniranje istraživanja i inovacija s ulaganjima, potporu osposobljavanju i izgradnji kapaciteta, osmišljavanje strategije za izvozno tržište i sl.;
2. jačanje suradnje između MSP-ova i drugih tijela (npr. drugih MSP-ova, poslovnih udruženja, sveučilišta / istraživačkih organizacija); te
3. pružanje potpore sudjelovanju MSP-ova u savjetodavnim uslugama i mrežama (kao što su, na primjer, Europska poduzetnička mreža, organizacije klastera, poslovni inovacijski centri, Europska mreža poslovnih i inovacijskih centara i sl.).

Preporučeni rok provedbe: do kraja 2023.

2. preporuka – Potrebno je preispitati postupke odabira za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru EFRR-a

Komisija bi trebala pozvati države članice da preispitaju postupke odabira za EFRR, posebice za financiranje bespovratnim sredstvima, te im pružiti potporu u tome, pri čemu bi cilj trebao biti da se odabir projekata:

1. provodi u okviru nekonkurentnog procesa samo u opravdanim slučajevima;
2. na temelju ambicioznih kriterija odabira i pragova kako bi se postigao najbolji mogući odnos između iznosa potpore, provedenih aktivnosti i postizanja ciljeva.

Preporučeni rok provedbe: do kraja 2023.

3. preporuka – Potrebno je dati prednost upotrebi povratnih potpora za povećanje konkurentnosti MSP-ova

Komisija bi trebala pozvati države članice na sljedeće i pružati im potporu u tome:

1. financijskim instrumentima, tj. povratnoj potpori kao što su jamstva ili zajmovi ili vlasnički kapital, trebala bi se davati prednost pri financiranju povećanja konkurentnosti MSP-ova; te
2. bespovratna sredstva trebala bi se upotrebljavati isključivo u slučajevima u kojima postoji jasna potreba (kao što je pružanje odgovora na tržišne nedostatke) ili u slučajevima u kojima je to potrebno za postizanje posebnih ciljeva politike (na primjer, bolji standardi za kružno, zeleno i pravednije gospodarstvo). Kad god je to moguće, bespovratna sredstva trebala bi se stavljati na raspolaganje u spoju s financijskim instrumentima.

Preporučeni rok provedbe: do kraja 2023.

Ovo je izvješće usvojilo II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Iliana Ivanova, u Luxembourgu 6. travnja 2022.

Prilozi

Prilog I. – Razdoblje 2014. – 2020.: financiranje iz EFRR-a za MSP-ove po oznakama intervencije (u milijunima eura)

Prilog II. – Popis odabranih projekata

Prilog III. – Financijska sredstva iz EFRR-a za treći tematski cilj i planirani/stvarni broj MSP-ova koje je potrebno obuhvatiti do 2023. po državama članicama (stanje na kraju 2019.); izmjene uvedene 2020. u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19

Prilog IV. – Pokazatelji koji se upotrebljavaju za procjenu promjena u konkurentnosti MSP-ova

Pokrate i kratice

1. TC: jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacije

3. TC: jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

EFRR: Europski fond za regionalni razvoj

ESF: Europski socijalni fond

ESI fondovi: europski strukturni i investicijski fondovi

MSP-ovi: mala i srednja poduzeća

NGEU: Next Generation EU

TC: tematski cilj

Pojmovnik

Europski fond za regionalni razvoj: fond EU-a kojim se jača gospodarska i socijalna kohezija u EU-u financiranjem ulaganja kojima se smanjuju nejednakosti među različitim regijama.

Europski strukturni i investicijski fondovi: pet glavnih fondova EU-a iz kojih se pruža potpora gospodarskom razvoju cijeloga EU-a: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

Konkurentnost: govoreći o određenom poduzeću, prednost ostvarena nižim troškovima, povećanom produktivnošću, poboljšanjem, diferencijacijom i inovacijama u području proizvoda i usluga te boljim stavljanjem na tržište i brendiranjem.

Mehanizam za oporavak i otpornost: mehanizam EU-a za financijsku potporu namijenjen ublažavanju gospodarskih i društvenih učinaka pandemije bolesti COVID-19 i poticanju oporavka uz istodobno promicanje zelene i digitalne transformacije.

Operativni program: osnovni okvir za provedbu kohezijskih projekata financiranih sredstvima EU-a u zadanom razdoblju, u koji su ugrađeni prioriteti i ciljevi utvrđeni u sporazumima o partnerstvu između Komisije i pojedinačnih država članica.

Poduzeće: subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću.

Programsko razdoblje: razdoblje unutar kojeg se planira i provodi određeni program potrošnje EU-a.

Strategije pametne specijalizacije: nacionalna ili regionalna strategija u kojoj se određuju prioriteti u svrhu ostvarivanja konkurentske prednosti povećavanjem i usklađivanjem prednosti u području istraživanja i inovacija u odnosu na poslovne potrebe te usklađivanjem praksi u pogledu uspješnosti u području inovacija.

Tematski cilj: predviđeni ukupni rezultat za određeni prioritet ulaganja, podijeljen na specifične ciljeve za potrebe provedbe.

Učinak mrtvog tereta: situacija u kojoj bi se određena aktivnost financirana sredstvima EU-a provela i bez primanja javne potpore.

Učinak preseljenja: poboljšanje uspješnosti određenog MSP-a proizašlo iz javne potpore na štetu njegovih konkurenata.

Upravljačko tijelo: nacionalno, regionalno ili lokalno tijelo (javno ili privatno) koje je država članica zadužila za upravljanje određenim programom koji se financira sredstvima EU-a.

Uvjet koji omogućuju provedbu: preduvjet za djelotvorno i učinkovito ostvarenje specifičnih ciljeva.

Višegodišnji financijski okvir: plan potrošnje sredstava EU-a u kojem su (na temelju ciljeva politika) u šest glavnih naslova utvrđeni prioriteti i gornje granice, obično na razdoblje od sedam godina. Taj plan pruža strukturu unutar koje se utvrđuju godišnji proračuni EU-a te su u njemu određene granice rashoda za svaku rashodovnu kategoriju. Aktualni VFO obuhvaća razdoblje 2021. – 2027., dok je prethodni obuhvaćao razdoblje 2014. – 2020.

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61108

Kronologija

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61108

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Iliana Ivanova i koje je specijalizirano za rashodovna područja ulaganja u koheziju, rast i uključivanje. Reviziju je predvodio član Suda Pietro Russo, a potporu su mu pružali voditeljica njegova ureda Chiara Cipriani, ataše u njegovu uredu Benjamin Jakob, rukovoditelj Niels-Erik Brokopp, voditelj radnog zadatka Enrico Grassi te revizorice Angela Ramallo Ros, Angelika Zych i Sara Pimentel.

Slijeva nadesno: Sara Pimentel, Enrico Grassi, Pietro Russo, Angela Ramallo Ros, Benjamin Jakob, Niels-Erik Brokopp.

Bilješke

¹ Članak 5 UEU-a.

² Članak 173. UFEU-a („Unija i države članice osiguravaju potrebne uvjete za konkurentnost industrije Unije”).

³ „„Think Small First’ – A „Small Business Act’ for Europe”, COM(2008) 394 final od 25.6.2008. i njegova izmjena COM(2011) 78 final od 23.2.2011.

⁴ „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća”, COM(2016) 733 final.

⁵ „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu”, COM(2020) 103 final.

⁶ „An Integrated Industrial Policy for the Globalisation Era, Putting Competitiveness and Sustainability at Centre Stage”, COM(2010) 614 final od 28.10.2010. i ažurirana inačica tog dokumenta pod naslovom „Nova industrijska strategija za Europu”, COM(2020) 102 final od 10.3.2020. te dokument „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe”, COM(2021) 350 final od 5.5.2021.

⁷ „Europe 2020 – A strategy for smart, sustainable and inclusive growth”, COM(2010) 2020 od 3.3.2010.

⁸ Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final od 11.12.2019.

⁹ Komisija, kratke tematske smjernice za referentno osoblje o konkurentnosti MSP-ova, 2. inačica od 13.3.2014.

¹⁰ Vidjeti, na primjer, izvješće koje je naručila Komisija pod naslovom „Background documents for the European Semester – Measuring Competitiveness”, ref. Ares (2018)1 159 686, od 1.3.2018.

¹¹ U statističkim podatcima Eurostata poduzeća se kategoriziraju prema veličini isključivo na temelju broja njihova zaposlenika.

¹² Na temelju podataka Eurostata o trgovinskoj djelatnosti u kojima se poduzeća kategoriziraju prema veličini.

¹³ Uredba (EU) br. 1287/2013 o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 33. – 49.).

¹⁴ Uredba (EU) br. 1291/2013 o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 104. – 173.).

¹⁵ Uredba (EU) br. 1295/2013 o uspostavi programa Kreativna Europa (SL L 347, 20.12.2013., str. 221. – 237.).

¹⁶ Uredba (EU) 2020/460 o izmjeni uredaba (EU) br. 1301/2013 i (EU) br. 1303/2013, 30.3.2020. (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus – CRII) i Uredba (EU) 2020/558 o izmjeni uredbi (EU) br. 1301/2013 i (EU) br. 1303/2013 u pogledu posebnih mjera radi pružanja iznimne fleksibilnosti za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19, 23.4.2020. (Investicijska inicijativa plus kao odgovor na koronavirus – CRII+).

¹⁷ Komisija, „Coronavirus dashboard: EU cohesion Policy response to the crisis”.

¹⁸ Komunikacija Komisije „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju”, COM(2020) 456 final od 27.5.2020.

¹⁹ Portal otvorenih podataka, informativna stranica o inicijativi REACT-EU.

²⁰ Sud; program rada za 2022. godinu i nadalje; prosinac 2021.

²¹ Uredba (EU) 2021/1058 od 24.6.2021. (SL L 231, 30.6.2021., str. 60. – 93.).

²² Uredba (EU) 2021/695 o uspostavi programa Obzor Europa od 28. travnja 2021. 70 % proračuna dodijeljeno je Europskom vijeću za inovacije.

²³ Uredba (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, 12. veljače 2021. (SL L 57, 18.2.2021., str. 17. – 75.): „pametan, održiv i uključiv rast, uključujući gospodarsku koheziju, radna mjesta, produktivnost, konkurentnost, istraživanje, razvoj i inovacije te unutarnje tržište koje dobro funkcionira, s jakim MSP-ovima”.

²⁴ Tematsko izvješće br. 19/2016 „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata” i tematsko izvješće br. 27/2021 „Potpora EU-a za turizam: potreba za novim strateškim usmjerenjem i boljim pristupom financiranju”.

²⁵ Vidjeti također tematsko izvješće br. 7/2022 o instrumentima za internacionalizaciju MSP-ova.

²⁶ Ex ante uvjet 3.1. „Provedene su posebne aktivnosti za promicanje poduzetništva, uzimajući u obzir Akt o malom poduzetništvu”.

²⁷ Članak 15. Uredbe (EU) 2021/1060 o utvrđivanju zajedničkih odredaba o EFRR-u, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te povezani Prilog IV. toj uredbi o uvjetima koji omogućuju provedbu (SL L 231, 30.6.2021., str. 159. – 706.).

²⁸ Zajednički pokazatelj za EFRR „Sva poduzeća koja primaju potporu” (CO01). Podatci s Portala otvorenih podataka o ESI fondovima.

²⁹ Glava VII. poglavlje 1. UFEU-a i Uredba Vijeća br. 994/98 o uredbama o skupnom izuzeću za državne potpore od 7. svibnja 1998.

³⁰ Vidjeti pravila o „de minimis potporama” (Uredba Komisije br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o de minimis potporama – SL L 352, 24.12.2013., str. 1.) i Uredba o općem skupnom izuzeću (Uredba Komisije br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem – SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).

³¹ Europska komisija, istraživanjeFlash Eurobarometer 486, „SMEs, start-ups, scale-ups and entrepreneurship”, rujan 2020.; Europska središnja banka, istraživanje o pristupu poduzeća financiranju, lipanj 2021.; Europska investicijska banka, „Regional Cohesion in Europe 2020. – 2021. – Insights from the EIB Investment Survey”, rujan 2021.

³² Ciljna vrijednost utvrđena 2020. za 2023. u pogledu zajedničkog pokazatelja ostvarenja CO29 „Istraživanje, inovacije: broj poduzeća koja primaju potporu kako bi uvela proizvode koji su novost u ponudi poduzeća” povezanog s trećim tematskim ciljem.

³³ Ciljna vrijednost utvrđena 2020. za 2023. u pogledu zajedničkog pokazatelja ostvarenja CO28 „Istraživanje, inovacije: broj poduzeća koja primaju potporu kako bi uvela proizvode koji su novost na tržištu” povezanog s trećim tematskim ciljem.

³⁴ Komisija, ex post evaluacija programa u okviru kohezijske politike za razdoblje 2007. – 2013., „Support to SMEs – Increasing Research and Innovation in SMEs and SME Development”, veljača 2016.

³⁵ Platforma otvorenih podataka o ESI fondovima. Ciljna vrijednost utvrđena 2020. za 2023. u pogledu zajedničkog pokazatelja ostvarenja „CO04: Poduzeća koja primaju nefinancijsku potporu (savjete)” povezanog s trećim tematskim ciljem.

³⁶ Članak 125. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (SL L 347, 20.12.2013., str. 320. – 469.).

³⁷ Tematsko izvješće br. 21/2018 „Odabir i praćenje projekata u okviru EFRR-a i ESF-a u razdoblju 2014. – 2020. i dalje su uglavnom usmjereni na ostvarenja”.

³⁸ Europska komisija, „Regional policy for smart growth of SMEs, Guide for Managing Authorities and bodies in charge of the development and implementation of Research and Innovation Strategies for Smart Specialisation”, 2013.

³⁹ Europska komisija, „What are counterfactual impact evaluations teaching us about enterprise and innovation support”, 2012., GU REGIO.

⁴⁰ Tematsko izvješće br. 4/2011 „Revizija instrumenta za davanje jamstava MSP-ovima”; godišnje izvješće o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013., (SL C 398, 12.11.2014., str. 1. – 288.); i tematsko izvješće br. 8/2018 „Potpora EU-a produktivnim ulaganjima u poduzeća – potrebno je staviti veći naglasak na trajnost”.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PDF	ISBN 978-92-847-7929-1	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/774016	QJ-AB-22-010-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-7930-7	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/102593	QJ-AB-22-010-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.