Europski savjetodavni centar za ulaganja:
osnovan je s ciljem poticanja ulaganja u EU-u, no njegov je učinak i dalje ograničen

Sažetak

I

Europski savjetodavni centar za ulaganja (Centar) osnovan je 2015. uz Europski fond za strateška ulaganja kao dio Plana ulaganja za Europu namijenjenog poticanju ulaganja nakon gospodarske krize. Uloga je Centra podupirati ulaganja u realno gospodarstvo pružanjem dodatnih savjetodavnih usluga nositeljima projekata uz usluge koje su već dostupne u okviru drugih programa EU-a. Centar djeluje kao partnerstvo između Komisije i Europske investicijske banke te surađuje s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i Europskom bankom za obnovu i razvoj.

II

Cilj Suda pri ovoj reviziji bio je procijeniti je li se Centar pokazao djelotvornim instrumentom za poticanje ulaganja. Sud je posebice ispitao je li Centar:

1. uspostavljen na prikladan način kako bi se zadovoljile potrebe za dodatnim savjetodavnim uslugama uz one koje su već dostupne iz drugih izvora EU-a;
2. djelovao na predviđeni način kako bi postigao svoje ciljeve, uključujući suradnju s partnerima;
3. doprinio povećanju broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja.

III

Sud je revizijom obuhvatio djelovanje Centra od njegova osnutka 2015. do prosinca 2018. Pregledao je dokumente Centra, obavio razgovore s relevantnim službama EIB-a i Komisije, analizirao podatke o upravljanju Centrom, pregledao uzorak radnih zadataka Centra za pružanje savjetodavne potpore i proveo ankete u kojima su sudjelovale nacionalne razvojne banke ili institucije, kao i krajnji korisnici kojima Centar pruža potporu svojim savjetodavnim uslugama.

IV

Komisija je u lipnju 2018. predložila program InvestEU za programsko razdoblje 2021. – 2027., uključujući Savjetodavni centar InvestEU kao zamjenu za postojeći Centar i niz drugih savjetodavnih inicijativa EU-a pod središnjim upravljanjem. Sud u ovom izvješću iznosi analizu i preporuke relevantne za planirani novi centar.

V

Sud zaključuje da se Centar do kraja 2018. još nije pokazao djelotvornim instrumentom za poticanje ulaganja. Sud je utvrdio da je Centar uspostavljen kao instrument koji se „temelji na potražnji”, pri čemu je provedena ograničena prethodna procjena savjetodavnih potreba na koje bi trebao odgovoriti, razine potražnje s kojom će se vjerojatno suočiti i količine resursa koji će mu biti potrebni. Centar je zapravo primio mali broj zahtjeva koji su mogli dovesti do radnih zadataka u odnosu na resurse kojima raspolaže.

VI

Sud je također utvrdio da je Centar u velikoj mjeri ispunio cilj pružanja prilagođenih savjetodavnih usluga na veliko zadovoljstvo korisnika Centra. Međutim, Centar nije imao dovoljno jasnu strategiju i nije utvrdio kriterije i postupke za usmjeravanje potpore na područja u kojima bi mogla donijeti najveću moguću dodanu vrijednost u pogledu broja i kvalitete projekata ulaganja, unatoč tome što je bilježio većinu informacija potrebnih za te svrhe. Sud je utvrdio da su neki korisnici doveli u pitanje dodatnost potpore Centra u odnosu na druge savjetodavne usluge, pri čemu su tijekom referentnog razdoblja radni zadatci Centra donijeli koristi za nešto više od 1 % financijskih operacija za koje je pružena potpora iz Europskog fonda za strateška ulaganja. Iako se većina radnih zadataka odnosila na sektore i države članice visokog prioriteta, malo se radnih zadataka odnosilo na prioritetne sektore u državama članicama s najvećim savjetodavnim potrebama. Slijedom toga, trebalo je primijeniti proaktivniji pristup kako bi se radni zadatci bolje usmjerili na ukupne nezadovoljene savjetodavne potrebe. Nadalje, unatoč zalaganjima Centra, suradnja s partnerima na poboljšanju geografske pokrivenosti sporo se razvijala zbog pravne složenosti i neujednačene razine spremnosti i kapaciteta nacionalnih razvojnih banaka ili institucija za tu suradnju.

VII

Naposljetku, Sud je pronašao ograničene dokaze o tome da je Centar do kraja 2018. pružio znatan doprinos povećanju broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja. Postupci koje je Centar primjenjivao za daljnje praćenje ulaganja proizašlih iz radnih zadataka Centra tijekom referentnog razdoblja bili su nedostatni, što je otežalo praćenje i evaluaciju uspješnosti Centra u tom pogledu. Osim toga, broj radnih zadataka koje je Centar dovršio do kraja 2018. nije bio dovoljan za ostvarivanje znatnog doprinosa poticanju ulaganja. Nadalje, budući da je potpora Centra uglavnom bila povezana s projektima u ranoj fazi, njezini su učinci mogući tek u duljem roku.

VIII

Sud na temelju opažanja iznosi preporuke za:

• promicanje boljeg informiranja javnosti o djelovanju Centra;
• bolje usmjeravanje potpore Centra u skladu s prioritetima;
• poboljšanje mjerenja uspješnosti.

IX

Naposljetku, Sud preporučuje da se iskustvo stečeno tijekom djelovanja Centra primijeni pri uspostavi Savjetodavnog centra InvestEU u okviru programa InvestEU za razdoblje 2021. – 2027.

Uvod

01

Europska komisija (Komisija) i Europska investicijska banka (EIB) pokrenule su u studenome 2014. Plan ulaganja za Europu¹ kao odgovor na pad ulaganja u Europi od početka financijske i gospodarske krize 2008. Plan ulaganja za Europu čine tri „stupa”:

• Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)², iz kojeg se pružaju financijska sredstva za ulaganja koja se podupiru proračunskim jamstvom EU-a;
• Europski savjetodavni centar za ulaganja (Centar), koji pruža tehničku pomoć nositeljima projekata iz privatnog i javnog sektora te Europski portal projekata ulaganja (EPPU) – internetska platforma za pomoć nositeljima projekata iz EU-a u pronalaženju ulagača;
• mjere za uklanjanje prepreka ulaganjima diljem Europe i poboljšanje uvjeta za ulaganja u Europi.

02

Svrha drugog stupa Plana ulaganja za Europu bila je zajamčiti da financijska sredstva za ulaganja dopru do realnog gospodarstva poticanjem i osmišljavanjem aktivnosti za povećanje broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja. EU je 2015. objavio uredbu o osnivanju EFSU-a, Centra i EPPU-a³. Prema toj uredbi cilj je Centra nadopuniti postojeće savjetodavne usluge EIB-a i Komisije kako bi „pružao savjetodavnu potporu za utvrđivanje, pripremu i razvoj projekata ulaganja i kako bi djelovao kao jedinstveni tehnički savjetodavni centar za financiranje projekata u EU-u”. Svrha je Centra pružati potporu ostvarenju prioriteta politika u okviru EFSU-a, uključujući energiju, prometnu infrastrukturu, okoliš i učinkovitost resursa, kao i MSP-ovima, te pomagati nositeljima projekata, u relevantnim slučajevima, u ispunjavanju kriterija prihvatljivosti za uporabu jamstva EU-a u okviru EFSU-a⁴. Uredbom o EFSU-u predviđena je i suradnja Centra s pružateljima sličnih usluga na razini EU-a te na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama kako bi se zajamčila široka pokrivenost, razmjena znanja i priprema projekata.

03

EU je u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. već pružao savjetodavnu potporu unutar širokog raspona inicijativa. Postojeće savjetodavne inicijative za ulaganja međusobno su se razlikovale u pogledu sektora politike, iznosa, pružatelja pomoći i naknada koje se naplaćuju korisnicima. Za savjetodavnu potporu u okviru tih inicijativa osiguran je ukupan proračun od približno 100 milijuna eura godišnje (za pojedinosti vidjeti Prilog I.), tj. 700 milijuna eura tijekom sedam godina VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. Centar je osnovan sredinom 2015. kako bi pružao dodatne savjetodavne usluge uz one koje su već bile dostupne⁵.

04

Centar djeluje kao partnerstvo između Komisije i EIB-a. Mehanizmi Centra utvrđeni su u okvirnom sporazumu o partnerstvu koji je potpisan u sklopu postojećeg financijskog i administrativnog okvirnog sporazuma između EU-a i EIB-a (FAFA) iz 2014. Centar je treći najveći izvor tehničke pomoći EU-a kojom se pružaju savjetodavne usluge, a ispred njega su Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) i Europski instrument za lokalnu energetsku podršku (ELENA). Proračunom EU-a pokriveno je 75 % godišnjeg proračuna Centra, uz gornju granicu do 20 milijuna eura, dok EIB pokriva preostalih 25 %, odnosno do 6,6 milijuna eura. Proračun i programi rada Centra utvrđuju se u godišnjim posebnim sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava, koji se obično provode u razdoblju od tri do četiri godine. Centrom upravlja četveročlani Koordinacijski odbor koji čine dva predstavnika Komisije i dva predstavnika EIB-a. Koordinacijski odbor odgovoran je za preispitivanje strategije i politike, nadgledanje aktivnosti Centra, izvješćivanje dionika, utvrđivanje usluga i odobravanje cjenovne politike. Tim sastavljen od osoblja EIB-a zadužen je za svakodnevno poslovanje Centra. EIB svake godine podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o aktivnostima i proračunu Centra.

05

Centar upravlja zahtjevima za savjetodavne usluge (slika 1.). Zahtjeve za savjetodavne usluge Centar prima izravno na svojim internetskim stranicama ili iz „stručnih izvora”, odnosno službi EIB-a, nacionalnih razvojnih banaka ili institucija te Komisije. Tim za potporu u okviru Centra bilježi zahtjeve i određuje prikladan odgovor na svaki pojedinačni zahtjev („provjera”). Centar može zatražiti dodatne informacije ili, ako je riječ o općim upitima, zahtjev uputiti najrelevantnijem pružatelju usluga u okviru EU-a, EIB-a ili na lokalnoj razini („raspoređivanje”), pribaviti detaljniji odgovor na upite za koje je potreban doprinos službi EIB-a („osnovni savjeti”) ili dodijeliti resurse Centra i pribaviti savjete od službi EIB-a ili vanjskih konzultanata („radni zadatak”). Radni zadatci mogu se odnositi na određeni projekt ulaganja ili na skupinu takvih projekata („radni zadatci povezani s konkretnim projektom”) ili općenito doprinositi povećanju broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja („radni zadatci koji nisu povezani s konkretnim projektom”). Centar također nastoji surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama kako bi poticao podnošenje zahtjeva za potporu i pružao savjetodavne usluge na lokalnoj razini. Osim toga, Centar pruža potporu Programu za pružanje savjeta malim poduzećima u četirima državama članicama (Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj i Rumunjskoj) kojim upravlja Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

06

Potpora Centra dostupna je javnim i privatnim nositeljima projekata, uključujući nacionalne razvojne banke ili institucije i platforme za ulaganja ili investicijske fondove te regionalna i lokalna javna tijela. Centar pruža usluge javnim nositeljima projekata besplatno, dok je visina naknade koja se naplaćuje malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) ograničena na jednu trećinu troškova. U okviru 1. navodi se primjer radnog zadatka koji je povezan s konkretnim projektom.

07

Nakon preispitivanja prvih dviju godina provedbe Uredbe o EFSU-u, EU je odlučio produljiti i proširiti ovlasti EFSU-a te je u prosincu 2017. izmijenio Uredbu o EFSU-u (EFSU 2.0)⁶. Uredbom o EFSU-u 2.0 uveden je niz odredaba u vezi s Centrom. Novim odredbama u vezi s Centrom naglašena je potreba za ciljanom potporom strukturiranju projekata, inovativnim financijskim instrumentima i javno-privatnim partnerstvima te platformama za ulaganja kojima je obuhvaćeno više država članica ili regija. Njima se Centar također poziva da zauzme proaktivniji pristup poticanju povećanja broja i kvalitete projekata EFSU-a u državama članicama suočenima s poteškoćama te u skladu s prioritetima politika kao što su klima, kružno gospodarstvo, digitalni sektor i prekogranična ulaganja.

08

Komisija je u lipnju 2018. predložila program InvestEU u sklopu paketa prijedloga za sljedeći višegodišnji financijski okvir⁷. Nacrtom uredbe predviđa se da se postojeći Centar i 12 drugih savjetodavnih inicijativa u sklopu VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. zamijene Savjetodavnim centrom InvestEU, u okviru Komisije i pod njezinim upravljanjem, s EIB-om kao glavnim partnerom. Cilj je prijedloga pojednostavniti i racionalizirati postojeće savjetodavne inicijative EU-a pod središnjim upravljanjem kojima se podupiru ulaganja. Proračun novog centra iznosio bi približno 72 milijuna eura godišnje.

Opseg revizije i revizijski pristup

09

Cilj Suda pri ovoj reviziji bio je procijeniti je li se Centar pokazao djelotvornim instrumentom za poticanje ulaganja. Sud je posebice ispitao je li Centar:

1. uspostavljen na prikladan način kako bi se zadovoljile potrebe za dodatnim savjetodavnim uslugama uz one koje su već dostupne iz drugih izvora EU-a;
2. djelovao na predviđeni način kako bi postigao svoje ciljeve, uključujući suradnju s partnerima;
3. doprinio povećanju broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja.

10

Revizija je bila usmjerena na osnivanje Centra i njegovo djelovanje do kraja 2018. godine. Potpora iz proračuna EU-a koja je Centru bila dostupna u razdoblju 2015. – 2018. iznosila je gotovo 70 milijuna eura. Revizijom je obuhvaćen samo jedan dio drugog stupa Plana ulaganja za Europu. Europski portal projekata ulaganja (EPPU) nije bio obuhvaćen revizijom koju je Sud proveo. Centar je samo jedan od različitih izvora tehničke pomoći EU-a (Prilog I.).

11

Sud u izvješću iznosi analizu, zaključke i preporuke relevantne za Savjetodavni centar InvestEU koji se planira za razdoblje 2021. – 2027. Taj će centar imati šire nadležnosti i veće resurse od postojećeg.

12

Nalazi Suda temelje se na pregledu ključnih dokumenata u vezi s Centrom i prethodno uspostavljenim savjetodavnim inicijativama, razgovorima s osobljem EIB-a i dužnosnicima Komisije, analizi podataka o upravljanju Centrom, pregledu uzorka zahtjeva koje je Centar obradio te anketama usmjerenima na nacionalne razvojne banke ili institucije koje surađuju s Centrom i na korisnike potpore Centra koji su dobili znatnu savjetodavnu potporu (više informacija o metodologiji dostupno je u Prilogu II.).

Opažanja

Centar je uspostavljen kao instrument koji se „temelji na potražnji”, pri čemu je provedena ograničena prethodna procjena

13

Kako bi ispitao je li Centar uspostavljen na odgovarajući način u pogledu zadovoljenja potreba za dodatnim savjetodavnim uslugama, Sud je pregledao obavljene pripremne procjene i analizirao djelatnosti Centra nakon njegove uspostave, kao i njegovu upotrebu resursa. Sud smatra da je s ciljem usmjeravanja djelatnosti Centra i određivanja njegova odgovarajućeg proračuna Komisija trebala provesti prethodnu procjenu u pogledu sljedećeg:

1. nezadovoljenih savjetodavnih potreba koje bi Centar trebao zadovoljiti, uključujući potrebe koje nisu bile zadovoljene već postojećim savjetodavnim inicijativama EU-a (tj. trebalo je zajamčiti da Centar pruža dodatnu potporu povrh ostalih dostupnih savjetodavnih usluga⁸); kao i
2. vjerojatne potražnje, tj. broja zahtjeva za koje je vjerojatno da će ih Centar primiti i koji bi bili prihvatljivi za potporu Centra.

Prije uspostave Centra provedena je ograničena prethodna procjena

14

Svi prijedlozi aktivnosti koje dovode do proračunskih rashoda EU-a trebali bi u načelu podlijegati posebnoj ex ante evaluaciji⁹. Zakonodavni prijedlog Komisije o EFSU-u iz siječnja 2015. popraćen je izvješćem posebne radne skupine (države članice, Komisija, EIB) o ulaganjima u EU-u u kojem je istaknuta opća potreba za dodatnim savjetodavnim uslugama na razini EU-a. Sud je utvrdio da prije početka rada Centra nije provedena posebna službena ex ante evaluacija kojom bi se utvrdile financijske potrebe povezane s tom novom inicijativom.

15

Izostanak prethodne procjene odrazio se u odredbama koje se odnose na Centar u Uredbi o EFSU-u. Tom je uredbom utvrđen proračun Centra, no nisu predviđene ciljne vrijednosti ni očekivanja u pogledu poželjne razine savjetodavnih usluga po geografskom području, sektoru relevantne politike ili djelatnosti Centra, kao ni pristup koji bi trebalo primijeniti za zadovoljenje savjetodavnih potreba.

16

Ubrzo nakon osnivanja Centra njegov je Koordinacijski odbor pokrenuo studiju s ciljem utvrđivanja nezadovoljenih savjetodavnih potreba u EU-u¹⁰. Cilj studije bio je pružiti podršku EIB-u i Komisiji pri utvrđivanju srednjoročne do dugoročne strategije kojom bi se Centru posebno pomoglo da odredi svoje prioritete, uključujući u pogledu toga „gdje, kako i na što usmjeriti resurse Centra”. U studiji su istaknute države članice EU-a s najvećim utvrđenim savjetodavnim potrebama po sektorima (tablicu 1.). Jedan od ključnih zaključaka studije bio je da je nepovezanost između potreba i ponude u pogledu savjetodavnih usluga uglavnom posljedica poteškoća s kojima se nositelji projekata suočavaju pri pristupu savjetodavnim uslugama, plaćanju usluga i pronalaženju pružatelja usluga. Taj je zaključak pokazao da Centar treba poduzeti aktivne mjere kako bi riješio probleme u vezi s pristupom uslugama. Većina zemalja najvišeg prioriteta bile su kohezijske zemlje s niskom stopom iskorištenja potpora u okviru EFSU-a¹¹.

17

Kad je riječ o jamčenju toga da potpora Centra bude dodatna u odnosu na savjetodavne usluge dostupne u okviru drugih programa EU-a, Sud je pregledom pravnog i ugovornog okvira Centra utvrdio da u trenutku u kojem je Centar započeo s radom njegova komplementarnost s drugim savjetodavnim uslugama nije bila jasno definirana. Uredbom o EFSU-u nisu opisane nezadovoljene savjetodavne potrebe koje bi Centar trebao pokriti u odnosu na već postojeće savjetodavne usluge u okviru drugih programa EU-a. Sud je u ugovornom okviru Centra utvrdio tek dvije jasno utvrđene okolnosti u kojima se potpora Centra smatra dodatnom u odnosu na druge postojeće savjetodavne inicijative. Riječ je o Europskom instrumentu za lokalnu energetsku podršku (ELENA) za ulaganja povezana s energetskom učinkovitošću, obnovljivom energijom i prometom te savjetodavnom mandatu za istraživanje i inovacije (InnovFin) za ulaganja povezana s istraživanjem.

18

Sud smatra da su Komisija i EIB uspostavili Centar kao instrument koji se „temelji na potražnji”, pri čemu je provedena ograničena prethodna procjena savjetodavnih potreba na koje bi trebao odgovoriti, razine potražnje s kojom će se vjerojatno suočiti i količine resursa koji će mu biti potrebni. Drugim riječima, Centar je počeo djelovati pod pretpostavkom da će se u zahtjevima za njegovu potporu uvelike odražavati nezadovoljene savjetodavne potrebe.

Centar je do kraja 2018. primio mali broj zahtjeva koji su mogli dovesti do radnih zadataka u odnosu na resurse kojima raspolaže

19

Doprinos Centra poticanju ulaganja uvelike ovisi o broju zahtjeva koje je primio i o udjelu zahtjeva koji su bili prihvatljivi za potporu i koji su stoga postali radni zadatci.

20

Centar je od sredine 2015. do 2018. primio 1 091 zahtjev, tj. prosječno manje od jednog zahtjeva dnevno. Najveći pojedinačni izvor zahtjeva bile su internetske stranice Centra preko kojih su nositelji projekata izravno slali zahtjeve (41 %), dok su ostali zahtjevi dolazili od službi EIB-a, EBRD-a, nacionalnih razvojnih banaka ili institucija te Komisije („stručni izvori”). Iako je ukupan broj primljenih zahtjeva svake godine rastao, došlo je do smanjenja broja zahtjeva primljenih preko internetskih stranica Centra (slika 2.). Dio tog smanjenja posljedica je automatskog prosljeđivanja upita drugim službama, do kojeg je došlo nakon preoblikovanja internetskih stranica 2017. Istodobno se povećao broj zahtjeva primljenih od stručnih izvora, posebno službi EIB-a.

21

Većina zahtjeva primljenih tijekom referentnog razdoblja nije dovela do radnog zadatka za dodjelu potpore Centra. Na dan 31. prosinca 2018. od ukupno 1 091 zaprimljenog zahtjeva njih približno 22 % bilo je u fazi provjere, tj. u postupku procjene ili u očekivanju dodatnih informacija, dok je u slučaju njih približno 52 % procijenjeno da je riječ o upitima koje treba „rasporediti” ili o upitima za koje su pruženi „osnovni savjeti”. Centar je uspostavio radne zadatke za 26 % primljenih zahtjeva (za 285 zahtjeva od primljenog 1 091 zahtjeva – slika 3.). Udio zahtjeva koji su doveli do radnog zadatka ovisio je o izvoru. Vjerojatnost da zahtjev dovede do radnog zadatka bila je znatno manja u slučaju zahtjeva primljenih preko internetskih stranica u odnosu na zahtjeve primljene iz stručnih izvora. Od zahtjeva primljenih preko internetskih stranica Centra njih manje od 3 % dovelo je do radnog zadataka (od 447 zahtjeva njih 14). Čak i nakon što je 2017. godine uvedeno automatsko raspoređivanje nekih zahtjeva primljenih preko internetskih stranica, malo je takvih zahtjeva dovelo do radnog zadatka (2018. godine njih 4,1 %). S druge strane, oko 27 % zahtjeva primljenih iz stručnih izvora dovelo je do radnog zadatka. To u određenoj mjeri proizlazi iz činjenice da su se u okviru stručnih izvora provele određene prethodne provjere prije prosljeđivanja zahtjeva za potporu Centru. EBRD je provjerio sve primljene zahtjeve za potporu prije nego što je radne zadatke prijavio Centru. Centar nije raspolagao informacijama o broju zahtjeva koje je primio EBRD i stoga nije poznat udio (%) zahtjeva koji su postali radni zadatci.

22

Mali broj obavljenih radnih zadataka odražava se na iskorištenje proračuna Centra jer Centar nije potrošio velik dio financijskih sredstava koja su mu bila dostupna tijekom prve tri i pol godine njegova djelovanja (tablica 2.). Centru su tijekom razdoblja 2015. – 2018. iz proračuna EU-a stavljena na raspolaganje ukupna odobrena sredstva za preuzimanje obveza u visini od 68,1 milijuna eura. Sud je utvrdio da je stopa izvršenja proračuna u prvim godinama djelovanja Centra bila niža od očekivane (tek 36 % 2015. te 42 % 2016.). Slijedom toga, Komisija je 2015. i 2016. iznos od 18 milijuna eura odobrenih sredstava za plaćanje prenijela iz proračunske linije Centra u druge linije proračuna EU-a. Iznos od 43,3 milijuna eura, koji je Komisija isplatila EIB-u u vezi s aktivnostima Centra tijekom referentnog razdoblja, uključivao je znatne iznose pretfinanciranja u skladu s ugovornim okvirom. Na dan 31. prosinca 2018. stvarni prihvatljivi troškovi Centra koji se mogu pripisati proračunu EU-a za razdoblje 2015. – 2018. iznosili su 26,2 milijuna eura, tj. tek 26 % iznosa dostupnog iz proračuna EU-a.

23

Sud smatra da je Centar osnovan pod pretpostavkom da će primiti veći broj zahtjeva za potporu koji bi mogli dovesti do radnih zadataka nego što je to bio slučaj. Slijedom toga, Centar nije potrošio velik dio financijskih sredstava koja su mu bila dostupna tijekom prve tri i pol godine njegova djelovanja.

Centar je pružao savjetodavne usluge na veliko zadovoljstvo korisnika, ali ne na ciljani način

24

Ključni operativni cilj Centra bio je pružanje visokokvalitetne savjetodavne potpore prilagođene pojedinačnim potrebama korisnika u skladu s prioritetima za savjetodavnu potporu. Sud je ispitao:

• jesu li pojedinačni korisnici, po njihovim odgovorima u anketi, bili zadovoljni primljenom potporom;
• jesu li se u radnim zadatcima, na temelju analize strategije, postupaka i dostupnih informacija o upravljanju Centrom, odražavali prioriteti u pogledu savjetodavne potpore;
• je li razvoj suradnje s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama doprinio jamčenju dostatne geografske pokrivenosti u pogledu savjetodavnih usluga.

Korisnici su u velikoj mjeri zadovoljni prilagođenim savjetima koje su primili

25

Centar je u razdoblju 2015. – 2018. uspostavio 285 radnih zadataka za korisnike iz javnog i privatnog sektora. Velik udio radnih zadataka odnosio se na pružanje tehničkih ili financijskih savjeta o konkretnim projektima (88 %). Preostali radni zadatci odnosili su se na financijske savjete koji nisu povezani s konkretnim projektom, suradnju s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama te opća pitanja (12 %) (slika 4.).

26

U anketi¹² koju je Sud proveo korisnici su svoju razinu zadovoljstva u pogledu ključnih aspekata primljenih savjetodavnih usluga općenito ocijenili kao „visoku”. Gotovo 80 % ispitanika dalo je doprinosu Centra u pogledu jamčenja neometanog savjetodavnog procesa „visoku” ili „vrlo visoku” ocjenu, a više od 90 % ispitanika složilo se da je potpora prilagođena njihovim potrebama (slika 5.).

27

Prema mišljenju Suda Centar je na temelju obavljenih radnih zadataka u velikoj mjeri ispunio cilj pružanja prilagođenih savjetodavnih usluga na zadovoljstvo korisnika.

Centar nije imao jasnu strategiju i postupke za usmjeravanje potpore

28

Sud je utvrdio da Centar do 31. prosinca 2018. nije donio službenu strategiju za usmjeravanje potpore iako je ugovornim okvirom Centra predviđeno da Koordinacijski odbor „preispita i dogovori strategiju”¹³, a vanjski konzultant, čije je usluge naručio Koordinacijski odbor, zaključio da bi Centar trebao usmjeriti svoje aktivnosti¹⁴.

29

Koordinacijski odbor odlučio je u veljači 2018. da se de facto strategija Centra na odgovarajući način odražava u njegovim godišnjim programima rada¹⁵. Međutim, Sud je utvrdio da u tim programima nije u dovoljnoj mjeri objašnjeno kako su aktivnosti Centra osmišljene na način da se njima doprinosi poticanju ulaganja niti su obuhvaćene bilo kakve ciljne vrijednosti ili očekivani rezultati u pogledu prioriteta za savjetodavnu potporu do kraja razdoblja financiranja (tj. 2020.).

30

Centar je osmislio kriterije za provjeru prihvatljivosti zahtjeva. Međutim, Sud je utvrdio da Centar nije odredio kriterije i postupke za utvrđivanje toga je li potencijalni radni zadatak donosio veliku, srednju ili malu vrijednost u smislu njegova vjerojatnog doprinosa povećanju broja i kvalitete projekata ulaganja. Sud je očekivao da je Centar osmislio jasne kriterije za prosuđivanje vrijednosti radnog zadatka, i to na temelju prioriteta iz Uredbe o EFSU-u, kao što su:

• dodatnost – Uredbom o EFSU-u predviđeno je da se potpora Centra pruža kao dodatak postojećim inicijativama EU-a za savjetodavnu potporu;
• vrsta potpore – u skladu s utvrđenom politikom Centra prednost bi trebalo dati zahtjevima povezanima s konkretnim projektom, a zatim zahtjevima koji nisu povezani s konkretnim projektom, a kojima bi se neizravno moglo doprinijeti povećanju broja i kvalitete projekata ulaganja¹⁶;
• mogući učinak koji se temelji na ključnim značajkama projekta (npr. faza projekta i veličina ulaganja) – vjerojatnije je da će veći, razrađeniji projekti ostvariti napredak i dati veći doprinos poticanju ulaganja nego što je to slučaj s manjim projektima koji su u ranijoj fazi razvoja;
• sektor ili geografsko područje – za radne zadatke koji odgovaraju prioritetima za države članice i sektore utvrđene procjenom potreba smatralo bi se da donose „veću vrijednost” (odlomak 16.).

31

Iako nije osmislio kriterije za ocjenjivanje vrijednosti mogućih radnih zadataka, Centar je bilježio većinu informacija (ali ne i sve informacije) koje su potrebne osobito u pogledu sljedećeg:

• dodatnost – opisi radnih zadataka uključivali su upućivanje na relevantne članke Uredbe o EFSU-u. Međutim, u njima nije objašnjeno zašto je Centar u najboljem položaju za obavljanje tih radnih zadataka u odnosu na ostale postojeće savjetodavne usluge EU-a. U okviru 2. prikazan je primjer u kojem je takvo obrazloženje nedovoljno dokumentirano;

• vrsta potpore – Centar je od 2018. godine bilježio informacije o prioritetima u pogledu savjetodavne potpore, kako je predviđeno Uredbom of EFSU-u 2.0.¹⁷
• potencijalni učinak – faza razvoja projekata bilježena je u sustavima upravljanja tek od drugog polugodišta 2018. te se informacije o iznosu ulaganja nisu sustavno bilježile tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom;
• sektor i geografsko područje – Centar je na odgovarajući način kategorizirao radne zadatke u skladu sa sektorima djelatnosti EFSU-a i po državama članicama.

32

Sud smatra da Centar nije imao dovoljno jasnu strategiju i nije utvrdio kriterije i postupke za usmjeravanje potpore na područja u kojima bi mogla donijeti najveću moguću dodanu vrijednost, unatoč tome što je bilježio većinu informacija potrebnih za te svrhe.

Radni zadatci odnosili su se na prioritetne sektore i države članice, no potreban je proaktivniji pristup kako bi se bolje usmjerili na neispunjene savjetodavne potrebe

33

Sud je na temelju dostupnih informacija o upravljanju Centrom, kao i drugih revizijskih dokaza, analizirao mjeru u kojoj su se u radnim zadatcima Centra odražavali ključni prioriteti u pogledu savjetodavne potpore (odlomci 30. i 31.), i to posebno:

• dodatnost u odnosu na druge javne ili privatne savjetodavne usluge;
• doprinos povećanju broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja, uključujući:

1. projekte prihvatljive za potporu EFSU-a, kao i projekte u području klime, kružnog gospodarstva, digitalnog sektora te prekogranične projekte;
2. financijske instrumente, platforme za ulaganja i javno-privatna partnerstva;

• obuhvaćanje sektora i područja s najvećim savjetodavnim potrebama.

34

Sud je proveo anketu na uzorku korisnika kako bi utvrdio jesu li korisnici primljenu savjetodavnu potporu mogli dobiti od drugih javnih ili privatnih savjetodavnih subjekata Utvrdio je da je gotovo 50 % ispitanika izjavilo da su istu savjetodavnu potporu mogli dobiti od drugih javnih ili privatnih savjetodavnih subjekata.

35

Kad je riječ o broju i kvaliteti projekata prikladnih za ulaganja, Sud je utvrdio da su gotovo svi radni zadatci bili povezani s konkretnim projektom (od 285 projekata njih 265, tj. 92 %). Centar je evidentirao 55 radnih zadataka povezanih s financijskim operacijama EIB-a. 28 radnih zadataka bilo je povezano s EFSU-om, pri čemu se njih 12 odnosilo na projekte koji su već primili potporu EFSU-a, tj. financijska operacija EIB-a već je bila odobrena, sklopljen je ugovor ili su isplaćena sredstva, njih 3 na otkazane projekte te njih 13 na projekte koji su bili u postupku ocjenjivanja. Cjelokupno gledajući, do kraja 2018., radni zadatci Centra donijeli su korist za nešto više od 1 % ukupnog broja odobrenih financijskih operacija za koje je dodijeljena potpora EFSU-a (za 12 operacija od njih 1 031¹⁸).

36

Sud je također utvrdio da je od 285 radnih zadataka njih 45 bilo za projekte u području klime (16 %), 9 u području kružnog gospodarstva (3 %), 16 u digitalnom sektoru (6 %) te 12 za prekogranične projekte (4 %). Osim toga, Centar je uspostavio 30 radnih zadataka za potencijalne inovativne financijske instrumente (2018.: 17), 12 radnih zadataka za potencijalne platforme za ulaganja¹⁹ (2018.: 7) i 16 radnih zadataka za potencijalna javno-privatna partnerstva (2018.: 4)²⁰. U tim slučajevima potpora Centra može biti pružena u vrlo ranoj fazi bez jamstva da će se povezani instrumenti, platforme ili partnerstva uspostaviti (okvir 3.).

37

Kad je riječ o sektorima, Centar je radne zadatke razvrstao u skladu sa sektorima djelatnosti EFSU-a (slika 6.). Većina radnih zadataka (od ukupno 285 zahtjeva njih 215, tj. 83 %) odnosila se na sektore višeg prioriteta utvrđene u procjeni potreba, tj. na promet, energetiku, okoliš i učinkovitost resursa te na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), kao i srednje kapitalizirana poduzeća, dok su se ostali radni zadatci odnosili na sektore koji su utvrđeni kao niži prioritet. Velik dio radnih zadataka proveo je EBRD za MSP-ove u četirima zemljama (od ukupno 285 zahtjeva njih 133, tj. 47 %).

38

Kad je riječ o geografskom podrijetlu, Sud je utvrdio da se 58 % radnih zadataka odnosilo na države članice za koje je utvrđeno²¹ da imaju najveće savjetodavne potrebe (Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka). Sud je ujedno utvrdio da je to velikim dijelom posljedica velikog broja radnih zadataka koje je EBRD proveo u Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj (113). Analiza koju je Sud proveo pokazala je da se 32 % radnih zadataka (od 152 zadatka njih 49), kojima je izravno upravljao EIB, odnosilo na države članice s najvećim savjetodavnim potrebama (slika 7.). Osam radnih zadataka odnosilo se na operacije EFSU-a u pet kohezijskih zemalja.

39

Dok se 83 % radnih zadataka odnosilo na sektore višeg prioriteta, a njih 58 % na države članice najvišeg prioriteta utvrđene u studiji o savjetodavnim potrebama (tablica 1.), Sud je utvrdio da se 10 % radnih zadataka odnosilo na prioritetne sektore (energija, promet, okoliš i učinkovitost resursa, vidjeti sliku 8.) u državama članicama „najvišeg prioriteta”.

40

Iako se većina radnih zadataka odnosila na prioritetne sektore i države članice, Sud smatra da je potreban proaktivniji pristup kako bi se radni zadatci bolje usmjerili uzimajući u obzir ukupne neispunjene savjetodavne potrebe.

Unatoč zalaganjima Centra suradnja s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama na poboljšanju geografske pokrivenosti sporo se razvijala

41

Ključno sredstvo Centra za postizanje cilja uklanjanja nedostataka u ispunjavanju savjetodavnih potreba u državama članicama bila je suradnja s partnerima na lokalnoj razini. Centar je u tu svrhu nastojao ostvariti mrežu sporazuma s lokalnim partnerskim institucijama, posebno s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama u državama članicama i EBRD-om. Cilj takve suradnje bio je potaknuti razmjenu znanja, povećati broj i kvalitetu zahtjeva koji se upućuju Centru i ojačati pružanje savjetodavnih usluga na lokalnoj razini. Sud je ispitao kako je tijekom referentnog razdoblja napredovala suradnja s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i EBRD-om.

42

Uredbom o EFSU-u²² predviđeno je da Centar nastoji sklapati sporazume o suradnji s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama iz svake države članice ili pružati proaktivnu savjetodavnu potporu onim državama članicama u kojima ne djeluju nacionalne razvojne banke ili institucije. Okvirnim sporazumom o partnerstvu između Komisije i EIB-a predviđa se suradnja s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama u pogledu sljedećeg:

1. razmjena i širenje znanja i primjera najbolje prakse;
2. djelovanje u svojstvu lokalne pristupne točke za potencijalne korisnike Centra;
3. pružanje savjetodavnih usluga uime Centra.

43

Sud je utvrdio da je Centar do 31. prosinca 2018. s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama iz 20 država članica sklopio 25 sporazuma o suradnji, u obliku memoranduma o razumijevanju (Prilog III.), u kojima je utvrđena razina suradnje s Centrom. Na slici 9. prikazane su značajke suradnje obuhvaćene memorandumom o razumijevanju. U pet država članica Centar je potpisao memorandum o razumijevanju s dvjema nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama (Bugarska, Francuska, Njemačka, Litva i Poljska). Osam država članica u kojima nisu potpisani memorandumi o razumijevanju bile su Cipar, Danska, Estonija, Grčka, Luksemburg, Malta, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina. Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju pomoglo se u formaliziranju razmjene znanja u sklopu aktivnosti Centra. U anketi koju je Sud proveo najčešći razlog za sklapanje memoranduma o razumijevanju koji su nacionalne razvojne banke ili institucije navele bila je razmjena znanja i najbolje prakse. U tom je pogledu glavna mjera koja se provodila u okviru takve suradnje bila organizacija komunikacijskih događanja s ciljem informiranja o aktivnostima Centra. Od 20 nacionalnih razvojnih banaka ili institucija njih 7 navelo je da do 31. prosinca 2018. nije bilo aktivnosti suradnje.

44

Iako su nacionalne razvojne banke ili institucije u relativno maloj mjeri doprinijele povećanju broja i kvalitete zahtjeva koji su upućeni Centru u razdoblju 2015. – 2018. (od 1 091 zahtjeva na njih se odnose 62 zahtjeva, odnosno 6 %), tijekom navedenog razdoblja zabilježen je rastući trend, te se od tri zahtjeva 2015. stiglo do 28 zahtjeva 2018. Iako su zahtjevi pristigli iz 18 država članica, gotovo 80 % zahtjeva došlo je od nacionalnih razvojnih banaka ili institucija u devet država članica (Hrvatska, Češka Republika, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija). Ukupno uzevši, od tih je zahtjeva Centar do 31. prosinca 2018. njih 17 ocijenio kao radne zadatke prihvatljive za daljnju potporu Centra (11 % radnih zadataka kojima izravno upravlja EIB).

45

Jedan od razloga za spori napredak u razvoju suradnje bile su poteškoće u uspostavi odgovarajućeg ugovornog okvira. Sud je utvrdio da su za sklapanje sporazuma između EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka ili institucija u vezi s pružanjem savjetodavnih usluga Centra koje se financiraju iz proračuna EU-a bile potrebne izmjene ugovornih sporazuma između EU-a i EIB-a. To je posebno bio slučaj u trenutku izmjene okvirnog sporazuma o partnerstvu u svibnju 2017. Osim toga, posebni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava iz 2016. izmijenjen je u prosincu 2017. kako bi se odredili uvjeti za pružanje financijske potpore Centra nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, uključujući zahtjeve kojima se od nacionalnih razvojnih banaka ili institucija traži da vode dostatne evidencije kako bi EIB mogao provjeriti upotrebu potpore koju pruža Centar.

46

Još jedan razlog za spori napredak u razvoju suradnje bila je potreba da nacionalne razvojne banke ili institucije razviju kapacitete za obradu zahtjeva i pružanje usluga Centra na lokalnoj razini. Centar je poduzeo mjere za rješavanje tog problema. Proračun Centra za 2016. uključivao je 7 milijuna eura za podupiranje i zadovoljenje potreba nacionalnih razvojnih banaka ili institucija za razvojem kapaciteta i pružanje savjetodavnih usluga na lokalnoj razini²³. Centar je pozvao nacionalne razvojne banke ili institucije da predlože inicijative u okviru „poziva na podnošenje prijedloga”. Ponudio je da će za prihvaćene prijedloge financirati prihvatljive troškove savjetovanja i osoblja u visini do 75 %. Prijedlozi mogu uključivati:

• pružanje savjetodavnih usluga uime Centra u vezi s ulaganjima;
• uspostavu ili razvoj organizacijskih kapaciteta;
• prijenos znanja za razvoj savjetodavnih kapaciteta na lokalnoj razini.

47

Poziv na podnošenje prijedloga za razvoj kapaciteta pokrenut je u prosincu 2017. Centar je pozvao nacionalne razvojne banke ili institucije da iznesu prijedloge inicijativa u vrijednosti od 100 000 eura do 500 000 eura po inicijativi. Centar namjerava zadržati poziv za podnošenje prijedloga otvorenim do lipnja 2020., ovisno o kontinuiranoj dostupnosti financiranja. Prijedlozi su se trebali prihvaćati svaka tri mjeseca. Prijedlozi u okviru prvog kruga zaprimljeni su u veljači 2018. Prijedloge je podnijelo devet razvojnih banaka ili institucija, pri čemu je šest prijedloga dobilo pozitivnu ocjenu te su uspješni kandidati pozvani na pregovore s ciljem sklapanja sporazuma o financiranju. Zbog dugotrajnosti povezanog postupka pregovora do 31. prosinca 2018. sklopljen je tek jedan sporazum o financiranju. Do kraja 2018. nisu nastali nikakvi troškovi.

48

Pregledom postupaka evaluacije primijenjenih u okviru poziva na podnošenje prijedloga Sud je utvrdio da određeni ključni kriteriji za evaluaciju nisu imali odlučujuću ulogu u ocjeni prijedloga. Na primjer, u slučaju jedinog sporazuma o financiranju potpisanog do kraja 2018. uspješni kandidat stekao je manje od polovice dostupnih bodova u okviru kriterija „razrađenost prijedloga i očekivani rezultati”, koji su zajedno činili manje od 20 % ukupnih dodijeljenih bodova. Rizik leži u tome da bi odobrena potpora mogla imati mali učinak na pružanje savjetodavnih usluga na lokalnoj razini.

49

Kad je riječ o EBRD-u, EIB je u ožujku 2017. potpisao sporazum na temelju kojeg Centar treba podupirati Program EBRD-a za pružanje savjeta malim poduzećima. Potpora Centra navedenom programu prvotno je bila usmjerena na poticanje gospodarskog razvoja i konkurentnosti u sektoru MSP-ova u Bugarskoj, Grčkoj i Rumunjskoj. Dodatnom izmjenom posebnog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava iz 2016. uključena je i Hrvatska²⁴. Kako bi EBRD mogao obavljati svoju ulogu u tom kontekstu, Komisija i EIB morali su izmijeniti okvirni sporazum o partnerstvu i posebni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava iz 2016. u pogledu djelovanja Centra. Tim se izmjenama povećala općenita složenost pravnog i ugovornog okvira Centra. Centar je u svojem proračunu predvidio 5,0 milijuna eura za suradnju s EBRD-om, od kojih je EBRD do kraja 2018. rezervirao 2,4 milijuna eura.

50

Sud smatra da su pravna složenost te različita spremnost i sposobnost za suradnju nacionalnih razvojnih banaka ili institucija doprinijeli usporavanju napretka u poboljšanju geografske pokrivenosti potražnje i isporuke savjetodavnih usluga koje Centar podupire. Nakon što je uspostavljena suradnja s EBRD-om, došlo je do znatnog broja radnih zadataka u relevantnom sektoru u četirima navedenim zemljama (slika 6. i slika 7.).

Postoje ograničeni dokazi o tome da je Centar pružio znatan doprinos povećanju broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja

51

Kako bi imao učinka, Centar je trebao povećati broj i kvalitetu projekata prikladnih za ulaganja. Glavni način postizanja tog cilja bilo je dovršenje radnih zadataka. Sud je ispitao dostupne dokaze o učinku potpore Centra na povećanje broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja, posebno u pogledu EFSU-a²⁵.

Nedovoljno daljnje praćenje ulaganja proizašlih iz radnih zadataka Centra

52

Postupcima Centra predviđeno je samo praćenje dovršenja radnih zadataka („ostvarenja”), a ne i daljnje praćenje u pogledu toga jesu li radni zadatci doveli do projekata prikladnih za ulaganja („rezultati”) (okvir 4.). Nakon što bi se radni zadatak dogovorio, savjetnik Centra povezao bi se s relevantnom službom EIB-a kako bi se zajamčilo pravilno izvršavanje radnog zadatka. Savjetnik Centra odgovoran je za provjeru toga je li radni zadatak izvršen na vrijeme i u skladu s proračunom, dok je stručna služba EIB-a odgovorna za pružanje potpore korisniku i komunikaciju s njim. Centar nije provodio sustavno daljnje praćenje na razini EIB-a ili korisnika u pogledu toga je li određeni projekt primio financijska sredstva iz EIB-a, EFSU-a ili drugih izvora te je li u konačnici došlo do ulaganja. Konkretno, Centar nije imao nikakve mogućnosti utvrditi broj dovršenih radnih zadataka koji su privukli druge ulagače osim EIB-a.

53

Centar je u listopadu 2018. svojim korisnicima počeo slati obrazac za povratne informacije. Taj je obrazac obuhvaćao niz aspekata zadovoljstva korisnika savjetodavnim uslugama, kao što je opseg u kojem su zadovoljene njihove potrebe, kvaliteta pruženog stručnog znanja i što se nakon toga dogodilo s projektom korisnika. U vrijeme u kojem je Sud obavljao reviziju Centar još nije analizirao povratne informacije primljene od korisnika.

54

Centar je u srpnju 2017. izradio ključne pokazatelje uspješnosti i praćenja koje je u veljači 2018. preispitao i ažurirao kako bi uključio nove prioritete iz Uredbe o EFSU-u 2.0 donesene u prosincu 2017. Sud je utvrdio ograničenja u pet od osam ključnih pokazatelja ostvarenja Centra, kao i u svih šest pokazatelja rezultata Centra (dodatne pojedinosti dostupne su u Prilogu V.). Također je utvrdio da relevantni okvir nije uključivao pokazatelje o upotrebi inovativnih financijskih instrumenata i javno-privatnih partnerstava, koji su bili prioriteti dodani Uredbom o EFSU-u 2.0.

55

Sud smatra da tijekom referentnog razdoblja Centar nije imao dostatne postupke za daljnje praćenje ulaganja proizašlih iz radnih zadataka povezanih s konkretnim projektom. Nedostatak informacija o rezultatima radnih zadataka i ograničenja nekih pokazatelja otežali su praćenje i evaluaciju uspješnosti Centra u tom pogledu.

Do kraja 2018. dovršen je mali broj radnih zadataka Centra

56

Sud je utvrdio da je Centar do kraja 2018. dovršio tek 89 savjetodavnih radnih zadataka, pri čemu su službe EIB-a izravno upravljale s njih 27, uglavnom za korisnike iz javnog sektora, dok su se 62 radna zadatka provedena u suradnji s EBRD-om odnosila na MSP-ove u privatnom sektoru. Trošak radnih zadataka kojima je upravljao EIB u prosjeku je iznosio približno 85 000 eura, pri čemu je za njihovo dovršenje bilo potrebno nešto više od 14 mjeseci, dok je trošak radnih zadataka kojima je upravljao EBRD u prosjeku iznosio približno 18 000 eura, a za njihovo dovršenje bilo je potrebno manje od 6 mjeseci. Kad je riječ o 32 dovršena radna zadatka od njih 89 za koje su informacije bile dostupne, procijenjeno ulaganje za dovršene radne zadatke kojima je upravljao EIB iznosilo je u prosjeku 301 milijun eura u usporedbi s 1,3 milijuna eura za radne zadatke povezane s MSP-ovima koji su dovršeni u suradnji s EBRD-om. Tri dovršena radna zadatka odnosila su se na operacije u okviru EFSU-a koje su odobrene ili za koje su sklopljeni ugovori do 31. prosinca 2018.

57

Većina dovršenih radnih zadataka odnosila se na MSP-ove u Rumunjskoj (51 radni zadatak od njih 89, tj. 57 %), i to zbog velikog broja radnih zadataka koji su u toj zemlji provedeni u suradnji s EBRD-om. Kad je riječ o 27 dovršenih radnih zadataka kojima su izravno upravljale službe EIB-a, najveći broj zadataka zabilježen u pojedinoj državi članici bio je četiri (Poljska), dok u 13 država članica do 31. prosinca 2018. nije dovršen nijedan radni zadatak.

58

Velika većina dovršenih radnih zadataka bila je povezana s konkretnim projektom (od 89 zadataka njih 85, tj. 96 %), a većina njih odnosila se na tehničke savjete o projektima u ranoj fazi (od 85 zadataka njih 77). Slijedom toga, nije izvjesno hoće li ti projekti u konačnici privući ulaganja.

59

Sud smatra da je broj radnih zadataka koje je Centar dovršio do kraja 2018. nedovoljan za postizanje znatnog učinka na broj i kvalitetu projekata prikladnih za ulaganja, pri čemu su se tri radna zadatka odnosila na operacije u okviru EFSU-a koje su odobrene ili za koje su sklopljeni ugovori. Dovršeni radni zadatci u velikoj su mjeri koncentrirani u sektoru MSP-ova u Rumunjskoj i Bugarskoj. Budući da je potpora Centra uglavnom bila povezana s projektima u ranoj fazi, njezini su učinci mogući tek u duljem roku. Međutim, pojedinačni radni zadatci mogu doprinijeti velikim ulaganjima, čija vrijednost može biti višestruko veća od troškova pružanja savjetodavne usluge.

Zaključci i preporuke

60

Zaključci Suda odnose se na uspostavu i rad Centra do kraja 2018. Sud zaključuje da se Centar tijekom referentnog razdoblja nije pokazao djelotvornim instrumentom za poticanje ulaganja u EU-u.

61

Sud je utvrdio da je Centar uspostavljen kao instrument koji se „temelji na potražnji”, pri čemu je provedena ograničena prethodna procjena savjetodavnih potreba na koje bi trebao odgovoriti, razine potražnje s kojom će se vjerojatno suočiti i količine resursa koji će mu biti potrebni. Centar je zapravo primio mali broj zahtjeva koji su mogli dovesti do radnih zadataka u odnosu na resurse kojima raspolaže. Konkretno, broj zahtjeva primljenih izravno preko internetskih stranica Centra ili od nacionalnih razvojnih banaka ili institucija doveo je do malog broja radnih zadataka u kojima je bila potrebna potpora Centra (odlomci 13. – 23.).

1. preporuka – Potrebno je promicati bolje informiranje javnosti o djelovanju Centra

Koordinacijski odbor Centra trebao bi dodatno razviti suradnju s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama s ciljem poboljšanja lokalnog pristupa potpori Centra.

Preporučeni rok: tijekom preostalog razdoblja djelovanja Centra (do kraja 2020.)

62

Sud je utvrdio da je Centar u velikoj mjeri ispunio cilj pružanja prilagođenih savjetodavnih usluga na veliko zadovoljstvo korisnika potpore Centra. Međutim, Centar nije imao dovoljno jasnu strategiju i nije utvrdio kriterije i postupke za usmjeravanje potpore na područja u kojima bi mogla donijeti najveću moguću dodanu vrijednost, unatoč tome što je bilježio većinu informacija potrebnih za te svrhe. Sud je utvrdio da su neki korisnici doveli u pitanje dodatnost potpore Centra u odnosu na druge savjetodavne usluge, pri čemu su tijekom referentnog razdoblja radni zadatci Centra donijeli koristi za nešto više od 1 % financijskih operacija za koje je pružena potpora iz EFSU-a. Iako se većina radnih zadataka odnosila na sektore i države članice visokog prioriteta, malo se radnih zadataka odnosilo na prioritetne sektore u državama članicama s najvećim savjetodavnim potrebama. Slijedom toga, trebalo je primijeniti proaktivniji pristup kako bi se radni zadatci bolje usmjerili na ukupne nezadovoljene savjetodavne potrebe. Nadalje, unatoč zalaganjima Centra, suradnja s partnerima na poboljšanju geografske pokrivenosti sporo se razvijala zbog pravne složenosti i neujednačene razine spremnosti i kapaciteta nacionalnih razvojnih banaka ili institucija za tu suradnju. Nakon što je uspostavljena suradnja s EBRD-om, zabilježen je znatan broj radnih zadataka u sektoru SMP-ova u četirima relevantnim zemljama (odlomci 25. – 50.).

2. preporuka – Potrebno je bolje usmjeravati potporu u skladu s prioritetima

Koordinacijski odbor Centra trebao bi nastojati bolje usmjeriti potporu i resurse Centra, i to:

1. utvrđivanjem posebnih kriterija za procjenjivanje vrijednosti savjetodavne potpore, uključujući dodatnost u odnosu na druge programe EU-a, vrstu potpore, mogući učinak na ulaganja, sektore i geografska područja;
2. unaprjeđenjem postupaka provjere s pomoću kojih se procjenjuje vrijednost potencijalnih radnih zadataka kako bi se maksimalno povećao doprinos Centra ostvarivanju utvrđenih prioriteta u pogledu savjetodavne potpore;
3. daljnjim razvojem suradnje s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama kako bi se poboljšala geografska pokrivenost potražnje i isporuke savjetodavnih usluga koje Centar podupire.

Preporučeni rok: tijekom preostalog razdoblja djelovanja Centra (do kraja 2020.)

63

Nadalje, Sud je utvrdio da tijekom referentnog razdoblja Centar nije imao dostatne postupke za daljnje praćenje ulaganja proizašlih iz radnih zadataka Centra. Nedostatak informacija o rezultatima radnih zadataka i ograničenja nekih pokazatelja uspješnosti Centra otežali su praćenje i evaluaciju njegove uspješnosti u tom pogledu. U svakom slučaju, broj radnih zadataka koje je Centar dovršio do kraja 2018. nije bio dovoljan za ostvarivanje znatnog učinka na povećanje broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja. Ukupno uzevši, Centar je do kraja 2018. dovršio tek 89 radnih zadataka, pri čemu su se njih tri odnosila na operacije u okviru EFSU-a koje su odobrene ili za koje su sklopljeni ugovori. Dovršeni radni zadatci u velikoj su mjeri koncentrirani u sektoru MSP-ova u Rumunjskoj i Bugarskoj. Većina radnih zadataka odnosila se na rane faze ciklusa ulaganja u određeni projekt te su njihovi učinci mogući tek u duljem roku. Pojedinačni radni zadatci mogu također doprinijeti velikim ulaganjima, čija vrijednost može biti višestruko veća od troškova pružanja savjetodavne usluge. Cjelokupno gledajući, Sud je pronašao ograničene dokaze o tome da je Centar do kraja 2018. pružio znatan doprinos povećanju broja i kvalitete projekata prikladnih za ulaganja (odlomci 53. – 59.).

3. preporuka – Potrebno je poboljšati mjerenje uspješnosti

Kako bi se pratila i povećala uspješnost Centra, Koordinacijski odbor Centra trebao bi:

1. poduzeti mjere za daljnje praćenje rezultata pružanja savjetodavne potpore (tj. u pogledu toga jesu li radni zadatci doveli do projekata prikladnih za ulaganja);
2. osmisliti pokazatelje povezane s rezultatima i, u relevantnim slučajevima, odrediti ciljne vrijednosti;
3. usporediti stvarne troškove svakog dovršenog radnog zadatka Centra koji je povezan s konkretnim projektom s njegovim rezultatima u pogledu očekivanih ulaganja kako bi se doprinijelo procjeni uspješnosti Centra.

Preporučeni rok: tijekom preostalog razdoblja djelovanja Centra (do kraja 2020.), a za preporuku 3. (iii.) do kraja 2021.

64

Naposljetku, revizija koju je Sud proveo pokazala je da se otklanjanje nedostataka u načinu na koji je Centar uspostavljen pokazalo izazovom tijekom njegova djelovanja te da su ti nedostatci utjecali na njegovu uspješnost. U okviru programa InvestEU za razdoblje 2021. – 2027. predlaže se da Savjetodavni centar InvestEU u okviru Komisije i pod njezinim upravljanjem obuhvati 13 trenutačno dostupnih savjetodavnih inicijativa EU-a pod središnjim upravljanjem, u koje se ubraja i postojeći Centar. Cilj je tog prijedloga pojednostavniti i poboljšati postojeće mehanizme za koordinaciju i pružanje savjetodavnih usluga radi potpore ulaganjima.

4. preporuka – Iskustvo stečeno tijekom djelovanja Centra potrebno je primijeniti u Savjetodavnom centru InvestEU

Kako bi se zajamčio neometan prelazak s jedne inicijative na drugu te kako bi se u budućem Savjetodavnom centru InvestEU primijenila najbitnija iskustva stečena tijekom djelovanja postojećeg Centra, Komisija bi trebala:

1. procijeniti savjetodavne potrebe i vjerojatnu potražnju za ciljanim savjetodavnim inicijativama, i to na temelju iskustva stečenog tijekom razdoblja 2015. – 2020.;
2. usmjeriti savjetodavnu pomoć na neispunjene potrebe i osmišljavanje projekata koje bi se moglo podupirati s pomoću jamstva InvestEU;
3. nastaviti izravnu suradnju s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama kako bi se poboljšala geografska pokrivenost savjetodavnih usluga;
4. osmisliti proaktivniji pristup uz prisutnost na lokalnoj razini s ciljem povećanja broja i kvalitete zahtjeva za savjetodavne usluge;
5. poboljšati pristup savjetodavnim uslugama osmišljavanjem internetskih stranica novog Savjetodavnog centra InvestEU i promicanjem njihove uporabe;
6. osmisliti odgovarajući okvir za praćenje uspješnosti koji obuhvaća troškove i koristi pružanja savjetodavnih usluga.

Preporučeni rok: do kraja 2021.

Ovo je izvješće usvojilo V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Tony Murphy, na sastanku održanom u Luxembourgu 31. ožujka 2020.

Prilozi

Prilog I. – Inicijative EU-a za tehničku pomoć pod središnjim upravljanjem u okviru trenutačnog VFO-a

Inicijativa za tehničku pomoć	Upravitelj tehničke pomoći	Pružatelj(i) tehničke pomoći	Osnova za naknadu	Podjela troškova između EU-a i EIB-a		Trošak koji snosi korisnik	Iznos (proračun EU-a)	Razdoblje provedbe
				EU	EIB		(u eurima)
Europski savjetodavni centar za ulaganja (Centar)	EIB	EIB / druge financijske institucije (EBRD / nacionalne razvojne banke) / vanjski konzultanti	pokriće troškova (stope iz Financijskog i administrativnog okvirnog sporazuma)	75 %	25 %	samo privatni korisnici; od toga MSP-ovi do 33 %	110 000 000	2015. – 2020.
Europski instrument za lokalnu energetsku podršku (ELENA)	EIB	vanjski konzultanti	6 % pružene tehničke pomoći	100 %	0	najmanje 10 % pružene tehničke pomoći	279 000 000	2014. – 2020.
Obzor 2020. – Poziv na podnošenje prijedloga u području energetske učinkovitosti – Pomoć za razvoj projekata	Instrument za financiranje prirodnog kapitala (EASME)	vanjski konzultanti	—				50 000 000	2014. – 2020.
Savjetodavne usluge InnovFin	EIB	EIB	pokriće troškova (stope iz Financijskog i administrativnog okvirnog sporazuma)	100 %	0	0	28 000 000	2014. – 2020.
Tehnička pomoć Europske komisije u vezi s EEEF-om	Sporazum EIB-a o daljnjem delegiranju s upraviteljem EEEF-a (ovlašteno tijelo)	vanjski konzultanti	6,5 % pružene tehničke pomoći	100 %	0	10 % dodijeljene tehničke pomoći	20 000 000	2012. – 2017.
Instrument za povezivanje Europe (CEF)	EIB	EIB / vanjski konzultanti	pokriće troškova (stope iz Financijskog i administrativnog okvirnog sporazuma)	90 %	10 %	0	1 262 170 za Jaspers 2015. 3 000 000 za Jaspers 2018.	2015. – 2018.
Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF)	EIB	vanjski konzultanti	5 % izdvojenog doprinosa EU-a	100 %	0	0 (od korisnika se može zatražiti financijski doprinos na pojedinačnoj osnovi)	10 000 000	2015. – 2019. + (razmatra se mogućnost produljenja)
Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE)	EIB	EIB / financijski posrednici	6 % izdvojenog doprinosa EU-a	100 %	0	0	3 200 000	2014. – 2019.
Instrument za tehničku pomoć u okviru EEEF-a	Upravitelj EEEF-a	vanjski konzultanti koje je angažirao EEEF	20 % isplaćene tehničke pomoći	_	_	0	ovisno o dostupnosti sredstava (raspodjela prihoda EEEF-a)	2017. +
CEF – države članice	Upravitelj željezničke infrastrukture / ministarstva	vanjski konzultanti	stvarni troškovi	100 %	0	0	17 021 785	2014. – 2020.
Platforma za pametnu specijalizaciju za industrijsku modernizaciju	GU GROW	vanjski konzultanti		100 %	—		1 500 000	2018. – 2020.
Instrument za gradove (City Facility)	GU ENER / EASME	izvršna agencija		—			16 000 000	2019. – 2023.
Instrument za otoke (Islands Facility)	GU ENER	vanjski		—			10 000 000	2018. – 2020.
Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)	GU EMPL	vanjski konzultanti					13 000 000
JASPERS	EIB	EIB	pokriće troškova (stope iz Financijskog i administrativnog okvirnog sporazuma)	80 %	20 %	0	233 650 000	2014. – 2020.
UKUPNO							795 633 955

Prilog II. – Revizijska metodologija

Nalazi Suda temelje se na:

• pregledu ključnih dokumenata u vezi s Centrom i već postojećim savjetodavnim inicijativama, uključujući:
• dokumente o pravnoj osnovi i relevantnim politikama;
• financijski i ugovorni okvir;
• dokumentaciju o upravljanju (npr. dokumente Koordinacijskog odbora Centra);
• postupke upravljanja;
• godišnje programe rada;
• izvješćivanje o aktivnostima;
• razgovorima s osobljem EIB-a/Centra i dužnosnicima relevantnih službi Komisije (GU ECFIN, GU RTD, GU GROW, GU MOVE, GU ENER, GU REGIO);
• analizi podataka pohranjenih u sustavu upravljanja Centra do 31. prosinca 2018. u vezi sa zahtjevima za savjetodavne usluge;
• pregledu obrade 18 zahtjeva za pružanje savjetodavnih usluga koje je primio Centar, uključujući 15 zahtjeva za koje su raspoređeni posebni resursi Centra (radni zadatci Centra);

Broj stavke iz uzorka	Identifikacijska oznaka zahtjeva	Godina zahtjeva	Zemlja	Ključni sektor za savjetodavnu intervenciju	Status zahtjeva
1	0021	2015.	Slovenija	Razvoj prometne infrastrukture i opreme te inovativnih prometnih tehnologija	Dodijeljeno
2	0263	2016.	Portugal	Razvoj prometne infrastrukture i opreme te inovativnih prometnih tehnologija	Zaključeno
3	0228	2016.	Cipar	Okoliš i učinkovitost resursa	Zaključeno
4	0187	2016.	Rumunjska	Ljudski kapital, kultura i zdravlje	Dodijeljeno
5	0196	2016.	Luksemburg	Razvoj i primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija	Dodijeljeno
6	0608	2017.	Irska	Istraživanje, razvoj i inovacije	Dodijeljeno
7	0414	2017.	Bugarska	Drugo	Dodijeljeno
8	0440	2017.	Ne odnosi se na određenu zemlju	Istraživanje, razvoj i inovacije	Dodijeljeno
9	0405	2017.	Ne odnosi se na određenu zemlju	Razvoj energetskog sektora	Dodijeljeno
10	0521	2017.	Francuska	Razvoj prometne infrastrukture i opreme te inovativnih prometnih tehnologija	Zaključeno
11	0002ELENA	2017.	Danska	Okoliš i učinkovitost resursa	Dodijeljeno
12	0594	2017.	Francuska	Istraživanje, razvoj i inovacije	Dodijeljeno
13	0370	2017.	Poljska	Okoliš i učinkovitost resursa	Zaključeno
14	0437	2017.	Poljska	Ljudski kapital, kultura i zdravlje	Dodijeljeno
15	0843	2018.	Francuska	Poljoprivreda	Dodijeljeno
16	0711	2018.	Hrvatska	Drugo	Dodijeljeno
17	0777	2018.	Ne odnosi se na određenu zemlju	Okoliš i učinkovitost resursa	Dodijeljeno
18	0016EBRD	2018.	Rumunjska	Razvoj i primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija	Zaključeno

• Anketa u kojoj su sudjelovale nacionalne razvojne banke ili institucije koje su surađivale s Centrom do 31. prosinca 2018. Anketa je poslana 28. veljače 2019. na adrese 25 nacionalnih razvojnih banaka ili institucija koje surađuju s Centrom. Krajnji rok za odgovore bio je 9. travnja 2019. Na anketu je odgovorilo 20 institucija iz 18 država članica;
• elektroničkoj anketi krajnjih korisnika potpore Centra tijekom referentnog razdoblja. Anketa je poslana 4. ožujka 2019. na adrese 88 krajnjih korisnika potpore Centra. Rok za odgovor bio je 12. travnja 2019. Sud je primio odgovore od 43 korisnika potpore Centra iz 24 države članice EU-a.

Prilog III. – Memorandumi o razumijevanju potpisani između EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka ili institucija (2015. – 2018.)

Zemlja	Naziv nacionalne razvojne institucije	Godina potpisivanja memoranduma o razumijevanju	Razina suradnje26
Austrija	Austria Wirtschaftsservice Gesellschaft mbH (AWS)	2016.	1
Belgija	Participatiemaatschappij Vlaanderen (PMV)	2018.	1
Bugarska	Upravitelj fonda financijskih instrumenata u Bugarskoj (FMFIB)	2016.	1,2
Bugarska	Bugarska razvojna banka (BDB)	2015.	1
Hrvatska	Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)	2015.	1
Češka Republika	Českomoravská záruční a rozvojová banka (ČMZRB)	2016.	1
Finska	Finnvera	2017.	1,2
Francuska	Bpifrance	2016.	1,3
Francuska	Caisse des Dépôts et Consignations (CDC)	2016.	1,2,3
Njemačka	NRW.Bank	2017.	1
Njemačka	Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW)	2016.	1
Mađarska	Mađarska razvojna banka (MFB)	2015.	1,2,3
Irska	Strategic Banking Corporation of Ireland (SBCI)	2016.	1,2,3
Italija	Cassa Depositi e Prestiti (CDP)	2016.	1,3
Latvija	Attīstības finanšu institūcija Altum (ALTUM)	2015.	1,2,3
Litva	Investicijų ir verslo garantijos (INVEGA)	2016.	1,2
Litva	Agencija za razvoj javnih ulaganja (VIPA)	2016.	1,2,3
Nizozemska	Nizozemska investicijska agencija (NIA)	2016.	1
Poljska	Bank Gospodarstwa Krajowego (BGK)	2016.	1,2
Poljska	Poljska udruga banaka, nacionalna kontaktna točka (ZBP)	2016.	1,2
Portugal	Instituição Financeira de Desenvolvimento (IFD)	2018.	1,2
Slovačka	Slovak Investment Holding (SIH)	2016.	1,2
Slovenija	SID Banka (SID)	2015.	1,2,3
Španjolska	Instituto de Crédito Oficial (ICO)	2016.	2
Švedska	Almi Företagspartner (ALMI)	2016.	1

Prilog IV. – Okvir uspješnosti Centra

1. pokazatelji uloženih resursa / aktivnosti (IA) koji se odnose na aktivnosti Centra (tj. „ono što je potrebno postići”);
2. pokazatelji ostvarenja (OI) koji se odnose na izravne učinke tih aktivnosti;
3. pokazatelji ishoda/rezultata (OR) koji se odnose na ono što je postignuto savjetodavnim uslugama koje su pružene korisnicima.

KPU br. – pokazatelj ostvarenja	9 ključnih pokazatelja uspješnosti (KPU)	Definicija		12 ključnih pokazatelja praćenja (KPP)	Definicija	KPP br.
OI.1	Broj i raspodjela zahtjeva koji su obrađeni i dodijeljeni (uključujući platforme za ulaganja) (OI.1)	Pokazateljem se mjeri broj zahtjeva koje je Centar dodijelio i obradio (raspodjela po sektoru, državi, javnom/privatnom nositelju, vrsti potrebne pomoći)		Izvor zahtjeva: internetske stranice Centra / službe EIB-a / vanjski partneri / EK / ostali (IA.1)	Pokazateljem se mjeri izvor zahtjeva koje je Centar primio (internetski portal, EIB, nacionalne razvojne banke, EK, ostali)	IA.1
OI.2	Udio i raspodjela zahtjeva koji su aktivirali tehničku pomoć (uključujući procijenjeni udio dodatnih zahtjeva) (OI.2)	Pokazateljem se mjeri postotak dodijeljenih zahtjeva koji su aktivirali tehničku pomoć		Procijenjeni udio projekata koji su dosegnuli razinu spremnosti za ulaganja i broj ostvarenih ulaganja (OR.1)	Pokazateljem se mjeri postotak primljenih zahtjeva koji su dosegnuli razinu spremnosti za ulaganja te postotak primljenih zahtjeva koji su se realizirali u realnom gospodarstvu	OR.1
				Broj i iznos ostvarenih ulaganja (u okviru EFSU-a i izvan EFSU-a)	Pokazateljem se mjere broj i iznos ulaganja ostvarenih na temelju zahtjeva koje je Centar primio	OR.2
				Broj slučajeva pružene potpore u vezi s uspostavom platformi za ulaganja (OR.3)	Pokazateljem se mjeri broj mogućih platformi za ulaganja kojima su pruženi savjeti	OR.3
				Broj stvorenih platformi za ulaganja (OR.4)	Pokazateljem se mjeri broj stvorenih platformi za ulaganja	OR.4
				Pokazatelj dodatnosti kojim se mjeri dodana vrijednost (OR.5)	Pokazateljem se mjeri broj projekata tehničke pomoći koje je Centar proveo u svakoj kategoriji, kao što su vještine, prihvatljivost, opseg, aspekt raspona/višedimenzionalnosti zahtjeva	OR.5
OI.3	Prosječno vrijeme prve reakcije (OI.3)	Pokazateljem se mjeri razdoblje od datuma primitka zahtjeva do datuma prvog odgovora podnositelju zahtjeva. Taj bi se pokazatelj trebao smatrati pokazateljem aktivnosti		Anketa o zadovoljstvu (OI.7)	Pokazateljem se mjeri zadovoljstvo koje su u okviru službenog postupka davanja povratnih informacija izrazili primatelji i korisnici usluga Centra	OI.7
OI.4	Broj vanjskih partnerstava (OI.4)	Pokazateljem se mjeri broj potpisanih memoranduma o razumijevanju ili sporazuma s nacionalnim razvojnim institucijama / međunarodnim financijskim institucijama / državama članicama / upravljačkim tijelima / nacionalnim tijelima / ostalim tijelima (npr. udruženjima)		Broj vanjskih partnerstava koja su postala pružatelji usluga (3. razina suradnje na temelju Memoranduma o razumijevanju) (OR.6)	Pokazateljem se mjeri broj vanjskih partnerstava koja su dosegnula 3. razinu suradnje kao pružatelji usluga u okviru Centra	OR.6
OI.5	Broj događanja, sastanaka i radionica s više partnera koje je Centar organizirao ili na kojima je sudjelovao (OI.5)	Pokazateljem se mjeri broj događanja koje je Centar organizirao te koliko su puta predstavnici Centra / Odjela za savjetodavne usluge sudjelovali na vanjskim događanjima		Razina sudjelovanja na događanjima, sastancima i radionicama s više partnera koje je Centar organizirao (OI.8)	Pokazateljem se mjere broj i vrsta sudionika na događanjima, sastancima i radionicama koje je Centar organizirao	OI.8
OI.6	Postotak rezerviranih i iskorištenih godišnjih proračunskih sredstava (OI.6)	Pokazateljem se mjeri postotak dodijeljenih godišnjih proračunskih sredstava koja su rezervirana i iskorištena		Procijenjeni iznos vremena koji partneri Centra kao pružatelji usluga dodjeljuju za savjetodavne usluge povezane s Centrom (3. razina suradnje na temelju Memoranduma o razumijevanju) (OI.9)		OI.9
OI.10	Ulazna i izlazna faza razvoja projekata za koje su dodijeljeni resursi			Broj projekata kojima se pruža potpora u kombinaciji s drugim izvorima financijskih sredstava EU-a (ESIF, CEF, Obzor 2020.) (0I.12)	Pokazateljem se mjeri broj projekata koje Centar podupire u kombinaciji s drugim izvorima financijskih sredstava EU-a
OI.11	Broj projekata koje Centar podupire (tj. projekti u području klime, kružnog gospodarstva, digitalnog sektora, prekogranični projekti)			Omjer geografske uravnoteženosti između država članica obuhvaćenih kohezijskom politikom i onih koje nisu obuhvaćene kohezijskom politikom u odnosu na projekte za koje su dodijeljeni resursi (O1.13)	Pokazateljem se mjeri raspodjela projekata kojima je Centar dodijelio resurse u zemljama obuhvaćenima kohezijskom politikom i onima koje nisu obuhvaćene kohezijskom politikom
IA.3	Broj zahtjeva primljenih od nacionalnih razvojnih banaka ili institucija	Pokazateljem se mjeri broj zahtjeva koje je Centar primio od nacionalnih razvojnih banaka ili institucija

Prilog V. – Analiza pokazatelja za praćenje ostvarenja i rezultata Centra koju je proveo Sud

Pokazatelj ostvarenja Centra	Opis	Ograničenje
IA.3	„Broj zahtjeva primljenih od nacionalnih razvojnih banaka ili institucija”	Taj novi pokazatelj nije povezan s izmijenjenom Uredbom o EFSU-u i mogao je biti definiran ranije jer je potkategorija koja se njime mjeri (izvor zahtjeva koje je Centar primio) već obuhvaćena drugim ključnim pokazateljem praćenja (IA.1: „Izvor zahtjeva”)
OI.2	„Udio i raspodjela zahtjeva koji su aktivirali tehničku pomoć”	Taj se pokazatelj temelji na izračunu postotka „dodijeljenih zahtjeva” koji su aktivirali tehničku pomoć. Međutim, stručno znanje može se aktivirati i drugim vrstama zahtjeva (npr. zahtjevom za općim informacijama, prijedlogom suradnje, zahtjevom za financiranje ili financijsko savjetovanje)
OI.3	„Prosječno vrijeme reakcije”	Tim se pokazateljem ne mjere ostvarenja koja proizlaze iz aktivnosti Centra. Vrijeme koje je potrebno za početni odgovor na zahtjev mjera je elementa procesa pružanja savjeta
OI.5	„Postotak rezerviranih i iskorištenih godišnjih proračunskih sredstava”	Tim se pokazateljem mjere ulazni resursi (uporaba bespovratnih sredstava Centra), a ne ostvarenja (pružene usluge)
OI.10	„Ulazna i izlazna faza razvoja projekata kojima je dodijeljena potpora”	Za taj novi pokazatelj nije bilo dostupnih podataka u vrijeme obavljanja revizije (tj. u tehničkom izvješću za 2018.). Centar je tek u drugoj polovini 2018. počeo bilježiti u sustavima upravljanja informacije o ulaznoj fazi razvoja (još nije bilo zabilježenih informacija o izlaznoj fazi razvoja).
OI.11	„Broj projekata koje Centar podupire (tj. projekti u području klime, kružnog gospodarstva, digitalnog sektora, prekogranični projekti)”	Za taj novi pokazatelj nije bilo dostupnih podataka u vrijeme obavljanja revizije (tj. u tehničkom izvješću za 2018.). Međutim, Sud je utvrdio da je korisnost informacija koje se bilježe ograničena činjenicom da se ne upotrebljavaju zasebni kodovi za svaki prioritet

Pokazatelj rezultata Centra	Definicija	Ograničenje
OR.1	„Procijenjeni udio projekata koji su dosegnuli razinu spremnosti za ulaganja i broj ostvarenih ulaganja”	Tim se pokazateljem nastoji mjeriti postotak primljenih zahtjeva koji su dosegnuli razinu spremnosti za ulaganja te postotak primljenih zahtjeva koji su doveli do stvarnog ulaganja. Uprava Centra izvijestila je da je do 31. prosinca 2018. od 104 projekta kojima je dodijeljena potpora njih 47 dovelo do stvarnog ulaganja. Navedeni podatak ne odgovara definiciji predmetnog pokazatelja i nije potkrijepljen zapisima u bazi podataka o upravljanju
OR.2	„Broj i iznos ostvarenih ulaganja (u okviru EFSU-a i izvan EFSU-a)”	Uprava Centra izvijestila je da su se do 31. prosinca 2018. ulaganja ostvarila u 16 projekata izvan EFSU-a i 28 projekata u okviru EFSU-a. Ti podatci ne odgovaraju definiciji predmetnog pokazatelja (nije jasno na što se odnosi „broj ostvarenih ulaganja”). Iznos ostvarenih ulaganja u eurima ne bilježi se na sustavan način u bazi podataka o upravljanju i nije uvršten u tehničko izvješće.
OR.3 i OR.4	„Broj slučajeva pružene potpore u vezi s uspostavom platformi za ulaganja” i „Broj stvorenih platformi za ulaganja”	Tim se pokazateljima mjere broj platformi za ulaganja kojima je pružena savjetodavna potpora i broj stvorenih platformi za ulaganja. Uprava Centra izvijestila je da je do 31. prosinca 2018. od 33 potencijalne platforme za ulaganja kojima je pružena savjetodavna potpora stvoreno njih 16. U objašnjenju koje je Uprava Centra dostavila revizorima navodi se da se samo 12 dodijeljenih zahtjeva odnosilo na moguću uspostavu platformi za ulaganja. Centar ne vodi evidenciju o stvarno uspostavljenim platformama za ulaganja.
OR.5	„Pokazatelj dodatnosti kojim se mjeri dodana vrijednost”	Taj se pokazatelj definira na temelju broja radnih zadataka koje je Centar proveo u „svakoj kategoriji” (npr. vještine, prihvatljivost, opseg, aspekti raspona/višedimenzionalnosti zahtjeva). Nije jasno koji se „rezultati” trebaju navesti u okviru ovog pokazatelja jer je u odjeljcima 2.5.2. i 2.5.3. tehničkog izvješća dostavljena statistička analiza obrade primljenih zahtjeva
OR.6	„Broj vanjskih partnerstava koja su postala pružatelji usluga”	Tim se pokazateljem mjeri broj vanjskih partnerstava koja su dosegnula 3. razinu suradnje s Centrom. Točnije bi se mogao opisati kao pokazatelj kojim se mjeri aktivnost Centra

Prilog VI. – Zahtjevi upućeni Centru povezani s operacijama EIB-a/EFSU-a koje su odobrene ili za koje su sklopljeni ugovori

Identifikacijska oznaka zahtjeva upućenog Centru	Zemlja	Sektor	Datum zaprimanja zahtjeva u Centru	Status određen u Centru na dan 31.12.2018.	Datum potpisivanja na razini EIB-a/EFSU-a	Datum odobrenja na razini EIB-a/EFSU-a
858	Poljska	Okoliš i učinkovitost resursa	25.10.2018.	U postupku procjene	5.9.2018.
843	Francuska	Poljoprivreda	1.10.2018.	Dodijeljeno	23.11.2018.
815	Rumunjska	Okoliš i učinkovitost resursa	13.8.2018.	Dodijeljeno	17.12.2018.
766	Poljska	Razvoj energetskog sektora	22.5.2018.	Dodijeljeno	2.1.2019.
706	Litva	Okoliš i učinkovitost resursa	13.3.2018.	Dodijeljeno		9.10.2018.
622	Italija	Okoliš i učinkovitost resursa	8.12.2017.	Dodijeljeno	22.5.2019.
621	Bugarska	Razvoj prometne infrastrukture i opreme te inovativnih prometnih tehnologija	6.12.2017.	Zaključeno (nije uspostavljen radni zadatak, zahtjev je označen za raspoređivanje)	20.12.2018.
590	Poljska	Ljudski kapital, kultura i zdravlje	7.11.2017.	Dodijeljeno	15.5.2018.
565	Francuska, Španjolska, Portugal	Drugo	20.9.2017.	Dodijeljeno	12.11.2018.
461	Belgija	Razvoj energetskog sektora	3.5.2017.	Dodijeljeno		15.5.2018.
437	Poljska	Ljudski kapital, kultura i zdravlje	25.4.2017.	Dodijeljeno	18.10.2017.
003	Latvija	Razvoj prometne infrastrukture i opreme te inovativnih prometnih tehnologija	22.7.2015.	Dodijeljeno		18.7.2017.

Pokrate i skraćeni nazivi

CEF: Instrument za povezivanje Europe

Centar: Europski savjetodavni centar za ulaganja

COP21: 21. konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime

EaSI: Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije

EBRD: Europska banka za obnovu i razvoj

EEEF: Europski fond za energetsku učinkovitost

EFSU: Europski fond za strateška ulaganja

EIB: Europska investicijska banka

EK: Europska komisija

ELENA: Europski instrument za lokalnu energetsku podršku

EPEC: Europski centar znanja za javno-privatno partnerstvo

EPPU: Europski portal projekata ulaganja

ESI fondovi: europski strukturni i investicijski fondovi

EU: Europska unija

FAFA: Financijski i administrativni okvirni sporazum između EU-a i EIB-a

InnovFin: savjetodavni program EIB-a za projekte u području istraživanja i inovacija

JASPERS: Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama

KPU/KPP: ključni pokazatelji uspješnosti / ključni pokazatelji praćenja

MSP: mala i srednja poduzeća

PF4EE: Privatno financiranje energetske učinkovitosti

Sud: Europski revizorski sud

Uredba o EFSU-u: Uredba EU 2015/2017, kako je izmijenjena Uredbom 2017/2356

VFO: višegodišnji financijski okvir

Pojmovnik

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU): mehanizam za potporu ulaganjima koji su uvele Europska investicijska banka (EIB) i Komisija u svrhu privlačenja privatnih ulaganja u projekte koji su strateški važni za EU. Poznat je i pod nazivom „Junckerov plan” te je sada sastavni dio djelovanja Grupe EIB-a.

Europski portal projekata ulaganja (EPPU): internetski portal u okviru Komisije preko kojeg nositelji projekata sa sjedištem u EU-u, javni ili privatni, mogu stupiti u kontakt s potencijalnim ulagačima diljem svijeta.

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi ili ESIF): pet glavnih fondova EU-a iz kojih se pruža potpora gospodarskom razvoju cijeloga EU-a: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Ti su fondovi uređeni zajedničkim skupom pravila.

Financijski instrument: financijska potpora iz proračuna EU-a u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava, ili drugih instrumenata podjele rizika.

Fond InvestEU: fond InvestEU predviđen je za nasljednika EFSU-a i postojećih financijskih instrumenata pod središnjim upravljanjem (isključujući financijske instrumente vanjskog djelovanja).

Instrument ELENA: zajednička inicijativa EIB-a / Europske komisije u okviru programa Obzor 2020. za pružanje bespovratnih sredstava za tehničku pomoć u provedbi programa energetske učinkovitosti, distribuirane energije iz obnovljivih izvora i programa gradskog prometa.

JASPERS: partnerstvo za tehničku pomoć između Europske komisije, EIB-a i EBRD-a, koje pruža neovisne savjete zemljama korisnicama o pripremi visokokvalitetnih velikih projekata koje će sufinancirati Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond.

Javno-privatna partnerstva: dugoročni ugovorni aranžmani između vlade i privatnog partnera na temelju kojih privatni partner pruža i financira javne usluge te dijeli povezane rizike.

Koordinacijski odbor: Centrom upravlja četveročlani Koordinacijski odbor koji čine dva predstavnika Komisije i dva predstavnika EIB-a. Koordinacijski odbor odgovoran je za preispitivanje strategije i politike, nadgledanje aktivnosti Centra, izvješćivanje dionika, utvrđivanje usluga i odobravanje cjenovne politike.

Nacionalne razvojne banke ili institucije: pravni subjekti koji profesionalno provode financijske aktivnosti i kojima su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja.

Naknade Centra: naknade koje EIB naplaćuje za usluge Centra.

Operativni program „Tehnička pomoć”: program čiji je cilj jačanje administrativnih kapaciteta određene zemlje u upravljanju i provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Platforma za ulaganja: poseban mehanizam uspostavljen radi usmjeravanja financiranja na više projekata ulaganja unutar jedne države članice, u širem specifičnom geografskom području ili u određenom sektoru.

Proračun Centra: raspoloživa sredstva za pokrivanje prihvatljivih troškova Centra.

Savjetodavne usluge InnovFin: savjetodavne usluge EIB-a o načinu strukturiranja projekata u području istraživanja i inovacija kako bi se poboljšao njihov pristup financiranju. Dugoročno, time se povećava mogućnost njihove provedbe. Pružaju se i savjeti za poboljšanje uvjeta ulaganja s pomoću aktivnosti koje nisu povezane s konkretnim projektom.

Savjetodavne usluge InvestEU: mehanizam koji će od 2021. naslijediti Centar i koji se također nadovezuje na druge inicijative za tehničku pomoć (npr. instrument ELENA i savjetodavne usluge InnovFin) kako bi se pružila potpora u skladu s ciljevima fonda InvestEU.

Tehnička pomoć: savjetodavna potpora za jačanje kapaciteta nositelja i financijskih posrednika operacijama financiranja i ulaganja u svim fazama projekta ulaganja.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Tony Murphy i koje je specijalizirano za rashodovna područja financiranja i administracije EU-a. Reviziju je predvodila članica Suda Annemie Turtelboom, a potporu su joj pružali voditeljica njezina ureda Florence Fornaroli, ataše u njezinu uredu Celil Ishik, pomoćnik ravnatelja James Mcquade, rukovoditelj Ralph Otte, voditelj radnog zadatka Felipe Andrés Miguélez te revizori Aino Nyholm, Ilias Nikolakopoulos i Martin Puc.

Zbog pandemije COVID-19 i strogih mjera ograničavanja kretanja nije moguće priložiti fotografiju revizorskog tima.

Bilješke

¹ COM(2014) 903 final, Bruxelles, 26. studenoga 2014.

² Sud je 2019. godine objavio tematsko izvješće „Europski fond za strateška ulaganja: za potpuni uspjeh EFSU-a potrebno je uložiti dodatne napore”.

³ Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/2396 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 345, 27.12.2017., str. 34.).

⁴ Članak 6. Uredbe o EFSU-u.

⁵ Članak 14. stavak 2. Uredbe o EFSU-u.

⁶ Uredba (EU) 2017/2356.

⁷ Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU (COM(2018) 439 final).

⁸ Članak 14. stavak 2. Uredbe o EFSU-u.

⁹ Članak 18. stavak 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 o pravilima za primjenu financijskih pravila koja se primjenjuju na opći proračun EU-a (SL L 362, 20.12.2012., str. 1.).

¹⁰ Studija „Market gap analysis for advisory services under the Hub”, PwC, listopad 2016.

¹¹ Tematsko izvješće Suda br. 3/2019, str. 37.

¹² Stopa odgovora na anketu iznosila je 48,86 % (od 88 ciljnih korisnika, odgovorilo je njih 43).

¹³ Članak 4. stavak 3. okvirnog sporazuma o partnerstvu između EU-a i EIB-a u vezi s Centrom.

¹⁴ Studija „Market gap analysis for advisory services under the Hub”, PwC, listopad 2016.

¹⁵ Zapisnik sa sastanka Koordinacijskog odbora održanog u veljači 2018.

¹⁶ Načela Centra i proces suradnje s GU-ovima unutar Komisije ili rada za njih.

¹⁷ U skladu s Uredbom o EFSU-u 2.0 novi prioriteti u pogledu savjetodavne potpore uključivali su projekte prihvatljive za potporu EFSU-a, projekte u području klime, digitalne i prekogranične projekte, kao i projekte koji uključuju inovativne financijske instrumente, platforme za ulaganja ili javno-privatna partnerstva;

¹⁸ Izvor: podatci EIB-a o EFSU-u – siječanj 2019.

¹⁹ Utvrđeno člankom 2. stavkom 4. Uredbe o EFSU-u (EU) 2015/1017.

²⁰ Te se tri kategorije mogu preklapati pa izračun postotka ne bi bio valjan.

²¹ Studija o procjeni potreba koju je PwC izradio za Centar.

²² Članak 14. stavak 6. Uredbe o EFSU-u.

²³ U skladu s posebnim sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava iz 2016.

²⁴ Novi Prilog o uvjetima pružanja financijske potpore EIB-a EBRD-u, posebni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava iz 2016.

²⁵ Člankom 6. Uredbe o EFSU-u utvrđeni su kriteriji prihvatljivosti u okviru EFSU-a za upotrebu jamstva EU-a.

²⁶ 1. razina: razmjena i širenje znanja i primjera najbolje prakse;
2. razina: djelovanje u svojstvu lokalne pristupne točke za potencijalne korisnike Centra;
3. razina: pružanje savjetodavnih usluga uime Centra.

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	5.12.2018.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	28.1.2020.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	31.3.2020.
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima	21.4.2020.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

PDF	ISBN 978-92-847-4649-1	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/585680	QJ-AB-20-010-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-4638-5	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/857217	QJ-AB-20-010-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2020.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje privatne pojedince čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Slika 9.: pozadinski zemljovid ©OpenStreetMap koji ima dozvolu Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 (CC BY-SA).

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.