Aktivnosti Suda tijekom 2021.
Godišnje izvješće o radu Europskog revizorskog suda

Cover image

Europski revizorski sud

O Sudu

  • Europski revizorski sud (Sud) vanjski je revizor Europske unije.
  • Osnovan je 1975. Ugovorom iz Bruxellesa, a s radom je započeo u listopadu 1977.
  • Punopravnom institucijom EU-a postao je 1993. na temelju Ugovora iz Maastrichta.
  • Sjedište mu je u Luksemburgu.
  • Djeluje kao kolegij 27 članova, po jednoga iz svake države članice EU-a, koje Vijeće imenuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
  • Zapošljava 900 djelatnika iz svih država članica EU-a.

Uloga Suda

  • Sud se brine za to da su sredstva EU-a točno prikazana u računovodstvenoj dokumentaciji, da EU pravilno primjenjuje svoja financijska pravila te da se politikama i programima EU-a ostvaruju predviđeni ciljevi i odgovarajuća vrijednost za uloženi novac.
  • Doprinosi unaprjeđenju financijskog upravljanja EU-om te promiče odgovornost i transparentnost.
  • Upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i ističe uspjehe te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU-a.
  • Predstavlja svoja opažanja i preporuke Europskom parlamentu, Vijeću, nacionalnim vladama i parlamentima te široj javnosti.

Predsjednikova uvodna riječ

Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,

i tijekom 2021. pandemija bolesti COVID-19 nastavila je snažno opterećivati Europsku uniju i njezine države članice.

U ovim teškim vremenima EU pruža dosad nezabilježene razine financijske pomoći. Povrh tradicionalnih proračunskih sredstava dogovorenih u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., EU je pokrenuo inicijativu Next Generation EU (NGEU) – paket mjera za oporavak koji obuhvaća dodatna financijska sredstva koja se temelje na dužničkim vrijednosnim papirima.

U tom je kontekstu Sud u siječnju 2021. donio novu strategiju za razdoblje 2021. – 2025. na temelju koje će se usredotočiti na tri strateška cilja, koji će u narednim godinama služiti kao putokaz za aktivnosti Suda u području revizije financija EU-a, pri uvođenju potrebnih promjena u njegov ustroj i za upotrebu resursa na djelotvoran i učinkovit način.

U ovom izvješću o radu iznesen je pregled rada Suda tijekom 2021., odnosno tijekom prve godine provedbe nove strategije. Usto sadržava informacije o upravljanju Sudom, njegovu osoblju, podršci revizijskim aktivnostima i financijama.

Unatoč aktualnoj pandemiji, Sud je tijekom čitave godine održao kontinuitet poslovanja i stalno se prilagođavao promjenjivim radnim uvjetima.

Tijekom 2021. sva su godišnja izvješća objavljena prije isteka službenog roka. Sud je objavio i 32 tematska izvješća i pregleda, uz kašnjenja u razumnim granicama.

Građani EU-a te institucijski dionici i partneri, na razini i EU-a i država članica, mogu nastaviti računati na to da će Sud pružati neovisna, objektivna izvješća o ključnim pitanjima za budućnost EU-a, u kojima će isticati pozitivne aspekte i upozoravati na one negativne te preporučivati promjene.

Sud izražava solidarnost s Ukrajinom. Snažno osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu i organizirao je humanitarnu pomoć žrtvama ruske agresije. Ovo su mračna vremena za Europu. Sada, više nego ikad, EU mora pokazati jedinstvo.

Nadamo se da će vam informacije u ovogodišnjem izvješću o radu biti korisne.

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik Suda

Kratki pregled 2021. godine

Aktivnosti Suda

Aktivnosti tijekom pandemije bolesti COVID-19

Kontinuitet poslovanja tijekom pandemije bolesti COVID-19

Sud je tijekom 2021. nastavio s radom u onoj mjeri u kojoj su to dopuštala ograničenja putovanja i javnozdravstvena ograničenja povezana s bolešću COVID-19. Mogućnosti Suda za provedbu revizija na terenu i dalje su bile osjetno smanjene. Nastavilo se s uvođenjem promjena u način rada Suda i s prilagodbom novoj situaciji.

Djelatnici Suda uspješno su se i stalno prilagođavali promjenjivim radnim uvjetima i brzo su savladali nove alate za rad. Postalo je jasno da Sud po potrebi može brzo izmijeniti metode rada, a istodobno nastaviti djelotvorno obavljati svoju ulogu javnog revizora EU-a.

Uspio je na vrijeme objavljivati revizijska izvješća, mišljenja i preglede. Doneseni su korisni zaključci i iznesene relevantne preporuke, pri čemu se posao ponekad u cijelosti obavljao u virtualnom okruženju. Sud će ubuduće nastojati uspješno primijeniti iskustvo stečeno tijekom posljednje dvije godine te povećati dodanu vrijednost i učinkovitost svojih terenskih posjeta njihovim kombiniranjem s radom u virtualnom okruženju.

Nova strategija Suda za razdoblje 2021. – 2025.

Već dugi niz godina Sud se služi višegodišnjim strategijama kako bi postavio dugoročne smjernice za svoje revizijske aktivnosti, promicao organizacijske promjene radi stalnog unaprjeđenja svojeg djelovanja i očuvao svoju ulogu predvodnika razvojnih promjena u području revizije javnog sektora.

2021.: prva godina nove strategije

S krajem 2021. godine završena je prva godina nove strategije Suda za razdoblje 2021. – 2025. Strateški su ciljevi Suda za ovo petogodišnje razdoblje poboljšanje mehanizama za kontrolu odgovornosti i transparentnosti te mehanizama revizije u svim aspektima djelovanja EU-a, zatim usmjeravanje revizija na područja i teme u kojima Sud može ostvariti najveću dodanu vrijednost i na koncu pružanje pouzdanog revizorskog jamstva u zahtjevnom i dinamičnom okruženju.

Kako bi svoju strategiju proveo u djelo, Sud je za svaki cilj donio provedbene mjere, raspodijelio odgovornosti i odredio rokove. Ove je godine ostvaren dobar napredak u nekoliko mjera. Te su mjere:

  • preispitivanje godišnjeg izvješća Suda i njegova pristupa reviziji u svrhu davanja izjave o jamstvu na kojoj se to izvješće temelji;
  • osmišljavanje strateškog revizijskog pristupa za inicijativu Next Generation EU (NGEU), uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost;
  • izradu akcijskog plana za borbu protiv prijevara;
  • preispitivanje sustava Suda za izradu programa rada;
  • utvrđivanje relevantnih pokazatelja uspješnosti za praćenje provedbe strategije Suda;
  • osmišljavanje nove komunikacijske strategije.

Revizije uspješnosti i pravilnosti mjera EU-a

Revizije uspješnosti, financijske revizije i revizije usklađenosti

Na temelju revizija koje provodi Sud podnosi građanima EU-a i donositeljima politika neovisna i objektivna izvješća o ključnim pitanjima za budućnost EU-a u kojima ističe dobre značajke, ali i upozorava na loše.

Sud provodi revizije uspješnosti kojima provjerava djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost politika i programa EU-a. U njima je naglasak na temama koje su relevantne za EU, kao što su:

  •   održiva uporaba prirodnih resursa koja je prihvatljiva za okoliš;
  •   rast i uključivanje;
  •   izazovi povezani s migracijama i globalnim razvojem;
  •   jedinstveno tržište i bankovna unija; te
  •   jamčenje odgovornog i učinkovitog djelovanja Europske unije.

Tim se revizijama želi pomoći EU-u da kvalitetnije ostvaruje ciljeve svojih politika.

U izvješćima koja se temelje na financijskim revizijama i revizijama usklađenosti u vezi s proračunom EU-a i proračunima europskih razvojnih fondova (ERF-ovi) iznosi se izjava o jamstvu u pogledu pouzdanosti godišnje računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija.

Sud može provoditi i revizije usklađenosti po izboru kako bi se ispitalo stanje proračunskog računovodstva i financijskog upravljanja na razini EU-a ili kako bi se procijenilo jesu li sustavi upravljanja i kontrole za prikupljanje i potrošnju sredstava EU-a u skladu s važećim pravilima EU-a i država članica.

Naposljetku, Sud je vanjski revizor za niz agencija, decentraliziranih tijela i zajedničkih poduzeća EU-a te europskih škola.

Sud provodi sve revizije u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima za javni sektor.

Program rada

Program rada Europskog revizorskog suda za 2022. godinu i nadalje

U programu rada Suda za 2022. godinu i nadalje, koji je objavljen u prosincu 2021., istaknuti su njegovi revizijski prioriteti za naredne godine te su iznesene pojedinosti o 79 tematskih izvješća i pregleda koji se planiraju objaviti tijekom 2022. i u narednom razdoblju.

Više od dvije trećine novih revizijskih zadataka za 2022. vidno je usklađeno sa smjernicama utvrđenima u strategiji Suda za razdoblje 2021. – 2025., posebice u pogledu ciljnih područja i tema u kojima Sud može ostvariti najveću dodanu vrijednost. Sud ima četiri strateška područja djelovanja. To su: gospodarska konkurentnost Unije, otpornost na prijetnje sigurnosti Unije i poštovanje europskih vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava, zatim klimatske promjene, okoliš i prirodni resursi i na koncu fiskalne politike i javne financije u Uniji. Osim toga, Sud planira objaviti 16 izvješća o pitanjima povezanima s odgovorom EU-a na COVID-19, kao što je nabava cjepiva, kao i obaviti niz revizija Mehanizma za oporavak i otpornost (inicijativa Next Generation EU (NGEU)).

Sud donosi program revizijskih aktivnosti neovisno, ali pritom uzima u obzir mišljenja drugih relevantnih tijela. Održava kontakte s institucijskim dionicima, posebice s Europskim parlamentom. Od 2015., kada je Sud prvi put pokrenuo taj dijalog, broj prijedloga parlamentarnih odbora u stalnom je porastu: s 37 prijedloga zaprimljenih 2015. povećao se na 164 revizijska prijedloga za program rada za 2022. godinu i nadalje. Gotovo dvije trećine tih prijedloga potpuno je ili djelomično prihvaćeno u sklopu tekućih ili budućih aktivnosti, a neki od njih već su obrađeni u najnovijim izvješćima Suda. Sud je također prvi put zaprimio osam dodatnih revizijskih ideja od deset stalnih predstavništava država članica.

Revizijski rad na terenu

Najveći dio revizijskih aktivnosti obavlja se u sjedištu Suda u Luxembourgu. U uobičajenim okolnostima revizori Suda usto obavljaju velik broj posjeta Europskoj komisiji – glavnom subjektu revizija koje provodi Sud – i drugim institucijama EU-a, kao i agencijama i tijelima, nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u državama članicama, delegacijama EU-a u zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama koje upravljaju sredstvima EU-a.

Provjere koje Sud obavlja obično obuhvaćaju i posjete primateljima sredstava EU-a na terenu, ne samo unutar Unije nego i izvan njezinih granica. Tijekom tih provjera Sud prati revizijski trag i pribavlja izravne revizijske dokaze od subjekata koji su uključeni u upravljanje politikama i programima EU-a te prikupljanje i isplaćivanje financijskih sredstava EU-a, kao i od korisnika potpore. Sud je većinu tih provjera tijekom 2021. proveo u virtualnom okruženju.

Cilj je Suda da izvješća o revizijama koje obavlja po izboru usvoji u roku od 13 mjeseci, u skladu s ciljnom vrijednošću iz Financijske uredbe EU-a.

2021.: Ograničenja zbog bolesti COVID-19
i dalje otežavaju terenske provjere

Revizorski timovi Suda obično se sastoje od dvaju ili triju revizora, a trajanje posjeta kreće se od svega nekoliko dana do nekoliko tjedana. Terenske provjere koje Sud provodi u EU-u uglavnom se koordiniraju u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI-jevi) predmetnih država članica.

Tijekom većeg dijela 2021. ograničenja putovanja i javnozdravstvene mjere (zatvaranje granica, pravila o karanteni, obveze testiranja itd.) i dalje su otežavale Sudu obavljanje revizija na terenu.

Stoga su revizori Suda u usporedbi s godinama prije pandemije proveli znatno manje dana u reviziji na terenu. Ukupno je riječ o 857 dana u državama članicama i izvan EU-a, dok se 2020. radilo o 1 190 dana, a 2019. godine 3 605 dana. Povrh toga, 299 dana proveli su u institucijama EU-a te decentraliziranim agencijama i tijelima diljem EU-a, zajedničkim poduzećima, međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi ili OECD te privatnim revizorskim društvima. Tijekom 2020. u tim su subjektima proveli 627 dana, a tijekom 2019. godine 2 504 dana.

Istodobno, Sud je ograničene terenske kontrole nadomjestio pojačanom provedbom revizija na daljinu i elektroničkim prikupljanjem dokaza. Za interakciju sa subjektima revizije služio se videokonferencijskim alatima i drugom informacijskom tehnologijom, kao što su sustavi za sigurnu razmjenu podataka i dokumenata.

Izvješća Suda

Revizijska izvješća, pregledi i mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a. Tim se dokumentima pruža pomoć Europskom parlamentu i Vijeću u praćenju i nadziranju postizanja ciljeva politika EU-a te pozivanju na odgovornost onih koji su zaduženi za upravljanje proračunom EU-a, posebice u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice.

Tematska izvješća i pregledi

Sud je 2021. objavio 32 tematska izvješća i pregleda u kojima su obrađeni mnogi izazovi s kojima se EU suočava u različitim područjima potrošnje i politika EU-a. Među njima su djelovanje u području klime, okoliš, digitalizacija, migracije, unija tržišta kapitala i vladavina prava i brojna druga područja. Dva su izvješća bila povezana s bolešću COVID-19: jedno se odnosilo na javnozdravstveni odgovor EU-a, a drugo na prava putnika u zračnom prometu. Sud je također započeo s ispitivanjem inicijative za oporavak Next Generation EU, a posebice Mehanizma za oporavak i otpornost.

U svojim tematskim izvješćima Sud ispituje jesu li ostvareni ciljevi odabranih politika i programa EU-a, jesu li rezultati postignuti na djelotvoran i učinkovit način te je li mjerama EU-a ostvarena dodana vrijednost, odnosno više nego što se moglo postići samo mjerama na nacionalnoj razini. U tim izvješćima također iznosi preporuke, u kojima utvrđuje načine financijskih ušteda, boljeg djelovanja, izbjegavanja nesvrhovite potrošnje sredstava i djelotvornijeg ostvarivanja očekivanih ciljeva politika.

Sud izrađuje i preglede kojima je cilj pružiti opis konteksta i analizu određenog pitanja, često iz horizontalne perspektive i na temelju prijašnjih revizijskih aktivnosti ili drugih javno dostupnih informacija. Mogu poslužiti i za iznošenje analiza u vezi s područjima ili pitanjima nad kojima Sud još nije obavio reviziju ili za utvrđivanje činjenica o određenim temama ili problemima. Za razliku od revizijskih izvješća, u njima se ne daje odgovor na evaluacijska pitanja niti se pruža jamstvo.

Na stranicama u nastavku daje se kratak prikaz aktivnosti Suda te su izneseni primjeri tematskih izvješća iz 2021. o različitim područjima politike.

Održiva uporaba prirodnih resursa

Tematsko izvješće br. 16/2021 „Zajednička poljoprivredna politika i klima: polovica financijskih sredstava EU-a predviđenih za klimu troši se u okviru ZPP-a, ali se emisije iz poljoprivrede ne smanjuju”

Proizvodnja hrane uzročnik je 26 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Poljoprivreda, a posebice sektor stočarstva, odgovorna je za većinu tih emisija. Od 2013. godine djelovanje u području klime jedan je od glavnih ciljeva zajedničke poljoprivredne politike – ZPP-a. Komisija je mjerama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih tijekom razdoblja 2014. – 2020. dodijelila više od 100 milijardi eura, što je više od četvrtine ukupnog proračuna ZPP-a.

Sud je procijenio je li se u okviru ZPP-a pružala potpora praksama ublažavanja klimatskih promjena kojima je moguće smanjiti emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede. Sud je također ispitao je li se u okviru ZPP-a u razdoblju 2014. – 2020. na bolji način poticala primjena djelotvornih praksi ublažavanja nego u razdoblju 2007. – 2013.

Sud je utvrdio da 100 milijardi eura sredstava ZPP-a koja su u razdoblju 2014. – 2020. izdvojena za djelovanje u području klime nije imalo znatan učinak na poljoprivredne emisije, koje se nisu znatno promijenile od 2010. Većina mjera ublažavanja kojima se pruža potpora u okviru ZPP-a nema velik potencijal za ublažavanje klimatskih promjena. U okviru ZPP-a rijetko se financiraju mjere s velikim potencijalom za ublažavanje klimatskih promjena.

Sud je preporučio Komisiji da poduzme potrebne mjere kako bi zajamčila da se u okviru ZPP-a smanje emisije iz poljoprivrede, da poduzme odgovarajuće korake da se smanje emisije iz kultiviranih isušenih organskih tala te da redovito izvješćuje o doprinosu ZPP-a ublažavanju klimatskih promjena.

Ulaganja u koheziju, rast i uključivanje

Tematsko izvješće br. 15/2021 „Prava putnika u zračnom prometu tijekom pandemije bolesti COVID-19: unatoč nastojanjima Komisije ključna prava nisu zaštićena”

U posljednja tri desetljeća u Europi je zabilježen procvat putovanja. EU je osmislio usklađenu razinu zaštite prava putnika. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 snažno je utjecala na mnoge gospodarske sektore, pri čemu su sektori putničkog prometa i turizma bili među prvima koji su izravno pogođeni. To je dovelo do brojnih otkazivanja letova, nakon čega su pogođeni putnici podnijeli zahtjeve za povrat novca. Zračni prijevoznici i organizatori paket-aranžmana suočili su se s ozbiljnim problemima s likvidnošću, a države članice pružile su im dotad nezabilježenu razinu potpore.

Sud je procijenio kako je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 utjecala na prava putnika u zračnom prometu i jesu li prava na pristup informacijama i na povrat novca bila uspješno zaštićena. Sud je također ispitao način na koji su države članice pružile potporu zračnim prijevoznicima u vidu državne potpore, kao i je li ta potpora bila povezana sa zaštitom prava putnika.

Sud je utvrdio da je zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 postalo sasvim jasno da putnici u zračnom prometu nisu u potpunosti informirani o svojim pravima te da postoji rizik da će zbog toga ostati bez novca na koji imaju pravo. Također je utvrdio da je Komisijin privremeni okvir za državne potpore omogućio državama članicama da zračnim prijevoznicima i organizatorima paket-aranžmana lakše pruže dotad nezabilježenu razinu državne potpore u iznosu od 34,7 milijardi eura. Komisija je jasno istaknula da bi države članice mogle povezati zaštitu prava putnika u zračnom prometu s državnim potporama, ali u slučaju potpore zračnim prijevoznicima to nije bio slučaj. Nadalje, utvrđeno je da je Komisija pokušala zaštititi prava putnika u zračnom prometu, ali i da ima ograničene izvršne ovlasti.

Sud je preporučio Komisiji da poduzme mjere kako bi zajamčila bolju zaštitu prava putnika u zračnom prometu i poboljša informiranost o njima, da surađuje s državama članicama kako bi se pronašli načini poboljšanja koordinacije među njima i poduzme daljnje mjere da se državne potpore zračnim prijevoznicima bolje povežu s povratom novca putnicima, da poduzme mjere da se poboljšaju alati i zakonodavstvo za zaštitu prava putnika u zračnom prometu i da razmotri relevantnost iznesenih preporuka i za druge vrste prijevoza.

Vanjsko djelovanje, sigurnost i pravosuđe

Tematsko izvješće br. 8/2021 „Potpora Frontexa upravljanju vanjskim granicama: dosad nije postignuta dovoljna djelotvornost”

Šengenskom konvencijom uspostavljeno je jedinstveno područje kojom je među zemljama potpisnicama omogućeno kretanje bez unutarnjih graničnih provjera. Nadzor i kontrola vanjskih granica ključni su za olakšavanje slobodnog kretanja ljudi i robe unutar tog područja, pri čemu se istodobno nastoji zajamčiti unutarnja sigurnost i spriječiti potencijalne prijetnje na granicama. Frontex je 2016. postao Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu te su mu povjerene ovlasti za olakšavanje provedbe europskog integriranog upravljanja granicama na vanjskim granicama EU-a, što je područje u kojem odgovornost i dalje snose države članice.

Ovlasti Frontexa dodatno su proširene tijekom 2019. te je njegova uloga pružatelja potpore i koordinatora prerasla u operativnu ulogu. To je uključivalo eksponencijalno povećanje resursa, uvođenje stalnih snaga s 10 000 članova operativnog osoblja do 2027. i prosječan proračun od 900 milijuna eura godišnje.

Sud je procijenio je li Frontex djelotvorno provodio svoje primarne aktivnosti kako bi doprinio provedbi europskog integriranog upravljanja granicama. Također je ispitao u kojoj je mjeri Frontex bio pripremljen za ispunjavanje svojeg novog i proširenog mandata.

Sud je utvrdio da potpora koju Frontex pruža državama članicama / zemljama pridruženima Schengenu u borbi protiv nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala nije bila dovoljno djelotvorna. Utvrđeno je i da Frontex nije u cijelosti ispunio svoj mandat iz 2016. te je istaknut niz rizika povezanih s mandatom Frontexa iz 2019.

Sud je preporučio poboljšanje okvira za razmjenu informacija i europske slike stanja, ažuriranje i primjenjivanje zajedničkog integriranog modela analize rizika i jamčenja pristupa drugim izvorima informacija, povećanje potencijala procjene osjetljivosti, poboljšanja operativnog odgovora Frontexa i pružanje odgovora na izazove povezane s novim mandatom Frontexa.

Reguliranje tržišta i konkurentno gospodarstvo

Tematsko izvješće br. 13/2021 „Napori koje EU ulaže u borbu protiv pranja novca u bankarskom sektoru nisu usustavljeni, a provedba je nedostatna”

Pranje novca praksa je „legitimizacije” imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom njezinim uključivanjem u zakonito gospodarstvo kako bi se prikrilo njezino nezakonito podrijetlo. Europol procjenjuje da vrijednost sumnjivih transakcija u Europi doseže stotine milijardi eura, odnosno 1,3 % bruto domaćeg proizvoda EU-a.

EU je 1991. donio svoju prvu direktivu o sprječavanju pranja novca, a cilj joj je suzbiti prijetnje unutarnjem tržištu koje proizlaze iz pranja novca te time spriječiti financiranje terorizma. Posljednji je put ažurirana 2018. Učinak direktive o sprječavanju pranja novca ovisi o njezinoj provedbi na nacionalnoj razini. U tome ulogu imaju i brojna tijela EU-a, kao što su Komisija (razvoj politika, praćenje prenošenja u nacionalno zakonodavstvo), Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (analiza, istraga povreda prava Unije, utvrđivanje standarda) i Europska središnja banka (bonitetni nadzor banaka, uključujući rizik od pranja novca i financiranja terorizma).

Sud je procijenio jesu li mjere EU-a za borbu protiv pranja novca u bankarskom sektoru dobro provedene.

Sud je utvrdio da su koraci poduzeti u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te mjere u područjima u kojima su utvrđeni rizici obilježeni institucijskom neusustavljenošću i općenito lošom koordinacijom na razini EU-a. U praksi se mjere za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma i dalje nadziru na nacionalnoj razini, a nadzorni okvir EU-a nije dovoljan za jamčenje jednakih uvjeta.

Sud je preporučio da se ponajprije jasnije odrede prioriteti u pogledu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, da se uspostavi okvir za prijavljivanje povreda prava Unije i da se objave smjernice kojima bi se olakšala standardizirana razmjena informacija između nacionalnih nadzornih tijela i nadzornih tijela na razini EU-a.

Financiranje i administracija Unije

Tematsko izvješće br. 10/2021 „Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a: vrijeme je da se riječi pretoče u djela”

Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije. „Rodno osviještena politika” sredstvo je za postizanje rodne ravnopravnosti s pomoću aktivnog promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca u svim fazama i u svim područjima donošenja i provedbe politika. Komisija se obvezala na provedbu rodno osviještene politike, a Europski parlament i Vijeće naglasili su potrebu da EU ispuni obveze u pogledu rodno osviještene politike koje je preuzeo na visokoj razini.

Komisija je napredak prema potpunoj rodnoj ravnopravnosti opisala kao „spor”. Europski parlament naglasio je da je pandemija pogoršala postojeću strukturnu rodnu neravnopravnost te se založio za primjenu rodno osviještene politike i rodno osviještene izrade proračuna u odgovoru na oporavak od pandemije bolesti COVID-19, kao i za primjenu stečenih iskustava o štetnim učincima prethodnih gospodarskih kriza na rodnu ravnopravnost.

Sud je procijenio primjenjuje li se u proračunu EU-a od 2014. naovamo rodno osviještena politika u svrhu promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca. Sud je osobito ispitao je li Komisijin okvir za potporu rodno osviještenoj politici primjeren, vodi li se u proračunskom ciklusu EU-a računa o rodnoj ravnopravnosti i je li rodna ravnopravnost uključena u pet odabranih programa financiranja sredstvima EU-a.

Sud je utvrdio da Komisija još nije ispunila svoju obvezu uključivanja rodno osviještene politike u proračun EU-a. Komisijinom strategijom za rodnu ravnopravnost nije se u dovoljnoj mjeri promicala primjena rodno osviještene politike te se njezinim institucijskim okvirom još nije u potpunosti pružila potpora rodno osviještenoj politici. Povrh toga, u proračunskom ciklusu EU-a nije se vodilo dovoljno računa o rodnoj ravnopravnosti te Komisija nije posvetila veliku pozornost rodnoj analizi politika i programa koje je Sud ispitao.

Sud je preporučio da se ponajprije ojača institucijski okvir za potporu rodno osviještenoj politici, da se provode rodne analize potreba i učinaka za programe i instrumente financiranja sredstvima EU-a, da se u svrhu praćenja napretka upotrebljavaju ciljevi i pokazatelji povezani s rodnim pitanjima, da se razvije sustav za praćenje financijskih sredstava za potporu rodnoj ravnopravnosti i da se svake godine podnosi izvješće o postignutim rezultatima u pogledu rodne ravnopravnosti.

Godišnja i posebna godišnja izvješća

Godišnja izvješća u prvom redu sadržavaju rezultate izjave o jamstvu koju Sud daje za proračun Europske unije i proračun europskih razvojnih fondova (ERF), ali i informacije o uspješnosti te proračunskom i financijskom upravljanju.

Posebna godišnja izvješća sadržavaju rezultate godišnjih revizija agencija EU-a i drugih tijela Unije, zajedničkih poduzeća i europskih škola.

Sud također objavljuje izvješće o potencijalnim obvezama koje proizlaze iz aktivnosti Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB).

Godišnje izvješće o proračunu EU-a za financijsku godinu 2020.

Sud svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda EU-a kako bi ispitao je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li prihodovne i rashodovne transakcije povezane s tom računovodstvenom dokumentacijom usklađene s financijskim pravilima na razini EU-a i država članica.

Osim toga, Sud obavlja posebnu procjenu svih glavnih područja proračuna EU-a na temelju (pod)naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Također analizira zbog čega su se pojavile pogreške i u kojim područjima, daje preporuke za poboljšanja i ispituje jesu li prethodne preporuke koje je iznio provedene i na koji način.

Na tom opsežnom pothvatu temelji se izjava o jamstvu koju je Sud dužan podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa svojim ovlastima iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Proračun EU-a: pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima

Za financijsku godinu 2020. Sud je izrazio pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima EU-a.

Proračun EU-a: nepovoljno mišljenje o rashodima

Rashodi EU-a 2020. godine iznosili su 173,3 milijarde eura, odnosno 1,1 % zbrojenih bruto nacionalnih dohodaka 27 država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

Revizori Suda ispitali su uzorak od 728 plaćanja korisnicima u svim rashodovnim područjima iz ukupnog revizijskog statističkog skupa čija je vrijednost iznosila otprilike 148 milijardi eura. To znači da je Sud procjenom obuhvatio različite slučajeve u kojima su sredstva EU-a upotrijebljena za potporu ključnim infrastrukturnim projektima, malim i srednjim poduzećima, istraživačkim organizacijama, poljoprivrednicima, studentima u državama članicama EU-a i korisnicima u zemljama izvan EU-a.

Za financijsku godinu 2020. Sud je izrazio nepovoljno mišljenje o rashodima EU-a.

Procijenjena stopa pogreške 2,7 %
(u rashodima za 2020.)

Kad je riječ o rashodima u cjelini, Sud je za financijsku godinu 2020. procijenio da se stopa pogreške nalazi unutar raspona od 1,8 % do 3,6 %. Srednja točka tog raspona, koja se naziva „najvjerojatnija stopa pogreške”, iznosi 2,7 %, kao i financijske godine 2019.

Napomena: Sud se za procjenu stope pogreške služi standardnim statističkim tehnikama. Sud je 95 % siguran da se stopa pogreške u predmetnom statističkom skupu kreće u rasponu između donje i gornje granice pogreške (za više pojedinosti vidjeti Prilog 1.1. poglavlju 1. godišnjeg izvješća za 2020. godinu).

U više od 50 % revizijskog statističkog skupa opet postoje značajne pogreške

Visokorizični rashodi činili su 59 % revizijskog statističkog skupa Suda za financijsku godinu 2020., dok su godinu ranije činili 53 %. Sud je procijenio da stopa pogreške za visokorizične rashode iznosi 4,0 % (financijska godina 2019.: 4,9 %).

Kad je riječ o potrošnji sredstava EU-a, dvije su glavne vrste rashoda u kojima se pojavljuju jasno prepoznatljivi obrasci rizika:

  • Niskorizična plaćanja utemeljena na dodijeljenim pravima: temelje se na tome da korisnici ispunjavaju određene (manje složene) uvjete i obuhvaćaju studentske i istraživačke stipendije (u okviru područja „Konkurentnost”), izravnu potporu poljoprivrednicima (u okviru područja „Prirodni resursi”) te plaće i mirovine osoblja EU-a (u okviru područja „Administracija”);
  • Visokorizična plaćanja za nadoknadu troškova: EU nadoknađuje prihvatljive troškove za prihvatljive aktivnosti (što uključuje složenija pravila). Riječ je o istraživačkim projektima (u okviru područja „Konkurentnost”), ulaganjima u regionalni i ruralni razvoj (u okviru područja „Kohezija” i „Prirodni resursi”) i projektima razvojne pomoći (u okviru područja „Globalna Europa”).
„Konkurentnost za rast i zapošljavanje” i „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” naslovi su VFO-a u kojima se najčešće javljaju pogreške

„Konkurentnost za rast i zapošljavanje” bio je podnaslov VFO-a u kojem su se u financijskoj godini 2020. najčešće javljale pogreške, nakon čega slijedi „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”.

Napomena: procijenjena stopa pogreške temelji se na mjerljivim pogreškama koje Sud utvrdi tijekom revizija, posebice ispitivanjem uzorka transakcija. U svrhu sastavljanja uzorka i procjenjivanja stope pogreške Sud se služi standardnim statističkim tehnikama (vidjeti Prilog 1.1. poglavlju 1. godišnjeg izvješća za 2020. godinu).

Slučajevi u kojima postoji sumnja na prijevaru prijavljeni OLAF-u i EPPO-u

Kao vanjski revizor EU-a Sud nema ovlasti za provođenje istraga nad slučajevima u kojima se sumnja na prijevare. Svrha revizija koje provodi stoga nije otkrivati prijevare. Unatoč tome, revizori Suda redovito otkrivaju slučajeve u kojima postoji sumnja da je počinjena prijevara.

Sud je OLAF-u prijavio 15 slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru koje je otkrio u okviru revizijskih aktivnosti tijekom 2021. 2020. godine prijavio je šest takvih slučajeva. U godišnjem izvješću Suda o proračunu EU-a iznose se dodatne informacije o naravi tih slučajeva i o naknadnim povratima financijskih sredstava koje je OLAF preporučio.

U lipnju 2021. Sud je također započeo suradnju s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) u skladu s administrativnim dogovorom sklopljenim 3. rujna 2021. Sud je EPPO-u prijavio dva slučaja koja je otkrio u okviru revizijskih aktivnosti tijekom 2021.

Godišnje izvješće o uspješnosti
Godišnje izvješće o uspješnosti: dvogodišnji pilot-projekt

Sud je podijelio svoje godišnje izvješće na dva zasebna dijela u sklopu dvogodišnjeg pilot-projekta koji je započeo s godišnjim izvješćem za financijsku godinu 2019. U drugom dijelu godišnjeg izvješća riječ je o uspješnosti programa potrošnje sredstava iz proračuna EU-a.

Sud je ispitao jesu li i kako su Komisija i suzakonodavci iskoristili iskustva stečena u prethodnim razdobljima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kako bi poboljšali izradu i uspješnost programa potrošnje za razdoblje 2021. – 2027.

Sud je također provjerio rezultate koji su ostvareni provedbom programa EU-a u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. Cilj Suda bio je utvrditi koliko je relevantnih informacija o uspješnosti bilo dostupno i na temelju tih informacija procijeniti koliko su programi potrošnje EU-a u stvarnosti bili uspješni.

U tom je kontekstu Sud pregledao godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti, glavno Komisijino izvješće na visokoj razini o uspješnosti proračuna EU-a.

Također je provjerio provedbu revizijskih preporuka koje je iznio u tematskim izvješćima objavljenima 2017.

Godišnje izvješće o europskim razvojnim fondovima za financijsku godinu 2020.
ERF-ovi: pozitivno mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji i prihodima; nepovoljno mišljenje o rashodima

Europski razvojni fondovi (ERF-ovi), koji su uvedeni 1959., bili su glavni instrumenti kojima se EU služio za pružanje pomoći namijenjene razvojnoj suradnji. Cilj im je prevladavanje siromaštva te promicanje održivog razvoja i uključivanje afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja te prekomorskih zemalja i područja u svjetsko gospodarstvo. Spomenuti se fondovi financiraju sredstvima država članica te njima izvan proračuna EU-a upravljaju Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB). I dalje će se upotrebljavati i o njima će se izvješćivati zasebno do njihova zaključenja.

U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. pomoć za razvojnu suradnju afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama te prekomorskim zemljama i područjima financira se iz proračuna EU-a.

Sud je za financijsku godinu 2020., kao i za prethodne godine, izrazio pozitivno mišljenje i o računovodstvenoj dokumentaciji i o prihodima ERF-ova, no o rashodima ERF-ova izrazio je nepovoljno mišljenje. Sud je procijenio da stopa pogreške za rashode iznosi 3,8 % (financijska godina 2019.: 3,5 %).

Posebno godišnje izvješće o agencijama EU-a

Agencije EU-a zasebni su pravni subjekti osnovani radi obavljanja posebnih tehničkih, znanstvenih ili upravljačkih zadaća kojima se institucijama EU-a pomaže u osmišljavanju i provedbi politika. Ukupno postoje 43 takve agencije.

Napomena: Agencije ELA i EPPO nisu obuhvaćene revizijom za 2020. jer još nisu bile financijski samostalne. Na zemljovidu je prikazana i najnovija agencija HaDEA (Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo), koja je osnovana 1. travnja 2021. Istodobno je Chafea prestala postojati, a INEA je preimenovana u CINEA-u (Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš), dok je EASME preimenovan u EISMEA-u (Izvršna agencija za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove). Osim toga, GSA je 12. svibnja 2021. preimenovana u EUSPA-u (Agencija Europske unije za svemirski program).

Pozitivno mišljenje o svim agencijama EU-a osim njih triju za financijsku godinu 2020.

Ukupni proračun svih agencija za financijsku godinu 2020. čija je revizija u nadležnosti Suda (isključujući SRB) iznosio je 3,7 milijardi eura, odnosno 2,2 % općeg proračuna EU-a za 2020. Za financijsku godinu 2019. navedeni je ukupni proračun iznosio 3,3 milijarde eura, odnosno 2,2 %.

Ukupno gledajući, revizija agencija koju je obavio Sud potvrdila je pozitivne rezultate koji su zabilježeni prethodnih godina. Sud je izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenim dokumentacijama i prihodima 41 agencije. Sud je odobrio pravilnost plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom svih agencija osim Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER), Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) i Agencije Europske unije za kibersigurnost (ENISA). Za te tri agencije Sud je izrazio uvjetna mišljenja, poglavito zbog nepravilnosti u postupcima javne nabave i nedostataka u postupcima delegiranja ovlasti za odobrenje proračunskih operacija.

Posebna godišnja izvješća o zajedničkim poduzećima za financijsku godinu 2020.

Zajednička poduzeća imaju oblik javno-privatnih partnerstava EU-a s predstavnicima sektorskih i istraživačkih grupacija i država članica te imaju važnu ulogu u podupiranju tržišno usmjerenih projekata u strateškim područjima istraživanja i inovacija, a time i u provedbi istraživačke politike EU-a.

Osam od devet zajedničkih poduzeća provodi posebne istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. u područjima prometa, energije, zdravlja, bioindustrije, elektroničkih komponenti i sustava te digitalnog istraživanja. Deveto zajedničko poduzeće, „Fuzija za energiju”, financira se sredstvima Euratoma i odgovorno je za pružanje europskog doprinosa međunarodnom termonuklearnom eksperimentalnom reaktoru (ITER).

Pozitivno mišljenje o svim zajedničkim poduzećima za financijsku godinu 2020.

Sud je za financijsku godinu 2020. izrazio pozitivna mišljenja o računovodstvenoj dokumentaciji, prihodima i plaćanjima za sva zajednička poduzeća.

Međutim, kao i prijašnjih godina, revizorsko mišljenje Suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća „Fuzija za energiju” (F4E) za 2020. godinu popraćeno je posebnom napomenom kojom se u prvom redu skreće pozornost na rizik od daljnjeg povećanja troškova i kašnjenja u provedbi projekta ITER.

Posebna godišnja izvješća o europskim školama i potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora

Sud je objavio godišnje izvješće o pregledu konsolidirane računovodstvene dokumentacije 13 europskih škola za financijsku godinu 2020. Iako tim pregledom nisu otkrivene značajne pogreške u računovodstvenoj dokumentaciji, Sud još nije mogao potvrditi da je financijsko upravljanje školama u potpunosti usklađeno s njihovom Financijskom uredbom i Pravilnikom o osoblju.

Sud svake godine podnosi i izvješće o potencijalnim obvezama Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB), Vijeća i Komisije koje su nastale kao rezultat njihovih zadaća iz Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Sud je u svojem izvješću za financijsku godinu 2020. zaključio da su Odbor i Komisija uložili primjerene napore kako bi prikazali potencijalne obveze u slučajevima u kojima su imali razloga to učiniti.

Početak postupka davanja razrješnice koji provodi Europski parlament

Objavom godišnjih izvješća Suda također započinje postupak davanja razrješnice tijekom kojega Europski parlament, na temelju preporuke Vijeća, donosi odluku o tome jesu li Komisija i druga tijela na zadovoljavajući način upravljali proračunom EU-a. Ako se pokaže da jesu, Europski parlament daje im „razrješnicu”.

U listopadu 2021. Sud je predstavio godišnja izvješća za 2020. Odboru Europskog parlamenta za proračunski nadzor i Odboru Vijeća za proračun. Potom ih je predstavio i Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici te Vijeću za ekonomske i financijske poslove.

Nadalje, tijekom 2021. godišnja izvješća predstavljena su u nacionalnim parlamentima i vladama u 20 država članica.

Mišljenja

Ispitivanje Komisijinih prijedloga o pričuvi za prilagodbu Brexitu i stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava

Kao neovisni vanjski revizor EU-a, Sud doprinosi poboljšanju financijskog upravljanja i iznošenjem mišljenja o Komisijinim prijedlozima za donošenje novog ili izmjenu postojećeg zakonodavstva. U slučajevima u kojima ti zakonodavni prijedlozi imaju znatan financijski učinak, zakonodavstvom EU-a propisano je obvezno savjetovanje sa Sudom. Ostale institucije također mogu zatražiti mišljenje Suda o drugim konkretnim pitanjima. Sva mišljenja Suda podnose se Europskom parlamentu i Vijeću.

Sud je 2021. objavio dva takva mišljenja. Prvo se odnosilo na zakonodavni prijedlog o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu, a drugo na izmjene postojećih pravila radi povećanja predvidljivosti za države članice i razjašnjenja postupaka za rješavanje sporova pri stavljanju na raspolaganje vlastitih sredstava.

Ostali komunikacijski materijali

Uvodni dokumenti o reviziji

U uvodnim dokumentima o reviziji Sud iznosi informacije o tekućim revizijama (uspješnosti). Ti se dokumenti temelje na pripremnim radnjama prije početka određene revizije i služe kao izvor informacija za sve zainteresirane za relevantnu politiku i/ili programe obuhvaćene revizijom.

Tijekom 2021. Sud je objavio šest uvodnih dokumenata o reviziji (2020.: 14).

Službeni časopis Suda – Journal

U svakom izdanju časopisa Suda nalaze se članci o određenoj temi, u prvom redu iz perspektive revizije, čiji su autori suradnici koji rade unutar i izvan institucija EU-a.

Tijekom 2021. objavljena su tri broja u kojima su teme bile „Razvoj strategije u vrlo dinamičnom globalnom okruženju”, „Novi ZPP koji ocrtava nove obzore” te „Upravljanje katastrofama i kriznim situacijama”.

Konferencije i internetski seminari

Tijekom 2021. Sud je (su)organizirao i niz konferencija i internetskih seminara. Većina tih događanja i dalje je bila organizirana na daljinu i otvorena za zainteresirane strane.

U nastavku je navedeno pet primjera.

Zajednička konferencija portugalskog javnog revizora i Suda o pitanjima relevantnima za EU

Tijekom portugalskog predsjedanja EU-om portugalski javni revizor Tribunal de Contas i Sud organizirali su 21. i 22. lipnja 2021. u Lisabonu konferenciju „Europski fondovi – kontrola upravljanja i odgovornosti”. To je bio prvi takav sastanak uživo od početka pandemije bolesti COVID-19 početkom 2020. Delegacije dviju vrhovnih revizijskih institucija sastale su se s visokorangiranim predstavnicima Portugala, a teme njihovih rasprava bile su sljedeće: prioriteti i izazovi povezani s višegodišnjim financijskim okvirom i planom za oporavak i otpornost, europski fondovi i klimatska tranzicija, digitalna budućnost, održivost javnih financija te upravljanje europskim fondovima i nadzor nad njima.

Financijsko upravljanje u EU-u

Sud je 9. srpnja 2021. bio domaćin virtualne konferencije na visokoj razini o financijskom upravljanju u EU-u. Cilj je konferencije bio potaknuti raspravu o otpornosti financijskog sektora u EU-u i njegovoj spremnosti da se suoči sa sljedećom krizom te podupre gospodarski oporavak. Konferenciju je otvorio izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis te su na njoj sudjelovali istaknuti govornici i predstavnici institucija EU-a i međunarodnih institucija, država članica, financijskog sektora i akademske zajednice.

Pandemija bolesti COVID-19 i njezine posljedice za budućnost Europe

Sud je 6. listopada 2021. organizirao hibridnu radionicu radi promišljanja o konferenciji o budućnosti Europe s Federicom Mogherini, rektoricom Europskog koledža i bivšom visokom predstavnicom EU-a za vanjske poslove i potpredsjednicom Europske komisije. Gospođa Mogherini istaknula je nekoliko aspekata pandemije za koje smatra da će utjecati na rasprave o budućnosti Europe. Djelatnici Suda pozvani su da iznesu svoje ideje o budućnosti Europe iz svoje perspektive, i to ne samo kao revizori, već i kao građani EU-a.

Razvoj tržišta kapitala u baltičkim zemljama

U Vilniusu je 1. listopada 2021. održana 8. međunarodna konferencija o financijskim tržištima pod nazivom „Razvoj tržišta kapitala u baltičkim zemljama”. Konferencija se temeljila na preporukama i zaključcima iz tematskog izvješća Suda br. 25/2020 „Unija tržišta kapitala – spor početak na putu prema ostvarenju ambicioznog cilja”. Mnogi govornici na visokoj razini, među kojima su bili Ingrida Šimonytė, premijerka Republike Litve i Werner Hoyer, predsjednik Europske investicijske banke, okupili su se kako bi raspravljali o tome koji je najbolji način za razvoj jedinstvenog tržišta kapitala, čime bi se građanima, poduzećima i vladama pružile djelotvorne mogućnosti ulaganja i financiranja.

Konferencija COP o klimi

Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2021. u Glasgowu –sastanku na vrhu COP26 – Sud je bio jedan od domaćina dvaju popratnih događanja: Sud je doprinio raspravom organiziranom s EUROSAI-jem o doprinosima vanjskih revizora pretakanju ambicija u pogledu klime iz riječi u djelo te je zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB) organizirao događanje o usmjeravanju financiranja prema prilagodbi klimatskim promjenama. Članica Suda Eva Lindström predstavila je rezultate revizije koju je Sud obavio na temu održivog financiranja, a potpredsjednik EIB-a Ambroise Fayolle predstavio je EIB-ov novi plan prilagodbe.

Inovacije i digitalna revizija

Sud ulaže još veće napore kako bi na najbolji mogući način iskoristio suvremenu tehnologiju i nove tehnike u području revizije u svrhu pružanja opsežnijih i kvalitetnijih informacija za proces kontrole odgovornosti. Sud je također u strategiji za razdoblje 2021. – 2025. kao jedan od ključnih prioriteta istaknuo povećanu upotrebu tehnologije i podataka u revizijama.

Razvojni plan za povećanu upotrebu podataka i tehnologije u revizijama

Sud je u srpnju 2021. donio razvojni plan za povećanu upotrebu podataka i tehnologije u revizijama. U tom su planu utvrđeni ciljevi za sljedećih pet godina kako bi se tehnologija bolje iskoristila kao potpora revizijskim ciljevima Suda.

DATA: novi tim u službi revizije

Nakon donošenja navedenog plana Sud je uspostavio novu službu – D.A.T.A. (engl. Data and Technology for Audit, podatci i tehnologija za reviziju). Služba DATA centralizirani je tim stručnjaka, uglavnom analitičara podataka i revizora u području IT-a, koji pruža podršku revizorskim timovima i snosi odgovornost za provedbu razvojnog plana na razini Suda.

Tijekom 2021. Sud je oformio tu službu zapošljavanjem vanjskih i unutarnjih resursa, posebno uključivanjem analitičara podataka iz inovacijskog laboratorija Suda pod imenom ECALab. Riječ je o sljedećem koraku u proširenju ranijih pilot-projekata i usluga ECALaba.

Inovacije i tehnologije u nastajanju

Iako se Sud usredotočio na pružanje konkretnih rješenja svojim revizorima u većem opsegu, potreba za istraživanjem i inovacijama i dalje je velika. Kroz aktivnosti ECALaba i službe DATA Sud je nastavio istraživati tehnologije kao što su rudarenje teksta, rudarenje procesa i umjetna inteligencija. Na primjer, uspostavljena je usluga robotičke automatizacije procesa kako bi se pružilo centralizirano i automatizirano prikupljanje revizijskih dokaza, čime se poboljšavaju brzina i pouzdanost preuzimanja popratnih dokumenata. Ta je automatizacija upotrijebljena u 17 revizijskih zadataka.

Sud je aktivno sudjelovao u radu skupine za tehnologije u nastajanju koja djeluje u sklopu Međuinstitucijskog odbora za digitalnu transformaciju. Navedena skupina radi na uvođenju tehnologija kao što su umjetna inteligencija, proširena stvarnost ili lanci blokova u institucije EU-a. U rujnu 2021. Sud je odlučio usredotočiti se na suradnju s institucijama i tijelima EU-a na osmišljavanju pristupa iskorištavanju tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija kako bi se zadovoljile posebne potrebe Suda.

ECALab također je nastavio poticati međunarodnu razmjenu znanja u okviru mreže TiNA, koju je pokrenuo Sud i koja okuplja stručnjake iz vrhovnih revizijskih institucija država članica radi razmjene i suradnje u području tehnologije i inovacija za reviziju.

Međuinstitucijski odnosi

Sud blisko surađuje s Europskim parlamentom, Vijećem, nacionalnim parlamentima i vladama u državama članicama jer učinak njegova rada uvelike ovisi o primjeni njegovih revizijskih nalaza i preporuka u tim institucijama.

Europski parlament

U ožujku 2021. Konferencija predsjednika odbora Europskog parlamenta pozvala je predsjednika Suda na razmjenu mišljenja o strategiji Suda za razdoblje 2021. – 2025. te programima rada Suda za 2021., 2022. i nadalje.

Članove i revizorske timove Suda redovito se poziva na sastanke odbora i tijela Europskog parlamenta, a posebice Odbora za proračunski nadzor (CONT), radi predstavljanja publikacija Suda.

Tijekom većeg dijela 2021. Europski parlament nastavio je organizirati svoje plenarne sjednice i sjednice odbora u hibridnom obliku. Unatoč ograničenjima povezanima s pandemijom, predstavnici Suda imali su 147 izlaganja u Europskom parlamentu, što je dosada najveći broj u jednoj godini.

Tijekom 2021. članovi Suda predstavili su odboru CONT 19 tematskih izvješća i četiri pregleda. Članovi Suda koji su bili izvjestitelji za pojedina izvješća sudjelovali su i na 13 saslušanja odbora CONT o razrješnici za 2020. te na pet saslušanja o razrješnici za 2019.

Osim toga, članovi Suda održali su 46 predstavljanja tematskih izvješća, pregleda i mišljenja pred 17 drugih odbora Europskog parlamenta. Dio tih sastanaka održan je u objedinjenom obliku kada je za određeno izvješće bilo zainteresirano nekoliko odbora.

Vijeće Europske unije

Pripremna tijela Vijeća u pravilu se bave svim tematskim izvješćima Suda nedugo nakon njihove objave, ali ne nužno svim pregledima i mišljenjima. Sud je tijekom 2021. predstavio 28 tematskih izvješća i jedno mišljenje pred dvama odborima Vijeća (Gospodarski i financijski odbor i Odbor za financijske usluge) i 18 radnih skupina Vijeća.

Predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne i drugi članovi Suda također su tijekom 2021. sudjelovali na šest sastanaka sa stalnim predstavnicima pri Europskoj uniji. Nadalje, Odbor Vijeća za proračun pozvao je relevantno rukovodstvo Suda da mu se predstavi strategija Suda za razdoblje 2021. – 2025., programi rada za 2021., 2022. i nadalje, digitalna strategija za reviziju agencija i nacrt proračuna za 2022.

Predsjedanje Vijećem
Portugal: siječanj – lipanj 2021.
Slovenija: srpanj – prosinac 2021.

Većina sastanaka Vijeća EU-a održana je na daljinu. Međutim, članovi Suda sudjelovali su na nekim fizičkim sastancima, na primjer:

  • u travnju 2021. član Suda João Figueiredo predstavio je ključne poruke Suda povezane s aktivnostima Suda u području okoliša na neformalnom sastanku Vijeća ministara i ministrica okoliša EU-a u Lisabonu;
  • u studenome 2021. predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne i član Suda Tony Murphy sastali su se sa slovenskim ministrom financija u njegovu svojstvu predsjednika ECOFIN-a prije predstavljanja godišnjeg izvješća za 2020. ministrima i ministricama financija EU-a.

Nacionalni parlamenti i vlade u državama članicama

Sastanci u nacionalnim parlamentima

Unatoč ograničenjima u kontekstu aktualne pandemije, Sud je tijekom 2021. predstavio svoje publikacije na 97 sastanaka u nacionalnim parlamentima u 21 državi članici. Ti su se sastanci uglavnom održavali uživo (80 fizičkih i 17 virtualnih sastanaka).

Sastanci s predstavnicima vlada u državama članicama

Članovi i rukovodstvo Suda predstavili su njegove publikacije na 107 sastanaka održanih tijekom 2021. s predstavnicima vlada i tijela vlasti u 20 država članica. Ti su se sastanci uglavnom održavali uživo (81 fizičkih i 26 virtualnih sastanaka).

Europska komisija

Razmjena stajališta sa subjektima revizije na najvišoj razini

Članovi Suda i povjerenici Komisije imaju redovite bilateralne kontakte u vezi s planiranim i tekućim revizijskim zadatcima.

Već je godinama ustaljena praksa da članovi Suda održavaju godišnji sastanak sa svojim kolegama iz kolegija povjerenika Europske komisije.

Međutim, zbog aktualne pandemije dogovoreno je da se za 2021. taj godišnji sastanak odgodi.

Suradnja s drugim vrhovnim revizijskim institucijama

Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija u EU-u

Suradnja Suda s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI-jevima) 27 država članica uglavnom se odvija u okviru Kontaktnog odbora vrhovnih revizijskih institucija u EU-u. Taj forum omogućuje dijalog i razmjenu između vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a i Suda.

Zajedno s vrhovnim revizijskim institucijama Belgije i Njemačke Sud je tijekom 2021. pokrenuo aktivnosti suradnje u vezi s primjenom instrumenta Next Generation EU, konkretno u pogledu revizije primjene Mehanizma za oporavak i otpornost i nacionalnih planova za oporavak i otpornost na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Inicijativa Suda naišla je na vrlo dobar odaziv jer su revizori i rukovoditelji u području revizije iz 18 VRI-jeva u EU-u iskoristili mogućnost redovitih susreta i raspravljali o relevantnim pitanjima i revizijskim pristupima.

Odgoda godišnjeg sastanka

U uobičajenim se okolnostima Kontaktni odbor sastaje jednom godišnje. Međutim, zbog bolesti COVID-19 godišnji sastanak koji se trebao održati u listopadu 2020. odgođen je za 2022. godinu. Sud je organizirao prijelazni internetski sastanak, koji je održan u studenome 2021.

U srpnju 2021. objavljena je zbirka revizija o odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19

Sud je u srpnju 2021. u ime Kontaktnog odbora objavio zbirku revizija o poteškoćama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19. U toj se zbirci iznose informacije o učinku pandemije i odgovoru na nju na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini te se daje pregled relevantnih revizija koje su 2020. provele i objavile vrhovne revizijske institucije u EU-u.

To je bilo četvrto izdanje zbirke revizija, koja je postala godišnja publikacija Kontaktnog odbora.

Mreža za tehnologije i inovacije za reviziju

Platforma za razmjenu znanja i suradnju s drugim VRI-jevima u EU-u u području tehnologije i inovacija za reviziju (TINA), koju je Sud pokrenuo u studenome 2020., sada ima 498 registriranih korisnika iz 26 VRI-jeva u EU-u, Komisije i Suda.

U okviru te mreže organizirano je 12 internetskih događanja u izravnom prijenosu o temama kao što su robotička automatizacija procesa, rudarenje procesa, lanci blokova i kibersigurnost, a na svakom od njih prosječno je bilo 60 sudionika.

Vrhovne revizijske institucije zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u

Sud također pruža potporu VRI-jevima zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo[*], Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska).

Sud je 2021. podržao inicijativu SIGMA, zajedničku inicijativu OECD-a i Europske unije za potporu poboljšanju upravljanja i upravljačkih struktura, organiziravši radionice o reviziji javnih rashoda povezanih s bolešću COVID-19.

[*] Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

INTOSAI

Sud je tijekom 2021. godine nastavio aktivno sudjelovati u aktivnostima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). U ulozi potpredsjedatelja Odbora za profesionalne standarde Sud je dao svoj doprinos radnoj skupini INTOSAI-ja za strateško planiranje i aktivno je surađivao s drugim predsjedateljima radnih skupina za zasebne ciljeve. U studenome 2021. sudjelovao je na virtualnom sastanku upravnog odbora INTOSAI-ja.

Također je sudjelovao u radu pododbora Odbora za profesionalne standarde te u aktivnostima i projektima drugih radnih tijela INTOSAI-ja, posebice onih za reviziju u području okoliša, velike količine podataka, modernizaciju financija i regulatorne reforme te za evaluaciju javnih politika i programa. Sud je također sudjelovao u radnoj skupini INTOSAI-ja za profesionalizaciju revizora i razvojnoj inicijativi INTOSAI-ja.

EUROSAI

Sud je aktivno uključen i u aktivnosti Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI), europske regionalne skupine INTOSAI-ja, posebice njezine radne skupine za reviziju u području okoliša, informacijske tehnologije i reviziju financijskih sredstava dodijeljenih za nepogode i katastrofe, kao i u njezinu radnu skupinu za reviziju i etička pitanja.

Tijekom 2021. Sud je nastavio s radom u projektnoj skupini pod nazivom „Priprema za buduće rizike i klimatsku krizu: je li došlo vrijeme da revizori sagledavaju i dugoročnu perspektivu?” (koju predvodi u suradnji s državnim uredom za reviziju Ujedinjene Kraljevine) u okviru portfelja naslovljenog „Promišljanja o budućem djelovanju i problemima koji dolaze”. Sud je aktivno doprinio i projektnoj skupini za reviziju odgovora na bolest COVID-19.

Zajedno s EUROSAI-jem Sud je organizirao popratno događanje na konferenciji COP26 pod nazivom „Pretakanje djelovanja u području klime iz riječi u djelo”.

Upravljanje Sudom

Članovi

Sud djeluje kao kolegij članova, pri čemu je svaki od članova iz jedne države članice. Svakog člana imenuje Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga vlade matične države članice. Sud nema nikakvu ulogu u procesu predlaganja i imenovanja članova.

Članovi Suda imenuju se na obnovljivi mandat od šest godina. Svoje dužnosti obavljaju potpuno neovisno i u općem interesu EU-a, na što se nakon preuzimanja dužnosti svečano obvezuju pred Sudom Europske unije.

Vijeće je 2021. imenovalo novog poljskog člana, Mareka Opiołu, da dovrši mandat bivšeg člana Janusza Wojciechowskog od 1. veljače 2021. Gospodin Wojciechowski imenovan je 2019. povjerenikom EU-a za poljoprivredu.

Sud je u dubokoj žalosti ostao bez portugalskog člana Suda Joãa Figueireda, koji je preminuo 29. lipnja 2021. Postupak imenovanja za dovršetak njegova mandata još je bio u tijeku na kraju 2021.

Tijekom 2021. Kolegij Suda sastao se 20 puta. Većina tih sastanaka zbog pandemije je održana u hibridnom obliku, pri čemu su neki članovi bili na Sudu, a ostali su sudjelovali na daljinu. Stopa nazočnosti na tim sastancima iznosila je 97 %. Članovi Suda također su sudjelovali na sjednicama revizijskih vijeća i odbora (vidjeti također Revizijska vijeća i odbori).

Seminar Suda za 2021.: rasprava o instrumentu NGEU, komunikacijskoj strategiji i programu rada za 2022. i nadalje

Jedanput godišnje članovi Suda, glavni tajnik i ravnatelji odlaze na dvodnevni seminar kako bi raspravljali o važnim pitanjima u vezi s dugoročnom strategijom, aktivnostima i organizacijom Suda.

Tijekom ovogodišnjeg seminara Suda u raspravama članova obrađene su sljedeće teme:

  • budućnost izjave o jamstvu;
  • instrument Next Generation EU
  • budućnost izvješća o uspješnosti;
  • iskustva stečena iz krize uzrokovane koronavirusom;
  • sudjelovanje Suda u Konferenciji o budućnosti Europe;
  • komunikacijska strategija Suda; i
  • program rada za 2022. i nadalje.

Predsjednik Suda

Predsjednik je zadužen za strategiju, planiranje i upravljanje uspješnošću institucije te njezinu komunikaciju i odnose s medijima, međuinstitucijske odnose, pravna pitanja i unutarnju reviziju. Predsjednik također zastupa Sud u vanjskim odnosima.

Članovi među sobom biraju predsjednika na obnovljivi mandat od tri godine. Izabrana osoba zatim preuzima ulogu prvog među jednakima (primus inter pares), predsjeda sastancima Suda i jamči provedbu odluka Suda.

Klaus-Heiner Lehne izabran je za predsjednika u rujnu 2016. te je ponovno izabran na taj položaj u rujnu 2019.

Napomena: stanje u veljači 2022.

Revizijska vijeća i odbori

Članovi se raspoređuju u jedno od pet revizijskih vijeća, u kojima se priprema i usvaja većina revizijskih izvješća, pregleda i mišljenja. Revizijska vijeća raspoređuju svoje zadatke među svojim članovima. Svaki član za svoje revizijske zadatke odgovara relevantnom revizijskom vijeću i kolegiju Suda. Revizijske aktivnosti obavljaju stručni revizori koji rade u upravama revizijskih vijeća.

Članovi u svakom revizijskom vijeću odabiru doajena na obnovljivi mandat od dvije godine. U prosincu 2021. doajeni pet revizijskih vijeća Suda bili su Samo Jereb, Iliana Ivanova, Bettina Jakobsen, Mihails Kozlovs i Tony Murphy.

Odbor za kontrolu kvalitete revizija bavi se revizijskim politikama, standardima i metodologijom Suda, podrškom revizijskim aktivnostima te njihovim razvojem i kontrolom njihove kvalitete. Sastoji se od po jednog člana iz svakog revizijskog vijeća, a na čelu mu je Jan Gregor.

Odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima donosi upravni odbor i, u relevantnim slučajevima, kolegij članova, kojima je na čelu predsjednik Suda. Upravni odbor čine predsjednik Suda, doajeni svih vijeća, predsjedatelj Odbora za kontrolu kvalitete revizija i član Suda zaduženog za međuinstitucijske odnose (u prosincu 2021. tu je dužnost obnašao Rimantas Šadžius).

Tijekom 2021. održano je 95 sastanaka revizijskih vijeća, 12 sastanaka upravnog odbora i devet sastanaka Odbora za kontrolu kvalitete revizija. Većina tih sastanaka zbog pandemije je održana u hibridnom obliku. Stopa nazočnosti na tim sastancima iznosila je redom 98 %, 96 % i 96 %.

Ostale odbore čine Odbor za etička pitanja (kojim predsjeda Joëlle Elvinger), Odbor za unutarnju reviziju (kojim predsjeda Ivana Maletić) i Savjetodavna skupina za strateško predviđanje (kojom od prosinca 2021. predsjeda Helga Berger).

Više rukovodstvo Suda čine glavni tajnik i ravnatelji. Sud ima ukupno 10 uprava: pet uprava povezano je s revizijskim vijećima, jedna s Odborom za kontrolu kvalitete revizija, jedna s predsjedništvom te tri s glavnim tajništvom.

Od 1. siječnja 2021. na dužnost glavnog tajnika Suda na šestogodišnji mandat stupio je Zacharias Kolias.

Napomena: stanje u veljači 2022.

Mjerenje uspješnosti

Sud primjenjuje skup ključnih pokazatelja uspješnosti (KPU) s pomoću kojih svojoj upravi pruža uvid u napredak u ostvarenju strateških ciljeva i temelj za donošenje odluka, a institucijskim dionicima informacije o svojoj uspješnosti. Sud je prilikom utvrđivanja svoje strategije za razdoblje 2021. – 2025. također ažurirao svoj skup ključnih pokazatelja uspješnosti za to razdoblje. Skupom od pet ključnih pokazatelja uspješnosti u nastavku pruža se širok pregled uspješnosti Suda kao organizacije u pogledu informiranja o njegovu radu, učinku koji taj rad ima i predodžbi o njemu:

  • broj objavljenih izvješća (u odnosu na plan);
  • zastupljenost u medijima;
  • učinak rada Suda i predodžba o njemu (povratne informacije dionika);
  • izlaganja predstavnika Suda pred drugim institucijama, u nacionalnim parlamentima i vladama u državama članicama te međunarodne aktivnosti;
  • provedba preporuka Suda.
Unatoč ograničenjima povezanima s bolešću COVID 19 tijekom 2021. objavljena su 32 izvješća

Unatoč teškim okolnostima zbog bolesti COVID-19 Sud je 2021. objavio 32 izvješća, baš kao i 2020. Riječ je o 27 tematskih izvješća i pet pregleda. Međutim, to je osam izvješća manje od 40 planiranih u programu rada za 2021. i nadalje jer je tijekom godine došlo do kašnjenja s određenim revizijama.

Broj objavljenih izvješća

Tijekom 2021. Sud je ukupno objavio 55 publikacija.

Zastupljenost u medijima

2021.: povećanje prisutnosti u medijima

Sud je tijekom 2021. zabilježio približno 67 000 internetskih članaka i objava na društvenim mrežama povezanih s revizijskim izvješćima i drugim publikacijama Suda ili sa Sudom općenito. Riječ je o znatnom povećanju medijske prisutnosti u odnosu na prethodne godine (2020.: 32 000, 2019.: 51 000).

Medijsko praćenje može uvelike varirati ovisno o predmetu i složenosti izvješća. Vanjski čimbenici, kao što su neki važan događaj ili razvojna promjena u okviru određene politike, također mogu utjecati na zanimanje medija za publikacije Suda. Osim toga, u kriznim vremenima, kao što je pandemija bolesti COVID-19, pozornost medija usmjerena je u prvom redu na sve što je povezano s krizom.

Od uvođenja ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19 Sud je promidžbene aktivnosti za svoje publikacije obavljao virtualno, što mu je omogućilo da osnaži kontakte s novinarima. To je pozitivno utjecalo na medijsku prisutnost Suda.

U usporedbi s prethodnim godinama, zanimanje za revizijska izvješća Suda znatno je poraslo. To je bio slučaj i s drugim publikacijama te Sudom općenito, čime je postignuta medijska prisutnost približna pretpandemijskoj razini.

Odnosi s medijima

Sud je 2021. objavio 49 priopćenja za medije na 23 jezika EU-a, kao i informativne obavijesti, obavijesti za medije i audiozapise izjava (spremne za upotrebu) na određenim jezicima. Također je izradio pismena očitovanja za objavu u utjecajnim novinama te je održao niz razgovora s velikim medijskim kućama diljem Europe, koje su obuhvaćale radio, televiziju i pisane medije. Povrh toga, Sud je održao 26 internetskih tiskovnih konferencija, uključujući i one u vezi s godišnjim izvješćem u kojima je naglasak stavljen na pojedinačne zemlje. Te su konferencije sveukupno privukle 527 novinara, od kojih je većina predstavljala vodeće nacionalne medijske kuće u državama članicama EU-a.

Jedan milijun posjeta internetskim stranicama Suda

I 2021. godine Sud je ponovno zabilježio više od milijun posjeta svojim internetskim stranicama, s približno 546 000 pojedinačnih posjetitelja.

Došlo je do usporavanja aktivnosti na društvenim mrežama

Društvene mreže omogućuju Sudu izravnu interakciju s građanima. U kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 Sud je tijekom 2021. nastavio smanjivati aktivnost na društvenim mrežama: o Sudu i njegovu radu na društvenim mrežama postavljeno je ukupno 718 objava (2020.: 1 007 objava).

Sud je i tijekom 2021. u objavama na društvenim mrežama nastavio upućivati na članke iz mjesečnika Suda Journal. Drugim riječima, u 28 % objava preuzet je sadržaj iz članaka koji su prethodno objavljeni u časopisu Journal (2020.: 32 %).

2021.: broj pratitelja na društvenim mrežama nastavio je rasti

Do kraja 2021. tri korisnička računa Suda na društvenim mrežama (Twitter, LinkedIn, Facebook) privukla su približno 39 000 pratitelja, odnosno više nego 2020. kada je privučeno 35 000 pratitelja.

Učinak rada Suda i predodžba o njemu

83 % ispitanika u anketama koje je proveo Sud ocjenjuje izvješća Suda korisnima za svoj rad

Sud procjenjuje vjerojatan učinak i korisnost svojih aktivnosti prema predodžbi koju o njima ima čitateljstvo izvješća Suda iz Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, agencija EU-a, stalnih predstavništva država članica, agencija i VRI-jeva država članica, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija te drugi subjekti.

Sud od 2018. provodi anonimne elektroničke ankete kako bi od čitatelja svojih izvješća zatražio kvalitativne povratne informacije o odabranim izvješćima i općenite prijedloge za rad Suda.

Rezultati za 2021. pokazuju da je 83 % ispitanika među njih gotovo 500 ocijenilo izvješća Suda korisnima za svoj rad i da njih 79 % smatra da ta izvješća imaju učinak. Riječ je o rezultatima sličnima onima iz prethodne godine (2020.: 84 %, odnosno 75 %).

Izlaganja predstavnika Suda pred drugim institucijama, u nacionalnim parlamentima i vladama u državama članicama te međunarodne aktivnosti

Znatno povećanje broja izlaganja

Ukupno uzevši, Sud je tijekom 2021. pred odborima Europskog parlamenta, pripremnim tijelima Vijeća, nacionalnim parlamentima i vladama država članica održao 419 izlaganja o rezultatima rada Suda.

Nadalje, Sud je sudjelovao u 154 međunarodne aktivnosti. Riječ je o aktivnostima međunarodnih organizacija za javnu reviziju, posebice INTOSAI-ja i EUROSAI-ja, kao i o bilateralnim događanjima s drugim vrhovnim revizijskim institucijama, konferencijama, sastancima i aktivnostima usmjerenima na širu publiku.

Sud je 2021. ažurirao ključni pokazatelj uspješnosti koji se odnosi na izlaganja kako bi se dodala izlaganja pred vladama država članica i međunarodne aktivnosti.

Općenito govoreći, Sud je znatno pojačao interakciju s europskim i međunarodnim dionicima, dosegavši razinu koja premašuje onu pretpandemijsku.

Provedba preporuka Suda

Provedene su gotovo sve preporuke Suda iz izvješća za 2017.

Sud provjerava provedbu svojih preporuka na temelju daljnjeg praćenja koje obavljaju revizori Suda. Sud je za 2021. analizirao preporuke iznesene u izvješćima za 2017.

Ta je analiza pokazala da je 94 % preporuka od njih 35 koje je Sud iznio u svojem godišnjem izvješću za 2017. i 89 % preporuka od njih 161 iz tematskih izvješća iz iste godine provedeno u potpunosti, u određenoj ili u većoj mjeri.

Osoblje Suda

Raspodjela osoblja

Na kraju 2021. godine, kao i prijašnjih godina, na Sudu su postojala 853 stalna i privremena radna mjesta. Od toga je 527 radnih mjesta u revizijskim vijećima, uključujući 104 radna mjesta u uredima članova Suda.

Na Sudu je usto na kraju godine bilo zaposleno 92 ugovornih djelatnika i 25 upućenih nacionalnih stručnjaka (2020.: 83 ugovornih djelatnika i 15 upućenih nacionalnih stručnjaka).

Zapošljavanje

Politika zapošljavanja na Sudu u skladu je s općim načelima i uvjetima zapošljavanja u institucijama EU-a, a osoblje Suda ima bogato akademsko i stručno iskustvo.

Sud je 2021. zaposlio 80 novih djelatnika (2020.: (62 djelatnika), od čega 16 dužnosnika, 21 privremenog djelatnika, 30 ugovornih djelatnika i 13 upućenih nacionalnih stručnjaka.

Program ASPIRE za revizore zamišljen je kao pomoć u profesionalnoj integraciji novih članova osoblja Suda te im se njime omogućuje stjecanje praktičnog iskustva na radnom mjestu, na različitim revizijskim zadatcima, kao i sudjelovanje u ciljanim aktivnostima osposobljavanja tijekom prvih triju godina na Sudu.

Na Sudu je omogućeno i stažiranje u trajanju od tri do pet mjeseci za 56 stažista (2020.: 44) sa sveučilišnim obrazovanjem. Tijekom 2021. pojedinci čije je stažiranje započelo u ožujku i svibnju radili su iz svoje matične zemlje, dok su oni čije je stažiranje započelo u listopadu radili u hibridnom obliku slično drugim djelatnicima Suda, kombinirajući rad iz ureda i rad na daljinu.

Dobni profil

Tri četvrtine (76 %) osoblja u aktivnoj službi na kraju 2021. bilo je u dobi od 40 do 59 godina, što je slično postotku iz 2020.

Gotovo tri četvrtine (73 %) ravnatelja i rukovoditelja imaju 50 godina ili više (2020.: 80 %). Zbog njihova odlaska u mirovinu u narednih pet do deset godina doći će do promjena u rukovodstvu.

Jednake mogućnosti

Ukupno gledajući, Sud zapošljava podjednak broj muškaraca i žena.

Sud je predan cilju da svojem osoblju na svim ustrojstvenim razinama pruži jednake mogućnosti za razvoj karijere. Sud zapošljava jednak postotak žena i muškaraca te su žene 2021. činile više od trećine (36 %) ravnatelja i rukovoditelja na Sudu (2020.: 35 %).

Udio žena na rukovodećim položajima u reviziji na Sudu dosegnuo je 37,5 % (2020.: 29 %), što je blizu ciljne vrijednosti od 40 % zacrtane za 2027. U kontekstu nove višegodišnje politike i akcijskog plana za razdoblje 2021. – 2025. Sud je tijekom 2021. prešao s politike jednakih mogućnosti na još širi pristup raznolikosti i uključenosti.

Na tom istom tragu, Sud je i dalje predan cilju proporcionalne zastupljenosti državljana iz svih država članica na svim rukovodećim razinama.

Podrška revizijskim aktivnostima

Revizijska metodologija

AWARE

Sud je tijekom 2021. postavio internu digitalnu platformu AWARE (engl. Accessible Web-based Audit Resource na svoje internetske stranice Time se javnosti pruža jedinstvena točka pristupa revizijskoj metodologiji i smjernicama Suda.

Stručno osposobljavanje

Konsolidacija mrežnog učenja

Kako se i očekivalo, tijekom 2021. prevladavalo je mrežno učenje. Na temelju iskustva stečenog prošle godine Sud je uspio organizirati rekordan broj aktivnosti učenja (616) o različitim temama, od revizije do zaštite podataka. Javnozdravstvena situacija u nekoliko je navrata omogućila hibridno osposobljavanje ili osposobljavanje u učionici.

Velik broj internetskih aktivnosti i ukidanje ograničenja broja sudionika imali su pozitivan učinak na pokazatelje relevantne za osposobljavanje, koji su se znatno povećali u odnosu na 2020.

2021.: premašena je ciljna vrijednost za stručno osposobljavanje

Sud je i ove godine premašio ciljnu vrijednost za broj dana stručnog osposobljavanja, odnosno pet dana nejezičnog osposobljavanja godišnje za revizore, u skladu s preporukama Međunarodne federacije računovođa, i dva dana za nerevizorsko osoblje.

Revizori Suda u prosjeku su na stručnom osposobljavanju proveli 8,5 dana (2020.: 5,4), dok je kod nerevizorskog osoblja riječ o 4,2 dana osposobljavanja (2020.: 3,1).

Posebno prilagođeno osposobljavanje za revizore

Prioritet je Suda poduprijeti revizijske aktivnosti Suda pružanjem relevantnog i pravodobnog osposobljavanja. Stoga su se nastavili organizirati posebno prilagođeni tečajevi o različitim temama. Među njima su kružno gospodarstvo, slobodno kretanje tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, dobro proračunsko upravljanje, rudarske regije u tranziciji, javna nabava, novi VFO za razdoblje 2021. – 2027., Mehanizam za oporavak i otpornost i Carinski zakonik  EU-a.

Sud je pojačao aktivnosti osposobljavanja u vezi s prijevarama, etičkim pitanjima i integritetom te je organizirao nekoliko tečajeva i prezentacija o povezanim temama. Pozvao je predavače i govornike iz OLAF-a, EPPO-a, Eurojusta i organizacije Transparency International da podijele svoje znanje i iskustvo s osobljem Suda.

Tematski programi

Kao i 2020., Dan osposobljavanja 2021. postao je virtualni tjedan osposobljavanja. Sud je iskoristio priliku da izbriše fizičke granice te je pozvao govornike koji nisu bili u Europi. Na revizijskom sajmu (prema redoslijedu izlaganja) sudjelovale su vrhovne revizijske institucije Australije, Južne Afrike, Brazila, Japana i Kanade. Održane su i druge vrlo zanimljive prezentacije o temama kao što su okoliš, komunikacija i analiza podataka.

U listopadu 2021. obilježen je deveti europski mjesec kibersigurnosti – inicijativa za promicanje sigurnosti na internetu i osvješćivanje građana EU-a o kibersigurnosti. Sudu je pripala čast da u suradnji s Europskom komisijom bude domaćin uvodnog događanja. Pripremio je gusti mjesečni program u kojem su u Luksemburgu izlagali ključni stručnjaci za kibersigurnost iz institucija EU-a i njihovi kolege.

U studenome 2021. Sud je organizirao prve „dane jasnog jezika”. Taj tematski tjedan, koji se naslanja na nagrade za jasan jezik, svečanost dodjele nagrada najboljim tematskim izvješćima Suda, bio je prilika za razmišljanje o jasnom pisanju i izazovima s kojima se suočavamo pri obraćanju javnosti.

Osposobljavanje i podizanje svijesti za novo hibridno okruženje

Tijekom 2021. Sud je nastavio s programom osposobljavanja savjetnika za karijeru, mentora, internih moderatora sastanaka i povjerljivih osoba za kontakt. Kako bi pružio podršku osoblju u novom hibridnom okruženju i pomogao im da postanu otporniji, Sud je organizirao nekoliko prezentacija i radionica o temama kao što su COVID-19, usamljenost i zlostavljanje na radnom mjestu, uznemiravanje tijekom ograničenja kretanja, vježbe usredotočene svjesnosti i važnost isključivanja pri radu na daljinu.

Prevođenje

Na Sudu je tijekom 2021. prevedeno i redigirano približno 227 000 stranica (2020.: 235 000), u koje se ubraja i 29 800 stranica eksternaliziranih prijevoda. Prevoditelji su isto tako sudjelovali u revizijskim aktivnostima Suda te su pružali jezičnu podršku tijekom revizijskih posjeta i mrežnih sastanaka te pri sastavljanju izvješća. Osim toga, sudjelovali su u komunikacijskim aktivnostima, pružajući jezične savjete i poboljšavajući kvalitetu prilagođavanjem poruka ciljnoj publici, primjerice kulturnom prilagodbom tekstova.

Sud je zaposlio i obučio članove službe za irski jezik kako bi i oni od 2022. nadalje mogli postizati slične rezultate kao i druge jezične službe.

Informacijska sigurnost

2021.: još jedna dinamična godina iz perspektive kibersigurnosti

Budući da su djelatnici Suda zbog pandemije ostali u potpunosti povezani sa svojim uređajima, kibersigurnost je tijekom 2021. i dalje bila osobito relevantno pitanje. Sud se suočio s opetovanim kibernapadima i povredama podataka, no instalirao je nove aplikacije kako bi osigurao pouzdaniju zaštitu institucije.

Nakon što je prošle godine donio novu politiku klasifikacije podataka, pripremio je smjernice o klasifikaciji podataka Suda, uključujući smjernice za odobravanje pristupa tim informacijama preko interne platforme za razmjenu.

Sud je također donio Odluku 41/2021 o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a Pozvao je predstavnike Europske komisije na posjet radi procjene unaprijeđenog administrativnog područja kako bi dobio odobrenje za obradu informacija „ograničenih na razini EU-a”.

Glavni rezultati tijekom tog razdoblja bili su sljedeći:

  • Prve dvije simulirane kampanje phishinga na Sudu za mjerenje osviještenosti korisnika o kiberprijetnjama.
  • EU Sign usvojen je kao službeno rješenje za elektronički potpis na Sudu. EU Sign usluga je elektroničkog potpisa koju pruža Europska komisija.
  • Uvođenje novog alata za zaštitu osjetljivih direktorija i datoteka.

Godina 2021. bila je zahtjevna u pogledu upravljanja slabim točkama zbog velikog broja prijetnji koje su zahtijevale brzo djelovanje IT službi kako bi se ispravili ključni nedostaci softvera.

Zgrade

U vlasništvu Suda trenutačno su tri zgrade („K1”, „K2” i „K3”) koje su povezane u jedinstven i integriran tehnički objekt. Sud usto u Luxembourgu unajmljuje uredske prostore za svoj centar za oporavak u slučaju katastrofa.

Zbog aktualne krize uzrokovane bolešću COVID-19 gotovo svi djelatnici Suda radili su tijekom 2021. od kuće, a vanjski posjeti bili su svedeni na najmanju moguću mjeru. Nakon što su cjepiva postala dostupna, većina se djelatnika Suda cijepila. U spoju sa smanjenjem broja novih slučajeva zaraze tijekom ljeta, to je omogućilo Sudu da od osoblja zatraži da tijekom jeseni redovito rade iz ureda. Kao i u drugim institucijama EU-a, Sud je od 13. rujna uveo obvezu rada iz ureda najmanje dva dana u tjednu (prisutnost se pratila na mjesečnoj razini). Nakon pojave varijante omikron, taj je broj smanjen na jedan dan u tjednu.

Istodobno su uvedene sve potrebne zdravstvene i sigurnosne mjere kako bi djelatnici koji su morali biti na Sudu mogli raditi u najboljim mogućim uvjetima do normalizacije stanja.

Dvorane za sastanke na Sudu prilagođene su kako bi se omogućili hibridni sastanci.

K1

U zgradi K1, koja je otvorena 1988., nalaze se uredi koji mogu primiti do 310 djelatnika i prostorije za sastanke. Na podzemnim razinama smještena su parkirališta, tehničke i skladišne prostorije, knjižnica i glavni arhiv, dok su na najvišem katu smještene isključivo tehničke prostorije.

Zgrada K1 modernizirana je 2008. godine kako bi se uskladila s nacionalnim standardima u području zdravlja, sigurnosti i okoliša. Kad god je to bilo moguće, tehnologija u zgradi K1 prilagođena je kako bi se uskladila s tehnologijom koja se koristi u zgradama K2 i K3.

K2

Zgrada K2 otvorena je 2003. godine. Na podzemnim razinama nalazi se parkiralište te tehničke i skladišne prostorije, kao i centar za fitness. Na najvišem katu smještene su isključivo tehničke prostorije. Na ostalim katovima smješteni su uredi koji mogu primiti do 241 zaposlenika, dvorane za sastanke, konferencijska dvorana s kabinama za usmeno prevođenje, dvorane za videokonferencije, kafeterija te prostorije s osnovnom kuhinjskom opremom.

U tijeku je renovacija zgrade K2, tijekom koje će se optimizirati organizacija radnih prostora i unaprijediti dio tehničkih instalacija. Nakon što su na početku pandemije stavljeni na čekanje, radovi su započeli u studenome 2020. i trebali bi biti dovršeni do kraja 2022.

U skladu s dogovorom sklopljenim s Europskim parlamentom i Vijećem iz ožujka 2014. Sud pokriva troškove modernizacije iz preostalog proračuna za projekt izgradnje zgrade K3 koji je dovršen prije nekoliko godina.

K3

Zgrada K3 otvorena je 2012. godine. Na podzemnim razinama nalaze se parkirališta, tehničke i skladišne prostorije, mjesta za istovar, objekti za skladištenje otpada, tiskara, kuhinje i arhivi. U prizemlju su smješteni kantina, kafeterija i učionice. U zgradi se nalaze i uredi koji mogu primiti do 503 djelatnika, dvorane za sastanke i IT prostorija. Na šestom katu nalaze se dvorane za primanja, kuhinja i tehničke prostorije. Za zgradu K3 dodijeljen je certifikat BREEAM s ocjenom „vrlo dobar” na temelju vodeće svjetske metode za ocjenjivanje i certificiranje održivosti zgrada.

Zgrade Suda u četvrti Kirchberg u Luxembourgu.

Upravljanje okolišem

Sud je kao institucija EU-a u svim aktivnostima koje provodi dužan primjenjivati načelo dobrog upravljanja okolišem. Stoga predano radi na kontinuiranom smanjenju svojega utjecaja na okoliš. Svake godine prati i analizira emisije stakleničkih plinova koje nastaju zbog aktivnosti Suda.

Sud je ponosan na svoj certifikat sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS). Uspješno primjenjuje sustav upravljanja okolišem koji je usklađen sa sustavom EMAS te je u potpunosti usklađen sa zahtjevima za certifikaciju za standard ISO 14001:2015.

Od ožujka 2020. pandemija je nedvojbeno pozitivno utjecala na okolišne pokazatelje Suda, i to kako slijedi:

  • emisije COkoje nastaju zbog poslovnih putovanja i putovanja na posao i s posla drastično su se smanjile;
  • pokazatelji koji su izravno povezani s prisutnošću djelatnika u uredu, kao što su potrošnja papira i vode te proizvodnja otpada, izrazito su se smanjili zbog masovnog rada na daljinu;
  • potrošnja energije također se smanjila, iako u manjoj mjeri, tijekom razdoblja ograničenja kretanja i smanjene popunjenosti uredskih prostora kad su djelatnici uglavnom radili na daljinu od kuće.

Ukupna količina stakleničkih plinova nastala djelovanjem Suda 2020. iznosila je 6 144 tone ekvivalenta ugljikova dioksida (tCO2e), što je smanjenje od 43 % u odnosu na 2014., godinu u kojoj je Sud započeo s mjerenjem svojih emisija CO2.

Izvješće o održivosti

Sud će u posebnom izvješću predstaviti napore uložene u postizanje održivosti tijekom 2021.

Odgovornost Suda

Financijske informacije

Sud se financira iz općeg proračuna EU-a sredstvima iz naslova namijenjenog za administrativne rashode.

Proračun Suda za 2021. godinu iznosio je otprilike 153,7 milijuna eura.

Riječ je o približno 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda EU-a (odnosno manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a).

Izvršenje proračuna za 2021.

FINANCIJSKA GODINA 2021. Konačna odobrena sredstva Obveze % iskorištenosti (preuzete obveze / odobrena sredstva) Plaćanja
Glava 1 – Osobe koje rade u instituciji (u tisućama eura)
10 – Članovi institucije 10 654 10 138 95 % 10 111
12 – Dužnosnici i privremeno osoblje 114 511 112 601 98 % 112 601
14 – Ostalo osoblje i vanjske usluge 7 835 7 152 91 % 6 861
162 – Službena putovanja 1 529 383 25 % 266
161 + 163 + 165 – Ostali rashodi koji se odnose na osobe koje rade za instituciju 2 660 2 519 95 % 2 144
Glava 1 – ukupno 137 189 132 793 97 % 131 983
Glava 2 – Zgrade, pokretnine, oprema i razni troškovi poslovanja
20 – Nepokretna imovina 4 306 4 306 100 % 2 282
210 – Informacijska tehnologija i telekomunikacije 9 141 9 141 100 % 4 484
212 + 214 + 216 – Pokretna imovina i povezani troškovi 880 837 95 % 470
23 – Tekući administrativni rashodi 385 324 84 % 296
25 – Sastanci, konferencije 496 90 18 % 69
27 – Informiranje i objavljivanje 1 325 1 074 81 % 739
Glava 2 – ukupno 16 533 15 772 95 % 8 340
Sveukupno za Europski revizorski sud 153 722 148 565 97 % 140 323

Proračun za 2022.

Proračun za 2022. godinu donosi povećanje od 5,48 % u odnosu na proračun za 2021. godinu.

FINANCIJSKA GODINA 2021. 2022. 2021.
Glava 1 – Osobe koje rade u instituciji (u tisućama eura)
10 – Članovi institucije 11 715 10 704
12 – Dužnosnici i privremeno osoblje 120 838 114 120
14 – Ostalo osoblje i vanjske usluge 8 444 7 861
162 – Službena putovanja 2 452 2 988
161 + 163 + 165 – Ostali rashodi koji se odnose na osobe koje rade za instituciju 2 732 2 613
Glava 1 – ukupno 146 181 138 286
Glava 2 – Zgrade, pokretnine, oprema i razni troškovi poslovanja
20 – Nepokretna imovina 3 778 3 358
210 – Informacijska tehnologija i telekomunikacije 8 228 8 171
212 + 214 + 216 – Pokretna imovina i povezani troškovi 944 901
23 – Tekući administrativni rashodi 574 565
25 – Sastanci, konferencije 675 696
27 – Informiranje i objavljivanje 1 761 1 745
Glava 2 – ukupno 15 960 15 436
Sveukupno za Europski revizorski sud 162 141 153 722

Napomena: prijavljeni iznosi odnose se na početni proračun.

Unutarnja i vanjska revizija

Unutarnja revizija

Služba Suda za unutarnju reviziju savjetuje Sud o upravljanju rizicima. Ona pruža neovisno i objektivno jamstvo i savjetodavne usluge osmišljene za ostvarivanje dodatne vrijednosti i poboljšanje poslovanja Suda. Služba za unutarnju reviziju podnosi izvješća Odboru za unutarnju reviziju, koji se sastoji od triju članova Suda i vanjskog stručnjaka. Odbor redovito prati napredak u obavljanju različitih zadataka koji su predviđeni godišnjim programom rada Službe za unutarnju reviziju i vodi računa o njezinoj neovisnosti.

Služba za unutarnju reviziju nastavila je tijekom 2021. preispitivati politiku Suda za upravljanje rizicima te je izradila izvješća o trima zadatcima: „Jednake prilike”, „Upravljanje rizicima od prijevara” te „Kontinuitet poslovanja i mjere za zaštitu osoblja u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19”. Služba za unutarnju reviziju dovršila je i glavninu revizijskih aktivnosti za dva druga zadatka: „Upravljačka struktura za IT” i „Proces zapošljavanja”, za koje će izvješća biti sastavljena 2022.

Općenito govoreći, Služba za unutarnju reviziju tijekom svojih aktivnosti nije utvrdila nikakve nedostatke koji bi, po svojoj naravi ili svojem razmjeru, doveli u pitanje općenitu pouzdanost sustava unutarnje kontrole koje je uspostavio dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja kako bi zajamčio zakonitost i pravilnost financijskih operacija Suda za 2021. godinu.

Vanjska revizija

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije Suda provodi neovisni vanjski revizor. To je važno jer pokazuje da Sud na sebe primjenjuje ista načela transparentnosti i odgovornosti kao i na subjekte nad kojima provodi reviziju.

Vanjski revizor Suda – PricewaterhouseCoopers Sàrl – objavio je 6. svibnja 2021. izvješće o računovodstvenoj dokumentaciji Suda za financijsku godinu 2020.

Mišljenja vanjskog revizora Suda – financijska godina 2020.

O financijskim izvještajima Suda:

„Prema mišljenju ovlaštenog revizora financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Europskog revizorskog suda (Sud) na dan 31. prosinca 2020. i rezultate njegova poslovanja, njegove novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).”

O uporabi resursa Suda i kontrolnim postupcima:

„Na temelju obavljenog rada koji je opisan u ovom izvješću PwC nije opazio ništa zbog čega bi smatrao da u svim značajnim aspektima i na temelju prethodno opisanih kriterija:

  • sredstva dodijeljena Sudu nisu iskorištena u predviđene svrhe;
  • uspostavljenim kontrolnim postupcima nisu pružena jamstva koja su potrebna da financijsko poslovanje bude usklađeno s važećim pravilima i propisima.”

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PDF ISBN 978-92-847-7458-6 ISSN 2315-3962 doi:10.2865/959606 QJ-AA-22-001-HR-N
HTML ISBN 978-92-847-7426-5 ISSN 2315-3962 doi:10.2865/39486 QJ-AA-22-001-HR-Q
PRINT ISBN 978-92-847-7482-1 ISSN 1977-9267 doi:10.2865/122 QJ-AA-22-001-HR-C

Ova publikacija dostupna je na 24 jezika u sljedećem formatu:

PDF
PDF General Report

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Ponovna uporaba fotografija u nastavku dopušta se pod uvjetom da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te, ako su navedeni, ime i prezime fotografa:

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, izvor: Europska komisija / Jennifer Jacquemart.

* © Europska unija, izvor: Europska komisija / John Charlton.

* © Europska unija, izvor: Europska komisija / Xavier Lejeune.

* © Europska unija, izvor: Europska komisija / Borjana Kacarova.

* © Europska unija, 2021.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, izvor: Europska komisija / Seyllou Diallo / Stefan Heunis.

* © Europska unija, izvor: Europski parlament / Daina Le Lardic.

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2022.; izvor: Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2021.; izvor: Europski parlament.

Za sljedeće fotografije reprodukcija je dopuštena uz navođenje izvora:

* © Europska unija, 2021.; izvor: Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija u Europskoj uniji.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

* © Getty Images / Xavier Lejeune; © Getty Images / Stadratte; © Getty Images / gorodenkoff.

* © Getty Images / Darwel.

* © Getty Images / RADZONIMO.

* © Getty Images / EmirMemedovski.

* © Getty Images / insta_photos.

* © Getty Images / serts.

* © Getty Images / Jevtic.

* © Getty Images / Denis Suslov.

* © Getty Images / Vertigo3d.

* © Getty Images / typhoonski.

* © Getty Images / tommy.

* © Pixabay / Alexas Fotos; © Getty Images / valio84sl & beijingstory; © Nuno André Ferreira.

* © MicroStockHub/Getty Images.

* © Ministarstvo financija Republike Litve / Udruženje litavskih banaka.

* © UKCOP26.ORG

* © GLOBAL VIEW SPRL – fotograf: Simon Schmitt. Arhitekti zgrada: Paul Noël (1988.) i Jim Clemes (2004. i 2013.).

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.