AKTIVNOSTI SUDA TIJEKOM 2019.
GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU
EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA

Cover image

Članovi Europskog revizorskog suda (siječanj 2020.)

Europski revizorski sud

O Sudu

  • Europski revizorski sud (Sud) vanjski je revizor Europske unije.
  • Osnovan je 1975. Ugovorom iz Bruxellesa, a s radom je započeo u listopadu 1977. Punopravnom institucijom EU-a postao je 1993. stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta.
  • Sjedište mu je u Luxembourgu.
  • Kolegij Suda okuplja po jednog člana iz svake države članice EU-a, koje imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
  • Sud zapošljava otprilike 900 članova osoblja iz svih država članica EU-a.

Uloga Suda

  • Sud provjerava jesu li sredstva EU-a točno prikazana u računovodstvenoj dokumentaciji, primjenjuje li EU pravilno svoja financijska pravila te ostvaruju li se politikama i programima EU-a predviđeni ciljevi i odgovarajuća vrijednost za uloženi novac.
  • Doprinosi unaprjeđenju financijskog upravljanja EU-om te promiče odgovornost i transparentnost.
  • Upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i ističe uspjehe te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU-a.
  • Sud predstavlja svoja opažanja i preporuke Europskom parlamentu, Vijeću, vladama i parlamentima u državama članicama te široj javnosti.

Predsjednikova uvodna riječ

Poštovani čitatelji,

2019. godina donijela je brojne promjene za Uniju: održani su izbori za Europski parlament i na dužnost je stupila nova Europska komisija. Redefinirani su strateški prioriteti te su uvedeni važni paketi političkih strategija, kao što su „europski zeleni plan” ili „digitalna budućnost Europe” (početkom 2020.). Krajem godine također je postalo jasno da smo sada Unija 27 država članica.

EU je istodobno na prijelomnici i u pogledu svojih financija. U završnoj smo fazi pregovora o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru i njihov će ishod odrediti financijske kapacitete EU-a za narednih sedam godina. Sve institucije EU-a sada moraju nastaviti ulagati trud da dodatno poboljšaju financijsko upravljanje Unijom i zajamče uspješnost EU-a.

Europski revizorski sud, kao vanjski revizor, pruža nepristranu procjenu politika i programa EU-a te kvalitete financijskog upravljanja fondovima EU-a u Uniji i izvan nje. Provjerava jesu li rashodi EU-a u skladu s važećim pravilima i ostvaruje li se politikama i programima EU-a odgovarajuća vrijednost za uloženi novac.

Ovo izvješće donosi pregled aktivnosti Suda tijekom 2019., godine u kojoj je Sud objavio niz vrlo aktualnih tematskih izvješća, pregleda i mišljenja. Usto sadržava informacije o osoblju, upravljanju i financijama Suda. Nadamo se da će vam te informacije biti korisne.

Ovo godišnje izvješće o radu objavljuje se u trenutku dosad neviđenog izazova za javno zdravlje u EU-u i njegovim državama članicama zbog pandemije bolesti COVID-19. Sud je brzo reagirao na ovu situaciju u skladu sa zdravstvenim i sigurnosnim uputama luksemburške vlade.

Želio bih zahvaliti svim kolegicama i kolegama na predanom radu i spremnosti na prilagodbu trenutačnoj situaciji. Sada moramo zbiti redove i učiniti sve što je u našoj moći da u ovim teškim vremenima nastavimo djelovati kao vanjski revizor EU-a.

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik Suda

Aktivnosti Suda

Strategija

Provedba strategije dobro
napreduje

Kako bi ostao predvodnik razvojnih promjena u području revizije javnog sektora, Sud donosi višegodišnje strategije u kojima iznosi dugoročne smjernice za svoje revizijske aktivnosti i provedbu inicijativa za organizacijske promjene radi stalnog napredovanja.

S krajem 2019. godine završena je i druga godina trenutačne strategije Suda za razdoblje 2018. – 2020. Tijekom ovog trogodišnjeg razdoblja strateški su ciljevi Suda: povećati dodanu vrijednost izjave o jamstvu, staviti veći naglasak na aspekte uspješnosti mjera EU-a i pobrinuti se da se ciljanoj publici prenose jasne poruke. Kako bi se strategiju provelo u djelo, dogovoren je akcijski plan za ostvarenje tih ciljeva.

Tijekom posljednjih dviju godina ostvarivanje strateških ciljeva Suda dobro napreduje. Pokrenut je niz inicijativa i projekata u svim ciljanim područjima, a u nekima se čak otišlo i korak dalje od onoga što je utvrđeno u akcijskom planu. Konkretno:

  • uspješno je iskušan revizijski pristup koji se temelji na potvrdama trećih strana za davanje izjave o jamstvu;
  • zabilježeno je znatno povećanje broja revizija uspješnosti i objavljenih pregleda, kao i raznovrsnih tema koje obuhvaćaju i potrošnju sredstava i regulatorne mjere EU-a;
  • ostvarena je otvorenija komunikacija s Europskim parlamentom i veća vidljivost u tradicionalnim medijima i na društvenim mrežama.

Tijekom 2019. godine skupina četiriju vrhovnih revizijskih institucija (iz Estonije, Nizozemske, Danske i Sjedinjenih Američkih Država) provela je stručni pregled strategije Suda. Izvješće naših kolega iz tih vrhovnih revizijskih institucija objavljeno je u ožujku 2020., odnosno u pravom trenutku da posluži kao izvor dragocjenih informacija za sljedeću strategiju Suda od 2021. nadalje.

Revizije uspješnosti i pravilnosti mjera EU-a

Revizije uspješnosti, financijske
revizije i revizije usklađenosti

Sud provodi revizije uspješnosti kojima provjerava djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost politika i programa EU-a. U njima je naglasak na temama koje su relevantne za EU, kao što su održiva uporaba prirodnih resursa koja je prihvatljiva za okoliš, rast i uključivanje, izazovi povezani s migracijama i globalnim razvojem, jedinstveno tržište i bankovna unija te jamčenje odgovornog i učinkovitog djelovanja Europske unije. Tim se revizijama želi pomoći EU-u da bolje ostvaruje ciljeve svojih politika.

U izvješćima koja se temelje na financijskim revizijama i revizijama usklađenosti iznosi se izjava o jamstvu u pogledu pouzdanosti godišnje računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija. Sud može provoditi i odabrane revizije usklađenosti kako bi se ispitalo stanje proračunskog računovodstva i financijskog upravljanja na razini EU-a ili kako bi se procijenilo jesu li sustavi upravljanja i kontrole za prikupljanje i potrošnju sredstava EU-a u skladu s važećim pravilima EU-a i država članica.

Sud provodi sve revizije u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima za javni sektor.  

Program rada

Strateško predviđanje

Tijekom 2019. Sud je nastavio uključivati strateško predviđanje u svoje revizijske aktivnosti kako bi se bolje odgovorilo na glavne buduće izazove za EU s pomoću pristupa usmjerenog na budućnost.

U tu je svrhu formiran Savjetodavni odbor za strategiju i strateško predviđanje. Taj odbor, koji okuplja pet članova Suda, trenutačno – među ostalim – nadgleda pripremu strategije za razdoblje nakon 2020.

Revizijski prioriteti za
razmatranje ključnih pitanja za
budućnost EU-a

U programu rada Suda, koji je objavljen u listopadu 2019., utvrđeni su njegovi revizijski prioriteti za nekoliko narednih godina te su navedene pojedinosti o 41 publikaciji (izvješćima i pregledima) koje se planiraju objaviti tijekom 2020.

Zahvaljujući revizijama planiranima za 2020. i razdoblje nakon toga građanima EU-a i donositeljima politika i dalje će na raspolaganju biti neovisna izvješća o ključnim pitanjima za budućnost EU-a.

Sud donosi program revizijskih aktivnosti neovisno, ali pritom uzima u obzir mišljenja drugih relevantnih tijela. Stoga je iznimno važno da Sud surađuje s institucijskim dionicima, posebice s Europskim parlamentom. Kao i obično, početkom 2019. Sud je pozvao sve parlamentarne odbore da predlože moguće teme revizija za njegov program rada.

Terenski rad na revizijama

Najveći dio revizijskih aktivnosti obavlja se u sjedištu Suda u Luxembourgu. Revizori Suda usto obavljaju velik broj posjeta Europskoj komisiji – glavnom subjektu revizija koje provodi Sud – i drugim institucijama EU-a, kao i agencijama i tijelima, nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u državama članicama, delegacijama EU-a u zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama koje upravljaju sredstvima EU-a.

Provjere koje Sud obavlja također obuhvaćaju posjete primateljima sredstava EU-a na terenu, kako unutar Unije tako i izvan njezinih granica. Tijekom tih provjera Sud prati revizijski trag i pribavlja izravne revizijske dokaze od subjekata koji su uključeni u upravljanje politikama i programima EU-a te prikupljanje i isplaćivanje financijskih sredstava EU-a, kao i od korisnika koji ta sredstva primaju.

Cilj je Suda dovršiti odabrane revizije u roku od 13 mjeseci, u skladu s ciljnom vrijednošću iz Financijske uredbe EU-a.

3 605 dana terenske revizije
u EU-u i izvan njega

Revizorski timovi Suda obično se sastoje od dvaju ili triju revizora, a trajanje posjeta kreće se od svega nekoliko dana do nekoliko tjedana. Terenske provjere koje Sud provodi u EU-u uglavnom se koordiniraju u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama predmetnih država članica.

Učestalost i intenzitet revizijskih aktivnosti Suda u pojedinačnim državama članicama i državama korisnicama sredstava ovise o vrsti revizije koja se provodi. Revizori Suda proveli su 2019. godine 3 605 dana (2018.: 3 671 dan) u reviziji na terenu – u državama članicama i izvan EU-a.

Povrh toga, revizori Suda proveli su 2 504 dana (2018.: 2 723 dana) u institucijama EU-a u Bruxellesu i Luxembourgu, decentraliziranim agencijama i tijelima diljem EU-a, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi ili OECD te privatnim revizorskim društvima.

Sud se za interakciju sa subjektima revizije sve češće koristi videokonferencijama i drugim rješenjima informacijske tehnologije, kao što su sustavi za sigurnu razmjenu podataka i dokumenata.

Revizijska izvješća, pregledi i mišljenja

Revizijska izvješća, pregledi i mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a. Tim se dokumentima pruža pomoć Europskom parlamentu i Vijeću u praćenju i nadziranju postizanja ciljeva politika EU-a te pozivanju na odgovornost onih koji su zaduženi za upravljanje proračunom EU-a, posebice u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice.

Tematska izvješća i pregledi

Sud je posljednjih nekoliko godina, u skladu sa svojom strategijom za razdoblje 2018. – 2020., sve usredotočeniji na procjenu uspješnosti mjera EU-a.

Tijekom 2019. objavio je 36 tematskih izvješća i pregleda u kojima su obrađeni mnogi izazovi s kojima se EU suočava u različitim područjima potrošnje sredstava EU-a, kao što su politika o sigurnosti hrane, energija iz obnovljivih izvora, e-trgovina, granične kontrole, fiskalno upravljanje, etički okviri u odabranim institucijama EU-a i brojna druga područja.

Sud u svojim tematskim izvješćima ispituje jesu li ostvareni ciljevi odabranih politika i programa EU-a, jesu li rezultati postignuti na djelotvoran i učinkovit način te je li mjerama EU-a ostvarena dodana vrijednost, odnosno više nego što se moglo postići samo mjerama na nacionalnoj razini. Sud također iznosi preporuke, u kojima utvrđuje načine financijskih ušteda, boljeg djelovanja, izbjegavanja nesvrhovite potrošnje sredstava i djelotvornijeg ostvarivanja očekivanih ciljeva politika.

Sud izrađuje i preglede kojima je cilj pružiti opis konteksta i analizu određenog pitanja, često s međusektorskog stajališta i na temelju prijašnjih revizijskih aktivnosti ili drugih javno dostupnih informacija. Mogu poslužiti i za iznošenje analiza u vezi s područjima ili pitanjima nad kojima Sud još nije obavio reviziju ili za utvrđivanje činjenica o određenim temama ili problemima. Za razliku od revizijskih izvješća, u njima se ne daje odgovor na evaluacijska pitanja niti se pruža jamstvo.

Na stranicama u nastavku daje se kratak prikaz aktivnosti Suda te su izneseni primjeri izvješća iz 2019. o različitim područjima politike.  

Održiva uporaba prirodnih resursa

Pregled br. 1/2019 – „Odgovor EU-a na skandal ‘Dieselgate’”

Tijekom 2015. utvrđene su razlike između emisija iz dizelskih motora s unutarnjim izgaranjem izmjerenih u laboratoriju i onih izmjerenih na cesti. Studije su pokazale da su se upotrebljavali takozvani „poremećajni uređaji”, koji su tijekom službenih ispitivanja proizvodili niže emisije nego tijekom uobičajene vožnje. Homologacijska tijela u određenim državama članicama reagirala su na skandal s emisijama ponovnim ispitivanjem dizelskih osobnih automobila. Ta su ispitivanja pokazala da emisije ispušnih plinova na cesti gotovo svih lakih dizelskih vozila sukladnih s normama Euro 5 i Euro 6 znatno prekoračuju važeće granične vrijednosti za NOx, a ponekad i više od deseterostruko.

Sud je razmotrio mjere koje su EU i države članice poduzeli kao odgovor na skandal „Dieselgate”. Također je obradio promjene uvedene u sustav za mjerenje emisija iz vozila nakon rujna 2015.

Sud je utvrdio da je došlo do ubrzanja mnogih zakonodavnih promjena sustava EU-a za homologaciju i provjere emisija iz vozila. Komisija sada ima ovlasti za preispitivanje rada nacionalnih homologacijskih tijela te može provoditi ispitivanja vozila i povlačiti ili suspendirati njihove homologacije. Također, zainteresirane treće strane sada mogu provoditi ispitivanja emisija. Nadalje, Europska komisija pokrenula je protiv nekih država članica postupke zbog povrede prava. Također je utvrđeno da je nekoliko država članica voljnije uvesti ograničenja u pogledu automobilskog prometa kako bi se poboljšala kvaliteta zraka te je nekoliko europskih gradova uvelo zone s niskim emisija u kojima je automobilski promet ograničen ili zabranjen.

Rezultati tog radnog zadatka predstavljeni su u obliku pregleda jer uvedene zakonodavne izmjene neće imati mjerljiv učinak u bliskoj budućnosti. Sud u svojim pregledima ne iznosi preporuke.

Ulaganja u koheziju, rast i uključivanje

Tematsko izvješće br. 8/2019 – „Energija vjetra i solarna energija za proizvodnju električne energije: za postizanje ciljnih vrijednosti EU-a potrebno je uložiti znatne napore”

Električna energija može se proizvesti iz neobnovljivih izvora, kao što su fosilna goriva, neobnovljivi otpad i nuklearni materijali u konvencionalnim reaktorima ili iz obnovljivih izvora, kao što su hidroenergija, energija vjetra, solarna energija, biomasa itd. Obnovljivi izvori energije upotrebljavaju se i za proizvodnju energije za grijanje, hlađenje i gorivo za prijevoz.

Trenutačno 79 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u nastaje upotrebom fosilnih goriva za proizvodnju energije. Veći udio električne energije iz obnovljivih izvora pomoći će EU-u da ostvari cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova. Države članice odlučuju kako najbolje iskoristiti svoje energetske resurse i kako organizirati svoju opskrbu energijom. EU može pružiti potporu mjerama država članica osiguravanjem dodatnog financiranja za ulaganja u projekte obnovljive energije.

Sud je procijenio napredak koji su EU i države članice ostvarili u pogledu ciljeva za udio energije iz obnovljivih izvora namijenjenih postizanju opće ciljne vrijednosti EU-a od 20 % do 2020. i 32 % do 2030. Obavljeni su posjeti Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj i Poljskoj kako bi se ispitalo je li financijska potpora za proizvodnju električne energije iz energije vjetra i solarne energije bila djelotvorna.

Sud je utvrdio da je od 2005. nadalje ostvaren znatan napredak u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u strukturi izvora energije, ali i da se taj trend usporio nakon 2014. Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u EU-u udvostručio se, s otprilike 15 % (2005.) na gotovo 31 % (2017.). Za taj su rast u prvom redu zaslužne tehnologije iskorištavanja energije vjetra i solarne energije. Međutim, za otprilike polovicu država članica postizanje ciljnih vrijednosti bit će velik izazov.

Sud je preporučio Komisiji da potakne države članice na pružanje potpore daljnjem uvođenju tih izvora energije, i to organiziranjem dražbi za dodjelu dodatnih kapaciteta obnovljivih izvora energije, promicanjem sudjelovanja građana, pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i otklanjanjem nedostataka u mrežama. Također je preporučio Komisiji da preispita pravne zahtjeve za države članice kako bi se statistički podatci dostavljali na vrijeme.

Vanjsko djelovanje, sigurnost i pravosuđe

Tematsko izvješće br. 24/2019 – „Azil, premještanje i vraćanje migranata: vrijeme je da se poduzmu odlučnije mjere za usklađivanje ciljeva i rezultata”

U EU-u su 2015. zabilježene dotad neviđene razine migracije, a samim time i porast broja zahtjeva za azil. Posljednjih nekoliko godina migracije su se vratile na razinu prije krize. Revizori Suda obavili su razgovore s osobljem Europske komisije, Europskog potpornog ureda za azil (EASO) i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (poznate kao „Frontex”). Posjetili su nacionalna tijela te međunarodne i nevladine organizacije koje provode projekte financirane sredstvima EU-a i ispitali 20 potpornih mjera EU-a u Grčkoj i Italiji. Te dvije države članice snose osobito velik teret tih migracijskih tokova.

Sud je procijenio jesu li potpornim mjerama financiranima sredstvima EU-a postignuti zadani ciljevi i jesu li postupci azila i vraćanja bili djelotvorni i brzi. Osim toga, procijenio je jesu li se u privremenim programima hitnog premještanja postigle zadane ciljne vrijednosti i ciljevi.

Sud je utvrdio da su se stope registracije i uzimanja otisaka prstiju u žarišnim točkama znatno poboljšale. Ipak, visok udio migranata i dalje prelazi u druge države članice EU-a i tamo podnosi zahtjev za azil, pri čemu se njihovi otisci prstiju ne pohranjuju u bazu podataka EURODAC. Osim toga, dugotrajni postupci obrade i zastoji u objema državama članicama i dalje negativno utječu na provedbu postupaka azila. Velik udio kandidata koji su podnijeli zahtjev zapravo je i premješten (80 % u Grčkoj i 89 % u Italiji). Unatoč tome, Komisija od veljače 2018. ne prati postupak premještanja u zemljama koje prihvaćaju migrante. Kao što je to slučaj i u ostatku EU-a, vraćanje migranata iz Grčke i Italije na niskoj je razini.

Sud je preporučio sljedećem sastavu Komisije da poduzme odgovarajuće mjere za poboljšanje upravljanja pomoći u nuždi. Osim toga, Komisija bi se pri pripremi budućih mehanizama dobrovoljnog premještanja trebala osloniti na prijašnja iskustva. Naposljetku, trebalo bi unaprijediti potporu koju EASO pruža u postupcima azila i prilagoditi potporu koju Frontex pruža pri vraćanju migranata.

Reguliranje tržišta i konkurentno gospodarstvo

Tematsko izvješće br. 10/2019 – „Testiranje otpornosti banaka na stres na razini EU-a: pružena je najveća dosad zabilježena količina informacija o bankama, no potrebna je bolja koordinacija i pridavanje veće pozornosti rizicima”

Testiranje otpornosti na stres na razini EU-a proces je u evaluacije mogućih učinaka općeg šoka na financijski položaj i održivost velikih europskih banaka. Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) povjerena je zadaća pokretanja i koordiniranja testiranja otpornosti na stres na razini EU-a, u suradnji s Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB). Testiranja otpornosti na stres u EU-u provode se od 2011. godine te je svako od njih provedeno u skladu s pristupom „odozdo prema gore” u okviru kojeg su banke dostavile rezultate dobivene primjenom scenarija šoka na temelju metodologije koju je odobrila EBA.

Sud je procijenio provedbu testiranja otpornosti banaka na stres na razini cjelokupne Unije u okviru ovlasti koje su povjerene EBA-i.

Sud je utvrdio da na početku procesa EBA nije bila utvrdila ni rizike ni razinu ozbiljnosti koju je smatrala relevantnom za postupak testiranja otpornosti na stres. S druge strane, ESRB, koji je osmislio stresni scenarij, dobio je znatne količine podataka od ESB-a te nacionalnih središnjih banaka i nadležnih tijela. Kao rezultat toga, EBA nije imala kontrolu nad važnim fazama procesa. U Sjedinjenim Američkim Državama nadzorna tijela oslanjaju se na pristup „odozgo prema dolje” zbog čega u mnogo većoj mjeri mogu kontrolirati rezultate banaka. S druge strane, uloga EBA-e u EU-u ograničena je na pokretanje testiranja otpornosti na stres, utvrđivanje metodologije za te aktivnosti te njihovo općenito koordiniranje. Testiranjem otpornosti na stres koje provodi EBA obavljena je procjena osjetljivosti sustava i banaka na gospodarski pad, a ne na ozbiljan financijski šok za sustav. Iako je EBA nastojala obuhvatiti širok raspon banaka, određene rizične banke nisu uključene u testiranje otpornosti na stres. Pristup „odozdo prema gore” koji EBA primjenjuje doveo je do ograničene pouzdanosti i usporedivosti rezultata koje banke dostavljaju.

Sud je preporučio EBA-i da pojača kontrolu nad procesom testiranja otpornosti na stres i razvije pristup „odozgo prema dolje” kojim bi se dopunio postojeći pristup „odozdo prema gore”. Osim toga, kako bi testiranja otpornosti na stres ispunila svrhu procjene otpornosti na nepovoljna kretanja na tržištu, u budućnosti bi trebalo na odgovarajući način voditi računa o rizicima koji proizlaze iz financijskog sustava EU-a, zajamčiti minimalnu razinu stresa i iznositi jasne tvrdnje o otpornosti banaka. Naposljetku, odabir banaka za testiranje otpornosti na stres ne bi se trebao temeljiti samo na veličini nego i na riziku.

Financiranje i administracija Unije

Tematsko izvješće br. 14/2019 – „‘Iznesite svoje mišljenje!’: javna savjetovanja Komisije potiču građane na aktivnije sudjelovanje, ali ne ispunjavaju puni potencijal kao aktivnosti otvaranja prema javnosti”

„Bolja regulativa” odnosi se na način rada kojim će se zajamčiti da se političke odluke pripremaju na otvoren i transparentan način, na temelju najboljih raspoloživih dokaza i uz podršku u vidu sveobuhvatne uključenosti građana i drugih dionika, kao što su organizacije civilnog društva i predstavnička udruženja. Komisija je dužna savjetovati se s građanima i predstavničkim udruženjima u svim područjima djelovanja Unije. Savjetovanje s dionicima definirano je u smjernicama za bolju regulativu, pri čemu su građani uključeni među „dionike”. U okviru savjetovanja s dionicima – osobito u okviru javnih savjetovanja – od građana i drugih dionika prikupljaju se informacije i stajališta kada Komisija priprema određenu inicijativu u okviru relevantne politike ili ocjenjuje postojeće intervencije. Komisija u prosjeku provede više od 100 javnih savjetovanja godišnje.

Sud je procijenio jesu li javna savjetovanja koja je provela Komisija bila djelotvorna u pogledu otvaranja prema građanima i dionicima te iskorištavanja njihovih komentara i odgovora. Ispitao je izradu okvira Komisije i način na koji je Komisija pripremala i provodila odabrana javna savjetovanja te informirala javnost o njima i iskoristila njihove rezultate. Pregledan je uzorak od 26 javnih savjetovanja Komisije koja je u razdoblju od 2016. do 2018. godine provelo pet glavnih uprava te je provedena anketa o predodžbi kako bi se utvrdilo koliko su sudionici javnih savjetovanja uistinu bili njima zadovoljni.

Sud je utvrdio da je okvir za javna savjetovanja Komisije visokog standarda. Nadalje, i razina uspješnosti javnih savjetovanja Komisije iz ispitanog uzorka i predodžba sudionika o njima općenito su bili zadovoljavajući. Određeni nedostatci utvrđeni su u aktivnostima u vezi s otvaranjem prema javnosti i slanjem povratnih informacija, npr. ponekad se nisu upotrebljavali različiti komunikacijski kanali, nisu postojali jasni kriteriji za objašnjavanje nedostupnosti ankete na svim službenim jezicima EU-a te su pojedine ankete bile dugačke i složene.

Sud je preporučio da se aktivnosti savjetovanja počnu više oglašavati i ciljanije usmjeravati kako bi se postigla veća vidljivost i omogućilo sudjelovanje većeg broja ljudi. Također je preporučio Komisiji da poboljša svoje izvješćivanje o daljnjem postupanju u vezi s javnim savjetovanjem. Naposljetku, ima prostora za poboljšanje sudjelovanja građana u pokretanju zakonodavnih prijedloga u okviru europske građanske inicijative.

Uvodni dokumenti o reviziji

U uvodnim dokumentima o reviziji Sud iznosi informacije o tekućim revizijama (uspješnosti). Ti se dokumenti temelje na pripremnim radnjama prije početka određene revizije i služe kao izvor informacija za sve zainteresirane za relevantnu politiku i/ili programe obuhvaćene revizijom. Tijekom 2019. Sud je objavio 18 uvodnih dokumenata o reviziji (2018: 12).

Godišnja i posebna godišnja izvješća

Godišnja izvješća u prvom redu sadržavaju rezultate izjave o jamstvu koju Sud daje za proračun Europske unije i proračun europskih razvojnih fondova (ERF).

Posebna godišnja izvješća sadržavaju rezultate godišnjih financijskih revizija agencija, decentraliziranih tijela i zajedničkih poduzeća EU-a te europskih škola.

Sud također objavljuje izvješće o potencijalnim obvezama koje proizlaze iz aktivnosti Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB).

Godišnje izvješće o proračunu EU-a za 2018. godinu

Sud svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda EU-a kako bi ispitao je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li prihodovne i rashodovne transakcije povezane s tom računovodstvenom dokumentacijom usklađene s financijskim pravilima na razini EU-a i država članica.

Osim toga, Sud obavlja posebnu procjenu svih glavnih područja proračuna EU-a na temelju (pod)naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. Također analizira zbog čega su se pojavile pogreške i u kojim područjima, daje preporuke za poboljšanja i ispituje jesu li prethodne preporuke koje je iznio provedene i na koji način. Na kraju, Sud pruža informacije o proračunskom i financijskom upravljanju te o aspektima uspješnosti.

Na tom opsežnom pothvatu temelji se izjava o jamstvu koju je Sud dužan podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa svojim ovlastima iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Opći proračun EU-a:
pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i
prihodima,
uvjetno mišljenje o rashodima

Rashodi EU-a za 2018. godinu iznosili su 156,7 milijardi eura, odnosno 2,2 % ukupnih rashoda opće države u državama članicama EU-a i 1 % bruto nacionalnog dohotka u EU-u.

Revizori Suda ispitali su uzorak od 728 plaćanja korisnicima u svim rashodovnim područjima iz ukupnog revizijskog statističkog skupa čija je vrijednost iznosila otprilike 120 milijardi eura. To znači da je Sud procjenom obuhvatio različite slučajeve u kojima su sredstva EU-a upotrijebljena za potporu ključnim infrastrukturnim projektima, malim i srednjim poduzećima, istraživačkim organizacijama, poljoprivrednicima, studentima u državama članicama EU-a i korisnicima u zemljama izvan EU-a.

Za financijsku godinu 2018. revizori su izrazili pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije i prihodima EU-a. Isto tako, Sud je treću godinu zaredom izrazio uvjetno mišljenje o rashodima EU-a.

U otprilike polovici rashoda obuhvaćenih
revizijom nije bilo značajnih pogrešaka

Kao i prethodnih godina, Sud je utvrdio da pogreške u rashodima EU-a nisu bile raširene te da su plaćanja bila zakonita i pravilna, uz iznimku visokorizičnih rashodovnih plaćanja (uglavnom rashoda za povrat troškova, na koje se primjenjuju složena pravila).

Ukupno gledajući, sa stopom pogreške od 2,6 % Komisija i države članice nastavile su s napretkom zabilježenim tijekom prethodne dvije godine (financijska godina 2017.: 2,4 %; financijska godina 2016.: 3,1 %). Sud to smatra obećavajućim.

Što se podrazumijeva pod „pogreškom”?

Pogreška ili nepravilno plaćanje količina je novca koji nije trebao biti isplaćen iz proračuna EU-a jer nije iskorišten prema pravilima EU-a i/ili nacionalnim pravilima te stoga nije u skladu ili s onim što su Vijeće i Parlament namjeravali postići relevantnim zakonodavstvom EU-a ili s posebnim nacionalnim pravilima u državama članicama.

Stopu pogreške Sud procjenjuje statistički, i to na temelju mjerljivih pogrešaka (tj. onih koje se mogu novčano izraziti i mjeriti) koje je utvrdio ispitivanjem uzorka transakcija unutar cjelokupnog revizijskog statističkog skupa rashoda.

Naslov VFO-a u kojem se najčešće
javljaju pogreške:
„Gospodarska, socijalna i teritorijalna
kohezija”

„Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” bila je (pod)naslov VFO-a u kojem su se u financijskoj godini 2019. najčešće javljale pogreške, nakon čega slijede „Prirodni resursi” i „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”.

Godišnje izvješće o europskim razvojnim fondovima
ERF-ovi: pozitivno mišljenje o računovodstvenoj
dokumentaciji i prihodima; uvjetno mišljenje o
rashodima

Europski razvojni fondovi (ERF-ovi) glavni su instrumenti kojima EU pruža pomoć namijenjenu razvojnoj suradnji. Cilj im je prevladavanje siromaštva te promicanje održivog razvoja i uključivanje afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja te prekomorskih zemalja i područja u svjetsko gospodarstvo. Spomenuti se fondovi financiraju sredstvima država članica te njima izvan proračuna EU-a upravljaju Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB).

Sud je za financijsku godinu 2018., kao i za prethodne godine, izrazio pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima ERF-ova, kao i uvjetno mišljenje o rashodima ERF-ova.

Posebna godišnja izvješća o agencijama EU-a i zajedničkim poduzećima

Agencije EU-a zasebni su pravni subjekti osnovani radi obavljanja posebnih tehničkih, znanstvenih ili upravljačkih zadaća kojima se institucijama EU-a pomaže u osmišljavanju i provedbi politika. Ukupno postoje 43 takve agencije.

Zajednička poduzeća imaju oblik javno-privatnih partnerstava EU-a s predstavnicima sektorskih i istraživačkih grupacija i država članica te imaju važnu ulogu u provedbi posebnih aspekata istraživačke politike EU-a. Europska komisija javni je član zajedničkih poduzeća i predstavlja EU. Ukupno postoji 8 zajedničkih poduzeća.

Napomena: Ujedinjena Kraljevina povukla se iz Europske unije 31. siječnja 2020.

Pozitivno mišljenje za sve agencije osim jedne;
pozitivno mišljenje za sva zajednička poduzeća

Ukupni proračun svih agencija (bez SRB-a) za financijsku godinu 2018. iznosio je 4,2 milijarde eura (čime je zabilježeno povećanje od 20 % u odnosu na proračun od 3,5 milijardi za 2017.), što čini otprilike 2,9 % općeg proračuna EU-a za 2018. (2017.: 2,7 %).

Ukupno gledajući, financijska revizija agencija koju je Sud obavio za financijsku godinu 2018. potvrdila je pozitivne rezultate koji su zabilježeni prethodnih godina. Sud je izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenoj dokumentaciji, kao i o prihodima i plaćanjima povezanima s računovodstvenom dokumentacijom za sve agencije osim za EASO (za koji je izraženo uvjetno mišljenje za plaćanja).

Izrazio je pozitivno mišljenje i o računovodstvenoj dokumentaciji, prihodima i plaćanjima za sva zajednička poduzeća.

Početak postupka davanja razrješnice koji
provodi Parlament

Objavom godišnjih izvješća Suda također započinje postupak davanja razrješnice tijekom kojega Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, donosi odluku o tome jesu li Komisija i druga tijela na zadovoljavajući način upravljali proračunom EU-a. Ako se pokaže da jesu, Europski parlament daje im „razrješnicu”.

U listopadu 2019. Sud je predstavio godišnja izvješća o općem proračunu EU-a i ERF-ovima Odboru Parlamenta za proračunski nadzor (CONT), a potom i na plenarnoj sjednici Parlamenta, kao i pred Vijećem (za ekonomske i financijske poslove) te parlamentima i nacionalnim tijelima vlasti 21 države članice.

Ostala godišnja izvješća:
potencijalne obveze i
europske škole

Sud je obvezan svake godine podnijeti izvješće o potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora, Vijeća i Komisije koje su nastale kao rezultat njihovih zadaća sanacije banaka. U izvješću za 2018. Sud je zaključio da su zabilježena poboljšanja u načinu na koji Jedinstveni sanacijski odbor prikazuje računovodstvene podatke, ali i da je potrebno poboljšati način na koji se izvješćuje o potencijalnim obvezama s nacionalnih razina.

Sud svake godine objavljuje i izvješće o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji europskih škola. Pregledom financijskih izvještaja za 2018. koji je Sud obavio utvrđena je značajna stopa pogreške za jednu od 13 europskih škola.

Put prema
digitalnoj reviziji

Svrha je digitalizacije iskoristiti mogućnosti tehnologije u svrhu pružanja opsežnijih i kvalitetnijih informacija za postupak utvrđivanja odgovornosti. Digitalna transformacija vrlo je važna i za revizijske aktivnosti Suda, kao i za Sud kao instituciju.

Sud je osnovao Odbor za digitalno upravljanje koji je sastavljen od pet članova Suda i čija je zadaća upravljati tim procesom transformacije u narednim godinama.

Kao prvu veću inicijativu u području revizije Sud je 2019. pokrenuo pilot-program automatizacije financijske revizije izvršnih agencija. Tijekom tog pilot-programa Sud će istodobno upotrebljavati tradicionalne i digitalne alate.

Mišljenja

Mišljenja: način doprinošenja
boljoj regulativi

Jedan je od načina na koje Sud doprinosi unaprjeđenju Komisijina pristupa bolje regulative objava mišljenja o njezinim prijedlozima za nove ili izmijenjene zakonske akte. U slučajevima u kojima ti zakonodavni prijedlozi imaju znatan financijski učinak Sud je u skladu sa zakonodavstvom EU-a obvezan davati svoja mišljenja. Ostale institucije također mogu zatražiti mišljenje Suda o drugim konkretnim pitanjima. Sva mišljenja Suda podnose se Europskom parlamentu i Vijeću.

Sud je 2019. objavio tri mišljenja, i to o prijedlogu u vezi s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo, o prijedlogu Financijske uredbe Jedinstvenog sanacijskog odbora i o prijedlogu Financijske uredbe Ureda Zajednice za biljne sorte.

Primjedbe Suda o novom višegodišnjem financijskom
okviru

Početkom 2019. objavljen je i sažeti prikaz primjedbi Suda o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. Sud se u toj publikaciji usredotočio na predloženi proces utvrđivanja prioriteta EU-a u području potrošnje, fleksibilnost proračuna EU-a, usmjerenost na uspješnost i administrativno pojednostavnjenje te na mehanizme odgovornosti i revizije.

Publikacija se uglavnom temelji na nizu mišljenja koja je Sud objavio o prijedlozima Komisije tijekom 2018. godine, no i na nedavno objavljenim informativnim dokumentima i drugim izvješćima Suda koji se odnose na financije EU-a, kao i na njegovu cjelokupnom dosadašnjem iskustvu.

Objava podjednakog broja
publikacija
tijekom cijele godine

Sud je tijekom cijele godine objavljivao podjednak broj publikacija, pri čemu je najveći broj objavljenih publikacija zabilježen u listopadu, mjesecu objave godišnjih izvješća Suda.

Međusektorska pitanja

Borba protiv prijevara koje štete financijskim interesima EU-a

Administrativni sporazum
sklopljen s OLAF-om

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) glavni je akter u borbi protiv prijevara koje štete financijskim interesima EU-a.

Glavni direktor OLAF-a Ville Itälä,
predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne,
glavni tajnik Suda Eduardo Ruiz García.

Sud je usvojio detaljne smjernice za svoje revizore o tome kako postupiti u slučaju rizika od prijevare. Svi slučajevi u kojima Sud tijekom revizija ili na temelju vanjskih prijava otkrije da postoji sumnja na prijevaru ili bilo koju drugu nezakonitu radnju koja štetno utječe na financijske interese EU-a prijavljuju se OLAF-u. U takvim slučajevima daljnje korake poduzima OLAF, koji odlučuje o pokretanju eventualne istrage i koji prema potrebi surađuje s relevantnim tijelima država članica.

Sud je 2019. sklopio i administrativni sporazum u kojem su utvrđene operativne odredbe kojima se uređuje suradnja Suda s OLAF-om, uključujući koordinaciju tečajeva za osposobljavanje, radionica i razmjene osoblja.

OLAF-u je prijavljeno deset slučajeva
u kojima postoji sumnja na prijevaru

Europski revizorski sud vanjski je revizor EU-a. Svrha revizija koje provodi nije otkrivati prijevare. Unatoč tome, revizori Suda redovito otkrivaju slučajeve u kojima postoji sumnja da je počinjena prijevara.

Tijekom 2019. godine Sud je OLAF-u prijavio deset slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru (2018.: devet slučajeva), od kojih je osam otkriveno tijekom revizija, a dva su prijavile treće strane. U godišnjem izvješću Suda o proračunu EU-a iznose se dodatne informacije o naravi tih slučajeva i o naknadnim povratima financijskih sredstava koje je OLAF preporučio.

Sud je 2019. godine objavio i dva tematska izvješća koja su usko povezana s borbom protiv prijevara u rashodima EU-a: tematsko izvješće br. 1/2019 „Borba protiv prijevara u rashodima EU-a: potrebno je odlučno djelovati” i tematsko izvješće br. 6/2019 „Suzbijanje prijevara pri potrošnji sredstava EU-a za koheziju: upravljačka tijela moraju poboljšati otkrivanje prijevara, poduzimanje odgovarajućih mjera i koordinaciju relevantnih aktivnosti”.

Naposljetku, Sud je objavio posebno izdanje časopisa Suda Journal posvećeno borbi protiv prijevara i korupcije te zaštiti financijskih interesa EU-a.

Stavljanje naglaska na održivost

Sud u svojim revizijskim aktivnostima
posebnu pozornost
posvećuje ciljevima održivog razvoja koje je
utvrdio UN

Pitanje održivosti česta je tema revizija tijekom posljednjih godina, u kojima smo se suočili s mnogim problemima u području okoliša i klime.

Sud je 2019. na popis svojih aktivnosti u području održivosti pridodao objavu pregleda o izvješćivanju o održivosti. U toj je publikaciji iznesen pregled načina na koji institucije EU-a objavljuju informacije o održivosti i njihova doprinosa postizanju ciljeva održivog razvoja koje je utvrdio UN.

Osim toga, Sud je bio domaćin konferenciji pod nazivom „ECA Sustainability Reporting Forum” (Forum Suda za izvješćivanje o održivosti) održanoj s ciljem podizanja razine osviještenosti o toj temi i okupljanja glavnih dionika.

Sud je u srpnju sudjelovao na sastanku čelnika i dionika VRI-jeva pod nazivom „SAIs making a difference: Auditing the implementation of the SDGs” u sklopu političkog foruma UN-a na visokoj razini o Programu održivog razvoja do 2030.

Konačno, Sud je objavio posebno izdanje časopisa Journal posvećeno ciljevima održivog razvoja.

Revizorski tim – Pregled o izvješćivanju o održivosti:
stanje u institucijama i agencijama EU-a.

Međuinstitucijski odnosi

Sve veći broj predstavljanja izvješća u
Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim
parlamentima

Sud blisko surađuje s Europskim parlamentom, Vijećem i nacionalnim parlamentima u državama članicama jer učinak njegova rada uvelike ovisi o primjeni njegovih revizijskih rezultata i preporuka u tim institucijama.

Revizijska izvješća Suda predstavljaju se relevantnim parlamentarnim odborima i radnim skupinama Vijeća. Osim toga, Sud nacionalnim parlamentima predstavlja godišnja izvješća, ali i tematska izvješća i preglede.

Tijekom 2019. broj predstavljanja izvješća Suda pred tim institucijskim dionicima nastavio je bilježiti povećanje, i to ponajprije zahvaljujući osjetnom povećanju broja predstavljanja pred nacionalnim parlamentima. Istodobno je održan manji broj predstavljanja pred Europskim parlamentom, među ostalim zbog parlamentarne stanke od sredine travnja do rujna 2019.

Sastanak s novoizabranim
predsjednicima institucija EU-a

Godina 2019. donijela je promjene u čelništvu mnogih institucija EU-a: nakon što su izabrani na svoje položaje predsjednik Suda sastao se s predsjednikom Europskog parlamenta, predsjednicom Europske komisije i predsjednikom Europskog vijeća.

Predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne i predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen te predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Europski parlament

Članove i revizorske timove Suda redovito se poziva u odbore i tijela Europskog parlamenta, a posebice u Odbor za proračunski nadzor.

Godina 2019. bila je ponešto neuobičajena zbog europskih izbora koji su se održali u svibnju te su tako zasjedanja parlamentarnih odbora obustavljena sredinom travnja te su se ponovno počela održavati u rujnu. Sud je predstavio 31 tematsko izvješće i 10 pregleda pred 14 odbora (2018.: 39 izvješća pred 14 odbora).

Sud je nakon izbora proveo kampanju za podizanje razine osviještenosti u svrhu informiranja zastupnika u Europskom parlamentu o djelovanju Suda kao vanjskog revizora EU-a. Također je organizirao niz radionica za osoblje Europskog parlamenta.

Naposljetku, Sud je u listopadu 2019. pokrenuo Portal za publikacije koji nudi pristupačniji uvid u izvješća Suda ne samo za zastupnike u Europskom parlamentu, nego i za širu javnost.

Vijeće Europske unije

Revizorski timovi Suda predstavili su tijekom 2019. 26 tematskih izvješća pred 22 radne skupine Vijeća i dvama odborima (2018.: 40 izvješća pred 27 radnih skupina).

Osim toga, Sud je predstavio dva pregleda: jedan je predstavljen Odboru za proračun tijekom neslužbenog sastanka Vijeća u Rumunjskoj, a drugi radnoj skupini za Program održivog razvoja do 2030.

Sud je usto razmijenio stajališta s Odborom za financijske usluge i s Odborom za proračun, i to u prvom slučaju o memorandumu o razumijevanju s Europskom središnjom bankom, a u drugom o nacrtu svojeg proračuna za 2020. te je u prosincu 2019. predstavio svoj program rada za 2020.

U listopadu 2019. Sud je primio u posjet predsjednika Euroskupine s kojim je održana rasprava o trenutačnom stanju i budućim reformama ekonomske i monetarne unije te potencijalnom doprinosu Suda u području financijskog i gospodarskog upravljanja u EU-u. Usto je u svibnju 2019. predsjednik Radne skupine Euroskupine posjetio Sud kako bi se sastao s njegovim članovima.

Vlade i nacionalni parlamenti

Veći broj posjeta nacionalnim parlamentima

Članovi Suda redovito posjećuju nacionalne parlamente i vlade. Sud je 2019. održao 90 predstavljanja u 21 državi članici (2018.: 50 predstavljanja u 14 država članica). Riječ je o najvećem broju dosad.

Europska komisija

Razmjena stajališta sa subjektima
revizije na najvišoj razini

Već je godinama ustaljena praksa da članovi Suda održavaju godišnji sastanak sa svojim kolegama iz kolegija povjerenika Komisije. Tim se sastancima pruža prilika za utvrđivanje trenutačnog stanja i razmatranje načina za dodatno jačanje suradnje.

Članovi Suda i kolegij povjerenika, lipanj 2019.

Ta se tradicija nastavila u lipnju 2019. pozivom na razmjenu stajališta s kolegijem povjerenika u Bruxellesu koji je predsjednik Jean-Claude Juncker uputio članovima Suda.

Europska središnja banka

Predsjednik Nadzornog odbora Europske središnje banke Andrea Enria, član Suda Alex Brenninkmeijer, predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne, listopad 2019.

Sud je u listopadu 2019. s Europskom središnjom bankom sklopio memorandum o razumijevanju u kojem se utvrđuju praktični mehanizmi za razmjenu informacija o nadzornim aktivnostima Europske središnje banke s revizorima Suda.

Suradnja s vrhovnim revizijskim institucijama

Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija EU-a

Godišnji sastanak 2019. godine
u Poljskoj

Suradnja Suda s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI) uglavnom se odvija u okviru Kontaktnog odbora čelnika vrhovnih revizijskih institucija EU-a. Ta mreža VRI-jeva EU-a Sudu pruža mogućnost promicanja neovisne vanjske revizije u EU-u i u njegovim državama članicama.

Sud je u lipnju 2019. sudjelovao na godišnjem sastanku Kontaktnog odbora kojem je bio domaćin i kojim je predsjedao VRI Poljske. U središtu glavne rasprave bili su izazovi i prilike koje VRI-jevima donosi program Digitalna Europa.

Sud je na tom sastanku preuzeo predsjedanje Kontaktnim odborom, kao što to čini svake treće godine.

Sastanak Kontaktnog odbora; Varšava, lipanj 2019.  

Internetski portal o javnoj reviziji u EU-u

U siječnju 2019. Sud je pokrenuo internetski portal o javnoj reviziji u Europskoj uniji. Na tom se portalu pružaju informacije o zadaćama, položaju, organizaciji, aktivnostima i rezultatima rada vrhovnih revizijskih institucija EU-a i njegovih država članica.

Zbirka revizija o javnom zdravstvu u EU-u

Sud je u prosincu 2019. u ime Kontaktnog odbora objavio drugo izdanje zbirke revizija u kojoj se obrađuju revizije kojima revizori diljem Europske unije ispituju javno zdravstvo.

U zbirci revizija iznose se osnovne informacije o javnom zdravstvu, njegovim pravnim osnovama, glavnim ciljevima i povezanim nadležnostima na razinama država članica i EU-a te se opisuju glavni izazovi s kojima se EU i njegove države članice suočavaju u tom području. Temelji se na nalazima novijih revizija koje su u tom području proveli Sud i VRI-jevi 23 država članica EU-a.

Sud je tijekom 2019. započeo s pripremom trećeg izdanja zbirke revizija koje će se objaviti 2020. i čija je tema kibersigurnost.

INTOSAI

Sud je tijekom 2019. godine nastavio aktivno sudjelovati u radu Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), i to prije svega u ulozi potpredsjednika Odbora za profesionalne standarde koju obavlja od prosinca 2016. te kao član njegovih pododbora za financijsku reviziju i računovodstvo, reviziju usklađenosti i reviziju uspješnosti.

Također je sudjelovao u aktivnostima i projektima drugih radnih tijela INTOSAI-ja, posebice onih za reviziju u području okoliša, velike količine podataka, modernizaciju financija i regulatorne reforme te evaluaciju javnih politika i programa. Sud također sudjeluje u radnoj skupini INTOSAI-ja za profesionalizaciju revizora (TFIAP), razvojnoj inicijativi INTOSAI-ja (IDI) te u projektu za preispitivanje međunarodnog standarda vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI) br. 200 koji provodi pododbor za financijsku reviziju i računovodstvo (FAAS).

Sud je prisustvovao i na XXIII. kongresu INTOSAI-ja (INCOSAI) održanom u rujnu 2019. u Moskvi. Tijekom te konferencije održane su opširne rasprave o dvjema glavnim temama: informacijskoj tehnologiji za razvoj javne uprave i doprinosu VRI-jeva ostvarivanju nacionalnih prioriteta i ciljeva.

EUROSAI

Sud je aktivno uključen i u aktivnosti Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI), europske regionalne skupine INTOSAI-ja, posebice njezine radne skupine za reviziju u području okoliša, informacijske tehnologije i reviziju financijskih sredstava dodijeljenih za nepogode i katastrofe, kao i u njezinu radnu skupinu za reviziju i etička pitanja.

Sud je usto sudjelovao u nizu radionica i seminara te doprinio objavi zajedničkog izvješća o kvaliteti zraka koje je izrađeno u suradnji s 14 drugih europskih VRI-jeva.

U listopadu 2019. Sud je organizirao 17. godišnji sastanak radne skupine EUROSAI-ja za reviziju području okoliša te zajedničku konferenciju o biološkoj raznolikosti.

Naposljetku, Sud je sudjelovao na trećoj zajedničkoj konferenciji EUROSAI-ja i ASOSAI-ja na temu novonastalih pitanja i kriznih situacija održanoj u ožujku 2019. u Izraelu, kao i u prvom zajedničkom seminaru EUROSAI-ja i AFROSAI-ja koji je održan u studenome 2019. u Lisabonu i kojem je domaćin bio portugalski VRI.

Godišnji sastanak radne skupine EUROSAI-ja za reviziju u području okoliša, listopad 2019. 

Vrhovne revizijske institucije zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u

Sud također pruža potporu VRI-jevima zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska), i to uglavnom u okviru mreže slične Kontaktnom odboru, kao i potporom koju pruža aktivnostima koje koordinira Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Tijekom 2019. godine 10 revizora iz mreže VRI-jeva sudjelovalo je u programu stažiranja na Sudu.

Sud je također aktivno doprinosio sastancima i aktivnostima te mreže radom na temama kao što su prakse izvješćivanja kojima se ostvaruje veći učinak i digitalna revizija.

Stručni pregled drugih vrhovnih revizijskih institucija EU-a

Stručni pregled vanjski je i neovisni pregled jednog elementa ustroja i/ili djelovanja određenog VRI-ja ili više takvih elemenata koji provodi tim stručnjaka iste razine iz jednog VRI-ja ili više njih. Istorazinska ocjena nije revizija, već je riječ o procjeni i dobrovoljnim savjetima koje iznose stručnjaci iste razine.

Sastanak u okviru stručnog pregleda, Vilnius, lipanj 2019.

Tijekom 2019. tim za stručni pregled predvođen glavnim tajnikom Suda proveo je u suradnji s VRI-jevima Poljske i Ujedinjene Kraljevine stručni pregled VRI-ja Litve. Glavni cilj bio je procijeniti je li revizijska praksa litavskog VRI-ja u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Završno izvješće predstavljeno je litavskom parlamentu (Seimas) u prosincu 2019.

* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Upravljanje Sudom

Članovi Suda

Sud djeluje kao kolegij članova, pri čemu je svaki od članova iz jedne države članice. Svakog člana imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga vlade matične države članice. Sud nema nikakvu ulogu u procesu predlaganja i imenovanja članova.

Članovi Suda imenuju se na obnovljivi mandat od šest godina. Svoje dužnosti obavljaju potpuno neovisno i u općem interesu EU-a, na što se nakon preuzimanja dužnosti svečano obvezuju pred Sudom Europske unije.

Sastanak kolegija članova Suda, 18. srpnja 2019., Luxembourg.

Vijeće je 2019. imenovalo četiri nova člana Suda: Viorel Ștefan (iz Rumunjske) stupio je na dužnost 1. srpnja 2019., Ivana Maletić (iz Hrvatske) 15. srpnja 2019., a Joëlle Elvinger (iz Luksemburga) i François-Roger Cazala (iz Francuske) stupili su na dužnost 1. siječnja 2020. Vijeće je također obnovilo mandat triju članova: Alexa Brenninkmeijera (iz Nizozemske), Nikolaosa Milionisa (iz Grčke) i Klaus-Heinera Lehnea (iz Njemačke).

Phil Wynn Owen (iz Ujedinjene Kraljevine) bio je član Suda do 31. siječnja 2020.

Janusz Wojciechowski imenovan je u prosincu 2019. europskim povjerenikom te u ožujku 2020. još nije bio predložen i imenovan novi član Suda iz Poljske.

Kolegij članova Suda sastao se 2019. godine 21 put (2018.: 18 puta). 

Predsjednik Suda

Predsjednik je zadužen za poslovnu strategiju, planiranje i upravljanje uspješnošću institucije te njezinu komunikaciju i odnose s medijima, međuinstitucijske odnose, pravna pitanja i unutarnju reviziju. Predsjednik također zastupa instituciju u njezinim vanjskim odnosima.

Članovi među sobom biraju predsjednika na obnovljivi mandat od tri godine. Njegova je uloga biti prvi među jednakima (primus inter pares).

Klaus-Heiner Lehne odabran je za predsjednika u rujnu 2016. te je ponovno izabran na taj položaj u rujnu 2019.

Predsjednik i članovi Suda

Napomena: stanje iz ožujka 2020.  

Revizijska vijeća i odbori

Članovi se raspoređuju u jedno od pet revizijskih vijeća Suda, u kojima se priprema i usvaja većina revizijskih izvješća, pregleda i mišljenja.

Na čelu svakog vijeća je doajen, kojeg članovi vijeća izabiru iz svojih redova. U prosincu 2019. doajeni pet revizijskih vijeća Suda bili su Nikolaos Milionis, Iliana Ivanova, Bettina Jakobsen, Alex Brenninkmeijer i Lazaros S. Lazarou. Danièle Lamarque bila je članica zadužena za kontrolu kvalitete revizija (do isteka njezina mandata u prosincu 2019.) te je predsjedala Odborom za kontrolu kvalitete revizija.

Revizijska vijeća raspoređuju svoje zadatke među svojim članovima. Svaki član za svoje revizijske zadatke odgovara relevantnom revizijskom vijeću i kolegiju Suda. Članovima u radu pomaže osoblje njihovih ureda. Revizije provode stručni revizori koji rade za uprave revizijskih vijeća.

Neki su članovi povrh svojih uloga u revizijskim vijećima preuzeli i dodatne uloge: Oscar Herics predsjedao je Odborom za etička pitanja, Samo Jereb Odborom za reviziju, Eva Lindström Odborom za digitalno upravljanje, a João Figueiredo Savjetodavnim odborom za strategiju i strateško predviđanje. Rimantas Šadžius obnašao je dužnost člana Suda zaduženog za međuinstitucijske odnose.

Odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima donose Upravni odbor i, u relevantnim slučajevima, kolegij članova, kojima je na čelu predsjednik Suda. 

Više rukovodstvo Suda čine glavni tajnik i ravnatelji. Sud ima ukupno 10 uprava: pet uprava povezano je s revizijskim vijećima, jedna s Odborom za kontrolu kvalitete revizija, jedna s predsjednikom te tri s glavnim tajnikom.

Više rukovodstvo Suda

Napomena: stanje iz ožujka 2020.

Mjerenje uspješnosti

Sud primjenjuje skup ključnih pokazatelja uspješnosti (KPU) s pomoću kojih svojoj upravi pruža uvid u napredak u ostvarenju strateških ciljeva i temelj za donošenje odluka, a institucijskim dionicima informacije o svojoj uspješnosti. Tim se ključnim pokazateljima uspješnosti pruža širok pregled uspješnosti Suda kao organizacije u pogledu širenja informacija o njegovu radu, učinku koji taj rad ima i predodžbi o njemu.

Tijekom 2019. objavljeno je
36 izvješća, kako je i planirano

Sud prati broj i vrijeme objave izvješća tijekom cijele godine. Time se pruža uvid u točnost njegova planiranja.

Sud je 2019. godine objavio 36 izvješća: 25 tematskih izvješća i 11 pregleda. Taj je broj u skladu s brojem publikacija koje su planirane u programu rada.

Broj objavljenih tematskih izvješća i pregleda

Sud je povrh toga objavio šest godišnjih izvješća, tri mišljenja, 18 uvodnih dokumenata o reviziji i četiri druge publikacije. Sud je tijekom godine ukupno izradio 67 publikacija.

Zastupljenost u medijima

Nastavak povećanja prisutnosti u
društvenim medijima

Sud prati prisutnost svojih aktivnosti i same institucije u medijima, koja može uvelike varirati ovisno o predmetu i složenosti izvješća. Istodobno vanjski čimbenici mogu snažno utjecati na zanimanje medija za publikacije Suda. To se može dogoditi ako se datum objave izvješća Suda preklapa s nekim važnim događanjem ili promjenom u određenoj politici, što može u znatnoj mjeri povećati javno zanimanje za određenu temu.

Tijekom 2019. ukupno je zabilježeno više od 50 000 internetskih članaka s besplatnim pristupom i objava na društvenim mrežama.

Sud je tijekom 2019. znatno povećao broj objava na društvenim mrežama, među ostalim zahvaljujući aktivnijoj uporabi tih komunikacijskih sredstava tijekom godine. 

Učestaliji kontakt s medijima

Sud je tijekom 2019. povećao učestalost kontakta s tiskovnim i drugim medijima. To je postigao:

  • objavom 61 priopćenja za medije na 23 jezika EU-a (2018.: 76), kao i niza informativnih obavijesti i obavijesti za medije na određenim jezicima;
  • održavanjem 25 tiskovnih konferencija (2018.: 20), uključujući tiskovne konferencije u vezi s godišnjim izvješćem usmjerene na pojedinačne sektore i zemlje. Tiskovne konferencije u pravilu se održavaju u Bruxellesu.

Sud je bio i domaćin terenskih posjeta novinara koji rade u Bruxellesu i državama članicama te je održao nekoliko konferencija na temu odabranih izvješća za dionike iz relevantnih sektora, nevladine organizacije i skupine za strateško promišljanje.

Medijski terenski posjet novinara iz država članica, studeni 2019., Luxembourg.

Jedan milijun posjeta internetskim stranicama
Suda

Broj posjeta internetskim stranicama Suda 2019. godine prvi je put prešao jedan milijun. Ukupno je zabilježeno 511 000 pojedinačnih posjetitelja.

Veći broj pratitelja na
društvenim mrežama

Tijekom godine je došlo do rasta vidljivosti i aktivnosti Suda na društvenim mrežama (posebice na Facebooku, Twitteru i LinkedInu), koji su postali neizostavan dio njegovih komunikacijskih aktivnosti i koji su mu omogućili da izravno komunicira s građanima.

Do kraja 2019. tri korisnička računa Suda na društvenim mrežama privukla su 29 500 pratitelja (2018.: otprilike 22 500 pratitelja).

Učinak rada Suda i predodžba o njemu

Anketa provedena među dionicima
Suda pokazala je da njih 88 %
smatra revizijska izvješća Suda
korisnima

Sud procjenjuje vjerojatan učinak i korisnost svojih aktivnosti prema predodžbi koju o njima imaju njegovi dionici iz Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, agencija EU-a, stalnih predstavništva država članica, agencija i VRI-jeva država članica, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija te drugi subjekti.

Sud od 2018. nudi svojim dionicima mogućnost da mu popunjavanjem anonimne elektroničke ankete pruže povratne informacije o odabranoj skupini tematskih izvješća i pregleda, kao i o godišnjem izvješću. U anketi dionici također mogu dati kvalitativne povratne informacije o izvješćima i iznijeti općenite prijedloge za rad Suda.

Rezultati za 2019. pokazuju da je 88 % ispitanika ocijenilo izvješća Suda korisnima za svoj rad i da njih 81 % smatra da ta izvješća imaju učinak. Riječ je o rezultatima sličnima onima iz prethodne godine.

Praćenje provedbe preporuka Suda

Provedene su gotovo sve preporuke

Sud provjerava provedbu svojih preporuka na temelju daljnjeg praćenja koje obavljaju revizori Suda. Sud je za 2019. analizirao preporuke iznesene u godišnjem izvješću za 2015. godinu i tematskim izvješćima iz te godine.

Ta je analiza pokazala da je 96 % preporuka koje je Sud iznio u svojem godišnjem izvješću za 2015. i 94 % preporuka iz tematskih izvješća iz iste godine provedeno u potpunosti, u većoj ili (barem) u određenoj mjeri.

Osoblje Suda

Raspodjela osoblja

Na kraju 2019. godine na Sudu su bila zaposlena 853 dužnosnika i privremena djelatnika (2018.: 853 djelatnika), od čega je njih 534 bilo zaposleno u revizijskim vijećima, uključujući 118 zaposlenika privatnih ureda članova Suda.

Na Sudu je usto na kraju godine bilo zaposleno 75 ugovornih djelatnika i 16 upućenih nacionalnih stručnjaka. (2018.: 76 ugovornih djelatnika i 15 upućenih nacionalnih stručnjaka).

Zapošljavanje

Politika zapošljavanja na Sudu u skladu je s općim načelima i uvjetima zapošljavanja u institucijama EU-a, a osoblje Suda ima bogato akademsko i stručno iskustvo.

Sud je 2019. godine zaposlio 77 djelatnika (2018.: 79 djelatnika): 17 dužnosnika, 33 privremena djelatnika, 21 ugovornog djelatnika i šest upućenih nacionalnih stručnjaka.

Na Sudu je omogućeno i stažiranje u trajanju od tri do pet mjeseci za 55 stažista (2018.: 60) sa sveučilišnim obrazovanjem.

Dobni profil

Gotovo tri četvrtine (74 %) osoblja u aktivnoj službi na kraju 2019. bilo je u dobi od 40 do 59 godina.

Više od polovice ravnatelja i rukovoditelja ima 50 godina ili više. Zbog njihova odlaska u mirovinu u narednih pet do deset godina doći će do promjena u rukovodstvu.

Jednake mogućnosti

Sud svojem osoblju na svim ustrojstvenim razinama pruža jednake mogućnosti za razvoj karijere. Povrh toga, politikom jednakih mogućnosti koju Sud provodi u razdoblju 2018. – 2020. uzimaju se u obzir pitanja dobi i invaliditeta. Ukupno gledajući, Sud zapošljava podjednak broj muškaraca i žena.

Nastavlja predano raditi na postizanju bolje rodne ravnoteže na svim rukovodećim razinama. Otprilike trećinu ravnatelja i rukovoditelja na Sudu 2019. činile su žene.

Podrška revizijskim aktivnostima

Stručno osposobljavanje

Rekordan broj prilika za učenje

Tijekom 2019. Sud je nastavio s uvođenjem raznolikijih sadržaja i povećanjem broja prilika za učenje koji se nude osoblju Suda. Organiziran je rekordan broj tečajeva osposobljavanja, konferencija, prezentacija i radionica na mnoštvo različitih tema.

Sud je nastavio i s pružanjem financijske potpore djelatnicima koji su pohađali vanjske tečajeve i programe u svrhu stjecanja ili održavanja stručnih kvalifikacija i diploma. Pokrenut je i program za jačanje vještina poslovnog vođenja Leadership Development Programme, koji se sastoji od tečajeva, savjetovanja i mentorstva za djelatnike koji žele poboljšati svoje vještine poslovnog vođenja. Sud je pružao potporu kadrovskim procesima obučavanjem novoosnovanih centraliziranih skupina savjetnika za karijeru, mentora i moderatora sastanaka.

Premašena je ciljna vrijednost za broj dana stručnog
osposobljavanja

Sud je i ove godine premašio ciljnu vrijednost za broj dana stručnog osposobljavanja (5 dana nejezičnog osposobljavanja godišnje), koja je postavljena u skladu s preporukama Međunarodne federacije računovođa. Revizori Suda u prosjeku su na stručnom osposobljavanju proveli 7,5 dana, a nerevizorsko osoblje 3,6 dana.

Suradnja u području osposobljavanja

U srpnju 2019. organizirana je druga po redu Ljetna škola javne revizije i računovodstva pri Sveučilištu u Pisi na temu „Digitalna transformacija revizije”.

Nastavljena je i suradnja sa Sveučilištem u Loreni: po peti je put organiziran poslijediplomski sveučilišni studij „Revizija javnih organizacija i politika” na temelju kojega se stječe stupanj magistra iz „upravljanja javnim organizacijama”. Osim toga, pokrenut je i novi poslijediplomski program „Osnove statistike koja se primjenjuje u reviziji”. Pohađanje tih programa Sud je omogućio i osoblju Europske komisije.

Na koncu, pojačali smo suradnju s Međunarodnim revizorskim odborom za NATO (IBAN) u području osposobljavanja. Na Sudu je u svibnju 2019. održana radionica o reviziji u području sigurnosne i obrambene politike Unije, na kojoj su se okupili revizori koji rade u području sigurnosne i obrambene politike iz Komisije, NATO-a, Europske obrambene agencije, Zajedničke organizacije za suradnju u području naoružanja (OCCAR), mehanizma Atena i niza vrhovnih revizijskih institucija u EU-u.

Sabine Chaupain-Guillot, zamjenica prorektora za obrazovanje na Sveučilištu u Loreni, Lazaros S. Lazarou, član Suda (veljača 2019.).

Pokretanje alata ECAdemy

Sud je osmislio alat ECAdemy koji omogućuje dijeljenje nastavnih materijala, objavu snimki konferencija i organiziranje mrežnih seminara sa svima koje zanima javna revizija u EU-u i njegovim državama članicama.

Ta platforma za e-učenje javno je dostupna na https://ecademy.eca.europa.eu.

Prevođenje

Tijekom 2019. Na Sudu je prevedeno i redigirano preko 223 000 stranica, u što se ubrajaju i eksternalizirani prijevodi (2018.: 251 000). Publikacije Suda prevode se na sve službene jezike EU-a. Službeni dopisi koje Sud šalje tijelima država članica također se prevode na službene jezike država članica, kako je propisano zakonodavstvom.

Prevoditelji su isto tako često sudjelovali u revizijskim aktivnostima Suda te pružali jezičnu podršku tijekom revizijskih posjeta i podršku pri izradi publikacija.

Informacijska tehnologija, radna okolina i inovacije

Prelazak na usluge u digitalnom
oblaku

Važnu prekretnicu u radu činio je prelazak na usluge u digitalnom oblaku, čime je na opće raspolaganje stavljen jednostavan sustav za unošenje različitih zahtjeva krajnjih korisnika (u vezi s IT-om, ljudskim resursima, objektima, sigurnosnim pitanjima i sl.).

Novim sigurnosnim akcijskim planom u području IT-a ostvareni su mnogi postavljeni ciljevi, kao što je djelotvornije i redovitije uklanjanje softverskih nedostataka, sprječavanje nedopuštenog pristupa uslugama u digitalnom oblaku, preispitivanje struktura upravljanja informacijskom sigurnošću i poboljšanje kapaciteta Suda za sigurnosno praćenje.

U konačnici, tijekom 2019. u upotrebu je uveden i ambiciozan tehnološki program osiguravanja uređaja i sustava kojima se svemu osoblju omogućuju fleksibilniji radni uvjeti, npr. rad od kuće, telekonferencije i rad s terena.

Nova politika otvorenih podataka

Sud je 2019. usvojio i novu politiku otvorenih podataka. Ponovna upotreba dokumenata i proces dostave podataka Suda omogućuje se u suradnji s Uredom za publikacije.

ECALab

ECALab je interdisciplinarni inovacijski laboratorij koji je nastavio istraživati tehnologije kao što su rudarenje teksta, umjetna inteligencija i rudarenje procesa.

ECALab je 2019. započeo i s pružanjem podrške nizu revizijskih zadataka.

Mreža tehnologija i inovacija za reviziju

U studenome 2019. na konferenciji održanoj na Sudu u Luxembourgu pod nazivom „Big and open data” pokrenuta je mreža VRI-jeva EU-a za mrežu za tehnologije i inovacije za reviziju.

Konferencija „Big and open data”, studeni 2019., Luxembourg.

Osnovana je još jedna mreža VRI-jeva EU-a, i to za lance blokova za reviziju, kako bi se išlo ukorak s razvojem europske infrastrukture za usluge lanaca blokova na kojem rade Europska komisija i države članice. Mreža je osnovana nakon što je Sud već dokazao korisnost tog inovativnog koncepta.

Zgrade

U vlasništvu Suda trenutačno su tri zgrade („K1”, „K2” i „K3”) koje su povezane u jedinstven i integriran tehnički objekt. Sud usto u Luxembourgu unajmljuje uredske prostore za svoj centar za oporavak u slučaju katastrofa.

K1

U zgradi K1, koja je otvorena 1988., nalaze se uredi koji mogu primiti do 310 djelatnika i prostorije za sastanke. Na podzemnim razinama smješteni su parkiralište, tehničke i skladišne prostorije, knjižnica i glavni arhiv, dok su na najvišem katu smještene isključivo tehničke prostorije.

Zgrada K1 modernizirana je 2008. godine kako bi bila u skladu s nacionalnim standardima u području zdravlja, sigurnosti i okoliša. Kad god je to bilo moguće, tehnologija u zgradi K1 prilagođena je kako bi se uskladila s tehnologijom koja se koristi u zgradama K2 i K3.

K2

Zgrada K2 otvorena je 2003. godine. Na podzemnim razinama nalazi se parkiralište te tehničke i skladišne prostorije, kao i centar za fitness. Na najvišem katu smještene su isključivo tehničke prostorije. Na ostalim katovima smješteni su uredi koji mogu primiti do 241 zaposlenika, prostorije za sastanke, konferencijska dvorana s kabinama za usmeno prevođenje, prostorije za videokonferencije, kafeterija te prostorije s osnovnom kuhinjskom opremom.

Sud će modernizirati zgradu K2 optimiziranjem ustroja radnih prostora i unaprjeđivanjem dijela tehničkih instalacija. Detaljna studija za taj projekt obavljena je 2019. godine te su radovi započeli krajem godine. U skladu s dogovorom sklopljenim s Europskim parlamentom i Vijećem iz ožujka 2014. Sud će troškove modernizacije pokriti iz preostalog proračuna za projekt izgradnje zgrade K3 koji je dovršen prije nekoliko godina. 

K3

Zgrada K3 otvorena je 2012. godine. Na podzemnim razinama nalaze se parkiralište, tehničke i skladišne prostorije, mjesta za istovar, objekti za skladištenje otpada, tiskara, kuhinje i arhiv. U prizemlju su smješteni kantina, kafeterija i učionice. U zgradi se nalaze i uredi koji mogu primiti do 503 djelatnika, prostorije za sastanke i IT prostorija. Na šestom katu nalaze se prostorije za primanja, kuhinja i tehničke prostorije. Za zgradu K3 dodijeljen je certifikat BREEAM s ocjenom „vrlo dobar” na temelju vodeće svjetske metode za ocjenjivanje i certificiranje održivosti zgrada.

Dodatno postrožene sigurnosne mjere

Sud je 2019. poduzeo niz mjera za povećanje sigurnosti u svojim uredskim prostorima u Luxembourgu. To je uključivalo i osnivanje tima naoružanih službenika za sigurnost. Potpisana je konvencija s luksemburškom policijom koja je Sudu omogućila da se koristi nacionalnim centrima za osposobljavanje.

Eduardo Ruiz García, glavni tajnik Suda, i
Helga Schmid, glavna tajnica ESVD-a.

Postignut je dogovor s Europskom službom za vanjsko djelovanje koja će revizorima Suda pružati potporu tijekom posjeta visokorizičnim zemljama.

Upravljanje okolišem

Sud je kao institucija EU-a u svim aktivnostima koje provodi dužan primjenjivati načelo dobrog upravljanja okolišem. Sud namjerava i dalje sustavno smanjivati svoje emisije CO2 i redovito analizira emisije stakleničkih plinova uzrokovane njegovim aktivnostima. Ukupna količina stakleničkih plinova nastala 2018. godine iznosila je 10 178 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (tCO2e), što je pad od 3 % u odnosu na vrijednosti zabilježene 2017.

Sud je ponosan na svoj certifikat sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS): uspješno primjenjuje sustav upravljanja okolišem koji je usklađen sa sustavom EMAS te je u potpunosti usklađen sa zahtjevima za certifikaciju za standard ISO 14 001:2015.

U posljednjem tromjesečju 2019. provedena je vanjska revizija u svrhu obnove certifikata EMAS te je na temelju nalaza certifikat produžen za razdoblje 2020. – 2022. Nove inicijative, kao što je „Sud bez plastike” napreduju prema planu.

Isto tako, Sud je 2019. u svoje vrtove u suradnji s luksemburškim Ministarstvom poljoprivrede postavio četiri pčelinjaka. O pčelama brinu članovi osoblja koji su se dobrovoljno javili za taj zadatak. Sud očekuje da će to imati pozitivan učinak na održivost oprašivača u okolini.

Odgovornost Suda

Financijske informacije

Sud se financira iz općeg proračuna Europske unije sredstvima iz naslova namijenjenog za administrativne rashode.

Proračun Suda za 2019. godinu iznosio je gotovo 147 milijuna eura, od čega je tijekom godine potrošeno 98 %.

Naš proračun čini manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a ili otprilike 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda EU-a.

Izvršenje proračuna za 2019. godinu

FINANCIJSKA GODINA 2019. Konačna odobrena sredstva Obveze % iskorištenosti Plaćanja
Glava 1: Osobe koje rade u instituciji (u tisućama eura)
10 – Članovi institucije 11 324 11 004 97 % 10 963
12 – Dužnosnici i privremeno osoblje 107 367 106 434 99 % 106 434
14 – Ostalo osoblje i vanjske usluge 6 683 6 407 96 % 6 272
162 – Putovanja 3 200 2 700 84 % 2 457
161 + 163 + 165 – Ostali rashodi koji se odnose na osobe koje rade za instituciju 3 089 3 008 97 % 2 201
Glava 1 – ukupno 131 663 129 553 98 % 128 327
Glava 2: Zgrade, pokretnine, oprema i razni troškovi poslovanja  
20 – Nepokretna imovina 3 526 3 523 99 % 1 965
210 – Informacijska tehnologija i telekomunikacije 8 085 8 085 100 % 5 138
212 + 214 + 216 – Pokretna imovina i povezani troškovi 976 880 90 % 769
23 – Tekući administrativni rashodi 424 339 80 % 272
25 – Sastanci, konferencije 620 487 78 % 302
27 – Informiranje i objavljivanje 1 596 1 448 90 % 1 027
Glava 2 – ukupno 15 227 14 762 97 % 9 473
Sveukupno Europski revizorski sud 146 890 144 315 98 % 137 800

Proračun za 2020. godinu

Proračun za 2020. godinu donosi povećanje od 4,3 % u odnosu na proračun za 2019. godinu.

PRORAČUN 2020. 2019.
Glava 1: Osobe koje rade u instituciji (u tisućama eura)
10 – Članovi institucije 11 751 11 474
12 – Dužnosnici i privremeno osoblje 111 860 107 666
14 – Ostalo osoblje i vanjske usluge 7 403 6 381
162 – Putovanja 3 370 3 450
161 + 163 + 165 – Ostali rashodi koji se odnose na osobe koje rade za instituciju 2 945 3 098
Glava 1 – ukupno 137 329 132 069
Glava 2: Zgrade, pokretnine, oprema i razni troškovi poslovanja  
20 – Nepokretna imovina 3 255 2 984
210 – Informacijska tehnologija i telekomunikacije 7 718 7 605
212 + 214 + 216 – Pokretna imovina i povezani troškovi 963 998
23 – Tekući administrativni rashodi 563 548
25 – Sastanci, konferencije 696 700
27 – Informiranje i objavljivanje 2 613 1 986
Glava 2 – ukupno 15 808 14 821
Sveukupno Europski revizorski sud 153 137 146 890
 

Unutarnja i vanjska revizija

Unutarnja revizija

Služba Suda za unutarnju reviziju savjetuje Sud o upravljanju rizicima. Ona pruža neovisno i objektivno jamstvo i savjetodavne usluge osmišljene za ostvarivanje dodatne vrijednosti i poboljšanje poslovanja Suda. Služba za unutarnju reviziju podnosi izvješća Odboru za unutarnju reviziju, koji se sastoji od triju članova Suda i vanjskog stručnjaka. Odbor redovito prati napredak u obavljanju različitih zadataka koji su predviđeni godišnjim programom rada Službe za unutarnju reviziju i vodi računa o njezinoj neovisnosti.

Služba za unutarnju reviziju dovršila je 2019. tri odabrana zadatka, a to su: „Rizici i izazovi za Odbor za kontrolu kvalitete revizija”, „Putni troškovi članova i visoko pozicioniranih dužnosnika, troškovi reprezentacije članova i upotreba voznog parka Suda” te „Aktivnosti stručnog osposobljavanja koje organizira Sud”.

Služba za unutarnju reviziju pregledala je i politiku Suda o upravljanju rizicima te tri godišnje izjave koje daju dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja. Osim toga, Služba je provjerila provedbu svojih prethodnih preporuka kako bi zajamčila provođenje dogovorenih akcijskih planova te je pružala savjete o novom okviru Suda za unutarnju kontrolu.

Unutarnji revizori Suda nisu utvrdili nikakve nedostatke koji bi, po svojoj naravi ili svojem razmjeru, ozbiljno doveli u pitanje općenitu pouzdanost sustava unutarnje kontrole koje je uspostavio dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja kako bi zajamčio zakonitost i pravilnost financijskih operacija Suda za 2019. godinu.

Vanjska revizija

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije Suda provodi neovisni vanjski revizor. To je važno jer pokazuje da Sud na sebe primjenjuje ista načela transparentnosti i odgovornosti kao i na subjekte nad kojima provodi reviziju.

Vanjski revizor Suda – PricewaterhouseCoopers Sàrl – objavio je 4. travnja 2019. izvješće o računovodstvenoj dokumentaciji Suda za financijsku godinu 2018.

Mišljenja vanjskog revizora Suda – financijska godina 2018.

O financijskim izvještajima Suda:

„Prema mišljenju ovlaštenog revizora financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Europskog revizorskog suda na dan 31. prosinca 2017. i rezultate njegova poslovanja, njegove novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.) te njezinim naknadnim izmjenama, u daljnjem tekstu: Financijska uredba, te Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.) o detaljnim pravilima za primjenu Financijske uredbe i njezinih naknadnih izmjena.”

O uporabi resursa Suda i kontrolnim postupcima:

„Na temelju obavljenog rada koji je opisan u ovom izvješću PwC nije opazio ništa zbog čega bi smatrao da u svim značajnim aspektima i na temelju prethodno opisanih kriterija:

  • sredstva dodijeljena Sudu nisu iskorištena u predviđene svrhe
  • uspostavljenim kontrolnim postupcima nisu pružena jamstva koja su potrebna da financijsko poslovanje bude usklađeno s važećim pravilima i propisima.”
Razrješnica za financijsku godinu 2017.

Kao i na sve druge institucije EU-a, i na Sud se primjenjuje postupak davanja razrješnice.

U ožujku 2019. Europski parlament dao je glavnom tajniku Suda razrješnicu za izvršenje proračuna Suda za financijsku godinu 2017. Time je računovodstvena dokumentacija Suda za 2017. godinu potvrđena (odnosno, zaključena i odobrena).

Kao i svake godine, Sud je obavio temeljitu analizu svih pitanja otvorenih tijekom procesa davanja razrješnice u pogledu njegovih dužnosti u području revizije i upravljanja, poduzeo odgovarajuće mjere i podnio detaljno izvješće Europskom parlamentu o svojem daljnjem postupanju.

Stručni pregled etičkog okvira Suda

Za kraj, etički okvir Suda 2019. godine bio je predmet vanjske procjene koju su obavili VRI-jevi Poljske i Hrvatske. Njihovo je izvješće dovršeno u siječnju 2020.

Izjava dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja

U skladu s člankom 74. stavkom 9. Financijske uredbe –
Izjava dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja

Ja, niže potpisani glavni tajnik Europskog revizorskog suda, u svojstvu dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja, izjavljujem:

  • da su informacije prikazane u ovom izvješću, kao i dodatne interne informacije o izvršavanju mojih dužnosti koje se sastoje od financijskih podataka i informacija o upravljanju, uključujući i rezultate kontrola, istinite i točne; kao i
  • da imam razumno jamstvo:
    • da su resursi dodijeljeni za aktivnosti opisane u ovom izvješću upotrijebljeni u predviđene svrhe i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja
    • da se uspostavljenim kontrolnim postupcima pružaju potrebna jamstva o zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom i jamči odgovarajuće postupanje u slučaju optužbi ili sumnji na prijevaru, te
    • da su koristi ostvarene provedbom kontrola razmjerne troškovima.

Ovo se jamstvo temelji na mojoj prosudbi i informacijama koje su mi dostupne, kao što su izvješća i izjave dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja, izvješća unutarnjeg revizora i izvješća vanjskog revizora za prethodne financijske godine.

Potvrđujem da nemam saznanja ni o čemu što nije navedeno u ovom izvješću, a što bi moglo naštetiti interesima ove institucije.

U Luxembourgu 26. ožujka 2020.

Eduardo Ruiz García
glavni tajnik

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

PDF ISBN 978-92-847-4593-7 ISSN 2315-3962 doi:10.2865/393897 QJ-AA-20-001-HR-N
HTML ISBN 978-92-847-4559-3 ISSN 2315-3962 doi:10.2865/50029 QJ-AA-20-001-HR-Q
PRINT ISBN 978-92-847-4623-1 ISSN 1977-9267 doi:10.2865/753742 QJ-AA-20-001-HR-C

Ova publikacija dostupna je na 23 jezika u sljedećem formatu:

PDF
PDF General Report

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.