Aktivnosti Suda
tijekom 2022.
Godišnje izvješće o radu
Europskog revizorskog suda

Europski revizorski sud

Predsjednikova uvodna riječ

Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,

Europska unija i njezine države članice, i dalje suočene s posljedicama pandemije bolesti COVID‑19 i brzih klimatskih promjena, 2022. suočile su se s još jednom krizom, točnije golemom energetskom, sigurnosnom i migracijskom krizom izazvanom ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu. Sva ta događanja imaju snažan učinak na građane EU-a te na njegovo gospodarstvo i globalne odnose.

U ovim teškim vremenima EU pruža dosad nezabilježene razine financijske pomoći. U razdoblju 2021. – 2027. EU-u će na raspolaganju za potrošnju stajati 1,8 bilijuna eura. To uključuje do 0,8 bilijuna eura za instrument za oporavak, „NextGenerationEU” (NGEU).

Europski revizorski sud, kao vanjski revizor, pruža nepristranu procjenu politika i programa EU-a te kvalitete financijskog upravljanja fondovima EU-a u Uniji i izvan nje. Provjerava jesu li rashodi EU-a u skladu s važećim pravilima i ostvaruje li se politikama i programima EU-a odgovarajuća vrijednost za uloženi novac. Strategija Suda za razdoblje 2021. – 2025. u narednim će godinama služiti kao putokaz za aktivnosti Suda u području revizije financija EU-a, pri uvođenju potrebnih promjena u njegov ustroj i za upotrebu resursa na djelotvoran i učinkovit način.

U ovom izvješću o radu iznosi se pregled rada i publikacija Suda tijekom 2022., druge godine provedbe nove strategije Suda. Usto sadržava informacije o upravljanju Sudom, njegovu osoblju, podršci revizijskim aktivnostima i financijama.

Tijekom 2022. sva su godišnja izvješća Suda objavljena prije isteka službenog roka. Sud je objavio i 29 tematskih izvješća i pregleda. Konačno, Sud je objavio 8 mišljenja koja se, među ostalim, odnose na nova financijska pravila koja se primjenjuju na opći proračun Unije, financiranje plana REPowerEU, diversificiranu strategiju financiranja kao opću metodu zaduživanja te Socijalni fond za klimatsku politiku.

Sud i dalje izražava solidarnost s Ukrajinom i snažno osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu. EU mora nastaviti pokazivati solidarnost i jedinstvo. Kao neovisni vanjski revizor EU-a Sud će učiniti sve što je u njegovoj moći da nastavi ispunjavati svoju ulogu.

Građani EU-a te institucijski dionici i partneri, na razini i EU-a i država članica, mogu računati na to da će Sud pružati neovisna, objektivna izvješća o ključnim pitanjima za budućnost EU-a, u kojima će isticati pozitivne aspekte i upozoravati na one negativne te preporučivati promjene.

Nadamo se da će vam informacije u ovogodišnjem izvješću o radu biti korisne.

Kratki pregled 2022.

Aktivnosti Suda

Strategija Suda za razdoblje 2021. – 2025.

Već dugi niz godina Sud se služi višegodišnjim strategijama kako bi usmjerio svoje revizijske aktivnosti, promicao organizacijske promjene radi stalnog unaprjeđenja svojeg djelovanja i očuvao svoju ulogu predvodnika razvojnih promjena u području revizije javnog sektora.

2022.: provedba
strategije – ostvaren je dobar napredak

S krajem 2022. godine završena je i druga godina provedbe strategije Suda za razdoblje 2021. – 2025. Strateški ciljevi Suda za ovo su petogodišnje razdoblje poboljšanje mehanizama za kontrolu odgovornosti i transparentnosti te mehanizama revizije u svim aspektima djelovanja EU-a, zatim usmjeravanje revizija na područja i teme u kojima Sud može ostvariti najveću dodanu vrijednost i na koncu pružanje pouzdanog revizorskog jamstva u zahtjevnom i dinamičnom okruženju.

Kako bi svoju strategiju proveo u djelo, Sud je za svaki cilj donio provedbene mjere, raspodijelio odgovornosti i odredio rokove. Ove godine Sud je nastavio ostvarivati dobar napredak u nekoliko mjera. Te su mjere:

• odabir revizijskih zadataka kojima se na odgovarajući način obuhvaćaju strateška područja;
• započinjanje niza revizija Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF, od engl. Recovery and Resilience Facility), uključujući prvo revizorsko mišljenje o rashodima u okviru RRF-a u skladu sa strateškim pristupom Suda za inicijativu „Next Generation EU” (NGEU);
• unaprjeđivanje okvira Suda za upravljanje znanjem;
• izrada strateških revizijskih pristupa u vezi s prijevarama i vladavinom prava;
• provedba analize produktivnosti odabranih zadataka kako bi se utvrdila područja u kojima su moguća poboljšanja;
• sastavljanje akcijskog plana za suradnju s drugim vrhovnim revizijskim institucijama.

Revizije uspješnosti i pravilnosti mjera EU-a

Revizije uspješnosti, financijske revizije i
revizije usklađenosti

Na temelju revizija koje provodi Sud podnosi građanima EU-a i donositeljima politika neovisna i objektivna izvješća o ključnim pitanjima za budućnost EU-a u kojima ističe dobre značajke, ali i upozorava na loše te preporučuje izmjene.

Sud provodi sve revizije u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima za javni sektor.

Program rada

Program rada Suda
za 2023. i nadalje

U programu rada Suda za 2023. i nadalje, koji je objavljen u studenome 2022., istaknuti su revizijski prioriteti Suda za naredne godine te su iznesene pojedinosti o 82 tematska izvješća i pregleda koji se planiraju objaviti tijekom 2023. i u razdoblju nakon toga. Dosljedno je usklađen s prioritetnim područjima utvrđenima u strategiji Suda za razdoblje 2021. – 2025.

U okviru područja „Klimatske promjene, okoliš i prirodni resursi” Sud planira obaviti 21 reviziju kojom će obuhvatiti širok spektar tema, među ostalim teme energetske sigurnosti, onečišćenja, mjera povezanih s klimom i održive proizvodnje hrane.

U okviru područja „Otpornost na prijetnje sigurnosti Unije i poštovanje europskih vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava” Sud ima 14 radnih zadataka u područjima kao što su ravnopravnost osoba s invaliditetom, vladavina prava, vojna mobilnost i pomoć izbjeglicama.

U okviru područja „Gospodarska konkurentnost Unije” Sud planira objaviti 12 izvješća kojima će, među ostalim, obuhvatiti digitalizaciju škola, prijevoz vodika i umjetnu inteligenciju.

U okviru područja „Fiskalne politike i javne financije Unije” Sud planira obaviti sedam radnih zadataka, primjerice na teme nadzora nad bankama u EU-u, izravnih stranih ulaganja i povrata sredstava EU-a.

Instrument za oporavak, inicijativa NextGenerationEU (NGEU), u okviru koje se stavlja na raspolaganje do 0,8 bilijuna eura za potrošnju u kratkom razdoblju, također je visoko na popisu prioriteta Suda. Sud planira objaviti 12 revizijskih izvješća o ispitivanju instrumenta NGEU, kojima će ponajprije obuhvatiti Mehanizam za oporavak i otpornost.

Sud donosi program revizijskih aktivnosti neovisno, ali pritom uzima u obzir mišljenja drugih relevantnih tijela. Održava kontakte s institucijskim dionicima, posebice s Europskim parlamentom. Parlamentarni odbori dostavili su 131 prijedlog za reviziju za program rada za 2023. i nadalje. Gotovo dvije trećine tih prijedloga potpuno je ili djelomično prihvaćeno u sklopu tekućih ili budućih aktivnosti ili je već obrađeno u najnovijim izvješćima Suda. Sud je primio i osam dodatnih ideja za revizije koje je dostavilo devet stalnih predstavništava država članica. Sud ne surađuje samo s institucijama EU-a. Tijekom 2022. zaprimio je i 29 prijedloga za reviziju od šest nacionalnih parlamenata u vezi s trenutačnim izazovima s kojima se suočavaju EU i njegove države članice.

Revizijski rad na terenu

Najveći dio revizijskih aktivnosti obavlja se u sjedištu Suda u Luxembourgu. Revizori Suda usto obavljaju velik broj posjeta Europskoj komisiji – glavnom subjektu revizija koje provodi Sud – i drugim institucijama EU-a, kao i agencijama i tijelima, nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u državama članicama, delegacijama EU-a u zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama koje upravljaju sredstvima EU-a.

Osim toga, Sud obavlja posjete primateljima sredstava EU-a na terenu, kako unutar Unije tako i izvan njezinih granica. Tijekom tih provjera Sud prati revizijski trag i pribavlja izravne revizijske dokaze od subjekata koji su uključeni u upravljanje politikama i programima EU-a te prikupljanje i isplaćivanje financijskih sredstava EU-a, kao i od korisnika potpore. Nakon ublažavanja ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19 Sud je 2022. počeo obavljati znatno veći broj terenskih provjera, ali neke od tih provjera i dalje su obavljene virtualno. Sud će ubuduće nastojati uspješno primijeniti iskustvo stečeno tijekom pandemije te povećati dodanu vrijednost i učinkovitost svojih terenskih posjeta njihovim kombiniranjem s radom u virtualnom okruženju.

Terenske provjere

Revizorski timovi Suda obično se sastoje od dvaju ili triju revizora, a trajanje posjeta kreće se od svega nekoliko dana do nekoliko tjedana. Terenske provjere koje Sud provodi u EU-u uglavnom se koordiniraju u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI-jevi) predmetnih država članica.

Sud je 2022. povećao broj terenskih posjeta u odnosu na prethodne dvije godine, u kojima su se i dalje primjenjivala ograničenja putovanja i javnozdravstvena ograničenja zbog pandemije bolesti COVID‑19. Revizori Suda proveli su ukupno 2 039 dana u državama članicama i izvan EU-a u usporedbi s 857 dana 2021., 1 190 dana 2020. i 3 605 dana 2019. Revizori su usto proveli 945 dana u institucijama EU-a, decentraliziranim agencijama i tijelima diljem EU-a, zajedničkim poduzećima, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi ili Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te privatnim revizorskim društvima. Tijekom 2021. u tim su subjektima proveli 299 dana, tijekom 2020. 627 dana, a tijekom 2019. 2 504 dana.

Sud je istodobno obavljao više revizija na daljinu i prikupljao dokaze u elektroničkom obliku. Za interakciju sa subjektima revizije služio se videokonferencijskim alatima i drugom informacijskom tehnologijom, kao što su sustavi za sigurnu razmjenu podataka i dokumenata.

Izvješća Suda

Revizijska izvješća, pregledi i mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a. Tim se dokumentima pruža pomoć Europskom parlamentu i Vijeću u praćenju i nadziranju postizanja ciljeva politika EU-a te pozivanju na odgovornost onih koji su zaduženi za upravljanje proračunom EU-a, posebice u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice.

Tematska izvješća i pregledi

Sud je 2022. objavio 29 tematskih izvješća i pregleda u kojima su obrađeni mnogi izazovi s kojima se EU suočava u različitim područjima potrošnje i politika EU-a. Među njima su djelovanje u području klime, energetska učinkovitost, 5G mreže, kibersigurnost, prijevare u okviru ZPP-a, vladavina prava i mnogi drugi. Tri izvješća odnosila su se na pandemiju bolesti COVID‑19: u jednom od njih riječ je bila o slobodnom kretanju u EU-u tijekom pandemije, u drugom o otpornosti institucija EU-a i u trećem o nabavi cjepiva. Sud je ujedno dovršio prvo tematsko izvješće o inicijativi za oporavak Next Generation EU, i to na temu Komisijine procjene nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Na stranicama u nastavku daje se kratak prikaz aktivnosti Suda te su izneseni primjeri tematskih izvješća iz 2022. o različitim područjima politike.

¹ Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti 1244 (1999.) o situaciji u vezi s Kosovom (UNSCR 1244/1999) i savjetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde o sukladnosti jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom od 22. srpnja 2010.

Godišnja i posebna godišnja izvješća

Godišnja izvješća u prvom redu sadržavaju rezultate izjave o jamstvu koju Sud daje za proračun Europske unije, Mehanizam za oporavak i otpornost i proračun europskih razvojnih fondova (ERF), ali i informacije o uspješnosti te proračunskom i financijskom upravljanju.

Posebna godišnja izvješća sadržavaju rezultate godišnjih revizija agencija EU-a i drugih tijela Unije, zajedničkih poduzeća i europskih škola.

Sud također objavljuje izvješće o potencijalnim obvezama koje proizlaze iz aktivnosti Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB).

Godišnje izvješće o proračunu EU-a za financijsku godinu 2021.

Sud svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda EU-a kako bi ispitao je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li prihodovne i rashodovne transakcije povezane s tom računovodstvenom dokumentacijom usklađene s financijskim pravilima na razini EU-a i država članica.

Osim toga, Sud obavlja posebnu procjenu svih glavnih područja proračuna EU-a na temelju (pod)naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i Mehanizma za oporavak i otpornost. Također analizira zbog čega su se pojavile pogreške i u kojim područjima, daje preporuke za poboljšanja i ispituje jesu li prethodne preporuke koje je iznio provedene i na koji način.

Na tom opsežnom pothvatu temelji se izjava o jamstvu koju je Sud dužan podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa svojim ovlastima iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Proračun EU-a: pozitivno mišljenje o
računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima

Za financijsku godinu 2021. Sud je izrazio pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima EU-a.

Proračun EU-a: nepovoljno
mišljenje o rashodima

Rashodi EU-a 2021. iznosili su 181,5 milijardi eura, što odgovara iznosu od 1,3 % ukupnog bruto nacionalnog dohotka skupine EU-27.

Za financijsku godinu 2021. Sud je izrazio nepovoljno mišljenje o rashodima EU-a.

Procijenjena stopa pogreške 3,0 %
(u proračunskim rashodima za 2021.)

Sud je za financijsku godinu 2021. procijenio da se stopa pogreške u proračunskim rashodima nalazi unutar raspona od 2,2 % do 3,8 %. Srednja točka tog raspona, poznata kao „najvjerojatnija stopa pogreške”, povećala se u odnosu na prošlu godinu s 2,7 % na 3,0 %.

Napomena: Sud se za procjenu stope pogreške služi standardnim statističkim tehnikama. Sud je 95 % siguran da se stopa pogreške u statističkom skupu nalazi u rasponu između donje i gornje granice pogreške.

U više od 50 % revizijskog statističkog
skupa za proračun EU-a
opet postoje značajne pogreške

Visokorizični rashodi činili su 63,2 % revizijskog statističkog skupa Suda za financijsku godinu 2021., dok su godinu ranije činili 59 %. Sud je procijenio da stopa pogreške za visokorizične rashode iznosi 4,7 % (financijska godina 2020.: 4,0 %).

Naslovi VFO-a u kojima se najčešće pojavljuju
pogreške: „Jedinstveno tržište, inovacije i
digitalizacija” i „Kohezija, otpornost i vrijednosti”

„Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” bio je podnaslov VFO-a u kojem su se u financijskoj godini 2021. najčešće javljale pogreške, nakon čega slijedi „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”.

RRF: prvo mišljenje
o rashodima

Sud je 2021. svojim aktivnostima prvi put obuhvatio rashode u okviru RRF-a, i to u okviru posebnog mišljenja koje iznosi o rashodima iz tog mehanizma. To proizlazi iz činjenice da je RRF privremeni instrument koji se primjenjuje i financira na način koji se bitno razlikuje od uobičajene potrošnje proračunskih sredstava u okviru VFO-a. Revizijski statistički skup Suda obuhvaćao je jedinu isplatu za 2021. – plaćanje izvršeno Španjolskoj – i to u iznosu od 11,5 milijardi eura. Španjolski zahtjev za plaćanje uključivao je 52 ključne etape, za koje je Španjolska smatrala da su dosegnute.

Sud je iznio pozitivno mišljenje o rashodima u okviru RRF-a. Sud je svoju procjenu temeljio na uvjetima za plaćanje, tj. na tome da su ključne etape i ciljne vrijednosti dosegnute u zadovoljavajućoj mjeri. Sud je stoga ispitao je li Komisija prikupila dostatne i primjerene dokaze kao temelj za svoju procjenu ispunjenosti tog uvjeta. Usklađenost s drugim pravilima EU-a i nacionalnima pravilima nije obuhvaćena tom procjenom. Ukupni revizijski dokazi koje je Sud prikupio upućuju na to da jedna od 52 ključnih etapa povezanih s prvom isplatom Španjolskoj nije bila dosegnuta. Komisija još nije bila utvrdila metodu za kvantificiranje učinka nedostizanja ključne etape ili ciljne vrijednosti. Sud smatra da pogreška nije značajna.

Slučajevi u kojima postoji sumnja na
prijevaru prijavljeni OLAF-u i EPPO-u

Kao vanjski revizor EU-a Sud nema ovlasti za provođenje istraga nad slučajevima u kojima se sumnja na prijevare. Svrha revizija koje provodi stoga nije otkrivati prijevare. Ako revizori Suda utvrde da u određenom slučaju postoji sumnja da je počinjena prijevara, taj slučaj prijavljuju nadležnim tijelima.

Sud je 2022. Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) prijavio 14 slučajeva sumnje na prijevaru koje je otkrio tijekom obavljanja svojih revizijskih aktivnosti. Šest od tih slučajeva prijavljeno je i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO). Sud je 2021. OLAF-u prijavio 15 slučajeva sumnje na prijevaru, a dva od njih prijavio je i EPPO-u. U godišnjem izvješću Suda o proračunu EU-a iznose se dodatne informacije o prirodi slučajeva sumnje na prijevaru i o naknadnim povratima financijskih sredstava koje je OLAF preporučio.

Godišnje izvješće o uspješnosti

Godišnje izvješće o
uspješnosti: posljednja godina
pilot-projekta Suda

Sud je podijelio svoje godišnje izvješće na dva zasebna dijela u sklopu pilot-projekta koji je s godišnjim izvješćem za financijsku godinu 2021. sada zaključen. U drugom dijelu godišnjeg izvješća riječ je o uspješnosti programa potrošnje sredstava iz proračuna EU-a.

Glavna je tema izvješća o uspješnosti za 2021. uključivanje sljedećih pet horizontalnih prioriteta politika u proračun EU-a:

1. borba protiv klimatskih promjena;
2. očuvanje biološke raznolikosti;
3. rodna ravnopravnost;
4. ciljevi održivog razvoja koje su postavili Ujedinjeni narodi; i
5. digitalna tranzicija.

Sud je ispitao je li Komisija uključila horizontalne prioritete politika u proračun EU-a, je li pratila rashode te je li točno izvijestila o rezultatima.

Sud je ujedno ispitao je li Komisija primijenila odgovarajući okvir uspješnosti za mjerenje potpore koja se iz proračuna EU-a pruža međusektorskim prioritetima iz 11 odabranih programa.

Osim toga, provjerio je provedbu revizijskih preporuka koje je iznio u tematskim izvješćima za 2018.

Godišnje izvješće o europskim razvojnim fondovima za financijsku godinu 2021.

ERF-ovi: pozitivno mišljenje
o računovodstvenoj dokumentaciji
i prihodima; nepovoljno mišljenje
o rashodima

Europski razvojni fondovi (ERF-ovi) uvedeni su 1959. i bili su glavni instrument kojim je EU pružao pomoć namijenjenu razvojnoj suradnji s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP), kao i prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Ti se fondovi financiraju sredstvima država članica te njima izvan proračuna EU-a upravljaju Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB). I dalje će se upotrebljavati i o njima će se izvješćivati zasebno do njihova zaključenja.

U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. pomoć za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama te prekomorskim zemljama i područjima financira se iz proračuna EU-a.

Ukupni rashodi iz ERF-ova 2021. iznosili su 3,4 milijarde eura.

Sud je za financijsku godinu 2021., kao i za prethodne godine, izrazio pozitivno mišljenje i o računovodstvenoj dokumentaciji ERF-ova i o njihovim prihodima, no o rashodima ERF-ova izrazio je nepovoljno mišljenje. Sud je procijenio da stopa pogreške za rashode iznosi 4,6 % (financijske godine 2020.: 3,8 %).

Posebno godišnje izvješće o agencijama EU-a

Agencije EU-a zasebni su pravni subjekti osnovani radi obavljanja posebnih tehničkih, znanstvenih ili upravljačkih zadaća kojima se institucijama EU-a pomaže u osmišljavanju i provedbi politika. Ukupno postoje 44 takve agencije.

Pozitivno mišljenje o svim
agencijama EU-a osim jedne
za financijsku godinu 2021.

Ukupni proračun svih agencija za financijsku godinu 2021. čija je revizija u nadležnosti Suda (isključujući SRB) iznosio je 4,1 milijardu eura, odnosno 2,5 % općeg proračuna EU-a za 2021. Za financijsku godinu 2020. navedeni je ukupni proračun iznosio 3,7 milijardi eura, odnosno 2,2 %.

Ukupno gledajući, revizija agencija koju je obavio Sud potvrdila je pozitivne rezultate koji su zabilježeni prethodnih godina. Sud je izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenim dokumentacijama i prihodima 44 agencija. Sud je odobrio plaćanja povezana s računovodstvenom dokumentacijom agencija kao pouzdana, osim za Agenciju Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA). Za tu je agenciju Sud izrazio uvjetno mišljenje, u prvom redu zbog nepravilnosti u postupcima javne nabave.

Posebno godišnje izvješće o zajedničkim poduzećima za financijsku godinu 2021.

Zajednička su poduzeća javno-privatna partnerstva između Europske komisije i relevantnih sektorskih partnera, a u nekim slučajevima istraživačkih ili međuvladinih organizacija te država članica sudionica. Njihova je glavna zadaća poticati prijenos znanstvenih spoznaja u utržive prekretničke inovacije u sklopu strateške vizije koju dijele sa sektorskim i istraživačkim partnerima.

Vijeće je 2021. donijelo nove uredbe kojima je osnovano jedanaest zajedničkih poduzeća za provedbu mjera u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa, višegodišnjih programa za istraživanja i inovacije za financijsko razdoblje 2021. – 2027. Ta zajednička poduzeća provode posebne istraživačke i inovacijske programe u područjima prometa, energetike, zdravstva, bioindustrije, ključnih digitalnih tehnologija, superračunalstva i pametnih mrežnih sustava.

Osam od 11 zajedničkih poduzeća već je djelovalo u okviru prethodnog programa (Obzor 2020.) te će nastaviti djelovati u okviru novih programa kao novi pravni subjekti s novim nazivima i s proširenim ili neznatno promijenjenim nadležnostima. Uz postojeća zajednička poduzeća osnovana su i tri nova: Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje te Europski stručni centar za kibersigurnost. Nad ta tri nova zajednička poduzeća Sud će prvi put provesti reviziju nakon što ona postanu financijski samostalna, što se očekuje 2023.

Osim toga, postoji još jedno zajedničko poduzeće, „Fuzija za energiju”, koje se financira sredstvima Euratoma i odgovorno je za pružanje europskog doprinosa međunarodnom termonuklearnom eksperimentalnom reaktoru (ITER).

Pozitivno mišljenje o svim
zajedničkim poduzećima
za financijsku godinu 2021.

Sud je za financijsku godinu 2021. izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenoj dokumentaciji, prihodima i plaćanjima za sva zajednička poduzeća.

Međutim, kao i prijašnjih godina, revizorsko mišljenje koje je Sud iznio o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća „Fuzija za energiju” (F4E) za 2021. godinu popraćeno je posebnom napomenom kojom se u prvom redu skreće pozornost na rizik od daljnjeg povećanja troškova i kašnjenja u provedbi projekta ITER.

Posebna godišnja izvješća o europskim školama i potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora

Sud je za financijsku godinu 2021. objavio i godišnje izvješće o pregledu godišnje računovodstvene dokumentacije 13 europskih škola. Iako tim pregledom nisu otkrivene značajne pogreške u računovodstvenoj dokumentaciji, Sud još nije mogao potvrditi da je financijsko upravljanje školama u potpunosti usklađeno s njihovom Financijskom uredbom i Pravilnikom o osoblju.

Sud svake godine podnosi i izvješće o potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB), Vijeća i Komisije koje su nastale kao rezultat njihovih zadaća iz Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. U izvješću za financijsku godinu 2021. Sud je zaključio da nije uočio ništa što bi ga navelo na to da smatra da su potencijalne obveze Komisije i Vijeća koje proizlaze iz izvršavanja njihovih sanacijskih zadaća Odbora značajno pogrešno prikazane na temelju informacija dostupnih pri zaključenju računovodstvene dokumentacije za 2021.

Godišnja izvješća Suda: početak
postupka davanja razrješnice
koji provodi Europski parlament

Objavom godišnjih izvješća Suda također započinje postupak davanja razrješnice tijekom kojega Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, donosi odluku o tome jesu li Komisija i druga tijela na zadovoljavajući način upravljali proračunom EU-a. Ako se pokaže da jesu, Europski parlament daje im „razrješnicu”.

U listopadu 2022. Sud je predstavio godišnja izvješća za 2021. Odboru Europskog parlamenta za proračunski nadzor i Odboru Vijeća za proračun. Potom ih je predstavio i Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici te Vijeću za ekonomske i financijske poslove.

Nadalje, tijekom 2022. godišnja izvješća predstavljena su u nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama u 21 državi članici.

Mišljenja

Ispitivanje zakonodavnih
prijedloga Komisije

Kao neovisni vanjski revizor EU-a, Sud doprinosi poboljšanju financijskog upravljanja i iznošenjem mišljenja o Komisijinim prijedlozima za donošenje novog ili izmjenu postojećeg zakonodavstva. U slučajevima u kojima ti zakonodavni prijedlozi imaju znatan financijski učinak, zakonodavstvom EU-a propisano je obvezno savjetovanje sa Sudom. Ostale institucije također mogu zatražiti mišljenje Suda o drugim konkretnim pitanjima. Sva mišljenja Suda podnose se Europskom parlamentu i Vijeću.

Sud je 2022. objavio osam takvih mišljenja. Ona su se uglavnom odnosila na Komisijine zakonodavne prijedloge za izmjenu financijskih pravila koja se primjenjuju na opći proračun Unije, ali i na uvođenje novih pravila o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada, omogućavanje državama članicama da upotrijebe nacionalne planove za oporavak i otpornost u svrhu financiranja plana REPowerEU, diversificiranu strategiju financiranja kao opću metodu zaduživanja te Socijalni fond za klimatsku politiku.

Journal – časopis Suda

U svakom izdanju časopisa Suda nalaze se članci o određenoj temi, u prvom redu iz perspektive revizije, čiji su autori suradnici koji rade unutar i izvan institucija EU-a.

Sud je 2022. objavio dva izdanja u kojima su teme bile „Kohezija i instrument Next Generation EU: suglasje ili sukob” i „Instrument za oporavak i otpornost: skok prema otpornoj Europi?”.

Konferencije i internetski seminari

Tijekom 2022. Sud je ujedno (su)organizirao niz konferencija i internetskih seminara koji su bili otvoreni svim zainteresiranim stranama.

U nastavku se nalaze dva takva primjera.

Internetski seminar Suda o
promjeni paradigme za EU Internetski seminar Suda o
borbi protiv pranja novca

Digitalna transformacija revizije

Sud nastavlja povećavati učinkovitost svojih revizijskih procesa povećavanjem integracije i interoperabilnosti svojih postojećih sustava. Usporedno s time uvodi automatizaciju, IT reviziju i aktivnosti napredne analize podataka kao dio svojeg razvojnog plana za bolju upotrebu tehnologije za reviziju. Nastavio je i sa svojim inovacijskim aktivnostima usmjerenima na prepoznavanje novih tehnologija koje se mogu upotrebljavati na nove načine kao potpora revizijskim aktivnostima.

Hibridni sastanci i događanja

Pandemija je dovela do smanjenja tehnoloških i psiholoških prepreka radu i sastancima na daljinu za pojedince i organizacije i, istodobno, do povećanja razine njihovih digitalnih vještina. Sud u tom pogledu nije bio iznimka. Radni sastanci sada se redovito odvijaju u obliku sastanaka na daljinu i hibridnih sastanaka, posebno s vanjskim dionicima kao što su subjekti revizije i druga tijela EU-a i međunarodna tijela, čime se broj službenih putovanja smanjuje na razinu potrebnu za postizanje ciljeva institucije.

Sud je opremio svoje dvorane za sastanke najnaprednijim rješenjima za videokonferencije, pri čemu je stavio na raspolaganje prenosiva rješenja, omogućujući skupne sastanke bilo gdje u zgradama Suda.

Konačno, jedna dvorana za sastanke preuređena je u virtualni TV studio te je u njoj moguće snimati i emitirati kvalitetne prijenose tiskovnih i hibridnih konferencija s usmenim tumačenjem ili druga informativna ili edukativna događanja, čime se podupiru komunikacijske aktivnosti Suda.

Digitalna integracija
i automatizacija

Rješenje uvedeno prije nekoliko godina za sigurnu razmjenu dokumenata i podataka sa subjektima revizije, ECAFiles, integrirano je u glavni sustav Suda za upravljanje revizijama, ASSYST, kao i u sustav za upravljanje postupkom poravnanja, CLEAR, čime se pojednostavnjuje i poboljšava komunikacija sa subjektima revizije tijekom obavljanja revizije.

U slučajevima u kojima nije bio dostupan programski pristup bazama podataka subjekata revizije Sud je od 2021. upotrebljavao usluge robotske automatizacije procesa. Time je ponuđena alternativa ručnom preuzimanju, pohranjivanju i provjeri dokumenata iz baza podataka, pod uvjetom da su dokumenti dostupni u potrebnom upotrebljivom formatu.

Usluge napredne
analize podataka

Nova Služba za podatke i tehnologiju revizija (D.A.T.A., od engl. Data and Technology for Audit) osnovana 2021. nastavila je raditi na provedbi razvojnog plana za bolju upotrebu tehnologije u svrhu potpore ostvarivanju revizijskih ciljeva Suda.

Članovi službe D.A.T.A. blisko su surađivali s revizorskim timovima kako bi razumjeli njihove specifične procese i potrebe. Ovisno o složenosti potrebe, aktivnosti su se kretale od kratkoročnih savjetodavnih aktivnosti pa sve do potpunog sudjelovanja u revizijskim zadatcima.

Proveden je niz projekata koje je predmetna služba vodila ili u kojima je sudjelovala: stručnjaci u području podataka za radnu skupinu za instrument NGEU, osnivanje zajednice u području znanosti podataka za revizore te procjena i izvedivost nove semantičke tražilice za publikacije Suda.

Sud je ujedno uspostavio „infrastrukturu za znanost o podatcima” kako bi se omogućila obrada podataka te napredna analiza i vizualizacija ponajprije nestrukturiranih skupova podataka i velikih količina podataka.

Usporedno s time IT odjel Suda uveo je u listopadu 2022. „uslugu skladišta podataka” koja korisnicima omogućava obradu i analizu strukturiranih podataka uz različite stupnjeve autonomije, počevši od izrade unaprijed definiranih izvješća za temeljne korisnike pa sve do obrade podataka i izrade ad hoc izvješća i vizualnih prikaza za stručne korisnike.

Inovacije

Sud je nastavio surađivati s vrhovnim revizijskim institucijama iz država članica EU-a u području tehnologije i inovacija za reviziju u kontekstu mreže i platforme TiNA. Održano je jedanaest internetskih događanja u okviru mreže TiNA, na teme koje su se kretale od revizije kibersigurnosti i sigurnog prijenosa podataka pa sve do upotrebe posebnih alata za analizu podataka i rudarenje procesa.

Sud je nastavio aktivno sudjelovati u radu skupine za tehnologije u nastajanju koja djeluje u sklopu Međuinstitucijskog odbora za digitalnu transformaciju. Navedena skupina radi na uvođenju tehnologija kao što su umjetna inteligencija, proširena stvarnost ili lanci blokova u institucije EU-a. Predstavljen je prijedlog za zajednički projekt u svrhu iskorištavanja tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija kako bi razmjene podataka sa subjektima revizije postale još sigurnije.

Međuinstitucijski odnosi

Sud blisko surađuje s Europskim parlamentom, Vijećem, nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama u državama članicama jer učinak njegova rada uvelike ovisi o primjeni njegovih revizijskih nalaza i preporuka u tim institucijama.

Europski parlament

Europski parlament 2022. postupno je ponovno uveo redovito fizičko sudjelovanje drugih institucija i tijela na plenarnim sjednicama i sjednicama odbora. Kao rezultat toga, ukupan broj izlaganja predstavnika Suda, koja su se 2022. uglavnom održala u fizičkom obliku, neznatno se smanjio, i to na 134 u usporedbi sa 147 izlaganja 2021., pri čemu su sva izlaganja 2021. bila na daljinu.

Odbori i tijela Europskog parlamenta, posebno Odbor za proračunski nadzor (CONT), redovito pozivaju članove i revizorske timove Suda da predstave rezultate svojeg rada na njihovim sastancima.

Tijekom 2022. članovi Suda predstavili su odboru CONT ukupno 16 tematskih izvješća i jedan pregled. Sudjelovali su i na 16 javnih saslušanja odbora CONT o razrješnici za 2021., što je uključivalo predstavljanje godišnjeg izvješća Suda za 2021. koje je održao predsjednik Suda Tony Murphy.

Osim toga, članovi Suda održali su 27 prezentacija o tematskim izvješćima i pregledima pred 14 drugih odbora Europskog parlamenta, uglavnom na zajedničkim sastancima s drugim zainteresiranim odborima.

U ožujku 2022. konferencija predsjednika odbora pozvala je predsjednika Suda na razmjenu mišljenja o programima rada Suda za 2022. i nadalje te 2023. godinu i nadalje. Bivši predsjednik Suda Klaus‑Heiner Lehne sudjelovao je u svibnju na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta povezanoj s razrješnicom za 2020. U listopadu se predsjednik Suda Tony Murphy sastao s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta predstavio godišnje izvješće za 2021. Članovi II. revizijskog vijeća ujedno su se u lipnju sastali s koordinatorima Odbora za regionalni razvoj (REGI) kako bi raspravili o daljnjoj suradnji, a odbor CONT posjetio je Sud u studenome kako bi razmijenio mišljenja s kolegijem Suda.

Vijeće Europske unije

Ukupan broj izlaganja predstavnika Suda znatno se povećao 2022., i to na 82 u usporedbi sa 68 izlaganja 2021.

Pripremna tijela Vijeća u pravilu se bave svim tematskim izvješćima Suda nedugo nakon njihove objave, ali ne nužno svim pregledima i mišljenjima. Sud je 2022. predstavio 26 tematskih izvješća i tri mišljenja pred 19 različitih odbora i radnih skupina Vijeća.

Tijekom 2022. predstavnici Suda prisustvovali su i na 29 sastanaka posvećenih razrješnici za proračun EU-a za financijske godine 2020. i 2021. Nadalje, Odbor Vijeća za proračun pozvao je rukovodstvo Suda da predstavi program rada Suda za 2023. i nadalje i nacrt proračuna za 2023.

Predsjedanje Vijećem
Francuska: siječanj – lipanj 2022.
Češka: srpanj – prosinac 2022.

Zahvaljujući ublažavanju ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19 predstavnici Suda ponovno su mogli fizički sudjelovati na većini sastanaka u Vijeću EU-a. Međutim, neke se interakcije i dalje odvijaju na daljinu. Novi način rada ujedno je omogućio Sudu više interakcija s Vijećem EU-a, primjerice u obliku ciljanih tehničkih informativnih sastanaka o određenim izvješćima za stalna predstavništva pri EU-u.

U srpnju 2022. bivši predsjednik Suda Klaus‑Heiner Lehne sastao se s češkim premijerom, ministrom europskih poslova i ministrom financija kako bi raspravljali o prioritetima predsjedništva Vijeća. Članovi Suda Iliana Ivanova i Jan Gregor sudjelovali su u rujnu na neslužbenom sastanku s ministrima nadležnima za kohezijsku politiku. Predsjednik Suda Tony Murphy sastao se u studenome sa švedskim premijerom i ministricom financija. U prosincu 2022. predsjednik Suda Tony Murphy i član Suda Jan Gregor sastali su se sa češkim ministrom financija u njegovu svojstvu predsjednika ECOFIN-a prije predstavljanja godišnjeg izvješća za 2021. ministricama i ministrima financija EU-a. Osim toga, članovi i rukovodstvo Suda sudjelovali su 2022. na 14 sastanaka s predstavnicima stalnih predstavništava pri EU-u.

Nacionalni/regionalni parlamenti i vlade u državama članicama

Sastanci u
nacionalnim/regionalnim parlamentima

Tijekom 2022. članovi i osoblje Suda predstavili su svoje publikacije na 88 sastanaka s nacionalnim/regionalnim parlamentima u 20 država članica.

Sastanci s vladama
u državama članicama

Članovi i rukovodstvo Suda predstavili su 2022. njegove publikacije na 133 sastancima održanima s vladama i tijelima vlasti u 22 državama članicama.

Europska komisija

Razmjena stajališta sa subjektima
revizije na najvišoj razini

Članovi Suda i povjerenici Komisije održavaju redovite bilateralne kontakte u vezi s planiranim i tekućim revizijskim zadatcima.

Već je godinama ustaljena praksa da članovi Suda održavaju godišnji sastanak sa svojim kolegama iz Kolegija povjerenika Europske komisije. Na tim se sastancima pruža prilika za utvrđivanje trenutačnog stanja i razmatranje načina za dodatno jačanje suradnje.

Suradnja s drugim vrhovnim revizijskim institucijama

Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija u EU-u

Suradnja Suda s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI-jevima) 27 država članica uglavnom se odvija u okviru Kontaktnog odbora vrhovnih revizijskih institucija u EU-u. Taj forum olakšava dijalog i razmjene informacija između VRI-jeva država članica EU-a i Suda.

Sud je 2022. nastavio s provedbom inicijative EU-a za umrežavanje revizora usmjerenu na pitanja povezana s pandemijom bolesti COVID‑19, što je dovelo do objavljivanja niza informativnih članaka na internetskim stranicama Kontaktnog odbora u vezi s relevantnim aktivnostima VRI-jeva tijekom 2020. i 2021. na tu temu. Sud je nastavio i s aktivnostima suradnje u području revizije primjene Mehanizma za oporavak i otpornost te provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Kad je riječ o planovima za oporavak i otpornost, voditelji revizije i revizori koji su predstavljali 22 VRI-ja EU-a redovito su se sastajali i raspravljali o svojim dovršenim, tekućim i planiranim revizijama u vezi s instrumentom NGEU.

Godišnji sastanak za 2022.

U svibnju 2022. Sud je bio domaćin godišnjeg sastanka Kontaktnog odbora. Nakon virtualnog susreta na visokoj razini održanog u studenome 2021. to je bio prvi fizički sastanak čelnika VRI-jeva EU-a od 2019. Središnje rasprave bile su usmjerene na strateške zadaće i izazove za VRI-jeve u EU-u povezane s procjenom dodane vrijednosti Mehanizma za oporavak i otpornost na nacionalnoj razini i razini EU-a.

Vrhovne revizijske institucije zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u

Sud ujedno pruža potporu VRI-jevima zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albanija, Moldova, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina) i potencijalnih zemalja kandidatkinja (Bosna i Hercegovina, Kosovo²).

Sud je 2022. podupirao zajedničku inicijativu OECD-a i Europske unije SIGMA (Potpora poboljšanju upravljačkih struktura i upravljanja) u održavanju sastanka mreže VRI-jeva zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u u Parizu.

² Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti 1244 (1999.) o situaciji u vezi s Kosovom (UNSCR 1244/1999) i savjetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde o sukladnosti jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom od 22. srpnja 2010.

INTOSAI

Sud je tijekom 2022. godine nastavio aktivno sudjelovati u aktivnostima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). U ulozi potpredsjedatelja Odbora za profesionalne standarde (PSC) Sud je dao svoj doprinos radnoj skupini INTOSAI-ja za strateško planiranje i aktivno je surađivao s drugim predsjedateljima radnih skupina za zasebne ciljeve. Sud je u rujnu bio i domaćin 21. sastanku Upravljačkog odbora PSC-a na kojem je uspješno usvojeno izvješće o modernizaciji okvira za standarde, čiju je izradu predvodio Sud.

U studenome 2022. Sud je sudjelovao na XXIV. kongresu INTOSAI-ja (INCOSAI) u Rio de Janeiru. Taj se kongres održava svake tri godine. Riječ je vrhovnom tijelu INTOSAI-ja u o okviru kojeg se donose najvažnije administrativne odluke predmetne organizacije. Na kongresu je usvojen strateški plan INTOSAI-ja za razdoblje 2023. – 2028 te je Sud od VRI-ja Brazila preuzeo ulogu predsjedatelja PSC-a. U toj ulozi Sud je sada član upravnog odbora INTOSAI-ja.

Također je sudjelovao u radu pododbora Odbora za profesionalne standarde te u aktivnostima i projektima drugih radnih tijela INTOSAI-ja, posebice onih za reviziju u području okoliša, velike količine podataka, modernizaciju financija i regulatorne reforme te za evaluaciju javnih politika i programa. Osim toga, Sud je vodio projekt namijenjen ažuriranju standarda ISSAI 140 o upravljanju kvalitetom za VRI-jeve te je surađivao s razvojnom inicijativom INTOSAI-ja (IDI) na izradi provedbenih smjernica za novi standard.

EUROSAI

Sud je aktivno uključen i u aktivnosti Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI), odnosno europske regionalne skupine INTOSAI-ja, posebice njezine radne skupine za reviziju u području okoliša, informacijske tehnologije i reviziju financijskih sredstava dodijeljenih za nepogode i katastrofe, kao i mreže za etička pitanja.

Tijekom 2022. Sud je nastavio s aktivnostima u okviru projektne skupine pod nazivom „Priprema za buduće rizike i klimatsku krizu: je li došlo vrijeme da revizori sagledavaju i dugoročnu perspektivu?” (u suvodstvu s Državnim uredom za reviziju Ujedinjene Kraljevine) u kontekstu portfelja naslovljenog „Promišljanja o budućem djelovanju i problemima koji dolaze”. Osim toga, Sud je aktivno doprinio projektnoj skupini za reviziju odgovora na bolest COVID‑19.

Upravljanje Sudom

Članovi

Sud djeluje kao kolegij članova, pri čemu je svaki od članova iz jedne države članice. Svakog člana imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga vlade matične države članice. Sud nema nikakvu ulogu u procesu predlaganja i imenovanja članova.

Članovi Suda imenuju se na obnovljivi mandat od šest godina. Svoje dužnosti obavljaju potpuno neovisno i u općem interesu EU-a, na što se nakon preuzimanja dužnosti svečano obvezuju pred Sudom Europske unije.

Vijeće je 2022. imenovalo novog slovenskog člana, Jorga Kristijana Petroviča (od 7. svibnja), novog nizozemskog člana, Stefa Bloka (od 1. rujna), novog malteškog člana, Georgea Mariusa Hyzlera (od 1. listopada), novog ciparskog člana, Lefterisa Christoforoua (od 2. studenoga) i novu litavsku članicu, Laimu Liuciju Andrikienė (od 16. studenoga). Osim toga, Vijeće je obnovilo mandate češkog člana, Jana Gregora, latvijskog člana, Mihailsa Kozlovsa, i poljskog člana, Mareka Opiołe, na dodatno razdoblje od šest godina (počevši od 7. svibnja).

Sud je u dubokoj žalosti ostao bez nizozemskog člana Suda Alexa Brenninkmeijera, koji je preminuo 14. travnja 2022.

Postupak imenovanja novog portugalskog člana još je bio u tijeku krajem 2022.

Tijekom 2022. održano je 25 sastanaka kolegija Suda. Stopa nazočnosti na tim sastancima iznosila je 93 %. Članovi Suda sudjelovali su i na sastancima revizijskih vijeća i odbora (vidjeti i odjeljak Revizijska vijeća i odbori).

Seminar Suda za 2022.:
povećanje učinkovitosti Suda i
iskorištavanje resursa Suda u budućim
revizijama na najbolji mogući način

Jedanput godišnje članovi Suda, glavni tajnik i ravnatelji odlaze na dvodnevni seminar kako bi raspravljali o važnim pitanjima u vezi s dugoročnom strategijom, aktivnostima i organizacijom Suda.

Tijekom ovogodišnjeg seminara Suda u raspravama članova obrađene su sljedeće teme:

• načini za postizanje dodatne učinkovitosti i povećanje produktivnosti pri izradi tematskih izvješća Suda;
• pitanja u vezi s praktičnom primjenom Kodeksa ponašanja Suda;
• program rada za 2023. i nadalje.

Predsjednik

Predsjednik je zadužen za strategiju, planiranje i upravljanje uspješnošću institucije te njezinu komunikaciju i odnose s medijima, međuinstitucijske odnose, pravna pitanja i unutarnju reviziju. Predsjednik također zastupa Sud u vanjskim odnosima.

Članovi među sobom biraju predsjednika na obnovljivi mandat od tri godine. Izabrana osoba zatim preuzima ulogu prvog među jednakima (primus inter pares), predsjeda sastancima kolegija Suda i jamči provedbu njegovih odluka.

Tony Murphy zamijenio je 1. listopada 2022. Klaus‑Heinera Lehnea na položaju predsjednika Suda.

Revizijska vijeća i odbori

Članovi se raspoređuju u jedno od pet revizijskih vijeća, u kojima se priprema i usvaja većina revizijskih izvješća, pregleda i mišljenja. Revizijska vijeća raspoređuju svoje zadatke među svojim članovima. Svaki član za svoje revizijske zadatke odgovara relevantnom revizijskom vijeću i kolegiju Suda. Revizijske aktivnosti obavljaju stručni revizori koji rade u upravama revizijskih vijeća.

Članovi u svakom revizijskom vijeću odabiru doajena na obnovljivi mandat od dvije godine. Na dan 11. listopada 2022. doajenke i doajeni pet revizijskih vijeća Suda bili su Joëlle Elvinger, Annemie Turtelboom, Bettina Jakobsen, Mihails Kozlovs i Jan Gregor.

Odbor za kontrolu kvalitete revizija bavi se revizijskim politikama, standardima i metodologijom Suda, podrškom revizijskim aktivnostima te njihovim razvojem i kontrolom njihove kvalitete. Čine ga po jedan član iz svakog revizijskog vijeća, a od 2. studenoga 2022. na čelu mu je Iliana Ivanova.

Odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima donosi upravni odbor i, u relevantnim slučajevima, kolegij članova, kojima je na čelu predsjednik Suda. Upravni odbor čine predsjednik Suda, doajen svih vijeća, predsjedatelj Odbora za kontrolu kvalitete revizija i član Suda zadužen za međuinstitucijske odnose (od 10. listopada 2022. tu dužnost obnaša Eva Lindström).

Tijekom 2022. održano je 113 sastanaka revizijskih vijeća, 15 sastanaka upravnog odbora i 10 sastanaka Odbora za kontrolu kvalitete revizija. Stopa nazočnosti na tim sastancima iznosila je redom 95 %, 94 % i 89 %.

Ostale odbore čine Odbor za etička pitanja (kojim predsjeda Joëlle Elvinger), Odbor za unutarnju reviziju (kojim predsjeda Hannu Takkula) i Savjetodavna skupina za strateško predviđanje (kojom predsjeda Helga Berger).

Više rukovodstvo Suda čine glavni tajnik i ravnatelji. Sud ima ukupno 10 uprava: pet uprava povezano je s revizijskim vijećima, jedna s Odborom za kontrolu kvalitete revizija, jedna s predsjedništvom te tri s glavnim tajništvom.

Mjerenje uspješnosti

Sud primjenjuje skup ključnih pokazatelja uspješnosti (KPU) s pomoću kojih svojoj upravi pruža uvid u napredak u ostvarenju strateških ciljeva i temelj za donošenje odluka, a institucijskim dionicima informacije o svojoj uspješnosti. Sud je pri utvrđivanju svoje strategije za razdoblje 2021. – 2025. također ažurirao svoj skup ključnih pokazatelja uspješnosti za to razdoblje. Skupom ključnih pokazatelja uspješnosti u nastavku pruža se širok pregled uspješnosti Suda kao organizacije u pogledu informiranja o njegovu radu, učinku koji taj rad ima i predodžbi o njemu:

• broj objavljenih izvješća (u odnosu na plan);
• zastupljenost u medijima;
• učinak rada Suda i predodžba o njemu (povratne informacije dionika);
• izlaganja predstavnika Suda pred drugim institucijama, u nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama u državama članicama te međunarodne aktivnosti;
• provedba preporuka Suda.

Tijekom 2022. objavljeno je 29 izvješća

Sud je objavio 29 izvješća u usporedbi s 32 izvješća 2021. Riječ je o 28 tematskih izvješća i jednom pregledu.

Zastupljenost u medijima

2022: znatno povećanje
prisutnosti u medijima

Sud je tijekom 2022. zabilježio približno 130 000 internetskih članaka i objava na društvenim medijima povezanih s revizijskim izvješćima i drugim publikacijama Suda ili sa Sudom općenito. Riječ je o znatnom povećanju prisutnosti u medijima u odnosu na prethodne godine (2021.: 67 000; 2020.: 32 000).

Medijsko praćenje može uvelike varirati ovisno o predmetu i složenosti izvješća. Vanjski čimbenici, kao što su neki važan događaj ili razvojna promjena u okviru određene politike, također mogu utjecati na zanimanje medija za publikacije Suda. Nadalje, tijekom izvanrednih situacija, kao što su pandemija bolesti COVID‑19 ili ruska ratna agresija na Ukrajinu, pozornost medija posebno je usmjerena na sadržaje relevantne za krizu.

Odnosi s medijima

Od uvođenja ograničenja kretanja zbog bolesti COVID‑19 Sud je promidžbene aktivnosti za svoje publikacije obavljao virtualno, što mu je omogućilo da osnaži kontakte s novinarima.

Sud je 2022. objavio 41 priopćenje za medije na 24 jezika EU-a, kao i informativne obavijesti, obavijesti za medije i audiozapise izjava (spremne za upotrebu) na određenim jezicima. Također je održao niz razgovora s velikim medijskim kućama diljem Europe, koje su obuhvaćale radio, televiziju i pisane medije. Povrh toga, Sud je održao 14 internetskih tiskovnih konferencija i 9 dodatnih tiskovnih konferencija usmjerenih na pojedine zemlje u vezi s godišnjim izvješćem. Te su konferencije sveukupno privukle 350 novinara, od kojih je većina predstavljala vodeće nacionalne medijske kuće u državama članicama EU-a.

Jedan i pol milijun posjeta
internetskim stranicama Suda

Sud je 2022. zabilježio više od milijun i pol posjeta svojim internetskim stranicama, s približno 600 000 pojedinačnih posjetitelja.

2022.: broj pratitelja
na društvenim mrežama
nastavio je rasti

Do kraja 2022. tri korisnička računa Suda na društvenim mrežama (Twitter, LinkedIn, Facebook) privukla su više od 45 000 pratitelja, odnosno više nego 2021. kada je privučeno 39 000 pratitelja.

Učinak rada Suda i predodžba o njemu

82 % ispitanika u anketama koje
je proveo Sud ocjenjuje izvješća
Suda korisnima za svoj rad

Sud procjenjuje vjerojatan učinak i korisnost svojih aktivnosti prema predodžbi koju o njima ima čitateljstvo izvješća Suda iz Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, agencija EU-a, stalnih predstavništva država članica, agencija i VRI-jeva država članica, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija te drugi subjekti.

Sud od 2018. provodi anonimne elektroničke ankete kako bi od čitatelja svojih izvješća zatražio kvalitativne povratne informacije o odabranim izvješćima i općenite prijedloge za rad Suda.

Rezultati za 2022. pokazuju da je 82 % ispitanika među njih otprilike 450 ocijenilo izvješća Suda korisnima za svoj rad i da njih 78 % smatra da ta izvješća imaju učinak. Riječ je o rezultatima sličnima onima iz prethodne godine (2021.: 83 %, odnosno 79 %).

Izlaganja predstavnika Suda pred drugim institucijama, u nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama u državama članicama te međunarodne aktivnosti

Visoka razina interakcije
s dionicima Suda

Cjelokupno gledajući, interakcija Suda s europskim i međunarodnim dionicima ponovno je dosegnula visoku razinu. Sud je pred odborima Europskog parlamenta, pripremnim tijelima Vijeća, nacionalnim/regionalnim parlamentima i vladama država članica održao 437 izlaganja o rezultatima svojeg rada (2021.: 419).

Nadalje, Sud je sudjelovao u 178 međunarodnih aktivnosti. Riječ je o aktivnostima međunarodnih organizacija za javnu reviziju, posebice INTOSAI-ja i EUROSAI-ja, kao i o bilateralnim događanjima s drugim vrhovnim revizijskim institucijama, konferencijama, sastancima i aktivnostima usmjerenima na širu publiku (2021.: 154).

Provedba preporuka Suda

Provedene su gotovo
sve preporuke Suda iz
izvješća za 2018.

Sud provjerava provedbu svojih preporuka na temelju daljnjeg praćenja koje obavljaju revizori Suda. Sud je za 2022. analizirao preporuke upućene Komisiji i drugim institucijama iznesene u izvješćima za 2018.

Ta je analiza pokazala da je od preporuka čija je provedba provjerena 100 % od 14 preporuka iznesenih u godišnjem izvješću za 2018. i 85 % od 325 preporuka iz tematskih izvješća iz iste godine provedeno u potpunosti, u određenoj mjeri ili u većoj mjeri.

Podrška revizijskim aktivnostima

Revizijska metodologija

AWARE

Revizijska metodologija i smjernice Suda dostupne su na internoj digitalnoj platformi Suda AWARE (engl. Accessible Web-based Audit Resource). Prošle godine Sud je omogućio uvid u sadržaj te platforme na svojim internetskim stranicama. Time se javnosti pruža jedinstvena točka pristupa revizijskoj metodologiji i smjernicama Suda.

Stručno osposobljavanje

2022.: premašene su ciljne vrijednosti
za stručno osposobljavanje

Sud je 2022. ponovno premašio ciljnu vrijednost za broj dana stručnog osposobljavanja, odnosno pet dana nejezičnog osposobljavanja godišnje za revizore, u skladu s preporukama Međunarodne federacije računovođa, i dva dana za nerevizorsko osoblje.

Revizori Suda u prosjeku su na nejezičnom osposobljavanju proveli 6,9 dana (2021.: 8,5, 2020.: 5,4), od čega 5 dana na osposobljavanju u području temeljne djelatnosti Suda (revizije). Nerevizorsko osoblje u prosjeku je na osposobljavanju provelo 3,6 dana (2021.: 4,2, 2020.:3,1). Smanjenje obaju pokazatelja koje se bilježi iz godine u godinu može se objasniti postupnim povratkom na osposobljavanje u učionici / licem u lice, koje omogućava bolje iskustvo učenja, ali po svojoj definiciji nudi manji kapacitet od internetskih alternativa.

Posebno prilagođeno osposobljavanje za revizore

Iako Sud neprestano radi na tome da nudi bogatu ponudu osposobljavanja, posebnu je pozornost posvetio osposobljavanju u području svoje temeljne djelatnosti (revizije). To je dovelo do niza novih tečajeva i novih inicijativa. Primjeri su:

• Osposobljavanje povezano s određenim područjem politike: jedan od ključnih prioriteta 2022. bio je steći i obogatiti znanje o revizijskim područjima Suda / politikama EU-a u suradnji s revizijskim vijećima Suda. Sud je u okviru te inicijative organizirao 12 tečajeva osposobljavanja.
• Novo područje kojem je Sud posvetio veliku pozornost bili su posebice instrument NextGenerationEU (NGEU) i Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). Vodeća inicijativa Suda za osposobljavanje bila je dvodnevni tečaj osposobljavanja o
  RRF-u koji Sud održava u suradnji s Europskim institutom za javnu upravu. Taj je tečaj održan šest puta i osmišljen je kako bi sudionicima pomogao razumjeti pojedinosti i posebnosti Uredbe o RRF-u te provedbu nacionalnih planova država članica za oporavak i otpornost.
• Novi programi osposobljavanje za voditelje radnih zadataka te o upotrebi podataka i tehnologije u reviziji: Sud je dovršio okvir kompetencija za voditelje radnih zadataka, koji je služio kao osnova za pripremu posebnog programa osposobljavanja utemeljenog na trima ključnim kompetencijama koje bi voditelji radnih zadataka trebali imati: upravljanje projektima, djelotvorna komunikacija i vještine vođa. U suradnji sa službom Suda za podatke Sud je počeo usavršavati vještine svojih revizora u području upotrebe podataka i tehnologije.

Osposobljavanje i podizanje
svijesti za novo hibridno
okruženje

Sud je organizirao osposobljavanje za osoblje i rukovoditelje kako bi im pomogao da se snađu u novom hibridnom okruženju nakon stupanja na snagu nove odluke o hibridnom radu u travnju 2022. Program „Povratak u ured” trajao je od lipnja do listopada i uključivao je različite aktivnosti kao što su tečajevi osposobljavanja, prezentacije, radionice i fotografski natječaj. U studenome 2022. organiziran je obvezni tečaj za rukovoditelje.

Sud je nastavio s programom osposobljavanja savjetnika za karijeru, mentora, internih moderatora sastanaka i povjerljivih osoba za kontakt te je započeo s provedbom novog internog programa obuka za jačanje otpornosti.

Prevođenje

Na Sudu je tijekom 2022. prevedeno i redigirano približno 203 000 stranica (2021.: 227 003), u koje se ubraja i 21 133 stranica eksternaliziranih prijevoda. Prevoditelji su isto tako sudjelovali u revizijskim aktivnostima Suda te su pružali jezičnu podršku tijekom revizijskih posjeta te mrežnih sastanaka ili hibridnih sastanaka, kao i pri sastavljanju izvješća. Osim toga, sudjelovali su u komunikacijskim aktivnostima, pružajući jezične savjete i poboljšavajući kvalitetu prilagođavanjem poruka ciljnoj publici, primjerice kulturnom prilagodbom tekstova.

Prvi su put i u kratkom roku sve publikacije Suda prevedene na irski jezik, što je omogućilo njihovo pravodobno objavljivanje.

Kibersigurnost

2022.: ključna godina
za kibersigurnost

Kriza uzrokovana bolešću COVID‑19 dovela je do eksponencijalnog porasta kiberkriminaliteta i kibernapada financiranih državnim sredstvima. Služba Suda za IT sigurnost morala se više nego ikad nositi s teškim teretom očuvanja sigurnosti IT usluga Suda. To ne bi bilo moguće postići bez dragocjene potpore međuinstitucijskog tima za hitne računalne intervencije – CERT-EU.

Započela je provedba plana za kibersigurnost za razdoblje 2022. – 2024., pri čemu su brojne mjere već provedene ili su u tijeku. Osim toga, pod pokroviteljstvom tima CERT-EU Sud je izradio plan za prijelaz na model nulte razine povjerenja, koji čini jedno od načela na kojima se temelji plan za kibersigurnost. Prvi je sustav u okviru kojeg će se primijeniti ta nova paradigma nova platforma za daljinski pristup kojom će se u prvom tromjesečju 2023. zamijeniti trenutačno VPN rješenje.

Tijekom 2022. provedeno je nekoliko kampanja phishinga, uključujući kampanju provedenu na međuinstitucijskoj razini. Kampanje su se isplatile: zabilježeno je povećanje broja članova osoblja Suda koji su prepoznali i prijavili lažne poruke.

Tim CERT-EU održao je poseban tečaj za više rukovodstvo Suda kako bi ih obavijestio o trenutačnim prijetnjama i strateškim prioritetima kojima se potrebno posvetiti.

Glavni tajnik podržao je tijekom 2022. novu politiku o evidentiranju događaja u okviru IT sustava i reviziji tih sustava. Novom politikom nastoji se uliti povjerenje korisnicima i osigurati transparentnost u pogledu upotrebe revizijskih podataka i podataka iz IT evidencije događaja te pritom zajamčiti sigurnost sustava na Sudu.

Naposljetku, Sud je aktivno radio na pripremi novih međuinstitucijskih pravila o kibersigurnosti. Ta su pravila trenutno u postupku odobrenja, a Sud već primjenjuje mnoge od njihovih odredbi.

Zgrade

Uključiva, sigurna i
okolišno prihvatljiva
radna okolina

Sud čvrsto vjeruje da je kvalitetna radna okolina ključna za postizanje njegovih strateških ciljeva. Izravan učinak na dobrobit osoblja doprinosi tome da Sud postane privlačan poslodavac.

Vizija je Suda zajamčiti za sve zaposlenike održivu radnu okolinu s radnim okruženjem u kojem se surađuje i koje je usmjereno na dobrobit te koje sigurno, uključivo i prihvatljivo za okoliš.

U vlasništvu Suda trenutačno su tri zgrade („K1”, „K2” i „K3”) koje su povezane u jedinstven i integriran tehnički objekt. Sud usto u Luxembourgu unajmljuje uredske prostore za svoj centar za oporavak u slučaju katastrofa.

K1

U zgradi K1, koja je otvorena 1988., nalaze se uredi koji mogu primiti do 310 djelatnika i prostorije za sastanke.

Zgrada K1 modernizirana je 2008. godine kako bi se uskladila s nacionalnim standardima u području zdravlja, sigurnosti i okoliša. Kad god je to bilo moguće, tehnologija u zgradi K1 prilagođena je kako bi se uskladila s tehnologijom koja se koristi u zgradama K2 i K3.

K2

Zgrada K2 otvorena je 2003. U njoj su smješteni uredi koji mogu primiti do 241 zaposlenika, dvorane za sastanke, konferencijska dvorana s kabinama za usmeno prevođenje, dvorane za videokonferencije, kafeterija te prostorije s osnovnom kuhinjskom opremom.

Zgrada K2 obnovljena je kako bi se optimizirala organizacija radnih prostora i unaprijedio dio tehničkih instalacija, čime je znatno povećana njihova okolišna učinkovitost.

K3

Zgrada K3 otvorena je 2012. U prizemlju su smješteni kantina, kafeterija i učionice. U zgradi se nalaze i uredi koji mogu primiti do 503 djelatnika, dvorane za sastanke i IT prostorija. Za zgradu K3 dodijeljen je certifikat BREEAM s ocjenom „vrlo dobar” na temelju vodeće svjetske metode za ocjenjivanje i certificiranje održivosti zgrada.

Upravljanje okolišem

Sud je kao institucija EU-a u svim aktivnostima koje provodi dužan primjenjivati načelo dobrog upravljanja okolišem. Stoga predano radi na kontinuiranom smanjenju svojega utjecaja na okoliš. Svake godine prati i analizira emisije stakleničkih plinova koje nastaju zbog aktivnosti Suda.

Sud je ponosan na svoj certifikat sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS). Uspješno primjenjuje sustav upravljanja okolišem koji je usklađen sa sustavom EMAS te je u potpunosti usklađen sa zahtjevima za certifikaciju za standard ISO 14001:2015.

Vanjska revizija u svrhu provjere sustava EMAS provedena je u listopadu 2022. Rezultati su bili uspješni, nisu otkrivene nikakve neusklađenosti te su utvrđene brojne dobre prakse. Zahvaljujući tome Sudu je odobreno produženje certifikata EMAS na razdoblje 2023. – 2025.

Suočavanje s energetskom krizom

Sud će poduzeti daljnje korake kako bi postigao smanjenje potrošnje plina za 15 % koje je predloženo prošlog srpnja u planu Komisije i Vijeća „Štednja plina za sigurnu zimu”. Sud će uzeti u obzir i nedavnu preporuku luksemburške vlade o ograničavanju temperature u zgradama kojima upravljaju javna tijela na 20°C.

U okviru energetskog pregleda zgrada Suda provedenog 2022. predložene su razne mogućnosti uštede energije te se kao rezultat toga trenutačno provodi ambiciozan plan za smanjenje potrošnje energije.

Plan za smanjenje
emisija do 2030.

Sud je 2022. započeo s provedbom projekta za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Projekt se temelji na trima ključnim pokretačima:

• smanjenje utjecaja zgrada Suda na okoliš;
• usvajanje okolišno prihvatljive mobilnosti, uzimajući u obzir potrebu za provođenjem terenskih revizijskih posjeta jer su oni jedan od temeljnih elemenata koji omogućavaju revizijske aktivnosti Suda;
• poticanje informiranosti i predanosti osoblja.

Izvješće o održivosti

Prvo izvješće Suda o održivosti, kojim je obuhvaćena 2021., kolegij Suda usvojio je u rujnu 2022. Osnovni je cilj društveno odgovornog poslovanja zajamčiti da aktivnosti određene organizacije imaju pozitivan učinak na društvo, okoliš i gospodarstvo. Riječ je o trima osnovnim aspektima na kojima se temelji društveno odgovorno poslovanje ili održivost. Održivost se stoga odnosi na etičku prirodu aktivnosti određene organizacije i na način na koji svojim poslovanjem jamči dugoročnu održivost.

Održivost se ne sastoji samo od ozelenjivanja. Ona uključuje gospodarski učinak, etiku i upravljanje, poštovanje zakona i propisa te, prije svega, ljude. Sud svoje osoblje smatra najdragocjenijim resursom te provodi čitav niz inicijativa i mjera za optimizaciju dobrobiti osoblja.

U izvješću se pruža pregled gospodarskih, okolišnih i društvenih učinaka aktivnosti Suda pri provedbi revizija kojima provjerava pruža li se financijskim sredstvima EU-a potpora održivom i uključivom rastu u Europi i diljem svijeta. Sadržava i informacije o učinku ustroja Suda i načinima na koji djeluje u administrativnom smislu u svrhu ostvarenja svoje misije.

Izvješće Suda o održivosti postat će godišnja publikacija Suda koja će se objavljivati na njegovim internetskim stranicama.

Odgovornost Suda

Financijske informacije

Sud se financira iz općeg proračuna EU-a sredstvima iz naslova namijenjenog za administrativne rashode.

Proračun Suda za 2022. iznosio je otprilike 162,1 milijun eura.

Riječ je o približno 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda EU-a (odnosno manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a).

Izvršenje proračuna za 2022.

FINANCIJSKA GODINA 2022.	Konačna odobrena sredstva	Obveze	% iskorištenosti (preuzete obveze / odobrena sredstva)	Plaćanja
Glava 1: Osobe koje rade u instituciji	(u tisućama eura)
10 – Članovi institucije	11 590	11 084	96 %	10 630
12 – Dužnosnici i privremeno osoblje	120 203	118 984	99 %	118 984
14 – Ostalo osoblje i vanjske usluge	9 089	9 055	99 %	8 783
162 – Službena putovanja	1 647	1 647	100 %	1 227
161 + 163 + 165 – Ostali rashodi koji se odnose na osobe koje rade za instituciju	2 752	2 564	93 %	2 156
Glava 1 – ukupno	145 281	143 334	99 %	141 780
Glava 2 – Zgrade, pokretnine, oprema i razni troškovi poslovanja
20 – Nepokretna imovina	4 908	4 9053	99 %	2 274
210 – Informacijska tehnologija i telekomunikacije	8 879	8 879	100 %	5 617
212 + 214 + 216 – Pokretna imovina i povezani troškovi	847	783	92 %	534
23 – Tekući administrativni rashodi	540	478	89 %	378
25 – Sastanci, konferencije	381	185	48 %	138
27 – Informiranje i objavljivanje	1 305	1 145	88 %	834
Glava 2 – ukupno	16 860	16 375	97 %	9 775
Sveukupno za Sud	162 141	159 709	99 %	151 555

³ Uključujući prijenos na temelju odluke.

Proračun za 2023.

Proračun za 2023. donosi povećanje od 7,97 % u odnosu na proračun za 2022.

FINANCIJSKA GODINA 2022.	2023.	2022.
Glava 1: Osobe koje rade u instituciji	(u tisućama eura)
10 – Članovi institucije	11 777	11 715
12 – Dužnosnici i privremeno osoblje	131 876	120 838
14 – Ostalo osoblje i vanjske usluge	9 779	8 444
162 – Službena putovanja	2 453	2 452
161 + 163 + 165 – Ostali rashodi koji se odnose na osobe koje rade za instituciju	2 601	2 732
Glava 1 – ukupno	158 486	146 181
Glava 2 – Zgrade, pokretnine, oprema i razni troškovi poslovanja
20 – Nepokretna imovina	4 274	3 778
210 – Informacijska tehnologija i telekomunikacije	8 452	8 228
212 + 214 + 216 – Pokretna imovina i povezani troškovi	894	944
23 – Tekući administrativni rashodi	588	574
25 – Sastanci, konferencije	580	675
27 – Informiranje i objavljivanje	1 786	1 761
Glava 2 – ukupno	16 574	15 960
Sveukupno za Sud	175 060	162 141

Napomena: prijavljeni iznosi odnose se na početni proračun.

Unutarnja i vanjska revizija

Unutarnja revizija

Služba Suda za unutarnju reviziju pruža neovisno i objektivno jamstvo i savjetodavne usluge osmišljene za ostvarivanje dodane vrijednosti i poboljšanje poslovanja Suda. Ona pomaže Sudu u provedbi njegove strategije i ostvarivanju njegovih ciljeva primjenom sustavnog i discipliniranog pristupa u svrhu evaluacije i povećanja djelotvornosti upravljačke strukture, upravljanja rizicima i unutarnje kontrole. Služba za unutarnju reviziju podnosi izvješća Odboru za unutarnju reviziju, koji čine tri člana Suda i jedan vanjski stručnjak Odbor redovito prati napredak u obavljanju različitih zadataka koji su predviđeni godišnjim programom rada Službe za unutarnju reviziju i vodi računa o njezinoj neovisnosti.

Služba za unutarnju reviziju nastavila je tijekom 2022. preispitivati politiku Suda za upravljanje rizicima te je izradila izvješća o dvama zadatcima: „Upravljanje IT-om” i „Proces zapošljavanja”. Ujedno je dovršila glavne revizijske aktivnosti za dva druga zadatka: „Politika Suda za upravljanje nekretninama – obnova zgrade K2” i „Proces evaluacije i promaknuća”, za koje će izvješća objaviti 2023.

Općenito govoreći, Služba za unutarnju reviziju tijekom svojih aktivnosti nije utvrdila nikakve nedostatke koji bi, po svojoj naravi ili svojem razmjeru, doveli u pitanje općenitu pouzdanost sustava unutarnje kontrole koje je uspostavio dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja kako bi zajamčio zakonitost i pravilnost financijskih operacija Suda za 2022.

Vanjska revizija

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije Suda provodi neovisni vanjski revizor. To je važno jer pokazuje da Sud na sebe primjenjuje ista načela transparentnosti i odgovornosti kao i na subjekte nad kojima provodi reviziju.

Vanjski revizor Suda – ACG Auditing & Consulting Group S.r.l. – objavio je 5. svibnja 2022. izvješće o računovodstvenoj dokumentaciji Suda za financijsku godinu 2021. i izrazio pozitivno mišljenje.

Mišljenja vanjskog revizora Suda – financijska godina 2021.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2023.

PDF	ISBN 978-92-847-9800-1	ISSN 2315-3962	doi:10.2865/431462	QJ-AA-23-001-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-9809-4	ISSN 2315-3962	doi:10.2865/467820	QJ-AA-23-001-HR-Q
PRINT	ISBN 978-92-847-9774-5	ISSN 1977-9267	doi:10.2865/477120	QJ-AA-23-001-HR-C

Ova publikacija dostupna je na 24 jezika u sljedećem formatu:

PDF

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2023.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Ponovna uporaba fotografija u nastavku dopušta se pod uvjetom da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te, ako su navedeni, ime i prezime fotografa:

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski parlament / Alexis Haulot.

* © GLOBAL VIEW SPRL – fotograf: Simon Schmitt. Arhitekti zgrada: Paul Noël (1988.) i Jim Clemes (2004. i 2013.).

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

* (gore lijevo): © depositphotos.com/mrdoomits.

* (gore desno): © depositphotos.com / Xavier Lejeune.

* (sredina lijevo): © depositphotos.com/adriaticphoto.

* (sredina): © depositphotos.com/halfpoint.

* (sredina desno): © depositphotos.com/fran11.

* (dolje): © stock.adobe.com/denizbayram.

* © stock.adobe.com/Weyo.

* © shutterstock.com/jamesteohart.

* © Getty Images / Tonkovic.

* © stock.adobe.com / Negro Elkha.

* © depositphotos.com/Tashatuvango.

* © depositphotos.com.

* © shutterstock.com / Billy Miaron.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetu (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Telefonom ili pismenim putem
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• putem obrasca: european-union.europa.eu/contact-eu/write-us_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa (european-union.europa.eu).

Publikacije EU-a
Publikacije EU-a možete pregledati ili naručiti preko internetske stranice op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se svojoj lokalnoj službi Europe Direct ili dokumentacijskom centru (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa (eur-lex.europa.eu).

Otvoreni podaci EU-a
Portal data.europa.eu omogućuje pristup otvorenim podatkovnim zbirkama iz institucija, tijela i agencija EU-a. Zbirke se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Putem portala moguć je i pristup mnoštvu podatkovnih zbirki iz europskih država.