Borba protiv siromaštva djece – potrebno je bolje usmjeravati potporu Komisije

Sažetak

I

Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti jedno je od središnjih pitanja obuhvaćenih strategijom Europa 2020. Prepoznavanje skupina izloženih većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti te utvrđivanje razloga njihove ugroženosti ključ su uspjeha u rješavanju tog pitanja. Statistički podatci u razdoblju od deset godina pokazuju da su djeca izložena većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od ostatka stanovništva u EU‑u.

II

Usmjerenost na djecu i suočavanje s postojećim problemom visoke stope djece koja žive u siromaštvu neophodni su ako se želi postići održivo, učinkovito i konkurentno gospodarstvo utemeljeno na znanju i pravedno društvo međugeneracijske solidarnosti. Ekonomske koristi ulaganja u djecu znatno nadmašuju financijske troškove samih ulaganja.

III

Za poduzimanje odgovarajućih mjera čiji je cilj smanjenje siromaštva djece ponajprije su odgovorne države članice i nacionalne vlade. Međutim, svoju ulogu u tome ima i Komisija koja bi trebala podupirati i nadopunjavati djelovanje država članica u području borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva djece. Kako bi to postigla, na raspolaganju su joj različiti pravni i financijski instrumenti.

IV

Ovo je prvi put da Sud provodi reviziju u području siromaštva djece. Ovim bi se izvješćem moglo doprinijeti budućim Komisijinim inicijativama za potporu naporima koje države članice ulažu u borbu protiv siromaštva djece.

V

Cilj ove revizije uspješnosti bio je utvrditi je li Komisija djelotvorno doprinijela nastojanjima država članica da smanje siromaštvo djece. Kako bi dobio odgovor na svoje glavno revizijsko pitanje, Sud je ispitao jesu li Komisijini pravni instrumenti, konkretno Preporuka Komisije 2013/112/EU od 20. veljače 2013. o ulaganju u djecu i prekidanju začaranog kruga djece u nepovoljnom položaju (u daljnjem tekstu: Preporuka), europski stup socijalnih prava i proces europskog semestra, doprinijeli suzbijanju siromaštva djece. Sud je ispitao i na koji su način države članice upotrijebile financijska sredstva EU‑a namijenjena u tu svrhu.

VI

Iako Preporuka nije pravno obvezujući instrument, riječ je o pozitivnoj inicijativi za suzbijanje siromaštva djece na integriran način. Unatoč tome, teško je procijeniti napredak u njezinoj provedbi i njezin učinak na nacionalne politike jer nisu utvrđene mjerljive ciljne vrijednosti ni ključne etape.

VII

Zahvaljujući europskim stupu socijalnih prava povećala se svijest o socijalnim politikama u EU‑u, uključujući onoj o siromaštvu djece, te on ima potencijal za usmjeravanje mjera i financijskih sredstava na rješavanje problema siromaštva djece u programskom razdoblju 2021. – 2027. Međutim, nije dovršen akcijski plan kojim bi se u potpunosti primijenila njegova raznovrsna načela. Uspostava akcijskog plana ključna je za stjecanje uvida u napredak koji je ostvaren tim instrumentom.

VIII

Proces europskog semestra obuhvaća iznošenje preporuka državama članicama u raznim područjima politika. Sud je utvrdio da su države članice primile te preporuke u područjima koja se odnose na politike o obitelji i djeci, što bi moglo pomoći u smanjenju siromaštva djece. Međutim, u tim se preporukama siromaštvo djece rijetko spominje izričito te nije jasno definirana posebna metodologija kojom se utvrđuje kada bi siromaštvo djece trebalo biti prioritet pri razmatranju potencijalne preporuke za pojedinu zemlju.

IX

U skladu sa zakonodavstvom EU‑a, financijska sredstva ne usmjeravaju se izravno na borbu protiv siromaštva djece. Ni Komisija ni posjećene države članice nisu mogle utvrditi točan iznos financijskih sredstava dodijeljenih za projekte koji su izravno posvećeni suzbijanju siromaštva djece i stoga nisu mogle procijeniti njihovu djelotvornost.

X

Sud u svojem općem zaključku navodi da je siromaštvo djece još uvijek ozbiljan problem u EU‑u jer je gotovo svako četvrto dijete i dalje izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Iako je uloga Komisije u tom pogledu ograničena, teško je, ako ne i nemoguće, procijeniti jesu li njezine inicijative za smanjenje siromaštva djece, koje su se oslanjale na primjenu pravnih instrumenata i fondova EU‑a, bile dovoljno djelotvorne.

XI

Sud preporučuje Komisiji:

• da u svoj akcijski plan za europski stup socijalnih prava uključi mjere i ciljeve za borbu protiv siromaštva djece;
• da utvrdi jasne interne smjernice o tome na koji način u svojoj analizi u okviru procesa europskog semestra utvrditi koje bi situacije mogle dovesti do mogućeg iznošenja preporuke za pojedinu zemlju koja se izravno odnosi na siromaštvo djece;
• da u programskom razdoblju 2021. – 2027. usmjerava i prati ulaganja u borbu protiv siromaštva djece; i
• da zajamči da se za pripremu predstojeće inicijative europskog jamstva za djecu u okviru relevantne politike dovrše potrebni koraci i prikupe dostatne informacije.
  

Uvod

01

Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti jedno je od središnjih pitanja obuhvaćenih strategijom Europa 2020. Prepoznavanje skupina podložnih većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti te utvrđivanje razloga njihove ranjivosti ključ su uspjeha u toj borbi. Smatra se da je osoba izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ako se može svrstati u barem jednu od sljedećih kategorija: izložena je riziku od siromaštva, živi u teškoj materijalnoj oskudici ili u kućanstvu s niskim intenzitetom rada (odlomak 77.).

02

Usporedba po dobnim skupinama tijekom razdoblja od deset godina pokazuje da su djeca (osobe u dobi 0 – 18 godina) izložena većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od ostatka stanovništva u EU‑u (vidjeti sliku 1.).

03

U EU‑u su 2018. godine 23 milijuna djece bila izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, odnosno svako četvrto dijete.¹ Međutim, razine siromaštva djece znatno se razlikuju među državama članicama. Četiri države članice (Rumunjska, Bugarska, Grčka i Italija) zabilježile su da je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izloženo više od 30 % djece, što znači da je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izloženo svako treće dijete. U državama članicama (Danska, Nizozemska, Češka i Slovenija) koje su prijavile najnižu stopu, riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izloženo je svako šesto dijete (vidjeti sliku 2.).

04

Prema Komisijinoj gospodarskoj prognozi za 2021. pandemija bolesti COVID‑19 uzrokovala je znatne poremećaje i promjene na europskim tržištima rada. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti u europodručju porasti sa 7,5 % koliko je iznosila 2019. na oko 9,5 % 2020., odnosno 8,6 % 2021. Slijedom toga, pogođene društvene skupine postale su izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Iznimno je važno da države članice koordiniraju svoje aktivnosti na nacionalnoj razini i na razini EU‑a kako bi se zaštitile najugroženije osobe.

05

Usmjerenost na djecu i suočavanje s postojećim problemom visoke stope djece koja žive u siromaštvu neophodni su ako se želi postići održivo, učinkovito i konkurentno gospodarstvo utemeljeno na znanju i pravedno društvo međugeneracijske solidarnosti². Rezultati različitih istraživanja u više su navrata pokazali da se ulaganjima kroz djetinjstvo uz relativno niske financijske troškove može postići dugoročna korist za cijeli život, i to ne samo za pojedince, već i za društvo i gospodarstvo u cjelini³. Gospodarske koristi ulaganja u djecu znatno nadmašuju financijske troškove samih ulaganja.⁴

06

Borba protiv siromaštva djece u prvom se redu provodi na razini država članica. Vlade i ostali dionici u državama članicama imaju na raspolaganju niz inicijativa u području socijalne politike i socijalne zaštite koje mogu primijeniti kako bi se pružila potpora djeci i obiteljima u nepovoljnom položaju, kao što su rutinski programi socijalnih prijenosa, izravno pružanje usluga i resursa ili ciljani programi intervencije.

07

Međutim, svoju ulogu u tome ima i EU, odnosno Komisija koja je dužna podupirati i nadopunjavati djelovanje država članica u području borbe protiv socijalne isključenosti. Isto tako, Komisija bi trebala olakšati koordinaciju djelovanja država članica u svim područjima socijalne politike iz glave X. UFEU‑a naslovljene „Socijalna politika”. Kako bi to postigla, na raspolaganju su joj različiti pravni i financijski instrumenti.

Opseg revizije i revizijski pristup

08

Sud je odlučio provesti ovu reviziju jer su djeca izložena većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od ostatka stanovništva. Siromaštvo djece problem je s kojim se suočavaju brojne države članice i koji može znatno utjecati na kasnije životne prilike te djece, primjerice u vidu nezaposlenosti u odrasloj dobi. To je pitanje jedno od glavnih političkih prioriteta nakon što je Europski parlament iznio prijedlog za uvođenje inicijative jamstva za djecu za razdoblje 2021. – 2027. (odlomci 85. – 90.).

09

Cilj ove revizije uspješnosti bio je utvrditi je li Komisija djelotvorno doprinijela nastojanjima država članica da smanje siromaštvo djece. Kako bi odgovorio na to glavno revizijsko pitanje, Sud je ispitao jesu li pravni instrumenti Komisije i financijska sredstva EU‑a koja su upotrijebile države članice djelotvorno doprinijeli nastojanjima da se suzbije siromaštvo djece.

10

Revizijom Suda ispitana je primjena i provedba:

• preporuke Komisije 2013/112/EU od 20. veljače 2013. o ulaganju u djecu i prekidanju začaranog kruga djece u nepovoljnom položaju („Investing in children: breaking the cycle of disadvantage”), kojom se promiče integrirani pristup kojim se objedinjuje širok raspon mjera koje bi trebale pomoći u suzbijanju siromaštva djece;
• europskog stupa socijalnih prava iz 2017. koji obuhvaća 20 načela od kojih su neka izravno ili neizravno usmjerena na borbu protiv siromaštva djece;
• procesa europskog semestra u okviru kojeg Komisija analizira socijalne politike država članica i može donositi preporuke za pojedine zemlje koje su usmjerene na rješavanje problema siromaštva djece ako se to smatra potrebnim;
• financijskih doprinosa EU‑a dostupnih u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF) u programskom razdoblju 2014. – 2020. za borbu protiv siromaštva djece;
• pokazatelja siromaštva djece diljem EU‑a.

11

Europska komisija bila je glavni subjekt nad kojim je Sud proveo reviziju. Nadalje, Sud je posjetio relevantna nacionalna tijela u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Rumunjskoj te međunarodne i nevladine organizacije koje su aktivne u području borbe protiv siromaštva djece kako bi prikupio više informacija i stekao uvid u njihova stajališta o predmetnom pitanju. Kriteriji za odabir država članica uključivali su, među ostalim, stope siromaštva djece i moguća sredstva ESF‑a dodijeljena državama članicama za borbu protiv siromaštva djece. Posjećene zemlje izabrane su na temelju uravnoteženog odabira te je uzorak uključivao i zemlje s niskom i zemlje s visokom stopom siromaštva djece, kao i visokim i niskim razinama dodijeljenih sredstava ESF‑a.

12

Revizija je obuhvaćala pregled relevantnih direktiva i uredbi, strategija, dokumenata o politikama, smjernica, evaluacija, izvješća o praćenju i internih dokumenata te dokumenata koje su objavila nacionalna tijela, istraživačka tijela, akademska zajednica i nevladine organizacije.

13

Sud se pri obavljanju ove revizije posvetio i aspektima budućeg razvoja ove problematike te tako daje svoj doprinos tekućoj raspravi o jamstvu za djecu. Sud napominje i to da je revizija dovršena neposredno prije pandemije bolesti COVID‑19 te stoga ovo izvješće ne uzima u obzir razvojne promjene u politikama ni druge promjene koje su nastale kao odgovor na pandemiju koja je u tijeku.

Opažanja

Preporuka o ulaganju u djecu pozitivna je inicijativa, ali je njezin učinak teško, ako ne i nemoguće procijeniti

Preporuka je bila dobar pokušaj da se rješavanju problema siromaštva djece pristupi na sveobuhvatan način

14

Komisija je Preporuku usvojila 2013. na temelju inicijative Europskog vijeća i savjetovanja s tijelima država članica i stručnim organizacijama. Dokument je donesen kao dio Paketa mjera za socijalno ulaganje⁵, Komisijinih mjera za pomoć državama članicama u otklanjanju sve većeg rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti nakon krize iz 2008. Cilj je Preporuke promicati integrirani pristup utemeljen na tri stupa koji je usmjeren na omogućavanje pristupa odgovarajućim resursima i cjenovno prihvatljivim kvalitetnim uslugama te pravo djece na sudjelovanje, s naglaskom na djecu i njihove obitelji (vidjeti sliku 3.).

15

Iako Preporuka nije pravno obvezujuća, riječ je o pozitivnoj inicijativi za suzbijanje siromaštva djece na integriran način. Cilj joj je potaknuti države članice da uspostave i provedu politike za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti djece s pomoću višedimenzionalnih strategija, na temelju niza horizontalnih načela. Isto tako, u njoj se države članice pozivaju na razvoj potrebnih mehanizama upravljanja, provedbe i praćenja kako bi se zajamčilo da se politikama djelotvorno rješavaju pitanja siromaštva i socijalne isključenosti djece te kako bi se u potpunosti iskoristili relevantni instrumenti EU‑a, uključujući financiranje sredstvima EU‑a.

16

Činjenica da je Preporuka neobvezujuća znači da Komisija ne može obvezati države članice na njezinu provedbu, no može promicati njezinu važnost i napredak na sljedeće načine:

• pomažući državama članicama u provedbi Preporuke izradom akcijskog plana i razmjenom dobre prakse u borbi protiv siromaštva djece;
• prateći ostvareni napredak u državama članicama i izvješćivanje o njemu, čime bi se omogućila transparentnost i usporedba.

Komisija nije izradila plan provedbe

17

Načela navedena u Preporuci te razne mjere predviđene njezinim trima stupovima općenite su naravi te su potrebne daljnje smjernice za njihovu djelotvornu primjenu. U tom pogledu, Europski parlament preporučio je Komisiji da u suradnji s državama članicama izradi plan na temelju kojeg će se primijeniti pristup utemeljen na tri stupa koji se predlaže u Preporuci.

18

Na potrebu za takvim planom Komisiju su uputili i relevantni dionici, uključujući socijalne nevladine organizacije, javna tijela i organizacije za zaštitu prava, koji su sudjelovali u ad hoc skupini za borbu protiv siromaštva djece i njihovu dobrobit. Preporučili su izradu jasnog i razumljivog plana EU‑a kojim bi se utvrdili posebni ciljevi i ključne etape s rokovima i konkretnom raspodjelom resursa, i u kojem bi se istaknula uloga različitih dionika i razina vlasti⁶.

19

Međutim, Komisija nije izradila takav ili sličan plan te je propustila priliku da pruži konkretnu pomoć državama članicama u pogledu toga kako i do kada trebaju provesti Preporuku.

Internetska platforma za razmjenu dobre prakse dobra je inicijativa, no potrebno je uložiti više napora kako bi se utvrdila najbolja praksa

20

Države članice koje ulažu napore u borbu protiv siromaštva djece imale bi koristi od razmjene dobrih primjera iz prakse s drugim državama članicama. Komisija je uspostavila Europsku platformu za ulaganje u djecu koja bi mogla poslužiti u tu svrhu.

21

Komisija je razvila tu internetsku platformu s ciljem razmjene iskustava o najboljim načinima oblikovanja politika o obitelji i djeci te promicanja suradnje i uzajamnog učenja u tom području. Platforma je uspostavljena nakon donošenja Preporuke. Europska platforma za ulaganje u djecu služi za prikupljanje i širenje inovativnih primjera iz prakse utemeljenih na dokazima, koji mogu imati pozitivan učinak na djecu i obitelji u državama članicama. Primjeri se svrstavaju pod jedan od triju stupova Preporuke i označavaju kao „praksa u nastajanju”, „obećavajuća praksa” ili „najbolja praksa”.

22

Do početka ožujka 2020. na internetskim stranicama Europske platforme za ulaganje u djecu objavljeno je ukupno 130 primjera iz prakse utemeljenih na dokazima. Međutim, samo tri takva primjera svrstana su u kategoriju „najbolje prakse” i sva tri su pripadala drugom stupu Preporuke (Pristup cjenovno prihvatljivim kvalitetnim uslugama). Ti primjeri prepoznati kao „najbolja praksa” prikazani su u okviru 1. Nisu objavljeni i utvrđeni primjeri najbolje prakse za prvi i treći stup Preporuke koji se odnose na pristup odgovarajućim resursima i pravo djece na sudjelovanje.

23

Djelotvornost platforme u pogledu njezina doprinosa provedbi Preporuke ograničena je malim brojem primjera u kategoriji „najbolje prakse”, pri čemu je najnoviji iz 2001. godine, i nepostojanjem takvih primjera za prvi i treći stup. Štoviše, Komisija raspolaže tek ograničenim informacijama o tome kako su države članice usvojile i primijenile primjere iz prakse utemeljene na dokazima koji su objavljeni na Europskoj platformi za ulaganje u djecu.

24

Sud je od određenih posjećenih država članica doznao da su se djelotvorne nacionalne inicijative provodile u obliku programa socijalnih prijenosa, u okviru kojih su obitelji primale izravan novčani doprinos. Takve inicijative s vremenom mogu postati veliki teret za nacionalni proračun. Jedan takav primjer opisan je u okviru 2.

Ograničene informacije utječu na praćenje i izvješćivanje

25

Komisija može promicati važnost Preporuke za države članice i djelotvornim praćenjem njezine provedbe. Konkretno, redovitim izvješćivanjem o napretku ostvarenom u raznim državama članicama jamči se transparentnost i pruža osnova za usporedbu i poticanje. Međutim, to zahtijeva postavljanje mjerljivih pokazatelja i realnih ciljnih vrijednosti te uspostavu odgovarajućih mehanizama izvješćivanja.

26

U Preporuci se u tom pogledu poziva države članice da ojačaju primjenu pristupa utemeljenog na dokazima oslanjajući se u najvećoj mogućoj mjeri na postojeće statistike, administrativne podatke i predloženi okvir za praćenje, koji se sastoji od 32 pokazatelja⁸.

27

Međutim, Sud je utvrdio da predloženi pokazatelji ne obuhvaćaju sve mjere predložene u Preporuci. Za mjere iz trećeg stupa nisu utvrđeni nikakvi pokazatelji.

28

Napredak provedbe Preporuke teško je procijeniti jer u tom kontekstu nisu utvrđene mjerljive ciljne vrijednosti i ključne etape. Komisija i države članice razmatrale su mogućnost utvrđivanja takvih ciljnih vrijednosti, međutim, države članice tu mogućnost u konačnici nisu podržale.

29

Unatoč tim ograničenjima, barem su neke informacije dostupne posredstvom Odbora za socijalnu zaštitu, čiji je član i Komisija. Odbor za socijalnu zaštitu djeluje kao odbor za savjetovanje ministara u Vijeću za zapošljavanje i socijalna pitanja (EPSCO) o relevantnim politikama. U zadaće Odbora za socijalnu zaštitu ubrajaju se praćenje socijalnog stanja i razvoj politika socijalne zaštite u državama članicama i EU‑u, pri čemu se Odbor oslanja na stručno znanje Komisije o relevantnim politikama, kao i na njenu pomoć u analitičkim pitanjima i administrativnoj podršci. Odbor za socijalnu zaštitu ažurira većinu pokazatelja navedenih u okviru za praćenje iz Preporuke na godišnjoj razini, i to u obliku „tematskog portfelja ulaganja u djecu”.

Mjerenje izravnog, kvantitativnog učinka Preporuke težak, je, ako ne i nemoguć, zadatak

30

Djelotvorna provedba Preporuke trebala bi biti u skladu s nacionalnom strategijom/politikom za borbu protiv siromaštva djece u kojoj se navode područja u kojima država članica smatra da je nužno neposredno poduzimanje mjera za borbu protiv siromaštva djece te načini kako to postići. Postojanje i sadržaj takve strategije već bi bili znak da je Preporuka imala učinak.

31

Na zahtjev Komisije Europska mreža za socijalnu politiku izradila je studiju o nacionalnim politikama kako bi izmjerila napredak država članica u provedbi Preporuke.⁹ Tom su studijom dobivene konkretne i usporedive informacije za svaku državu članicu te za sedam drugih zemalja.

32

Europska mreža za socijalnu politiku došla je do općeg zaključka da je skromni napredak prema ostvarenjima predloženima u Preporuci nedovoljan u odnosu na razmjer tog problema u brojnim zemljama. Stručnjaci su istaknuli da su brojne zemlje s visokim ili vrlo visokim razinama siromaštva ili socijalne isključenosti djece ostvarile ograničen napredak u većini područja, a neke su od njih zapravo zauzele manje aktivan pristup u nekoliko područja. Zemlje koje su već imale čvrste politike i programe te nisku razinu siromaštva ili socijalne isključenosti djece uglavnom su i održale takvo stanje.

33

U studiji se nadalje napominje da je teško, ako ne i nemoguće, procijeniti u kojoj se mjeri pojedinačna poboljšanja mogu pripisati samoj Preporuci, no navodi se i da u brojnim zemljama došlo do tek neznatnih promjena u nacionalnim politikama. Iako to nije iznenađujuće za države članice s niskim ili srednjim stopama siromaštva djece, stručnjaci su izrazili posebnu zabrinutost zbog toga što se brojne države članice s visokim i vrlo visokim stopama nisu okrenule integriranijem i višedimenzionalnom pristupu. Taj zaključak ide u prilog onome što je Sud utvrdio u četiri posjećene države članice (Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Rumunjskoj).

34

U studiji su iznesene neobvezujuće preporuke¹⁰ čiji je cilj naglasiti neodgodivu hitnost i djelotvornost provedbe Preporuke. Međutim, Komisija nije poduzela daljnje mjere u tom pogledu.

Europski stup socijalnih prava: napredna i sveobuhvatna socijalna inicijativa s općim načelima u pogledu djece

35

Europski parlament, Vijeće i Komisija uspostavili su europski stup socijalnih prava 17. studenoga 2017. na Socijalnom sastanku na vrhu za pravedna radna mjesta i rast u Göteborgu.¹¹ Komisija i države članice snose zajedničku odgovornost za njegovu primjenu. Europski stup socijalnih prava jedan je od raspoloživih pravno neobvezujućih instrumenata za borbu protiv siromaštva djece te Komisija ne može obvezati države članice na njegovu primjenu.

36

Europski stup socijalnih prava osmišljen je kao okvir za izgradnju pravednije Europe za građane sa snažnijom socijalnom dimenzijom. Obuhvaća 20 načela koja su uglavnom formulirana kao prava čiji je cilj potaknuti zakonodavno i nezakonodavno djelovanje na razini država članica.

37

Tih 20 načela podijeljeno je u tri kategorije kako bi se pružila potpora uključivim i funkcionalnim tržištima rada i sustavima socijalne skrbi: i. jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, ii. pravedni radni uvjeti, iii. socijalna zaštita i uključenost.

38

Europski stup socijalnih prava popraćen je „pregledom socijalnih pokazatelja” čija je svrha pratiti njegovu primjenu na način da se prate trendovi i uspješnost država članica u 12 područja i tako doprinosi procesu europskog semestra.

Prava djece obuhvaćena su posebnim načelom europskog stupa socijalnih prava

39

U jednom se načelu europskog stupa socijalnih prava od njih ukupno 20, odnosno načelu 11. (skrb o djeci i potpora djeci) u kategoriji „Socijalna zaštita i uključenost”, izričito navodi potreba za ulaganjem u djecu isticanjem sljedećega:

• djeca imaju pravo na cjenovno prihvatljiv i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje;
• djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva. Djeca iz ugroženih sredina imaju pravo na posebne poticajne mjere za ostvarivanje jednakih mogućnosti.

40

Na djecu se odnosi i niz drugih načela koja bi mogla izravno i neizravno utjecati na siromaštvo djece (npr. načela koja se odnose na obrazovanje, ravnotežu između poslovnog i privatnog života, socijalnu zaštitu i zdravlje). Međutim, ta se načela ne odnose izričito na djecu.

41

Zahvaljujući europskom stupu socijalnih prava podigla se svijest o socijalnim politikama u EU‑u, uključujući onoj o siromaštvu djece. Konkretno, to je među ostalim postignuto ažuriranjem smjernica za zapošljavanje. Smjernice za zapošljavanje skup su zajedničkih prioriteta i ciljnih vrijednosti politika zapošljavanja koje predlaže Komisija, dogovaraju nacionalne vlade, a donosi Vijeće EU‑a. Smjernice za zapošljavanje ažurirane su 2018. uzimajući u obzir načela stupa. Ovim se smjernicama utvrđuje opseg i smjer koordinacije politika država članica te se doprinosi procesu europskog semestra.

42

Međutim, Sud napominje da se u europskom stupu socijalnih prava iznose samo opća načela koja su već detaljnije obuhvaćena Preporukom u obliku posebnih mjera.

• Kad je riječ o prvom dijelu načela 11. koje se odnosi na cjenovno prihvatljiv i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje, relevantne su mjere postojale i prije usvajanja europskog stupa socijalnih prava. U Preporuci se poziva na integrirane strategije za borbu protiv siromaštva djece koje obuhvaćaju rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
• Drugi dio načela 11. odnosi se na pravo djece na zaštitu od siromaštva. U Preporuci se navodi da djeca imaju pravo na sveobuhvatne i integrirane resurse i usluge.

Izrada akcijskog plana bila bi korisna za europski stup socijalnih prava

43

Pri usvajanju europskog stupa socijalnih prava Europsko vijeće¹² jasno je dalo do znanja da ga je potrebno primijeniti na razini Unije i država članica te da odgovornost za njegovu primjenu dijele Komisija i države članice. Iako su države članice, socijalni partneri i civilno društvo ti koje raspolažu mnogim alatima za njegovu primjenu, institucije EU‑a, a posebno Europska komisija, mogu pomoći utvrđivanjem strateškog okvira i davanjem smjernica

44

U političkim smjernicama Komisije za razdoblje 2019. – 2024. izražava se namjera da se „predloži akcijski plan za potpunu primjenu europskog stupa socijalnih prava”¹³. U siječnju 2020. Komisija je predstavila komunikaciju¹⁴ kojom se priprema teren za takav akcijski plan te je pokrenula opsežnu raspravu sa svim državama članicama i regijama EU‑a, kao i svim relevantnim partnerima. U njoj se predviđa da će akcijski plan biti dovršen početkom 2021., gotovo četiri godine nakon usvajanja europskog stupa socijalnih prava. Njime će se na djelovanje pozivati dionici na svim razinama: europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. Iako je taj predviđeni akcijski plan dobrodošla inicijativa, njegova je stvarna izrada važna za stjecanje uvida u napredak u primjeni različitih načela, uključujući načelo 11. o pravima djece.

Europski stup socijalnih prava vjerojatno će imati istaknutu ulogu u programskom razdoblju 2021 – 2027.

45

Predložena uredba za Europski socijalni fond plus (ESF+) za razdoblje 2021. – 2027. usmjerena je na ulaganje u ljude i podupire provedbu europskog stupa socijalnih prava. Štoviše, postizanje Europe s istaknutijom socijalnom dimenzijom koja podrazumijeva primjenu europskog stupa socijalnih prava jedan je od pet ciljeva politike koji su utvrđeni u predloženoj Uredbi o zajedničkim odredbama (UZO) za razdoblje 2021. – 2027.¹⁵

46

U skladu s prijedlogom, kako bi se zajamčila prikladna uspostava socijalne dimenzije Europe, na način utvrđen u europskom stupu socijalnih prava, države članice trebale bi izdvojiti najmanje 25 % svojih nacionalnih sredstava iz fonda ESF+ koji je pod podijeljenim upravljanjem za poticanje socijalne uključenosti¹⁶. Područje politike socijalne uključenosti odnosi se i na djecu, međutim dosad nisu predložene konkretne ciljne vrijednosti ni razine potpore namijenjene u tu svrhu.

47

U Prijedlogu uredbe o fondu ESF+ navodi se da bi države članice trebale uzeti u obzir načela i prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava. Prebacivanjem naglaska na europski stup socijalnih prava za programsko razdoblje 2021. – 2027. moglo bi se postići bolje usmjeravanje mjera i financiranja na borbu protiv siromaštva djece.

U preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra rijetko se izričito navodi problem siromaštva djece

Ograničen napredak prema ciljnim vrijednostima za smanjenje siromaštva do 2020.

48

Europski semestar, koji je uveden 2010., godišnji je ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike namijenjen posebno koordinaciji nacionalnih mjera za ostvarenje ciljnih vrijednosti strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. Svrha mu je stoga doprinijeti ostvarenju krovne ciljne vrijednosti za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, a to je da se „broj ljudi izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti smanji za najmanje 20 milijuna, u odnosu na 2008.”.

49

U kojoj će se mjeri taj cilj ostvariti uvelike ovisi o državama članicama. One su postavile vlastite nacionalne ciljne vrijednosti za siromaštvo u svojim nacionalnim programima reformi (NPR). Sud napominje da čak i ako se do 2020. dosegnu sve nacionalne ciljne vrijednosti, ukupni broj ljudi na rubu siromaštva neće se smanjiti za 20 milijuna, što je bila ciljna vrijednost predviđena strategijom Europa 2020. (vidjeti Prilog I. s pojedinostima po državama članicama).

50

Podatci Eurostata¹⁷ pokazuju da je 2018. još 109,2 milijuna ljudi bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U državama skupine EU‑28 broj stanovnika koji žive u siromaštvu ukupno se smanjio za 7,15 milijuna u odnosu na 2008., što znači da je do danas ostvaren tek ograničen napredak te se stoga ciljne vrijednosti za 2020. vjerojatno neće dosegnuti.

Preporuke za pojedine zemlje uključuju pitanja povezana sa siromaštvom djece, ali potrebno je dodatno pojasniti povezani proces

51

Siromaštvo djece obuhvaćeno je elementom siromaštva i socijalne isključenosti iz strategije Europa 2020. te je stoga dio godišnjeg procesa europskog semestra koji organizira Komisija i koji obuhvaća sljedećih pet glavnih faza:

1. Komisija sastavlja izvješće za svaku pojedinačnu državu članicu;
2. države članice predstavljaju svoj nacionalni program reformi (gospodarske politike) i programe stabilnosti ili konvergencije (o proračunskim politikama) i
3. Komisija predlaže preporuke za pojedine zemlje;
4. Vijeće usvaja preporuke za pojedine zemlje koje se dostavljaju državama članicama, a od njih se očekuje da ih provedu u okviru nacionalnih politika;
5. Komisija potom prati provedbu preporuka za pojedine zemlje.

52

Izvješća za pojedinačne zemlje početna su točka procesa europskog semestra. Sadržavaju procjenu gospodarske situacije svake države članice te njihov napredak prema ostvarenju ciljnih vrijednosti strategije Europa 2020. U preporukama za pojedine zemlje uglavnom se razmatraju pitanja utvrđena u izvješćima za pojedinačne zemlje.

53

Sud je pregledao izvješća za šest država članica za 2019., od kojih su tri 2018. godine imale najvišu stopu rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti djece¹⁸. Sud je utvrdio da je Komisija u tim izvješćima dosljedno procjenjivala siromaštvo djece te ga je prema potrebi utvrdila kao problematično pitanje.

54

Jedan je od važnih kriterija u sljedećem koraku u kojem Komisija razmatra nacrt preporuka za pojedine zemlje o siromaštvu djece procijeniti je li stopa izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti djece u EU‑u „visoka” ili „vrlo visoka”. Sud napominje da se za ispitane godine (2015. – 2017.) interni pragovi za klasifikaciju stope siromaštva djece „visokom” kreću u rasponu od 28 % do 31 %. Ti su pragovi utvrđeni iznad prosjeka EU‑a koji se za odgovarajuće razdoblje kreće u rasponu od 24,3 % do 27,1 % te utječu na to koje se države članice razmatraju za iznošenje preporuka izravno povezanih sa siromaštvom djece.

55

Sud je u razdoblju 2015. – 2017. utvrdio 28 slučajeva u kojima je u državama članicama postojala dovoljno visoka stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti da ih se svrsta u kategoriju zemalja s „visokom” ili „vrlo visokom” stopom za relevantne godine (vidjeti sliku 4.). Osim toga, 2015. godine u tu se kategoriju moglo svrstati 14 država članica te se u njih dvije ta stopa pogoršala u odnosu na 2016. (Bugarska, Rumunjska).

56

Sud je utvrdio da su svim državama članicama sa stopom rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti djece koju je Komisija ocijenila visokom ili vrlo visokom¹⁹ upućene preporuke koje se odnose na druga područja povezana s politikama o obitelji i djeci, npr. u području „prikladnosti potpore dohotku u okviru socijalne zaštite”. Te preporuke za pojedine zemlje mogu pomoći u smanjenju siromaštva djece. Sud napominje da je u razdoblju 2016. – 2019. jednoj državi članici, tj. Irskoj, upućena preporuka koja se izravno odnosi na siromaštvo djece (vidjeti okvir 3.).

57

Službe Komisije u tom su kontekstu objasnile da utvrđivanje i predlaganje preporuka za pojedine zemlje ne ovisi samo o stopi rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti djece, nego i o sljedećim čimbenicima:

1. je li problem prethodno razmatran u okviru europskog semestra;
2. je li započela provedba već usvojenih preporuka;
3. jesu li se okolnosti u državi članici promijenile i u pogledu pokazatelja koji su neizravno povezani sa siromaštvom djece;
4. drugim gorućim pitanjima s kojima se država članica možda suočava zbog ograničenja broja preporuka za pojedine zemlje koje se jednoj državi članici mogu uputiti tijekom jedne godine.

58

Iako Komisija pri pripremi izvješća za pojedinačne zemlje u okviru procesa europskog semestra analizira pitanje siromaštva djece, nije jasno definirana posebna metodologija kojom bi se utvrdilo u kojim se slučajevima pitanje siromaštva djece može smatrati prioritetom pri razmatranju upućivanja preporuke određenoj zemlji.

Nije moguće procijeniti djelotvornost financijskih sredstava EU‑a za razdoblje 2014. – 2020. izdvojenih za borbu protiv siromaštva djece

59

Komisija može doprinijeti borbi protiv siromaštva djece i procesom utvrđivanja načina na koji države članice upotrebljavaju i dodjeljuju financijska sredstva EU‑a. Komisija može utjecati na tri koraka u tom postupku. Prvi je korak izrada Uredbe o zajedničkim odredbama, drugi je korak djelovanje u okviru sporazuma o partnerstvu, a treći djelovanje u okviru operativnih programa, pri čemu se posljednja dva koraka provode na razini država članica. Na slici 5. prikazan je taj proces za tekuće programsko razdoblje.

Uredba o zajedničkim odredbama za ESI fondove nije usmjerena izravno na siromaštvo djece

60

Uredbom o zajedničkim odredbama (UZO)²¹ utvrđene su zajedničke odredbe za sedam fondova pod podijeljenim upravljanjem. Njome se utvrđuju glavna pravila kojima se uređuju financijska sredstva za razdoblje 2014. – 2020. UZO sadržava ključne odredbe o programiranju ciljeva kohezijske politike i odgovarajućih rashoda za razdoblje 2014. – 2020.

61

Komisija zahvaljujući svojoj ulozi u izradi prijedloga UZO‑a može utjecati na dodjelu te zatim i na primjenu europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) kako bi pružila svoj doprinos borbi protiv siromaštva djece. To, među ostalim, može postići utvrđivanjem relevantnih tematskih ciljeva i prioriteta ulaganja u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama.

62

Tematski ciljevi definirani su Uredbom o zajedničkim odredbama i riječ je o ciljevima čija bi se provedba trebala financirati sredstvima ESI fondova. Uredbom o zajedničkim odredbama utvrđuje se 11 tematskih ciljeva kojima se definiraju sektori i područja intervencije u kojima se potporom EU‑a koja se izdvaja iz ESI fondova može ostvariti najveća dodana vrijednost. Tematski ciljevi²² raščlanjuju se na prioritete ulaganja²³.

63

UZO nadopunjuju uredbe Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). U okviru posebnih uredbi o ESF‑u i EFRR‑u ukupno je utvrđeno 57 prioriteta ulaganja. Nijedan od tih prioriteta ulaganja nije izričito posvećen borbi protiv siromaštva djece.

64

Za razdoblje 2014. – 2020. Uredbom o zajedničkim ulaganjima uveden je novi instrument koji je namijenjen povećanju djelotvornosti mjera ESI fondova – ex ante uvjeti. Ex ante uvjetima postavljaju se minimalni zahtjevi na početku provedbe programâ te se uključuju strateški i regulatorni zahtjevi koje države članice moraju ispuniti prije primitka financijskih sredstava EU‑a. Za ex ante uvjete koji se odnose na siromaštvo vidjeti okvir 4.

65

Smatra se da je ex ante uvjet povezan s tematskim ciljem 9. u pogledu siromaštva (promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije) ispunjen ako je država članica uspostavila „nacionalni strateški okvir politika za smanjenje siromaštva, čiji je cilj aktivno uključivanje”. Sve su posjećene države članice donijele strategije protiv siromaštva kao odgovor na ex ante uvjet 9.1. i Komisija je napomenula da je ex ante uvjet 9.1. u svim četirima posjećenim državama članicama ispunjen.

66

Međutim, kriterijem za ispunjenje ex ante uvjeta u pogledu socijalne uključenosti od država članica ne zahtijeva se da postave ciljne vrijednosti za smanjenje siromaštva niti se u okviru njega navode ugrožene skupine na koje se treba usmjeriti, uključujući djecu. Zakonodavstvo EU‑a ne predviđa izravno usmjeravanje financijskih sredstava na borbu protiv siromaštva djece.

Iznos sredstava ESI fondova koja su izravno usmjerena na borbu protiv siromaštva djece nije poznat

67

Sporazumi o partnerstvu strateški su planovi ulaganja za države članice EU‑a u kojima se navode njihovi nacionalni prioriteti za potrošnju financijskih sredstava ESI fondova tijekom sedmogodišnjeg razdoblja. Sporazumi o partnerstvu obuhvaćaju ciljeve i tematske ciljeve koje država članica treba postići i koji se odnose na njezine konkretne potrebe u pogledu ulaganja i razvoja. Ti se ciljevi dodatno razrađuju u povezanim pojedinačnim operativnim programima. Uvjeti na temelju kojih se može mjeriti uspješnost tih programa trebaju biti prikladni te trebaju omogućiti uspostavu relevantnih pokazatelja koji omogućuju procjenu njihove djelotvornosti.

68

Sporazumi o partnerstvu obuhvaćaju cijelo programsko razdoblje i svih pet ESI fondova. Postoji jedan sporazum o partnerstvu po državi članici pripremljen na temelju nacionalnih programa reformi koji predstavlja politike i mjere dotične zemlje za održiv razvoj i otvaranje radnih mjesta te za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020., najnovijih relevantnih preporuka za pojedinu zemlju i relevantnih preporuka Vijeća.

69

Sporazum o partnerstvu treba odobriti Komisija te on, među ostalim, obuhvaća informacije o razvojnim potrebama država članica, odabrane tematske ciljeve, popis operativnih programa za predmetnu državu članicu, sažetak ex ante evaluacija i sažetak procjene ex ante uvjeta.

70

Iako su u sporazumima o partnerstvu za četiri posjećene države članice utvrđene opće ciljne vrijednosti za smanjenje siromaštva, nijedna ih nije izričito odredila za smanjenje siromaštva djece.

71

Sud je pregledao pet operativnih programa i pokušao utvrditi sredstva namijenjena za borbu protiv siromaštva djece. Međutim, djeca koja žive u siromaštvu nisu isključiva ciljna skupina intervencija financiranih sredstvima ESI fondova te ne postoje horizontalni kriteriji odabira / uvjeti prihvatljivosti kojima se financijska potpora usmjerava na djecu koja su izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Stoga nije moguće utvrditi jesu li djeca koja su izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti imala izravne koristi od takvih intervencija.²⁴ Na slici 6. prikazani su maksimalni iznosi financijskih sredstava EU‑a na temelju podataka koje su dostavila nacionalna tijela. Riječ je o sredstvima koja su potencijalno dostupna za, među ostalim, borbu protiv siromaštva djece u okviru pet odabranih operativnih programa.

72

Međutim, nije dostupan podatak o tome koliko je financijskih sredstava iz tih ESI fondova izravno izdvojeno za borbu protiv siromaštva djece. Svi ispitani operativni programi uključuju mjere koje bi neizravno trebale imati pozitivan učinak na borbu protiv siromaštva djece. Takve mjere uključuju financijska sredstva namijenjena za uključivanje osoba koje su izložene riziku od siromaštva kako bi se poboljšalo njihovo sudjelovanje na tržištu rada ili za promicanje zaposlenja.

73

Osim toga, djeca bi potencijalno neizravno mogla imati koristi od mjera koje se odnose na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje iako nisu izričito namijenjene za djecu koja su izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Takva kombinacija neizravnih mjera prikazana je u okviru 5.

74

Zbog prethodno navedenih ograničenja Komisija ne može odrediti iznos financijskih sredstava dodijeljenih za projekte koji su izravno posvećeni rješavanju siromaštva djece i stoga ne može procijeniti njihovu djelotvornost. Takvo stanje dodatno pogoršava to što u odabranim sporazumima o partnerstvu i operativnim programima nisu navedeni ciljevi i ciljne vrijednosti koji bi mogli upućivati na to što se planira postići u tom području. Osim toga, svi uspostavljeni pokazatelji rezultata odnose se isključivo na određeni program i oni jasno ne pokazuju na koji način financirana ulaganja koriste djeci koja su izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Različiti pokazatelji različito odražavaju stanje u pogledu siromaštva djece

75

Kvalitetni pokazatelji pomažu donositeljima politika i osobama zaduženima za provedbu tih politika da prikupe korisne informacije o tome koliko je određena politika djelotvorna u praksi te im omogućuju da po potrebi poduzmu korektivne mjere.

Pokazatelj AROPE omogućuje usporedbu izloženosti riziku od siromaštva i socijalne isključenosti među državama članicama

76

Siromaštvo u EU‑u mjeri se s pomoću pokazatelja AROPE, koji je ujedno i glavni pokazatelj s pomoću kojeg se prati ostvarenje ciljne vrijednosti za siromaštvo iz strategije Europa 2020. AROPE je engleska pokrata za „stopu rizika od siromaštva i socijalne isključenosti” (engl. at risk of poverty or social exclusion).

77

AROPE je višedimenzionalni pokazatelj sastavljen od tri potpokazatelja. Ta tri potpokazatelja imaju jednaku važnost i djelomično se mogu preklapati. AROPE prikazuje zbroj osoba koje odgovaraju barem jednoj od sljedećih kategorija (osobe koje se istodobno mogu svrstati u više kategorija broje se samo jednom):

• osobe izložene riziku od siromaštva – udio osoba s raspoloživim dohotkom (nakon socijalnih prijenosa) koji je ispod praga rizika od siromaštva, koji je utvrđen na 60 % medijana raspoloživog dohotka države članice nakon socijalnih prijenosa
• osobe u teškoj materijalnoj oskudici – stopa materijalne oskudice mjeri se nemogućnošću osobe da si priušti ono što se smatra poželjnim ili neophodnim za primjeren život. Pokazateljem se mjeri postotak stanovništva koje si ne može priuštiti najmanje četiri od devet stavki na popisu određenih kućanskih proizvoda ili usluga. Teška materijalna oskudica definira se kao prisilna nemogućnost podmirivanja troška najmanje četiriju stavki s popisa
• osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim radnim intenzitetom – definira se kao broj osoba koje žive u kućanstvu čiji su radno sposobni članovi tijekom prethodnih 12 mjeseci radili manje od 20 % svoje ukupne radne sposobnosti. Kućanstva koja se sastoje samo od djece, učenika/studenata mlađih od 25 godina i/ili osoba u dobi od 60 ili više godina u potpunosti su isključena iz izračuna pokazatelja.

Postoji poseban pokazatelj kojim se prikazuje materijalna oskudica djece

78

Kao dio inicijative EU‑a za borbu protiv siromaštva djece Komisija je 2013. najavila početak pripremnog rada na izradi pokazatelja materijalne oskudice koji se posebno odnosi na djecu. Slično kao pokazatelj materijalne oskudice (kao što je jedan od potpokazatelja u okviru AROPE‑a), pokazatelj oskudice djece prikazuje udio djece u dobi od jedne do 15 godina koja si ne mogu priuštiti osnovne svakodnevne potrepštine. Popis od 17 stavki sadržava predmete namijenjene posebno djeci, ali i određene kućanske predmete koji se uzimaju u obzir pri određivanju pokazatelja materijalne oskudice za cjelokupno stanovništvo. Smatra se da djeca žive u oskudici ako nemaju pristup najmanje trima stavkama s tog popisa od 17 stavki (vidjeti Prilog II.).

79

Odbor za socijalnu zaštitu konačno je usvojio pokazatelj materijalne oskudice djece u ožujku 2018., pet godina nakon njegove najave. U srpnju 2019. objavljeni su prvi (i zasad jedini) podatci o materijalnoj oskudici djece (prikupljeni na temelju ankete). Odnosili su se samo na podatke za 2014. jer drugi podatci nisu bili dostupni. Pokazatelj oskudice djece neće biti dostupan svake godine, već svake tri godine, i to od 2021. nadalje²⁵.

80

Ako se za istu dobnu skupinu usporede pokazatelj materijalne oskudice djece i potpokazatelj materijalne oskudice u okviru AROPE‑a (pokazatelj teške materijalne oskudice), (vidjeti Prilog II.), pokazatelj materijalne oskudice djece u svim je državama članicama viši od pokazatelja materijalne oskudice (vidjeti sliku 7.).

81

Potrebe i životni standardi djece i odraslih mogu se razlikovati, čak i u istome kućanstvu. Budući da je pokazatelj materijalne oskudice koji se posebno odnosi na djecu usmjeren na položaj djece, njime se pruža drukčija i konkretnija slika stvarne razine siromaštva djece.

Mjerenje siromaštva djece razlikuje se među državama članicama

82

Pokazatelj je prikaz trenda kojim se prati mjerljiva promjena u određenom području politike tijekom određenog razdoblja. AROPE je glavni pokazatelj za mjerenje siromaštva iz strategije Europa 2020. Glavna je prednost AROPE‑a to što omogućuje usporedbu među državama članicama i različitim razdobljima zahvaljujući standardiziranom prikupljanju podataka u okviru europskog statističkog sustava.

83

Međutim, u svim posjećenim državama članicama nacionalna tijela imaju niz vlastitih pokazatelja koje smatraju relevantnima za stanje u svojoj državi i koje upotrebljavaju u svojim strategijama, politikama i za potrebe praćenja. Slijedom toga, raspoložive su različite informacije o razini siromaštva i siromaštva djece u državama članicama (vidjeti okvir 6.).

84

Različiti pokazatelji i informacije o siromaštvu djece u državama članicama, koji se temelje na neusklađenim nacionalnim podatcima, otežavaju dionicima da procijene stanje u pogledu siromaštva djece.

Potrebno je osigurati dovoljno informacija za inicijativu europskog jamstva za djecu

Inicijativa europskog jamstva za djecu koju je predložio Europski parlament

85

U travnju 2019. Europski parlament izmijenio je prijedlog uredbe o fondu ESF+ za programsko razdoblje 2021. – 2027.²⁶ te je predložio uvođenje programa europskog jamstva za djecu²⁷ čija je svrha doprinijeti borbi protiv siromaštva djece. Izmijenjeni prijedlog za ESF+ uključuje zahtjev da svaka država članica dodijeli 5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ za mjere za suzbijanje siromaštva djece. Tim bi se sredstvima moglo izravno doprinijeti i provedbi buduće inicijative jamstvo za djecu.

86

Komisija je 2018. započela provedbu prve faze pripremnog djelovanja za jamstvo za djecu koje je zatražio Europski parlament.

• Prva faza pripremnog djelovanja, koja se sastojala od izrade studije izvedivosti, dovršena je u travnju 2020. Svrha te studije bila je istražiti izvedivost jamstva za djecu analizom uvjeta za provedbu takvog programa te procijeniti bi li on donio dodanu vrijednost postojećim okvirima EU‑a i nacionalnim okvirima te bi li u tom slučaju bio koristan dodatni instrument.
• U drugoj fazi pripremnog djelovanja izrađuje se studija ekonomske izvedivosti u kojoj se razmatraju troškovi i koristi jamstva za djecu koja su izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU‑u. Druga faza trebala bi se dovršiti u svibnju 2021.
• U trećoj fazi UNICEF će provesti tri do pet pilot‑projekata na lokalnoj razini u državama članicama. Ta će faza trajati do 2022. Treća faza sastojat će se od niza pilot‑projekata koji će se provoditi u četirima državama članicama. Uključivat će i niz dubokih analiza nacionalnih politika i programa te izradu nacionalnih akcijskih planova za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti djece u određenim državama članicama.

87

Pripremno djelovanje za jamstvo za djecu, posebno studija izvedivosti u okviru prve faze i studija ekonomske izvedivosti u okviru druge faze, iskoristit će se za dobivanje informacija potrebnih za izradu inicijative u okviru relevantne politike. Obje faze zahtijevaju prikupljanje i objedinjavanje informacija koje su sveobuhvatne, pravodobne i odgovarajuće kvalitete. U suprotnom postoji rizik da se neće poduzeti prikladne mjere i da neće biti dostupna odgovarajuća financijska sredstva.

88

U prvoj fazi studije ne pružaju se sveobuhvatan pregled ni primjeri mjera koje se financiraju iz ESF‑a i koje su bile djelotvorne u borbi protiv siromaštva djece. Iako se daje pregled financijskih sredstava dostupnih iz ESI fondova, prikazani podatci samo su procjene s obzirom na to da se u studiji zaključuje da ulaganja u djecu nisu jasno vidljiva u strateškom okviru i okviru za praćenje većine fondova EU‑a.

89

Stoga je zbog trenutačno dostupnih informacija iz prve faze pripremnog djelovanja za jamstvo za djecu (studija izvedivosti) teško donijeti informiranu odluku o tome kako bi trebalo osmisliti jamstvo za djecu, uključujući mjere i financijska sredstva potrebna kako bi se ostvario pozitivan učinak na razinu siromaštva djece u EU‑u i kako bi se zajamčila predanost država članica.

90

Nadalje, Sud napominje da će se treća faza (pilot‑projekti) dovršiti najranije 2022., tj. u trenutku kad bi novo programsko razdoblje u normalnim okolnostima već trebalo započeti i kad bi relevantni operativni programi ESI fondova već bili usvojeni.

Zaključci i preporuke

91

S obzirom na to da je svako četvrto dijete u EU‑u i dalje izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, siromaštvo djece još uvijek je ozbiljan problem u Uniji.

92

Za borbu protiv siromaštva djece u prvom su redu nadležne države članice, no svoju ulogu u tome ima i Komisija. Relevantnost njezinih pravno neobvezujućih instrumenata ograničena je po svojoj naravi, no ona na raspolaganju ima i bolje alate kao što su proces europskog semestra i usmjeravanje financijskih sredstava EU‑a u okviru sporazuma o partnerstvu i operativnih programa. Međutim, zbog nedostupnosti informacija izravno povezanih sa siromaštvom djece, teško je procijeniti djelotvornost njihova doprinosa nastojanjima država članica da smanje siromaštvo djece.

Preporuka o ulaganju u djecu pozitivna je inicijativa, ali je njezin učinak teško, ako ne i nemoguće procijeniti

93

Preporuka nije pravno obvezujuća, no ipak se smatra pozitivnom inicijativom koja omogućuje da se rješavanju problema siromaštva djece pristupi na sveobuhvatan način, i to primjenom integriranog pristupa (odlomci 14. i 15.). Komisija je pružila državama članicama određenu posebnu pomoć za provedbu Preporuke, no na razini EU‑a nije izrađen jasan i razumljiv plan njezine provedbe za države članice (odlomci 18. i 19.). Europska platforma za ulaganje u djecu ne sadržava dovoljno informacija o primjerima najbolje prakse u pogledu načina na koji se države članice bore protiv siromaštva djece (odlomak 22.).

94

Napredak u provedbi Preporuke ne može se procijeniti jer nisu utvrđene mjerljive ciljne vrijednosti i ključne etape (odlomak 28.). Europska mreža za socijalnu politiku, na zahtjev Komisije, izradila je 2017. studiju kojom je potvrđeno da je teško, ako ne i nemoguće, procijeniti u kojoj se mjeri poboljšanja nacionalnih politika država članica mogu pripisati samoj Preporuci, ali se ujedno i upućuje na to da su u velikom broju zemalja ostvarene tek neznatne promjene (odlomak 33.).

Europski stup socijalnih prava: napredna i sveobuhvatna socijalna inicijativa s općim načelima u pogledu djece

95

Zahvaljujući europskom stupu socijalnih prava podigla se svijest o socijalnim politikama u EU‑u, uključujući onoj o siromaštvu djece. Međutim, načelo 11. tek je opće načelo koje je već detaljnije obuhvaćeno Preporukom u obliku posebnih mjera (odlomci 40. – 42.).

96

Početkom 2021. predstavit će se akcijski plan za potpunu primjenu europskog stupa socijalnih prava. Iako je taj predviđeni akcijski plan dobrodošla inicijativa, njegova je stvarna izrada ključna za stjecanje uvida u napredak u primjeni načela uspostavljenih u okviru europskog stupa socijalnih prava (odlomak 44.).

97

Primjena europskog stupa socijalnih prava obuhvaćena je jednim od pet ciljeva politike koji su utvrđeni u predloženoj Uredbi o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027. Prebacivanjem naglaska na europski stup socijalnih prava za programsko razdoblje 2021. – 2027. moglo bi se postići bolje usmjeravanje mjera i financiranja na borbu protiv siromaštva djece (odlomci 45. – 47.).

1. preporuka – Akcijski plan za primjenu europskog stupa socijalnih prava trebao bi se odnositi i na siromaštvo djece

Komisija bi u svoj akcijski plan za primjenu europskog stupa socijalnih prava trebala uključiti mjere i ciljeve za borbu protiv siromaštva djece.

Preporučeni rok: do početka VFO‑a za razdoblje 2021. – 2027.

U preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra rijetko se izričito navodi problem siromaštva djece

98

Europski semestar namijenjen je koordinaciji nacionalnih mjera za ostvarenje ciljnih vrijednosti iz strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. Dosadašnji napredak prema ciljnoj vrijednosti smanjenja broja ljudi izloženih riziku od siromaštva za 20 milijuna do 2020. godine upućuje na to da se ta ciljna vrijednost vjerojatno neće dostići (odlomci 48. – 50.).

99

Jedan je od važnih kriterija u Komisijinu procesu razmatranja nacrta preporuka za pojedine zemlje o siromaštvu djece procijeniti je li stopa izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti djece u EU‑u „visoka” ili „vrlo visoka”. Interni prag koji se upotrebljava u tu svrhu utvrđen je iznad prosjeka EU‑a za siromaštvo djece za predmetno razdoblje (odlomak 54.).

100

U razdoblju 2016. – 2019. državama članicama upućene su određene preporuke koje su se odnosile na područja povezana s politikama o obitelji i djeci, no samo je jednoj državi članici upućena preporuka koja se konkretno odnosi na siromaštvo djece (odlomak 56.). Službe Komisije u tom su kontekstu objasnile da utvrđivanje i predlaganje preporuka za pojedine zemlje ne ovisi samo o stopi rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti djece, nego i o procjeni drugih čimbenika (odlomak 57.). Međutim, nije jasno definirana posebna metodologija kojom se utvrđuje kada bi siromaštvo djece trebalo biti prioritet pri razmatranju potencijalne preporuke za pojedinu zemlju (odlomak 58.).

2. preporuka – Potrebna je analiza i procjena siromaštva djece na temelju jasnih internih smjernica

Komisija bi trebala utvrditi jasne interne smjernice o tome na koji način u svojoj analizi u okviru procesa europskog semestra utvrditi koje bi situacije mogle dovesti do mogućeg iznošenja preporuke za pojedinu zemlju koja se izravno odnosi na siromaštvo djece.

Preporučeni rok: počevši od pokretanja procesa europskog semestra 2021.

Nije moguće procijeniti djelotvornost financijskih sredstava EU‑a za razdoblje 2014. – 2020. izdvojenih za borbu protiv siromaštva djece

101

Komisija može utjecati na dodjelu sredstava EU‑a za borbu protiv siromaštva djece izradom prijedloga Uredbe o zajedničkim odredbama i odobravanjem sporazuma o partnerstvu i operativnih programa na razini država članica (odlomak 59.).

102

Uredbom o zajedničkim odredbama utvrđuju se sektori i područja intervencije u kojima se potporom EU‑a koja se izdvaja iz različitih fondova može ostvariti najveća dodana vrijednost. Međutim, takva ulaganja nisu izravno usmjerena na rješavanje problema siromaštva djece (odlomci 61. – 63.).

103

Sud napominje da svi ispitani operativni programi uključuju mjere koje bi mogle neizravno doprinijeti borbi protiv siromaštva djece. Međutim, s obzirom na to da ne postoji poseban prioritet ulaganja ili relevantni pokazatelj koji se odnosi na siromaštvo djece, ni Komisija ni države članice ne raspolažu informacijama o tome koliko se financijskih sredstava ESI fondova izravno koristilo za suzbijanje siromaštva djece niti o tome što je postignuto u tom području (odlomci 71. – 74.).

3. preporuka – Potrebno je usmjeravati i pratiti ulaganja u borbu protiv siromaštva djece u programskom razdoblju 2021. – 2027.

Komisija bi trebala zajamčiti da se u sporazumima o partnerstvu i programima za razdoblje 2021. – 2027. odgovarajuća pozornost posveti pitanju siromaštva djece. Komisija bi posebno trebala zajamčiti da se u slučajevima kada su sredstva namijenjena izravno suzbijanju siromaštva djece to jasno odražava u intervencijskoj logici sporazuma o partnerstvu i programa.

Komisija bi trebala uspostaviti okvir za praćenje ostvarenja i rezultata ulaganja iz ESI fondova u razdoblju 2021. – 2027. u borbu protiv siromaštva svih dobnih skupina, uključujući i djece.

Preporučeni rok: do početka VFO‑a za razdoblje 2021. – 2027.

Različiti pokazatelji različito odražavaju stanje u pogledu siromaštva djece

104

Siromaštvo u EU‑u mjeri se s pomoću pokazatelja AROPE, koji je ujedno i glavni pokazatelj s pomoću kojeg se prati dosezanje ciljne vrijednosti za siromaštvo iz strategije Europa 2020. Riječ je o višedimenzionalnom pokazatelju sastavljenom od tri potpokazatelja (odlomci 76. i 77.).

105

Komisija je 2013. najavila početak pripremnog rada na pokazatelju materijalne oskudice djece koji je konačno usvojen 2018. Pokazatelj materijalne oskudice koji se posebno odnosi na djecu usmjeren je na položaj djece te stoga pruža drukčiju i konkretniju sliku o stvarnoj razini siromaštva djece. Međutim, bit će dostupan svake tri godine, i to od 2021. nadalje (odlomci 78. – 81.).

106

Glavna je prednost AROPE‑a to što omogućuje usporedbu među državama članicama i različitim razdobljima. Međutim, u svim posjećenim državama članicama nacionalna tijela imaju niz vlastitih pokazatelja koje smatraju relevantnima za stanje u svojoj državi. Time se stvaraju različiti nacionalni pokazatelji i informacije o siromaštvu djece diljem EU‑a zbog čega je dionicima teško procijeniti situaciju jer se služe neusklađenim nacionalnim izvorima podataka (odlomci 82. i 84.).

Potrebno je osigurati dovoljno informacija za provedbu inicijative europskog jamstva za djecu

107

U travnju 2019. Europski parlament izmijenio je prijedlog uredbe o fondu ESF+ za programsko razdoblje 2021. – 2027. te je predložio uvođenje programa europskog jamstva za djecu čija je svrha doprinijeti borbi protiv siromaštva djece (odlomak 85.).

108

Komisija je 2018. pokrenula pripremno djelovanje za europsko jamstvo za djecu. Svrha je prve faze, koja se sastojala od izrade studije izvedivosti, bila procijeniti izvedivost, mogućnosti provedbe i dodanu vrijednost takve inicijative. Ta se pripremna studija izrađuje u tri različite faze. Zbog rasporeda djelovanja bit će teško dobiti potpune i pravovremene informacije za postupak donošenja odluka (odlomci 85. – 86.).

4. preporuka – Potrebno je zajamčiti da se za pripremu predstojeće inicijative europskog jamstva za djecu u okviru relevantne politike dovrše potrebni koraci i prikupe dostatne informacije

Komisija bi trebala zajamčiti prikupljanje i analizu dostatnih i pouzdanih informacija o mjerama i financijskim sredstvima potrebnima kako bi se ostvario pozitivan učinak na razinu siromaštva djece u EU‑u radi razvoja europskog jamstva za djecu.

Preporučeni rok: do početka VFO‑a za razdoblje 2021. – 2027.

Ovo je izvješće usvojilo II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Iliana Ivanova, na sastanku održanom u Luxembourgu 15. srpnja 2020.

Prilozi

Prilog I. – Nacionalne ciljne vrijednosti za siromaštvo u skladu sa strategijom Europa 2020.

EU / država članica	Siromaštvo i socijalna isključenost
EU‑28	Smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna (u usporedbi s 2008.)
Belgija	− 380 000 osoba
Bugarska	Smanjiti broj osoba koje žive u financijskom siromaštvu za 260 000
Češka	− 100 000 osoba
Danska	Smanjiti broj osoba koje žive u kućanstvima s vrlo niskim radnim intenzitetom za 22 000
Njemačka	Smanjiti broj dugotrajno nezaposlenih osoba (nezaposlenih duže od jedne godine) za 20 % u odnosu na 2008. (što je jednako smanjenju broja dugotrajno nezaposlenih osoba za 320 000)
Estonija	Smanjiti broj osoba koje su izložene riziku od siromaštva nakon socijalnih prijenosa na stopu od 15 % (u usporedbi sa 17,5 % 2010.)
Irska	Smanjiti broj stanovnika u kombiniranim vrstama siromaštva za najmanje 200 000 (dugotrajno siromaštvo, izloženo riziku od siromaštva ili osnovna oskudica)
Grčka	− 450 000 osoba
Španjolska	− 1 400 000 − 1 500 000 osoba
Francuska	− 1 900 000 osoba (u odnosu na 2007.)
Hrvatska	Smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti na 1 220 000
Italija	− 2 200 000 osoba
Cipar	– 27 000 osoba ili smanjiti stopu na 19,3 % stanovništva (u usporedbi s 23,3 % 2008.)
Latvija	Smanjiti broj osoba koje su izložene riziku od siromaštva nakon socijalnih prijenosa i/ili koje žive u kućanstvima s vrlo niskim radnim intenzitetom za 121 000
Litva	– 170 000 osoba i ograničiti na 814 000 osoba 2020.
Luksemburg	− 6 000 osoba
Mađarska	− 450 000 osoba
Malta	− 6 560 osoba
Nizozemska	Smanjiti broj osoba (0 – 64 godina) koje žive u kućanstvu čiji članovi ne rade za 100 000 (u odnosu na 2008.)
Austrija	− 235 000 osoba
Poljska	− 1 500 000 osoba
Portugal	− 200 000 osoba
Rumunjska	− 580 000 osoba
Slovenija	− 40 000 osoba
Slovačka	Smanjiti broj osoba koje žive u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti na stopu od 17,2 % (u usporedbi sa 20,6 % u 2008.)
Finska	Smanjiti broj osoba koje žive u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti na 770 000
Švedska	Smanjiti postotak žena i muškaraca (20 – 64 godine) koji su nezaposleni (osim redovitih studenata), dugotrajno nezaposleni ili na dugotrajnom bolovanju na razinu znatno ispod 14 %
Ujedinjena Kraljevina	U nacionalnom programu reformi ne navode se ciljne vrijednosti, no brojčane ciljne vrijednosti postoje u okviru Zakona o suzbijanju siromaštva djece iz 2010. i Strategije za suzbijanje siromaštva djece za razdoblje 2011. – 2014.
Izvor informacija i napomene	Ciljna vrijednost EU‑a, kako je utvrđena na razini Europske komisije, „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast”, COM(2014) 130 final, Bruxelles, 2014. (str. 14.). „Stopa izloženosti riziku od siromaštva i socijalne isključenosti”, poznata pod engleskom pokratom AROPE, odnosi se na osobe izložene riziku od financijskog siromaštva ili osobe koje žive u teškoj materijalnoj oskudici ili u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Ukupni broj osoba koje su izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti niži je od ukupnog zbroja osoba u svakom od tih triju oblika siromaštva ili socijalne isključenosti jer se neke osobe istodobno mogu svrstati u više kategorija. Kao referentna godina odabrana je 2008. jer je velik dio socijalnih pokazatelja za mjerenje tih triju dimenzija siromaštva dostupan tek od 2008. Praćenje se odnosi na EU‑27 jer se Hrvatska pridružila EU‑u 2013., a podatci su dostupni samo od 2010. Nacionalne ciljne vrijednosti postavljene su u najnovijim nacionalnim programima reformi. Definicije nacionalnih ciljnih vrijednosti usporedive su s ciljnim vrijednostima EU‑a, osim u slučaju Bugarske, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Latvije, Nizozemske i Švedske (vidjeti napomene za pojedine zemlje). Izračun ciljnih vrijednosti razlikuje se od izračuna ciljne vrijednosti EU‑a u slučaju Estonije, Francuske, Hrvatske, Slovačke, Finske i Švedske (vidjeti napomene za pojedine zemlje).

Prilog II. – Usporedba popisa stavki za pokazatelje teške materijalne oskudice i materijalne oskudice djece

Teška materijalna oskudica	Materijalna oskudica djece
Plaćanje stanarine ili računa za komunalne usluge	Dijete: nešto nove odjeće
Primjereno grijanje doma	Dijete: dva para cipela
Suočavanje s neočekivanim troškovima	Dijete: svakodnevno svježe voće i povrće
Konzumacija obroka koji sadržava meso, ribu ili proteinske ekvivalente svakog drugog dana	Dijete: svakodnevna konzumacija mesa, piletine, ribe
Tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma	Dijete: prikladne knjige
Automobil	Dijete: oprema za slobodne aktivnosti na otvorenom
Stroj za pranje rublja	Dijete: igre za zatvorene prostore
Televizor u boji	Dijete: aktivnosti za slobodno vrijeme
Telefon	Dijete: proslave
	Dijete: pozivanje prijatelja
	Dijete: školski izleti
	Dijete: praznici
	Kućanstvo: zamjena istrošenog namještaja
	Kućanstvo: dospjele neplaćene obveze
	Kućanstvo: internet
	Kućanstvo: primjereno grijanje doma
	Kućanstvo: automobil

Prilog III. — Postotak stanovništva (u dobi od 0 do 17 godina) izloženog riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) u EU‑u (2008. – 2018.)

Br.	GEO/TIME>PODRUČJE/RAZDOBLJE	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.	2013.	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.
1	Europska unija	26,5	26,5	27,6	27,3	28,1	27,9	27,8	27,1	26,4	24,9	24,3
2	europodručje	23,6	24,1	25,2	25,3	25,5	25,0	25,7	25,4	25,3	24,3	23,5
3	Belgija	21,3	20,5	23,2	23,3	22,8	21,9	23,2	23,3	21,6	22,0	23,2
4	Bugarska	44,2	47,3	49,8	51,8	52,3	51,5	45,2	43,7	45,6	41,6	33,7
5	Češka Republika	18,6	17,2	18,9	20,0	18,8	16,4	19,5	18,5	17,4	14,2	13,2
6	Danska	12,7	14,0	15,1	15,7	14,9	15,4	14,5	15,7	13,9	14,5	15,2
7	Njemačka	20,1	20,4	21,7	19,9	18,4	19,4	19,6	18,5	19,3	18,0	17,3
8	Estonija	19,4	24,5	24,0	24,8	22,4	22,3	23,8	22,5	21,2	18,8	17,9
9	Irska	26,6	31,4	34,1	34,1	33,2	34,4	30,4	29,0	27,3	25,2	23,9
10	Grčka	28,7	30,0	28,7	30,4	35,4	38,1	36,7	37,8	37,5	36,2	33,3
11	Španjolska	30,1	32,0	33,3	32,2	32,4	32,6	35,8	34,4	32,9	31,3	29,5
12	Francuska	21,2	21,2	22,9	23,0	23,2	20,8	21,6	21,2	22,6	22,1	22,9
13	Hrvatska	—	—	29,4	31,1	34,8	29,3	29,0	28,2	26,6	25,8	23,7
14	Italija	28,4	28,7	29,5	31,5	34,1	32,0	32,1	33,5	33,2	32,1	30,6
15	Cipar	21,5	20,2	21,8	23,4	27,5	27,7	24,7	28,9	29,6	25,5	25,5
16	Latvija	32,4	38,4	42,2	44,1	40,0	38,4	35,3	31,3	24,7	23,9	22,5
17	Litva	29,1	30,8	35,8	34,6	31,9	35,4	28,9	32,7	32,4	31,6	28,0
18	Luksemburg	20,9	23,7	22,3	21,7	24,6	26,0	26,4	23,0	22,7	23,6	23,5
19	Mađarska	33,4	37,2	38,7	40,4	41,9	43,9	41,8	36,1	33,6	31,6	23,8
20	Malta	25,0	26,5	26,7	27,8	31,0	33,0	31,8	28,4	24,0	23,0	22,8
21	Nizozemska	15,5	17,5	16,9	18,0	16,9	17,0	17,1	16,8	17,6	16,6	15,2
22	Austrija	22,9	20,8	22,4	22,1	20,9	22,9	23,3	22,3	20,0	23,0	21,6
23	Poljska	32,9	31,0	30,8	29,8	29,3	29,8	28,2	26,6	24,2	17,9	17,2
24	Portugal	29,5	28,7	28,7	28,6	27,8	31,7	31,4	29,6	27,0	24,2	21,9
25	Rumunjska	50,9	50,6	48,1	49,2	52,5	51,4	50,7	46,8	49,2	41,7	38,1
26	Slovenija	15,3	15,1	15,2	17,3	16,4	17,5	17,7	16,6	14,9	15,1	13,1
27	Slovačka	24,3	23,7	25,3	26,0	26,6	25,5	23,6	24,9	24,4	22,5	23,8
28	Finska	15,1	14,0	14,2	16,1	14,9	13,0	15,6	14,9	14,7	15,1	16,0
29	Švedska	17,3	18,8	19,2	20,3	19,4	20,2	20,5	19,8	19,9	19,4	20,6
30	Ujedinjena Kraljevina	29,6	27,4	29,7	26,9	31,2	32,6	31,2	30,3	27,2	27,4	29,9

Note: N.A.: Not available.

Izvor: Eurostat, preuzeto 20. prosinca 2019.

Pokrate i skraćeni nazivi

AROP: At risk of poverty

AROPE: stopa izloženost riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti

ESIF fondovi: europski strukturni i investicijski fondovi

ESPN: European Social Policy Network

ESS: The European Statistical System

NPR: nacionalni programi reformi

OP: operativni program

SPC: Social Protection Committee

TC: Tematski cilj

UZO: Uredba o zajedničkim odredbama

Pojmovnik

Europski semestar: ciklus usklađivanja ekonomske i fiskalne politike u EU‑u. Dio je okvira Europske unije za ekonomsko upravljanje. Usredotočen je na razdoblje od prvih šest mjeseci u godini pa se stoga zove „semestar”. Tijekom europskog semestra države članice usklađuju svoje proračunske i gospodarske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU‑a.

Europski statistički sustav: partnerstvo između statističkog tijela Zajednice, što je Komisija (Eurostat), te nacionalnih zavoda za statistiku (NZS‑ova) i drugih nacionalnih tijela koja su u svakoj državi članici nadležna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europskih statistika. To partnerstvo obuhvaća i zemlje EGP‑a i EFTA‑e. Države članice prikupljaju podatke i izrađuju statistike za nacionalne potrebe i potrebe EU‑a. Europski statistički sustav djeluje kao mreža u kojoj je uloga Eurostata predvoditi usklađivanje statistike u bliskoj suradnji s nacionalnim statističkim tijelima.

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF): zajednički je naziv za Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Njima zajednički upravljaju Europska komisija i države članice EU‑a.

Europski stup socijalnih prava: Svrha je stupa socijalnih prava omogućiti ostvarenje novih i djelotvornijih prava za građane, a utemeljen je na 20 ključnih načela. Zajednički su ga uspostavili Europski parlament, Vijeće i Europska komisija na sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, 17. studenoga 2017. u Göteborgu. Poštovanje načela i prava utvrđenih u europskom stupu socijalnih prava zajednička je odgovornost institucija Europske unije, država članica, socijalnih partera i drugih dionika.

Ex ante uvjeti temelje se na prethodno određenim kriterijima utvrđenima u UZO‑u i smatraju se nužnim preduvjetima za djelotvornu i učinkovitu uporabu financijskih sredstava EU‑a za sve ESI fondove. Pri izradi operativnih programa u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda za programsko razdoblje 2014. – 2020. države članice moraju procijeniti jesu li ti uvjeti ispunjeni. Ako uvjeti nisu ispunjeni, potrebno je izraditi akcijske planove kojima će se zajamčiti njihovo ispunjavanje do 31. prosinca 2016.

Odbor za socijalnu zaštitu: djeluje kao odbor za savjetovanje ministara u Vijeću za zapošljavanje i socijalna pitanja (EPSCO) o relevantnim politikama.

Operativni program: u operativnom programu utvrđuju se prioriteti i posebni ciljevi određene države članice te se opisuje način na koji će se financijska sredstva (sufinanciranje javnim sredstvima EU‑a i države članice te privatnim sredstvima) upotrebljavati tijekom određenog (obično sedmogodišnjeg) razdoblja za financiranje projekata. Operativni program može se financirati sredstvima iz EFRR‑a, KF‑a i/ili ESF‑a.

Preporuke za pojedine zemlje: dokumenti koje Europska komisija priprema za svaku zemlju u kojima se analizira gospodarska situacija te zemlje i pružaju preporuke o mjerama koje bi ona trebala usvojiti u razdoblju od 12 do 18 mjeseci.

Rizik od siromaštva dio je stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti: Stopa rizika od siromaštva udio je osoba s ekvivalentnim raspoloživim dohotkom (nakon socijalnih prijenosa) koji je ispod praga rizika od siromaštva, koji je utvrđen na 60 % nacionalnog medijana raspoloživog ekvivalentnog dohotka nakon socijalnih prijenosa.

Siromaštvo djece: označava postotak djece (u dobi 0 – 17 godina) u Europskoj uniji (EU) koja su izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE). Djeca su izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ako žive u kućanstvu koje se može svrstati barem u jednu od sljedeće tri kategorije: izloženo riziku od siromaštva nakon socijalnih prijenosa (dohodovno siromaštvo), u teškoj materijalnoj oskudici ili s vrlo niskim intenzitetom rada.

Sporazum o partnerstvu: sporazumi između Europske komisije i svake pojedince države članice za programsko razdoblje 2014. – 2020. U njima se iznose planovi nacionalnih tijela o tome kako će se iskoristiti sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te se navode strateški ciljevi i investicijski prioriteti svake zemlje koji se povezuju s općim ciljem strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. Sadržavaju, među ostalim, i sažetak procjene ispunjavanja primjenjivih ex ante uvjeta i, u slučaju da ex ante uvjeti nisu ispunjeni, aktivnosti koje treba poduzeti, odgovorna tijela i raspored provedbe tih aktivnosti, kao i opis metodologije i mehanizama kojima se jamči dosljednost u funkcioniranju okvira uspješnosti. Pripremaju ih države članice u dijalogu s Komisijom, koja ih mora usvojiti.

Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE): Stopa izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odgovara zbroju osoba koje su izložene riziku od siromaštva, osobe koje žive u teškoj materijalnoj oskudici ili u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Osobe se broje samo jedanput čak i ako su se na njih odnosi nekoliko potpokazatelja. Stopa AROPE označava udio ukupnog broja stanovništva koji je izložen riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i glavni pokazatelj s pomoću kojeg se prati ostvarenje ciljne vrijednosti za siromaštvo iz strategije Europa 2020.

Strategija Europa 2020.: strategija je rasta EU‑a za oporavak od krize u sljedećih deset godina podijeljena na pet glavnih ciljeva koji obuhvaćaju: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimu/energiju, obrazovanje, socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva.

Tematski cilj: strukturni je element sporazuma o partnerstvu. Predodređen je zakonodavstvom i predstavlja ciljeve koje je potrebno podupirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tematski ciljevi uspostavljaju poveznicu sa strateškim ciljevima na razini EU‑a.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU‑a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Iliana Ivanova i koje je specijalizirano za rashodovna područja ulaganja u koheziju, rast i uključivanje. Reviziju je predvodio član Suda Tony Murphy, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Wolfgang Stolz i ataše u njegovu uredu Brian Murphy, glavni rukovoditelj Pietro Puricella, voditelj radnog zadatka Michele Zagordo, revizori Marija Grgurić, Cristina‑Ioana Jianu, Agota Krenusz, Annekatrin Langer i Bernard Witkos, asistent u njegovu uredu Peter Borsos, tajnica u njegovu uredu Niamh Mahon i stažistica u njegovu uredu Eve Ryan, dok su jezičnu podršku pružale Hannah Critoph i Zuzanna Filipski.

Zbog pandemije bolesti COVID‑19 i strogih mjera ograničavanja kretanja nije moguće priložiti fotografiju revizorskog tima.

Bilješke

¹ Eurostat, skup podataka o osobama kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti.

² Paket mjera za socijalno ulaganje, Komunikacija Komisije „Towards Social Investment for Growth and Cohesion – including implementing the European Social Fund 2014. – 2020.”, COM(2013) 83 final, 20. veljače 2013., str. 13.

³ UNICEF, „A brief review of the social and economic returns to investing in children”, lipanj 2012., dostupno na: https://www.unicef.org/socialpolicy/files/Investing_in_Children.pdf.

⁴ UNICEF, „Right in Principle and in Practice: A Review of the Social and Economic Returns to Investing in Children”, radni dokument o socijalnoj i gospodarskoj politici, 2012., str. 33. Dostupno na: https://www.unicef.org/socialpolicy/files/Investing_in_Children.pdf.

⁵ Komunikacija Komisije „Towards Social Investment for Growth and Cohesion – including implementing the European Social Fund 2014. – 2020.”, COM(2013) 83 final, 20. veljače 2013.

⁶ Komunikacija povjereniku Lászlóu Andoru, GU EMPL, „Common Proposals for Implementing the Recommendation on Child Poverty and Well‑being through a partnership approach”, 1. veljače 2013.

⁷ BDP je prema podatcima Eurostata 2018. iznosio 2 120 milijardi zlota.

⁸ Prilog Preporuci Komisije 112/2013/EU o ulaganju u djecu i prekidanju začaranog kruga djece u nepovoljnom položaju.

⁹ Hugh Frazer i Eric Marlier, „Progress across Europe in the implementation of the 2013 EU Recommendation on ‚Investing in children: Breaking the cycle of disadvantage’, A study of national policies”, 2017.

¹⁰ Idem, str. 33. –35.

¹¹ https://www.socialsummit17.se/.

¹² Sastanak Europskog vijeća (14. prosinca 2017.) – zaključci

¹³ Vidjeti „Ambicioznija Unija – Moj plan za Europu” kandidatkinje za predsjednicu Europske komisije Ursule von der Leyen – političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024.

¹⁴ COM(2020) 14 final, „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju”, 14. siječnja 2020.

¹⁵ COM(2018) 375 final, 2018/0196 (COD), članak 4.

¹⁶ 2018/0206 (COD), preambula 22.

¹⁷ Vidjeti podatke Eurostata, preuzete 7. siječnja 2020.

¹⁸ Tri države s najvišim stopama bile su Rumunjska (38,1 %), Bugarska (33,7 %) i Grčka (33,3 %).
Tri posjećene države članice koje nisu imale najviše stope bile su Italija, Njemačka i Poljska.

¹⁹ Osim Grčke, koja nije bila uključena u proces europskog semestra prije 2019.

²⁰ COM(2016) 328 final.

²¹ Uredba br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013.

²² Uredba (EU) br. 1303/2013, članak 9.

²³ Uredba(EU) br. 1304/2013, članak 3., Uredba (EU) br. 1301/2013, članak 5.

²⁴ IT: Nacionalni operativni program za uključivanje – CCI 2014IT05SFOP001; RO: OP za ljudski kapital – CCI 2014RO05M9OP001; PL: OP za znanje, obrazovanje i rast – CCI 2014PL05M9OP001; Regionalni OP za Varminsko‑mazursko vojvodstvo 2014PL16M2OP014; DE: OP Saske za ESF – CCI 2014DE05SFOP012.

²⁵ Uredba (EU) 2019/1700

²⁶ Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)(COM(2018)0382 – C8. – 023.2/2018 – 2018/0206(COD)).

²⁷ Amandman 39., uvodna izjava 22.b (nova) Zakonodavne rezolucije Europskog parlamenta od 4. travnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (COM(2018)0382 – C8. – 023.2/2018 – 2018/0206(COD)).

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	10.4.2019.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	4.6.2020.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	15.7.2020.
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima	12.8.2020.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

PDF	ISBN 978-92-847-5105-1	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/33476	QJ-AB-20-017-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-5080-1	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/510230	QJ-AB-20-017-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2020.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje privatne pojedince čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje te je potrebno navesti sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite privatnosti i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.