Sinergije između programa Obzor 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova Još nije iskorišten puni potencijal

Sažetak

I. Komisija je u strategiji Europa 2020. istaknula ulogu istraživanja i inovacija kao ključnog pokretača društvenog i gospodarskog blagostanja i okolišne održivosti. Dva glavna fonda s pomoću kojih se pružala potpora za istraživanja i inovacije bila su osmi okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije pod nazivom Obzor 2020., s proračunom od 76,4 milijardi eura, i europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi), ponajprije Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), s iznosom od gotovo 52,5 milijardi eura za koji su preuzete obveze za aktivnosti istraživanja i inovacija. Iako su se i programom Obzor 2020. i ESI fondovima podupirala istraživanja i inovacije, njihovi ciljevi, provedba, načini upravljanja i utvrđivanje prioriteta međusobno su se razlikovali.

II. Pravni okviri programa Obzor 2020. i ESI fondova za razdoblje 2014. – 2020. prvi su put obuhvaćali poseban zahtjev za uspostavu sinergija između tih dvaju programa. Sinergije obuhvaćaju interakciju dvaju ili više programa kako bi oni proizveli veći učinak od onog koji bi se postigao pojedinačnim intervencijama. Sinergije mogu poprimiti različite oblike i uključivati ESI fondove kojima se podupiru aktivnosti izgradnje kapaciteta u svrhu istraživanja kako bi korisnici potom imali veće izglede za dobivanje konkurentnijih financijskih sredstava iz programa Obzor 2020. (sinergije u pripremnoj fazi) ili ESI fondove kojima se financira iskorištavanje ili daljnji razvoj projekata u okviru programa Obzor 2020. (sinergije u fazi primjene).

III. Ovo je tematsko izvješće najnovije u nizu publikacija Europskog revizorskog suda (Sud) u kojima se ispituje potpora koju je EU pružio za aktivnosti istraživanja i inovacija. Nastavlja se na tematsko izvješće 15/2022 o mjerama za širenje sudjelovanja u programu Obzor 2020.

IV. Sud je u ovoj reviziji procijenio jesu li Komisija i relevantna nacionalna/regionalna provedbena tijela poduzela odgovarajuće mjere za uspostavu sinergija između programa Obzor 2020. i ESI fondova. Sud je ispitao jesu li ta tijela pridala odgovarajuću važnost ključnim čimbenicima za stvaranje sinergija te jesu li isplanirala i provela mjere za uspostavu sinergija.

V. Sud je utvrdio da neki ključni čimbenici za stvaranje sinergija nisu bili u cijelosti uspostavljeni i da su postojale razlike u provedbi ovisno o vrsti sinergija. Primjerice, osim pitanja razlika u pravnim okvirima tih dvaju programa, koje je Komisija već riješila za razdoblje 2021. – 2027., suradnja između dionika tih programa koji djeluju u području istraživanja i inovacija i dalje je bila ograničena. Budući da nije postojala integrirana baza podataka za projekte u okviru ESI fondova koja bi bila interoperabilna s bazom podataka za program Obzor 2020., Komisija i nacionalna/regionalna tijela nailazila su na poteškoće pri utvrđivanju i istraživanju mogućih sinergija. Osim toga, budući da nije postojao sustav za praćenje sinergija, Komisija nije bila u položaju da može sustavno utvrđivati i promicati primjere dobre prakse.

VI. Sud je utvrdio da se u strateškim dokumentima za ESI fondove, odnosno strategijama pametne specijalizacije i operativnim programima, u ograničenoj mjeri upućivalo na prioritete programa Obzor 2020. Nadalje, prioriteti utvrđeni u tim dokumentima bili su prilično općeniti, zbog čega je ograničena mogućnost stvaranja sinergija.

VII. Upravljačka tijela za ESI fondove nisu provela sve mjere za promicanje sinergija predviđene u strateškim dokumentima. Konkretno, mjere za stvaranje sinergija u fazi primjene kako bi se dodatno iskoristili rezultati projekata u okviru programa Obzor 2020. provedene su tek u vrlo ograničenu opsegu. Postojala su dva glavna razloga za to: (i) korisnici bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor 2020. rijetko su predviđali sinergije u fazi primjene s ESI fondovima; i (ii) upravljačka tijela nisu znala kako uspostaviti sinergije u fazi primjene ili kako pronaći rezultate projekata u okviru programa Obzor 2020. Nadalje, sudjelovanje upravljačkih tijela u mjerama Komisije za izgradnju kapaciteta bilo je ograničeno i ta tijela nisu dovoljno promicala koncept sinergija.

VIII. Naposljetku, određenim projektnim prijedlozima koji su pozitivno ocijenjeni u okviru programa Obzor 2020., ali nisu financirani zbog nedostatka sredstava raspoloživih u okviru programa Obzor 2020. dodijeljena je oznaka kvalitete – pečat izvrsnosti – kako bi lakše dobili financijska sredstva iz ESI fondova ili druga financijska sredstva. Međutim, u uzorku operativnih programa koji je sastavio Sud tek su za ograničen broj programa dodijeljena sredstva iz ESI fondova.

IX. Sud preporučuje načine na koje bi Komisija mogla:

• poboljšati suradnju među dionicima koji djeluju u području istraživanja i inovacija;
• iskoristiti potencijal baza podataka radi poticanja sinergija;
• povećati uporabu sinergija u fazi primjene; i
• poboljšati protok informacija o projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti.

Uvod

Program Obzor 2020. i strukturni fondovi za istraživanja i inovacije

01. Komisija je u strategiji Europa 2020. istaknula ulogu istraživanja i inovacija kao ključnog pokretača društvenog i gospodarskog blagostanja i okolišne održivosti u EU-u. Kontinuirana važnost istraživanja i inovacija na razini EU-a odražava se u prioritetima Komisije za razdoblje 2019. – 2024. uzimajući u obzir činjenicu da istraživanje i inovacije imaju ključnu ulogu u najmanje četirima prioritetima od njih šest: europski zeleni plan, gospodarstvo u interesu građana, Europa spremna za digitalno doba i snažnija Europa u svijetu.

02. U razdoblju 2014. – 2020. ulaganja u istraživanja i inovacije iz proračuna EU-a bila su najveća dosad. Dva glavna fonda kojima se podupiru istraživanja i inovacije bila su osmi okvirni program za istraživanja i inovacije pod nazivom Obzor 2020. i europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi), u okviru kojih je 95 % sredstava dodijeljeno iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Ukupna proračunska sredstva dodijeljena za program Obzor 2020. iznosila su 76,4 milijarde eura, a financijska sredstva EU rezervirana za aktivnosti istraživanja i inovacija u okviru EFRR-a iznosila su gotovo 41 milijardu eura. Cjelokupno gledajući, riječ je o 12 % proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. Proračun EU-a za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027. zabilježio je dodatno povećanje (na primjer, proračun za novi okvirni program iznosi 95,5 milijardi eura, procijenjeni iznos sredstava za istraživanja i inovacije iz EFRR-a doseže 56 milijardi eura, a proračun za istraživanja i inovacije uključen u odobrene planove za oporavak i otpornost u ožujku 2022. iznosio je 44,4 milijarde eura).

03. Komisija potiče stvaranje sinergija. One se u ovom izvješću definiraju kao koordinacija financiranja istraživanja u EU-u u okviru ESI fondova i programa Obzor 2020. u cilju povećanja djelotvornosti i učinkovitosti obaju programa, čime se postiže veći učinak kad je riječ o rezultatima u području inovacija.

04. Sinergije su prvi put spomenute u jednoj komunikaciji Komisije iz 2007. te otad dobivaju sve veću važnost. Pravni okviri za program Obzor 2020.¹ i ESI fondove² za razdoblje 2014. – 2020. prvi su put uključivali poseban zahtjev u skladu s kojim su provedbena tijela trebala ostvarivati sinergije između tih dvaju programa. U pravnim okvirima programa Obzor Europa (koji je zamijenio program Obzor 2020.) i fondova s pomoću kojih se provodi kohezijska politika (koji su zamijenili ESI fondove) za razdoblje 2021. – 2027. sinergijama se pridaje još veća važnost. Konkretno:

• Uredba o programu Obzor Europa, u kojoj se posebna pozornost posvećuje koordinaciji i komplementarnosti kohezijske politike te politika u području istraživanja i inovacija. Prilog IV. toj uredbi u cijelosti se odnosi na sinergije;
• Uredba o zajedničkim odredbama, kojom se uređuju fondovi s pomoću kojih se provodi kohezijska politika i u kojoj se naglašava važnost toga da države članice i Komisija unaprijede koordinaciju i ostvare sinergije i komplementarnost s programom Obzor Europa.

05. U Komisijinom dokumentu sa smjernicama³ o sinergijama iz 2014. opisuju se različite vrste mogućih sinergija između programa Obzor 2020. i ESI fondova (vidjeti sliku 1.).

06. Na slici 2. prikazana je logika sinergija u pripremnoj fazi i u fazi primjene između programa Obzor 2020. i ESI fondova.

07. Iako se i ESI fondovima i programom Obzor 2020. pruža znatna potpora istraživanju i inovacijama, planiranje i provedba sinergija složeni su postupci jer se ta dva fonda razlikuju u nekoliko aspekata (za dodatne pojedinosti vidjeti Prilog I.):

• Ciljevi: financijska sredstva u okviru programa Obzor 2020. usmjerena su na izvrsnost, dok je cilj ESI fondova jačanje gospodarske i socijalne kohezije smanjenjem nejednakosti među regijama. To se odražava i u razlikama u raspodjeli financijskih sredstava iz programa Obzor 2020. u državama članicama u usporedbi sa sredstvima iz ESI fondova rezerviranima za istraživanja i razvoj (vidjeti Prilog II.);
• Upravljanje: Komisija je izravno upravljala programom Obzor 2020. (tj. u sklopu poziva na podnošenje projekata na razini EU-a), dok su se ESI fondovi primjenjivali u okviru podijeljenog upravljanja između Komisije i država članica (tj. u sklopu poziva na podnošenje projekata na nacionalnoj/regionalnoj razini);
• Provedba: program Obzor 2020. provodio se s pomoću višegodišnjih programa rada koje je izradila Komisija, a ESI fondovi primjenjivali su se na temelju operativnih programa koje su izradila nacionalna/regionalna tijela i koje je odobrila Komisija;
• Utvrđivanje prioriteta: u razdoblju 2014. – 2020. sredstva iz ESI fondova za istraživanja i inovacije trebala su se upotrebljavati u skladu sa „strategijama pametne specijalizacije”, koje su osmislile države članice ili regije. Strategije pametne specijalizacije „inovacijske [su] strategije koje postavljaju prioritete radi ostvarivanja konkurentske prednosti razvojem i usklađivanjem vlastitih prednosti u smislu istraživanja i inovacije s poslovnim potrebama […] istodobno izbjegavajući udvostručivanje i fragmentiranje napora”⁴. Financijska sredstva u okviru programa Obzor 2020. upotrebljavala su se u skladu s glavnim prioritetnim područjima definiranima u relevantnoj Uredbi i temama u okviru tih područja kako su utvrđene u programima rada koje je Komisija donijela u okviru postupka „komitologije” (tj. postupka koji uključuje odbor predstavnika iz svih država članica).

08. Sinergije su osobito relevantne za zemlje koje su manje uspješne u području istraživanja i inovacija te stoga u manjoj mjeri sudjeluju u programu Obzor 2020. (vidjeti tematsko izvješće 15/2022). To su zemlje s najviše financijskih sredstava za istraživanja i inovacije dostupnih iz ESI fondova (vidjeti Prilog II.).

Uloge i odgovornosti

09. U tablici 1. opisani su glavni dionici uključeni u osmišljavanje, provedbu i praćenje programa Obzor 2020. i ESI fondova. Dodatne pojedinosti nalaze se u Prilogu I.

Opseg revizije i revizijski pristup

10. Uzimajući u obzir da se relevantnim pravnim osnovama prvi put zahtijeva uspostava sinergija između programa Obzor 2020. i ESI fondova za razdoblje 2014. – 2020. (vidjeti odlomak 04.), revizijom se nastojalo utvrditi u kojoj je mjeri to postignuto. Sud je odlučio provesti reviziju s obzirom na sve veću važnost sinergija i prilike koje su propuštene jer se nisu stvorile sinergije te kako bi dopunio svoje nedavno objavljeno tematsko izvješće 15/2022 u kojem je naglasak stavljen na mjere za širenje sudjelovanja država članica s niskom razinom uspješnosti u programu Obzor 2020. Štoviše, Uredbom o programu Obzor 2020. propisuje se da se s pomoću sinergija s ESI fondovima i mjera za širenje sudjelovanja u programu Obzor 2020. pomaže premostiti jaz između istraživanja i inovacija u Europi.

11. Sud je ispitao jesu li Komisija i nacionalna/regionalna provedbena tijela poduzela odgovarajuće mjere za uspostavu sinergija između programa Obzor 2020. i ESI fondova. U tu je svrhu Sud procijenio sljedeće:

• jesu li Komisija i nacionalna/regionalna provedbena tijela pridala odgovarajuću važnost ključnim čimbenicima za stvaranje sinergija;
• jesu li Komisija i nacionalna/regionalna provedbena tijela djelotvorno isplanirala i provela sinergije.

12. Revizijom koju je proveo Sud obuhvaćeno je ostvarivanje sinergija u razdoblju 2014. – 2020. te je Sud ispitao dokaze iz niza izvora (dodatne pojedinosti o metodologiji dostupne su u Prilogu III.):

• pregleda relevantnih dokumenata Komisije, kao i upitnika koje je ispunilo osoblje Komisije te razgovora s osobljem Komisije;
• pregleda analitičkih podataka;
• analize utemeljene na rudarenju teksta radnih programa u okviru programa Obzor 2020. i sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava;
• analize relevantnih dokumenata za uzorak od pet država članica (Portugal, Poljska, Slovenija, Hrvatska i Rumunjska) te razgovora s njihovim upravljačkim tijelima i nacionalnim kontaktnim točkama. Sud je te zemlje odabrao na temelju njihove uspješnosti u području istraživanja i inovacija, dostupnosti ESI fondova za istraživanja i inovacije i njihova sudjelovanja u programu Obzor 2020.;
• anketa upućenih upravljačkim tijelima za 27 operativnih programa (stopa odgovora: 64 %) i 78 nacionalnih kontaktnih točaka (stopa odgovora: 67 %) u svim državama članicama;
• razgovora sa stručnjacima u tom području.

Opažanja

Nije posvećena odgovarajuća pozornost svim ključnim čimbenicima za stvaranje sinergija

13. Ostvarivanje sinergija složen je proces jer se financijska sredstva EU-a iz ESI fondova i programa Obzor 2020. razlikuju u mnogo pogleda (vidjeti odlomak 06.). Sud je pregledao dokumentaciju i dobio povratne informacije od Komisije i nacionalnih dionika koje upućuju na nekoliko čimbenika o kojima može ovisiti uspjeh ili neuspjeh pri uspostavi sinergija: razina usklađenosti pravila i propisa, suradnja relevantnih aktera na razini EU-a i razini država članica, dostupnost relevantnih podataka i administrativni kapaciteti na nacionalnoj i regionalnoj razini.

14. Sud je stoga procijenio sljedeće:

• je li se pravilima i propisima olakšalo stvaranje sinergija;
• je li suradnja na razini EU-a i na nacionalnoj razini bila primjerena za stvaranje sinergija;
• je li Komisija imala odgovarajuće podatke i alate za praćenje kako bi utvrdila i poticala moguće sinergije;
• je li Komisija na odgovarajući način podupirala izgradnju kapaciteta nacionalnih/regionalnih uprava.

Komisija je reagirala na nedostatke u pravilima i propisima koji su otežavali stvaranje sinergija

15. U nekoliko studija⁵ provedenih za Komisiju istaknut je nedostatak usklađenosti između regulatornih odredbi kojima su uređeni program Obzor 2020., ESI fondovi, Uredba o zajedničkim odredbama i povezana Uredba o općem skupnom izuzeću u vezi s pravilima o državnim potporama te se smatralo da je to prepreka ostvarivanju sinergija. Taj je zaključak potvrđen revizijom koju je proveo Sud, osobito u anketama i razgovorima sa stručnjacima, upravljačkim tijelima i nacionalnim kontaktnim točkama, čime je istaknuta važnost usklađivanja regulatornih odredaba.

16. Komisija je reagirala predloživši nekoliko prilagodbi, koje su uvedene u relevantnim propisima za razdoblje 2021. – 2027. (vidjeti Prilog IV.). Primjeri su izvršenih izmjena sljedeći:

• kad je riječ o fondovima s pomoću kojih se provodi kohezijska politika, potrebno je prihvatiti uvjete koji su već ocijenjeni u okviru programa Obzor Europa, i to za projekte sufinancirane u okviru programa Obzor Europa ili projekte kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti;
• usklađivanje kriterija o tome koje se aktivnosti smatraju prihvatljivima, metodama za izračun prihvatljivih troškova i pravilima o državnim potporama za projekte sufinancirane u okviru predmetnih dvaju programa ili projekte kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti;
• mogućnost uporabe bespovratnih sredstava iz ESI fondova kao nacionalnih doprinosa europskim partnerstvima uspostavljenima u okviru programa Obzor Europa (partnerstva između Komisije i privatnih ili javnih partnera u zajedničkim inicijativama u području istraživanja i inovacija);
• mogućnost prijenosa od najviše 5 % početnih nacionalnih dodijeljenih sredstava iz svakog kohezijskog fonda u bilo koji drugi instrument u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja (uključujući program Obzor Europa).

17. Budući da se te izmjene odnose na razdoblje 2021. – 2027., tek treba vidjeti u praksi hoće li one i u kojoj mjeri ispuniti očekivanja u pogledu pozitivnog učinka na sinergije.

Suradnja između tijela uključenih u upravljanje ESI fondovima i programom Obzor 2020. bila je slaba

18. U Uredbi o zajedničkim odredbama⁶ i Uredbi o programu Obzor 2020.⁷ naglašena je važnost bliske interakcije između tih dvaju programa. Kako je navedeno u tablici 1., ESI fondovi i okvirni programi za istraživanja i inovacije imaju različite upravljačke strukture na razini EU-a i na nacionalnoj/regionalnoj razini. Služba Europskog parlamenta za istraživanja⁸ naglasila je 2016. ulogu koordinacije između glavnih uprava Komisije kako bi se izbjegla primjena individualnih pristupa, i na razini EU-a i na razini država članica. Ta se koordinacija može postići redovitom i strukturiranom razmjenom informacija.

19. U jednom izvješću iz 2018.⁹ koje je objavila Komisija zaključeno je da se i u Komisiji i u državama članicama primjenjuju pristupi koji ne uključuju dovoljno suradnje. U njemu se navodi da „ministarstva ili odjeli komuniciraju s različitim tijelima Europske komisije koja imaju različite i katkad proturječne zadaće, prioritete i kulture djelovanja” te preporučuje uspostava i institucionalizacija strukturiranog dijaloga u obliku foruma s programom u kojem će se „težiti stvaranju sinergija”.

20. Unatoč toj preporuci, Sud je utvrdio da su neki nedostatci utvrđeni 2016. bili prisutni i 2021. Sud primjećuje da su dva najvažnija uključena GU-a (GU RTD i GU REGIO) dobro surađivala pri izradi propisa za razdoblje 2021. – 2027. Međutim, Komisija nije uspostavila redovit i strukturiran dijalog u kojem bi sudjelovali relevantni GU-ovi Komisije i nacionalni akteri odgovorni za osmišljavanje i provedbu dvaju predmetnih programa.

21. Točnije, Sud je pronašao ograničen broj primjera strukturiranog dijaloga između GU-ova Komisije i nacionalnih/regionalnih dionika o konkretnim temama. Jedan od primjera koji su dionici ocijenili pozitivnim bila je „Zajednica prakse za pečat izvrsnosti” (vidjeti okvir 1.).

22. Kad je riječ o nacionalnim tijelima, Uredbom o zajedničkim odredbama za razdoblje 2014. – 2020. i minimalnim standardima i smjernicama za uspostavu mreža nacionalnih kontaktnih točaka u okviru programa Obzor 2020. zahtijevalo se više komunikacije i koordinacije između upravljačkih tijela za ESI fondove i nacionalnih kontaktnih točaka za program Obzor 2020.

23. Sud je utvrdio da su u dvjema državama članicama od njih pet iz uzorka, Portugalu i Sloveniji, nacionalne kontaktne točke i upravljačka tijela dobro surađivala. U ostalim trima državama članicama suradnja i razmjena informacija bile su ograničene. U anketama koje je proveo Sud potvrđeno je da je većina ispitanih upravljačkih tijela i nacionalnih kontaktnih točaka u svojem radu nastavila upotrebljavati individualan pristup, što znači da je suradnja između upravljačkih tijela (ESI fondovi) i nacionalnih kontaktnih točaka (Obzor 2020.) bila slaba (za dodatne pojedinosti o tim anketama vidjeti Prilog III.):

• Od upravljačkih tijela koja su sudjelovala u anketi njih 41 % navelo je da nije postojala strukturirana suradnja s nacionalnim kontaktnim točkama. Osim toga, njih 59 % navelo je da nisu organizirali ili da su rijetko organizirali događanja na kojima se okupljaju relevantni dionici iz dviju predmetnih zajednica (korisnici programa Obzor 2020. i ESI fondova te ostali dionici);
• Od nacionalnih kontaktnih točaka koje su sudjelovale u anketi njih 85 % navelo je da je razina suradnje s upravljačkim tijelima bila niska ili vrlo niska ili da uopće nije bilo suradnje. Nadalje, 75 % nacionalnih kontaktnih točaka izjavilo je da su slabo ili vrlo slabo upoznate s potporom za istraživanja i inovacije koja se pruža u okviru programa ESI fondova ili je čak navelo da poznavanje ESI fondova nije u njihovoj nadležnosti.

24. U izvješću iz 2020.¹⁰ o iskustvima stečenima u okviru eksperimentalnog poziva na podnošenje projekata financiranih iz ESI fondova u okviru programa Interreg za središnju Europu također se pokazalo da postoji veća potreba za suradnjom između dionika u okviru programa Obzor 2020. i ESI fondova (vidjeti okvir 2.). Eksperimentalni poziv proveden je jer znanje stečeno u okviru projekata financiranih sredstvima EU-a nije bilo potpuno iskorišteno na terenu, a rezultati u području istraživanja i inovacija često nisu dospijevali do relevantnih dionika u regijama EU-a. Razlog tomu bio je nedostatak komunikacije, koordinacije i suradnje između istraživača i regionalnih dionika.

Prepoznavanje i praćenje sinergija bili su otežani zbog nedostatka odgovarajućih podataka

25. U jednom izvješću koje je objavio Zajednički istraživački centar Komisije navedeno je da bi postizanje interoperabilnosti baza podataka za program Obzor 2020. i ESI fondove uvelike doprinijelo praćenju i evaluaciji politika, kao i prepoznavanju i stvaranju sinergija¹¹.

26. Na temelju pregleda dokumentacije i povratnih informacija dobivenih od osoblja Komisije Sud je utvrdio koristi interoperabilnih baza podataka (koje obuhvaćaju projekte u okviru programa Obzor 2020. i ESI fondova) za (i) praćenje i evaluaciju politika i (ii) sinergije (vidjeti sliku 3.).

27. Sud je analizirao je li Komisija poduzela mjere za uspostavu interoperabilnih baza podataka za projekte u okviru programa Obzor 2020. i ESI fondova te jesu li Komisija i države članice utvrdile (i) područja s potencijalom za stvaranje sinergija i (ii) postojeće sinergije kako bi se utvrdili primjeri najbolje prakse.

28. U razdoblju 2014. – 2020. u zasebnim bazama podataka bile su dostupne informacije o projektima koji se financiraju iz programa Obzor 2020, ali i onima koji se financiraju iz ESI fondova:

• za projekte u okviru programa Obzor 2020. Komisija je imala samo internu bazu podataka sve dok 2018. nije uspostavljen otvoreni preglednik podataka o programu Obzor 2020. Novi preglednik sadržava podatke o financiranim projektima i korisnicima potpore u okviru tih projekata razvrstane prema zemljama i regijama, vrsti organizacije i prioritetnom području (npr. energetika, zdravlje i svemir);
• Kad je riječ o projektima sufinanciranima iz ESI fondova, do ožujka 2022. nije postojala integrirana baza podataka. Umjesto toga upravljačka tijela evidentirala su i objavljivala informacije o projektima sufinanciranima iz ESI fondova na internetskim stranicama povezanima s njihovim operativnim programima, u skladu s pravnim obvezama¹². U ožujku 2022. Komisija je pokrenula Kohesio, integriranu bazu podataka za projekte sufinancirane sredstvima iz ESI fondova. Kohesio trenutačno obuhvaća projekte iz razdoblja 2014. – 2020., no Komisija ga namjerava proširiti na razdoblje 2021. – 2027. Međutim, Kohesio nije interoperabilan s bazom podataka za program Obzor 2020.

29. Uporaba tih različitih baza podataka za utvrđivanje projekata u okviru programa Obzor 2020. i ESI fondova koji obuhvaćaju slična prioritetna područja te su stoga prikladni za stvaranje sinergija bila je zahtjevna jer:

• nije postojala zajednička kategorizacija (taksonomija) prioriteta programa Obzor 2020. i strategija pametne specijalizacije;
• podatci o ESI fondovima koje su evidentirala upravljačka tijela nisu bili u cijelosti standardizirani te su uglavnom bili na nacionalnim jezicima;
• upravljačka tijela nisu sustavno evidentirala prioritete strategija pametne specijalizacije u okviru projekata. To će vjerojatno i dalje biti izazov jer u skladu s Uredbom o zajedničkim uredbama za razdoblje 2021. – 2027. države članice nisu dužne izvješćivati o prioritetnim područjima strategija pametne specijalizacije koja su obuhvaćena povezanim projektima.

30. Stoga u okviru postojećih baza podataka nije omogućeno mapiranje glavnih projekata u području istraživanja i inovacija financiranih sredstvima EU-a i povezanih ulaganja (npr. pružanjem informacija o geografskoj rasprostranjenosti ili o tome koji su prioriteti podložniji sinergijama). Time je otežano stvaranje sinergija i praćenje politika u smislu opisanom na slici 3.

31. Nadalje, Sud je utvrdio da ni Komisija ni upravljačka tijela zadužena za operativne programe koje je analizirao ne prate sustavno sinergije između ESI fondova i programa Obzor 2020. unatoč koristima njihova praćenja (vidjeti odlomak 25).

32. Osim toga, Sud je utvrdio sljedeća ograničenja na razini Komisije kad je riječ o utvrđivanju sinergija i praćenju njihova ostvarivanja:

• informacije za prepoznavanje sinergija u pripremnoj fazi: iako Komisija raspolaže alatom za rudarenje teksta (CORTEX) s kojim se u teoriji mogu prepoznati sinergije u pripremnoj fazi, on se ne može upotrebljavati u praksi jer u projektnim prijedlozima za program Obzor 2020. ne postoji polje u kojem bi se mogle naznačiti poveznice s prethodnim projektima sufinanciranima iz ESI fondova;
• praćenje projekata u okviru programa Obzor 2020.: iako se podatcima o uporabi rezultata istraživanja iz dovršenih projekata u okviru programa Obzor 2020. može podupirati prepoznavanje postojećih sinergija u fazi primjene, Komisija ne prikuplja takve informacije;
• informacije dostupne na nacionalnoj razini: informacije o projektima sufinanciranima sredstvima iz ESI fondova kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti ne prikupljaju se sustavno niti se o njima sustavno izvješćuje Komisiju.

Upravljačka tijela nisu često provodila mjere izgradnje kapaciteta

33. Budući da su program Obzor 2020. i ESI fondovi imali vlastita pravila, mehanizme provedbe i dionike, odgovarajući upravljački i administrativni kapaciteti bili su ključni za osmišljavanje i provedbu mjera u području istraživanja i inovacija uz sinergije na nacionalnoj i regionalnoj razini. To je još relevantnije za razdoblje 2021. – 2027., u kojem je povećan iznos sredstava EU-a za financiranje istraživanja i inovacija.

34. Sud je analizirao sljedeće:

• potporu koju je Komisija pružala nacionalnim dionicima, osobito upravljačkim tijelima, kako bi povećali stručno znanje u području sinergija, i
• prihvaćenost među nacionalnim dionicima.

35. Komisija je poduzela različite mjere kako bi poduprla nacionalne dionike u povećanju znanja u području sinergija. Konkretno:

• Komisija je 2014. godine objavila dokument sa smjernicama o raznim mjerama (uključujući promotivne aktivnosti i tečajeve osposobljavanja, prakse u području koordinacije i praćenje) koje odjeli Komisije, upravljačka tijela i nacionalne kontaktne točke trebaju provesti kako bi stvorili sinergije. Upravljačka tijela u pet odabranih država članica potvrdila su da je dokument sa smjernicama doprinio povećanju osviještenosti o sinergijama, ali i da su se njime koristila u ograničenoj mjeri. U srpnju 2022. Komisija je objavila novi dokument sa smjernicama o sinergijama između programa Obzor Europa i EFRR-a;
• Komisija je u okviru instrumenta za političku podršku (instrument programa Obzor 2020. za poticanje reformi u nacionalnim ekosustavima istraživanja i inovacija) pokrenula aktivnost koja je obuhvaćala promicanje razmjene najboljih praksi u području sinergija. Sudionici su posebice razmijenili iskustva o tome kako (i) podupirati sudjelovanje nacionalnih aktera u okvirnim programima i (ii) ostvariti najveće moguće sinergije između programa Obzor 2020. i ESI fondova¹³. Međutim, Sud je utvrdio da su u toj aktivnosti sudjelovali predstavnici iz samo 11 država članica (Belgija, Bugarska, Cipar, Španjolska, Hrvatska, Mađarska, Latvija, Poljska, Portugal, Slovenija i Švedska te Njemačka kao promatrač);
• Komisija je promicala koncept sinergija na konferencijama (npr. „Tjedan inovativnih regija u Europi” i „Europski tjedan regija i gradova” i tijekom posebnih događanja koja su organizirale treće strane.

36. Naposljetku, Europski parlament pokrenuo je i financirao glavnu inicijativu, projekt nazvan „Put prema izvrsnosti”, s ciljem potpore stvaranju sinergija u razdoblju 2014. – 2020. Zajednički istraživački centar Komisije proveo je projekt „Put prema izvrsnosti” u suradnji s GU-om REGIO, koji je pomagao državama članicama i regijama pri (i) iskorištavanju sinergija između ESI fondova i programa Obzor 2020. i (ii) djelotvornoj provedbi nacionalnih i regionalnih strategija pametne specijalizacije, kao i postizanju izvrsnosti u području inovacija općenito. Projekt je završen 2020. i neće se nastaviti u razdoblju 2021. – 2027. Nacionalni dionici iz triju od pet država članica iz uzorka naveli su da su sudjelovali u aktivnostima u okviru tog projekta te su izrazili visoku razinu zadovoljstva.

37. Sud napominje i da je sudjelovanje u aktivnostima izgradnje kapaciteta koje je organizirala Komisija bilo ograničeno. Prema rezultatima ankete koju je proveo Sud, sudjelovanje se kretalo u rasponu od 44 % za promotivna događanja do 7 % za tečajeve osposobljavanja (vidjeti sliku 4.).

38. Unatoč tom ograničenom sudjelovanju, upravljačka tijela i nacionalne kontaktne točke koje je Sud posjetio tijekom revizije istaknule su potrebu za većim brojem tečajeva osposobljavanja i savjetodavnih aktivnosti te većom razmjenom najboljih praksi.

39. Naposljetku, u anketi koju je proveo Sud upravljačka tijela navela su da su poduzela vrlo ograničene mjere kako bi poduprla stvaranje sinergija između predmetnih dvaju programa (vidjeti sliku 5.).

Sinergije predviđene u strateškim dokumentima provedene su u različitoj mjeri

40. U smjernicama Komisije o sinergijama iz 2014. (vidjeti odlomak 35.) navodi se da je „iznimno važno zajamčiti optimalne sinergije između fondova [...] i postići najveći mogući učinak i učinkovitost javnog financiranja. Europski parlament i Vijeće jasno su dali do znanja da taj pristup više nije „dobro imati” nego da ga je „nužno primijeniti”. To je zahtijevalo sustavan pristup sinergijama koji će primijeniti svi relevantni dionici te je značilo da je opseg sinergija utvrđen u strategijama pametne specijalizacije i operativnim programima bilo potrebno uskladiti sa zajedničkim naporima na terenu kako bi se zajamčila njihova provedba.

41. Sud je stoga procijenio sljedeće:

• jesu li strategije pametne specijalizacije i operativni programi sadržavali mjere namijenjene stvaranju sinergija s programom Obzor 2020.;
• jesu li različite vrste sinergija doista ostvarene, konkretno:

1. sinergije u fazi primjene;
2. sinergije u pripremnoj fazi;
3. alternativno financiranje za projekte kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti.

42. Osim toga, sva upravljačka tijela iz uzorka osigurala su dopunsko financiranje (vidjeti odlomak 05.) za određenu vrstu projekata (projekti „udruživanja” ili „katedri EIP-a”) iz dijela „širenje izvrsnosti i sudjelovanja” programa Obzor 2020. Ukupno 44 % (7 od 16) upravljačkih tijela koja su sudjelovala u anketi navelo je da su njihovi operativni programi sadržavali takve mjere, a njih 31 % (5 od 16) izjavilo je da su te mjere i provela. Međutim, s obzirom na to da je dopunsko financiranje već obuhvaćeno nedavnim tematskim izvješćem Suda o mjerama širenja (tematsko izvješće 15/2022), Sud u ovom dokumentu ne provodi daljnju analizu tog pitanja.

U strateškim dokumentima za ESI fondove predviđene su sinergije, ali se razina detaljnosti razlikovala

43. Kako bi se sinergije ostvarile, potrebno ih je na odgovarajući način isplanirati u strateškim dokumentima, osobito strategijama pametne specijalizacije (vidjeti odlomak 06.) i operativnim programima u okviru ESI fondova.

44. U priručniku Komisije za strategije pametne specijalizacije iz 2012. navodi se da bi strategije pametne specijalizacije trebale biti usmjerene na nacionalna/regionalna ulaganja u istraživanja i inovacije u nekoliko globalno konkurentnih područja te da je potrebno izbjegavati raspršenu uporabu sredstava. Usredotočivanjem na ograničen broj prioritetnih gospodarskih aktivnosti i posebnih tehnoloških područja na nacionalnoj/regionalnoj razini nastojalo se olakšati strateško planiranje ulaganja u istraživanja i inovacije. U priručniku se navodi i da utvrđivanje prioriteta u kontekstu strategija pametne specijalizacije obuhvaća djelotvorno povezivanje (i) utvrđivanja općenitih ciljeva usklađenih s politikama EU-a i (ii) definiranja prioriteta (ili područja) pametne specijalizacije.

45. Kad je riječ o utvrđivanju prioriteta strategija pametne specijalizacije, u raznim je istraživačkim radovima¹⁴ zaključeno da se u strategijama pametne specijalizacije „uočavaju sve veći ciljevi”. Konkretno, u studiji o utvrđivanju prioriteta strategija pametne specijalizacije koju je Komisija provela 2021.¹⁵ utvrđeno je da je tematski opseg prioritetnih područja strategija pametne specijalizacije u nekoliko država članica bio širok. U studiji su analizirana i 2 324 poziva na podnošenje projektnih prijedloga koja su pokrenula upravljačka tijela te je uočeno da se znatan dio poziva (74 %) istodobno odnosi na sve prioritete strategija pametne specijalizacije.

46. Prioriteti strategija pametne specijalizacije nedovoljno su usmjereni, a s obzirom na to da su pozivi na podnošenje prijedloga u načelu bili otvoreni za sve prioritete strategija pametne specijalizacije umjesto da su se razmatrale „sektorske i tehnološke značajke, u skladu sa samom logikom pametne specijalizacije”¹⁶, smanjuje se opseg za postizanje kritične mase, a time i za stvaranje sinergija.

47. Sud je stoga analizirao jesu li strategije pametne specijalizacije i povezani operativni programi u pet država članica iz uzorka obuhvaćali mjere za stvaranje sinergija. Ujedno je analizirao jesu li strategije pametne specijalizacije sadržavale konkretna upućivanja na europska partnerstva koja su se promicala u okviru programa Obzor 2020. Cilj je tih partnerstava okupiti Komisiju i privatne i/ili javne partnere (uključujući one koji upravljaju ESI fondovima) s pomoću zajedničkih inicijativa u području istraživanja i inovacija u kojima se razmatraju prioriteti politika EU-a.

48. Sud je utvrdio sljedeće:

• samo u jednoj strategiji pametne specijalizacije iz uzorka (Rumunjska) navode se konkretna europska partnerstva s kojima se namjeravaju uspostaviti sinergije tako što će se nacionalnim subjektima dodijeliti bespovratna sredstva zahvaljujući kojima će moći sudjelovati u tim partnerstvima;
• u trima od pet operativnih programa iz uzorka (Portugal, Rumunjska i Slovenija) navodi se da su (neki) prioriteti tih programa povezani s prioritetima programa Obzor 2020. Zbog poznavanja te povezanosti nacionalna/regionalna tijela mogu proaktivno pristupiti svojim dionicima kako bi ih informirala o mogućnostima koje se u okviru programa Obzor 2020. nude za područje istraživanja te poticala povezanost s europskim partnerstvima (npr. osiguravanjem bespovratnih sredstava);
• sve strategije pametne specijalizacije i odgovarajući operativni programi obuhvaćali su mjere za stvaranje sinergija. Međutim, razina detaljnosti upućivanja u strategijama pametne specijalizacije i operativnim programima znatno se razlikovala među državama članicama iz uzorka: u nekim su zemljama upućivanja na djelovanja u vezi sa sinergijama bila prilično ograničena i/ili vrlo općenita (Hrvatska i Poljska), dok su u drugima (Slovenija, Rumunjska i Portugal) obuhvaćala detaljne opise nekoliko mjera.

49. U okviru 3. nalaze se primjeri sinergija planiranih u operativnim programima.

Planirane sinergije u pripremnoj fazi u načelu su ostvarene

50. Aktivnosti u pripremnoj fazi (vidjeti odlomak 05.) obično obuhvaćaju razvoj istraživačke infrastrukture i potporu dionicima u području istraživanja i inovacija pri izradi projektnih prijedloga koje će podnijeti za konkurentne pozive na podnošenje projekata u okviru programa Obzor 2020. Ta je potpora bila osobito relevantna za države članice koje imaju trajno niske stope sudjelovanja u okvirnim programima, osobito kad je riječ o odobrenim projektima. Iako postoje mnoge varijable koje utječu na stupanj sudjelovanja određene zemlje u okvirnom programu (vidjeti tematsko izvješće 15/2022), dostupnost financijskih sredstava kojima se podupire postupak prijave jedan je od ključnih čimbenika koji utječu na sudjelovanje.

51. Anketa koju je Sud proveo među upravljačkim tijelima pokazala je da je 50 % ispitanika (8 od 16) predvidjelo mjere za stvaranje sinergija u pripremnoj fazi, dok je njih 44 % (7 od 16) te mjere doista i provelo.

52. Sud je u svojoj analizi operativnih programa iz uzorka utvrdio da su u svim operativnim programima predviđene i provedene mjere za razvoj infrastrukture za istraživanja i inovacije, kao što su centri izvrsnosti. Primjeri takvih mjera uključuju ulaganja u infrastrukturu u području fotonuklearne fizike u Rumunjskoj te ulaganja u centre izvrsnosti i nacionalni centar za superračunalstvo u Sloveniji.

53. Sud je isto tako utvrdio da su u četirima od pet operativnih programa iz uzorka (Poljska, Portugal, Rumunjska i Slovenija) predviđene i provedene mjere izravno usmjerene na pružanje pomoći nacionalnim dionicima u području istraživanja i inovacija kako bi sudjelovali u programu Obzor 2020. No u dvjema od tih četiriju država članica (Poljska i Rumunjska) ta se potpora pružala tek nekoliko godina nakon početka programa Obzor 2020. (u Poljskoj pet, a u Rumunjskoj sedam godina).

54. U istraživačkom radu iz 2016.¹⁷ i završnom izvješću o projektu¹⁸ financiranom iz proračuna EU-a ti su programi potpore prepoznati kao ključni za povećanje sudjelovanja u okvirnom programu, a time i vjerojatnosti za stvaranje sinergija u pripremnoj fazi. Sud je utvrdio da su države članice koje su kasnile s provedbom programa potpore u okviru ESI fondova ujedno imale i najniži stupanj sudjelovanja u programu Obzor 2020. (vidjeti tematsko izvješće 15/2022, sliku 6.):

• kad je riječ o iznosu financijskih sredstava u okviru programa Obzor 2020. po glavi stanovnika, Poljska i Rumunjska primile su najmanji iznos;
• kad je riječ o broju istraživača u ekvivalentima punog radnog vremena, zadnje mjesto zauzela je Poljska.

Ustanovljen je nedostatak sinergija u fazi primjene

55. U skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama strategije pametne specijalizacije obuhvaćaju daljnje aktivnosti kojima se osiguravaju „sredstva za korištenje i širenje rezultata istraživanja i inovacija koji potječu iz programa Obzor 2020. i prijašnjih programa na tržište, uz poseban naglasak na stvaranju poslovnog okružja za poduzeća i industriju [...]”.

56. Nadalje, u skladu sa smjernicama Komisije o sinergijama iz 2014. (vidjeti odlomak 35.) Komisija bi pri provedbi programa Obzor 2020. trebala poticati daljnju uporabu rezultata projekata u okviru programa Obzor 2020. (i rezultata projekata iz prethodnih okvirnih istraživačkih programa) za projekte sufinancirane sredstvima iz ESI fondova.

57. Osoblje Komisije s kojim je Sud razgovarao istaknulo je važnost iskorištavanja rezultata programa Obzor 2020. neovisno o zemlji u kojoj je tehnologija razvijena kako bi se povećao učinak okvirnog programa i protok znanja u EU-u. Prekogranično iskorištavanje rezultata u području istraživanja i inovacija osobito je korisno i za zemlje i regije s niskim razinama sudjelovanja u okvirnim programima (vidjeti tematsko izvješće 15/2022) jer na taj način mogu ostvariti pristup najsuvremenijim tehnologijama i koristiti se njima.

58. Nenastojanjem ostvarivanja sinergija u fazi primjene propušta se prilika za prenošenje rezultata istraživanja i inovacija u praksu, kao i za i njihovu primjenu u svrhu svladavanja teritorijalnih izazova, čime će se zajamčiti učinak financijskih sredstava EU-a.

59. Sud je stoga analizirao:

• jesu li upravljačka tijela provela mjere u okviru operativnih programa usmjerene na stvaranje sinergija u fazi primjene;
• je li Komisija promicala stvaranje sinergija u fazi primjene s pomoću svojih programa rada u okviru programa Obzor 2020. (uključujući pozive na podnošenje prijedloga);
• jesu li korisnici projekata u okviru programa Obzor 2020. zaista predvidjeli sinergije u fazi primjene.

60. Unatoč tome što je Komisija stavljala naglasak na sinergije u fazi primjene, anketa koju je Sud proveo među upravljačkim tijelima pokazala je da je samo 44 % ispitanika (7 od 15) predvidjelo mjere usmjerene na stvaranje sinergija. Usto, samo je 13 % sudionika (2 od 15) u konačnici provelo te mjere. Od svih mjera koje obuhvaćaju sinergije, one koje obuhvaćaju sinergije u fazi primjene provodile su se u najmanjem opsegu.

61. Slično je bilo i u slučaju pet operativnih programa u državama članicama iz uzorka jer nijedna od njih nije pokrenula mjere koje obuhvaćaju sinergije u fazi primjene s programom Obzor 2020. Nadalje, nijedna država članica nije razmotrila mogućnost uporabe ESI fondova za stvaranje sinergija u fazi primjene s rezultatima u području istraživanja i inovacija dobivenima u drugim državama članicama ili regijama koje su sudjelovale u programu Obzor 2020.

62. Sud je utvrdio i da je četiri od pet operativnih programa iz uzorka sadržavalo upućivanja na javnu nabavu u području inovacija, a to je instrument s pomoću kojeg se mogu stvoriti sinergije u fazi primjene. U tom slučaju naručitelj djeluje kao prvi kupac (engl. launch customer) za inovativna rješenja (proizvode ili usluge) koja još nisu šire komercijalno dostupna. Međutim, javna nabava u području inovacijskih djelovanja zaista je provedena samo u jednom operativnom programu (Poljska) od njih četiri, iako nije bilo konkretnog upućivanja na uporabu rezultata projekata u okviru programa Obzor 2020.

63. Sud je utvrdio da je nedostatak znanja i informacija bio glavni razlog zašto upravljačka tijela nisu nastojala uspostaviti sinergije u fazi primjene s obzirom na to:

• da nisu uvijek razumjela koncept sinergija u fazi primjene i povezanih koristi;
• da su imala ograničeno znanje o stvaranju sinergija i utvrđivanju relevantnih rezultata programa Obzor 2020. Nadalje, zbog nepostojanja alata za povezivanje (kao što je interoperabilna baza podataka) programa Obzor 2020. i ESI fondova otežano je utvrđivanje potencijalnih projekata za stvaranje sinergija. Slični zaključci doneseni su u izvješću o iskustvima stečenima iz eksperimentalnog poziva u okviru programa Interreg (vidjeti odlomak 24.);
• da često nisu bila upoznata s bazom podataka CORDIS, koja je uspostavljena u okviru programa Obzor 2020. u svrhu širenja i uporabe rezultata projekata u okviru programa Obzor 2020.

64. Sud je proveo analizu utemeljenu na rudarenju teksta programa rada u okviru programa Obzor 2020. u vezi s mjerama s pomoću kojih bi se mogle stvoriti sinergije u fazi primjene. Sud je odabrao programe rada objavljene na kraju razdoblja programa Obzor 2020. (2018. – 2020.). Sud je utvrdio da su svi sadržavali barem jedno upućivanje na sinergije u fazi primjene s ESI fondovima.

65. Međutim, ta su se upućivanja u načelu nalazila isključivo u uvodu, koji sadržava vrlo općenite informacije za podnositelje prijava, a ne u pojedinačnim pozivima na podnošenje projektnih prijedloga, koji sadržavaju detaljnije informacije. Sud je u analizi 632 poziva na podnošenje prijedloga utvrdio da je samo 2 % poziva zaista sadržavalo upućivanja na sinergije u fazi primjene.

66. Sud je također proveo analizu utemeljenu na rudarenju teksta 13 603 sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za mjere u okviru programa Obzor 2020. kod kojih je utvrdio potencijal za stvaranje sinergija u fazi primjene. Ti sporazumi čine 38 % svih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor 2020. i 63 % svih financijskih sredstava za koja su preuzete obveze u okviru programa Obzor 2020. Sud je tu analizu dopunio detaljnim pregledom uzorka koji je sadržavao 100 projekata. Sud je utvrdio da je u samo 4,8 % od 13 603 projekta razmotreno stvaranje takvih sinergija (vidjeti sliku 6.). Nadalje, samo 2,2 % prijedloga sadržavalo je konkretna upućivanja na strategije pametne specijalizacije.

67. Osim toga, Sud je proveo detaljnu analizu projekata u okviru jednog instrumenta programa Obzor 2020., „Provjere koncepta Europskog istraživačkog vijeća (ERC)”. Cilj tog instrumenta osobito je prikladan za uspostavu sinergija u fazi primjene jer je usmjeren na olakšavanje istraživanja tržišnog i društvenog inovacijskog potencijala ideja koje nastaju s pomoću bespovratnih sredstava ERC-a. Sud je utvrdio da je mogućnost stvaranja sinergija u fazi primjene razmotrena u samo 0,5 % projekata u okviru „Provjere koncepta ERC-a”.

Pečat izvrsnosti ima potencijal, no on je iskorišten samo u ograničenoj mjeri

68. Pečat izvrsnosti oznaka je kvalitete koja se dodjeljuje projektnim prijedlozima podnesenima u sklopu okvirnih programa EU-a u području istraživanja i inovacija (vidjeti odlomak 05.). Inicijativa je pokrenuta u okviru programa Obzor 2020. kako bi se dobitnicima pečata izvrsnosti pomoglo u prikupljanju financijskih sredstava za prijedloge iz izvora koji nisu Obzor 2020., uključujući ESI fondove. Osim toga, na taj su način druga tijela za financiranje dobila priliku iskoristiti Komisijin postupak za evaluaciju projekata.

69. Komisija je pečat izvrsnosti pokrenula 2015. za projekte koje podnose mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u okviru „Instrumenta za MSP-ove” iz programa Obzor 2020., koji je kasnije postao poznat pod nazivom „Akcelerator Europskog vijeća za inovacije (EIC)”. Nakon toga je upotrijebljen za još tri instrumenta u okviru programa Obzor 2020., a to su: „aktivnosti Marie Skłodowska-Curie”, program u okviru programa Obzor 2020. za doktorske studije i postdoktorsko osposobljavanje; „Udruživanje” (vidjeti tematsko izvješće 15/2022); i „Provjera koncepta ERC-a” (vidjeti odlomak 67.).

70. Sud je procijenio jesu li upravljačka tijela dobro iskoristila pečat izvrsnosti i financirala takve projekte. Anketa koju je Sud proveo među upravljačkim tijelima pokazala je da je osiguravanje alternativnog financiranja za projekte kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti bilo najčešća vrsta sinergije predviđena u operativnim programima tijela koja su sudjelovala u anketi: te su se mjere razmatrale u 63 % (10 od 16) operativnih programa, a u konačnici su provedene u okviru 50 % (8 od 16) operativnih programa. Komisija ne raspolaže potpunim informacijama o broju projekata kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti i koji su financirani iz ESI fondova.

71. Međutim, na temelju analize operativnih programa iz uzorka koju je Sud proveo utvrđeno je da se razina provedbe mjera kojima se podupiru projekti kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti razlikovala:

• svi operativni programi osim jednog (Hrvatska) obuhvaćali su mjere za osiguravanje alternativnog financiranja za projekte kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti u okviru „Instrumenta za MSP-ove” / „Akceleratora EIC-a”. Kako je prikazano u tablici 2., ta su financijska sredstva naposljetku osigurana u okviru triju operativnih programa (Poljska, Portugal i Slovenija), dok je u okviru jednog operativnog programa (Rumunjska) pokrenut poziv, no zaprimljen je mali broj prijedloga te nijedan nije financiran;
• dva operativna programa (Poljska i Slovenija) sadržavala su mjere za osiguravanje alternativnog financiranja za projekte „Marie Sklodowska-Curie” kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti i te su mjere provedene;
• nijedan operativni program iz uzorka nije sadržavao mjere kojima se podupiru projekti „Udruživanja” ili „Provjere koncepta ERC-a” kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti. Sud napominje da je za „Provjeru koncepta ERC-a” inicijativa pečat izvrsnosti započela 2018., ali je prekinuta 2019. zbog problema povezanih sa sustavima informacijske tehnologije. Prema navodima Komisije ponovno pokretanje očekuje se 2023.

72. Sud je utvrdio dvije glavne administrativne prepreke djelotvornoj potpori projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti u okviru „Instrumenta za MSP-ove” / „Akceleratora EIC-a” u razdoblju 2014. – 2020.: (i) različita pravila o državnim potporama i (ii) činjenica da upravljačka tijela raspolažu ograničenim informacijama o projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti.

73. Neusklađenost pravila o državnim potporama prouzročila je znatne razlike u intenzitetu financiranja u okviru programa Obzor 2020. i ESI fondova, pri čemu su za program Obzor 2020. korisnicima omogućene znatno veće stope bespovratnih sredstava. Komisija je reagirala na tu situaciju te je u srpnju 2021. (šest godina nakon pokretanja pečata izvrsnosti) izmijenila relevantnu uredbu o državnim potporama (Uredba o općem skupnom izuzeću) kako bi se to pitanje riješilo za MSP-ove. U okviru programa Obzor Europa mala srednje kapitalizirana poduzeća u iznimnim slučajevima također mogu dobiti pečat izvrsnosti. U tim će slučajevima i dalje prevladavati razlike u intenzitetu financiranja.

74. Prije odobravanja bespovratnih sredstava za projekte kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti upravljačka tijela pri odlučivanju o prihvatljivosti projekata i dalje moraju zajamčiti usklađenost sa sljedećim kriterijima :

• usklađenost s pravilima o državnim potporama: poduzeća korisnici moraju (i) biti MSP-ovi u skladu s definicijom MSP-ova koju je utvrdila Komisija i (ii) ne smiju biti poduzetnici u teškoćama. Predlagatelj projekta podnosi osobnu izjavu, koju Komisija ne provjerava kad su u pitanju projekti kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti;
• usklađenost s propisima o kohezijskoj politici: predloženi projekt mora biti u skladu s nacionalnim/regionalnim prioritetima strategije pametne specijalizacije, biti u skladu s programom EFRR-a i biti obuhvaćen područjem primjene EFRR-a¹⁹.

75. Četiri upravljačka tijela od njih pet u državama članicama iz uzorka u razgovorima je navelo da ne postoji mehanizam za automatsko obavješćivanje s pomoću kojeg bi se zajamčile strukturirane i sveobuhvatne informacije o nacionalnim/regionalnim projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti, uključujući kontaktne podatke dobitnika pečata izvrsnosti.

76. Komisija je u stvarnosti dostavljala samo objedinjene informacije, a detaljne informacije dostavljale su se na zahtjev. Za razdoblje 2021. – 2027. Komisija namjerava učiniti informacije o projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti lakše dostupnima.

77. Na primjeru Portugala vidljive su koristi uspostave sustava kojim se osigurava taj protok informacija. Portugal je financirao najveći udio projekata kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti (32 %), i to osobito zahvaljujući učinkovitim mehanizmima za prikupljanje, obradu i prijenos takvih informacija (vidjeti okvir 4.), kao i posebnim pozivima usmjerenima na te projekte. Sud nije pronašao slične mehanizme u ostalim zemljama iz uzorka.

Zaključci i preporuke

78. Opći je zaključak Suda da se ostvarivanje sinergija između programa Obzor 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) razlikovalo među različitim vrstama sinergija: primjerice, planirane mjere za stvaranje sinergija u pripremnoj fazi provodile su se na odgovarajući način, dok se mjere za stvaranje sinergija u fazi primjene gotovo i nisu provodile. Nekoliko je razloga za to: neusklađenost pravila i propisa, ograničena suradnja dionika obaju programa koji djeluju u području istraživanja i inovacija te nepostojanje interoperabilnosti između njihovih baza podataka ograničili su mogućnost Komisije i nacionalnih/regionalnih tijela za stvaranje sinergija. Osim toga, nije postojao sustav za praćenje sinergija, što znači da Komisija nije bila u položaju da može sustavno utvrđivati i promicati primjere dobre prakse.

79. Sud je utvrdio nekoliko ključnih čimbenika za stvaranje sinergija između programa Obzor 2020. i ESI fondova. Prvi čimbenik odnosi se na pravila i uredbe, koji nisu bili odgovarajuće usklađeni u razdoblju 2014. – 2020., no Komisija je reagirala na te nedostatke i uvela izmjene koje će stupiti na snagu u razdoblju 2021. – 2027. Ishod izmjena uvedenih za razdoblje 2021. – 2027. tek se treba pokazati u praksi (vidjeti odlomke 15.–17.).

80. Suradnja u okviru Komisije i s državama članicama, kao i suradnja na razini država članica, drugi ključan čimbenik, bila je tek djelomično uspostavljena. Sud je utvrdio da su najvažnije glavne uprave Komisije dobro surađivale tijekom izrade regulatornog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Međutim, Komisija nije organizirala redovit i strukturiran dijalog kojim bi se povezali GU REGIO, GU RTD i dionici odgovorni za izradu i provedbu programa na nacionalnoj razini. Na razini država članica također se primjenjivao pristup koji ne uključuje dovoljno suradnje, što znači da upravljačka tijela (ESI fondovi) i nacionalne kontaktne točke (program Obzor 2020.) nisu sustavno udruživali snage kako bi stvorili sinergije (vidjeti odlomke 18.–24.).

1. preporuka – Potrebno je poboljšati suradnju između tijela uključenih u upravljanje ESI fondovima i okvirnim programima

Kako bi poboljšala koordinaciju i razmjenu informacija, Komisija bi trebala:

1. uspostaviti redovit i strukturiran dijalog kojim će se povezati relevantna tijela Komisije i država članica na razini politika (politike u području istraživanja i kohezijske politike) te na provedbenoj razini (program Obzor Europa i Europski fond za regionalni razvoj);
2. surađivati s državama članicama u cilju poticanja takve suradnje na nacionalnoj/regionalnoj razini.

Ciljni rok provedbe: kraj 2023.

81. Treći čimbenik odnosi se na dostupnost podataka i praćenje. Kako bi se mogle stvarati sinergije između projekata ili različitih istraživačkih zajednica (onih sufinanciranih sredstvima iz ESI fondova ili onih financiranih sredstvima u okviru programa Obzor 2020.), neophodno je raspolagati informacijama o projektima, ali i o korisnicima (vidjeti odlomke 25.–26.).

82. Međutim, za ESI fondove nije postojala integrirana baza podataka u kojoj bi se objedinili svi projekti koji se sufinanciraju u EU-u. Ta je integrirana baza podataka postala operativna u ožujku 2022., nakon što je razdoblje obavljanja revizije bilo dovršeno. Međutim, baze podataka za novi okvirni program i ESI fondove i dalje nisu potpuno interoperabilne (vidjeti odlomke 27.–29.).

83. Sud je utvrdio da Komisija nije sustavno pratila sinergije. Stoga nije bila u položaju da sustavno utvrdi primjere dobre prakse i promiče ih među tijelima država članica. Sud je utvrdio nekoliko potencijalno uspješnih načina za potporu toj aktivnosti praćenja, no Komisija ih trenutačno ne primjenjuje: (i) Komisijin alat za rudarenje teksta koji ima potencijal za utvrđivanje sinergija u pripremnoj fazi; (ii) praćenje projekata u okviru programa Obzor 2020. kako bi se utvrdile sinergije u fazi primjene ili (iii) informacije koje su na nacionalnoj razini dostupne o projektima sufinanciranima sredstvima iz ESI fondova kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti koje se ne prikupljaju sustavno niti se o njima sustavno ne izvješćuje Komisiju (vidjeti odlomke 30.–31.).

2. preporuka – Potrebno je iskoristiti potencijal podataka za poticanje sinergija

Kako bi poboljšala dostupnost projektnih podataka i tako olakšala stvaranje i praćenje sinergija, Komisija bi trebala:

1. upotrebljavati baze podataka za okvirni program i fondove s pomoću kojih se provodi kohezijska politika (koji su naslijedili ESI fondove) kako bi utvrdila područja politike ili tematska područja i tako omogućila lakše povezivanje projekata i korisnika;
2. upotrebljavati postojeće alate (kao što su CORTEX ili „Zajednica prakse za pečat izvrsnosti”) radi praćenja postojećih sinergija i utvrđivanja i promicanja primjera dobre prakse.

Ciljni rok provedbe: kraj 2024.

84. Četvrti su čimbenik stručno znanje i upravljački kapaciteti nacionalnih dionika. Komisija je državama članicama stavila na raspolaganje niz mjera potpore u cilju povećanja kapaciteta nacionalnih dionika. Najintenzivnija potpora pružala se u okviru projekta „Put prema izvrsnosti”, kojim je upravljala Komisija, ali ga je financirao Europski parlament. Ujedno je riječ o mjeri potpore koju su dionici iz pet država članica iz uzorka najviše cijenili. Ta se mjera neće nastaviti provoditi u razdoblju 2021. – 2027. (vidjeti odlomke 33.–36.).

85. Upravljačka tijela jasno su izrazila potrebu za daljnjom izgradnjom kapaciteta, ali su u ograničenoj mjeri sudjelovala u promotivnim događanjima i tečajevima osposobljavanjima koje je organizirala Komisija. Štoviše, ni sama upravljačka tijela nisu aktivno promicala koncept sinergija (vidjeti odlomke 37.–39.).

86. Kako bi se sinergije sustavno ostvarivale, potrebno ih je uključiti u strateško planiranje od ranih faza. Prioriteti utvrđeni u strategijama pametne specijalizacije često su bili prilično općeniti, čime je ograničen njihov potencijal za usmjeravanje ulaganja. Osim toga, u nekim slučajevima nije bilo poveznica s prioritetima programa Obzor 2020. ili europskim partnerstvima. Sud je utvrdio da su se mjere za stvaranje sinergija planirane u strategijama pametne specijalizacije odražavale u relevantnim operativnim programima, ali da su se povezane mjere samo djelomično provodile (vidjeti odlomke 43.–49.).

87. Postojale su razlike u provedbi sinergija ovisno o vrsti sinergija. Dok su se sinergije u pripremnoj fazi u načelu ostvarivale, to nije bio čest slučaj kad su u pitanju sinergije u fazi primjene. Glavni razlozi za to što su upravljačka tijela u ograničenoj mjeri ostvarivala sinergije u fazi primjene bili su nedostatak znanja o samom konceptu, o načinima provedbe tih mjera ili o tome kako pronaći rezultate projekata u okviru programa Obzor 2020. (vidjeti odlomke 55.–61. i 63.).

88. Nadalje, u samo jednom od pet operativnih programa iz uzorka provodila se javna nabavu u području inovacija, a to je instrument s pomoću kojeg se mogu stvoriti sinergije u fazi primjene, dok je u četirima programima planirana provedba te vrste nabave (vidjeti odlomak 62.).

89. Iako su programi rada Komisije u okviru programa Obzor 2020. sadržavali općenito upućivanje na sinergije u fazi primjene, konkretni pozivi na podnošenje projektnih prijedloga u okviru programa Obzor 2020. rijetko su uključivali takva upućivanja. Slično tome, u samo malom broju projekata u okviru programa Obzor 2020. predviđena je mogućnost stvaranja sinergija u fazi primjene s ESI fondovima (vidjeti odlomke 64.–67.).

3. preporuka – Potrebno je povećati uporabu sinergija u fazi primjene

Kako bi povećala uporabu sinergija u fazi primjene, Komisija bi trebala:

1. podupirati upravljačka tijela u aktivnostima izrade i provedbe u cilju stvaranja sinergija u fazi primjene s projektima u okviru programa Obzor 2020. i Obzor Europa;
2. među nacionalnim i regionalnim tijelima (upravljačka i druga tijela) promicati javnu nabavu u području inovacija na temelju rezultata istraživačkih projekata financiranih s pomoću okvirnog programa;
3. među korisnicima potpore u okviru programa Obzor Europa promicati potencijal Europskog fonda za regionalni razvoj za, u relevantnim slučajevima, iskorištavanje i komercijalizaciju rezultata njihovih projekata u skladu sa strategijama pametne specijalizacije.

Ciljni rok provedbe: kraj 2024.

90. Sud je za pet operativnih projekata iz uzorka utvrdio da je provedba programa za potporu projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti bila ograničena. Razlog tomu dijelom je bila činjenica da operativni programi nisu uvijek uključivali programe za potporu projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti, kao i neusklađenost pravila o državnim potporama. Osim toga, upravljačkim tijelima nisu se sustavno stavljale na raspolaganje strukturirane i sveobuhvatne informacije o projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti. Komisija ne raspolaže potpunim informacijama o broju projekata kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti i koji su financirani iz ESI fondova (vidjeti odlomke 68.–77.)

4. preporuka – Potrebno je poboljšati protok informacija o projektima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti

Komisija bi svim upravljačkim tijelima trebala redovito dostavljati podatke o projektnim prijedlozima kojima je dodijeljen pečat izvrsnosti u njihovoj državi članici ili regiji.

Ciljni rok provedbe: kraj 2023.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Mihails Kozlovs, na sastanku održanom u Luxembourgu 11. listopada 2022.

Prilozi

Prilog I. – Razlike između programa Obzor 2020. i fondova s pomoću kojih se provodi kohezijska politika

Prilog II. – Statistički podatci

Prilog III. – Metodologija

Revizija koju je proveo Sud temeljila se na sljedećoj metodologiji:

1. pregledu javno dostupnih dokumenata i Komisijinih internih dokumenata kao što su pravni tekstovi, smjernice i evaluacije;
2. statističkoj analizi podataka iz niza izvora: sustava CORDA, obavijesne ploče programa Obzor 2020., Eurostata i podataka o projektima sufinanciranima sredstvima iz ESI fondova;
3. analizi utemeljenoj na rudarenju teksta, koja se sastojala od:
   
   
   1. utvrđivanja parametara (riječi i izrazi) koji će se upotrebljavati u analizi utemeljenoj na rudarenju teksta, primjerice strategija pametne specijalizacije, ESI fondovi ili Interreg;
   2. analize najnovijih programa rada u okviru programa Obzor 2020. (2018. – 2020.) s pomoću riječi i izraza iz točke (i);
   3. detaljne analize nasumično odabranog uzorka programa rada u okviru programa Obzor 2020. (11 programa rada) kako bi se utvrdila konkretna upućivanja na sinergije u rezultatima dobivenima pod točkom (ii);
4. analizi utemeljenoj na rudarenju teksta sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor 2020, koja se sastojala od:
   
   
   1. utvrđivanja projekata u okviru programa Obzor 2020. s potencijalom za stvaranje sinergija u fazi primjene, tj. projekti u sklopu Provjere koncepta Europskog istraživačkog vijeća te 2. i 3. stupa programa Obzor 2020. (osim zajedničkih aktivnosti potpore). Utvrđeno je 13 603 sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, što je 38 % svih projekata u okviru programa Obzor 2020. te 63 % svih financijskih sredstava za koja su preuzete obveze u okviru programa Obzor 2020.
   2. utvrđivanja, u suradnji s osobljem Komisije, parametara (riječi i izrazi) koji će se upotrebljavati u analizi utemeljenoj na rudarenju teksta, primjerice kohezijska politika, strategija pametne specijalizacije, operativni program, ESI fondovi, upravljačko tijelo itd.;
   3. analize utemeljene na rudarenju teksta sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor 2020. dobivenih pod točkom (i), koja se provodila s pomoću alata CORTEX (alat Europske komisije za rudarenje teksta) koristeći riječi i izraze iz točke (ii) kako bi se utvrdili projekti koji sadržavaju upućivanja na ESI fondove;
   4. detaljne analize na temelju nasumično odabranog statistički reprezentativnog uzorka statističkog skupa (100 projekata) koji je utvrđen kao rezultat koraka pod točkom (iii) kako bi se razlikovali projekti u kojima se teži sinergijama u fazi primjene i projekti koji sadržavaju druga upućivanja na ESI fondove (npr. prethodna iskustva sudionika u pogledu projekata koji se podupiru ESI fondovima);
   5. detaljne analize projekata u okviru „Provjere koncepta ERC-a” (16 projekata) utvrđenih pod točkom (iii) kako bi se razlikovali projekti u kojima se teži sinergijama u fazi primjene i projekti koji sadržavaju druga upućivanja na ESI fondove (npr. prethodna iskustva sudionika u pogledu projekata koji se podupiru ESI fondovima).
5. elektroničkim upitnicima koji su izrađeni kako bi se prikupila mišljenja nacionalnih dionika i poslani:
   
   
   • 27 upravljačkih tijela (jedno po državi članici) koja upravljaju operativnim programima s najvećim ulaganjima u istraživanja i inovacije po državi članici, uz stopu odgovora od 64 %. Operativni programi činili su otprilike 63 % ukupnih rashoda EU-a za istraživanja i inovacije za koje su preuzete obveze u okviru EFRR-a (razdoblje 2014. – 2020.);
   • 78 nacionalnih kontaktnih točaka, odnosno nasumično odabranom reprezentativnom uzorku nacionalnih kontaktnih točaka, uz stopu odgovora od 67 %;
6. upitnicima i razgovorima s Komisijom;
7. upitnicima i razgovorima sa stručnjacima u tom području;
8. upitnicima i videokonferencijama u svrhu provjere činjenica u kojima su sudjelovala upravljačka tijela i nacionalne kontaktne točke te analizi uzorka strategija pametne specijalizacije i povezanih operativnih programa iz pet država članica (Hrvatska, Portugal, Poljska, Rumunjska i Slovenija). Sud je te zemlje odabrao na temelju njihove uspješnosti u području istraživanja i inovacija, dostupnosti ESI fondova za istraživanja i inovacije i sudjelovanja u programu Obzor 2020.

Odabrani operativni programi čine 34 % ulaganja iz EFRR-a u istraživanja i inovacije (2014. – 2020.). Relevantne šifre intervencija, kako ih je utvrdio GU REGIO, glase kako slijedi:

• 002 – Procesi istraživanja i inovacija u velikim poduzećima;
• 056 – Ulaganje u MSP-ove izravno povezane s aktivnostima istraživanja i inovacija;
• 057 – Ulaganje u velike tvrtke izravno povezane s aktivnostima istraživanja i inovacija;
• 058 – Infrastruktura za istraživanje i inovacije (javna);
• 059 – Infrastruktura za istraživanje i inovacije (privatna);
• 060 – Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima;
• 061 – Aktivnosti istraživanja i inovacija u privatnim istraživačkim centrima;
• 062 – Transfer tehnologije i suradnja sveučilišta i MSP-ova;
• 063 – Potpora klastera i poslovne mreže;
• 064 – Procesi istraživanja i inovacija u MSP-ovima;
• 065 – Procesi istraživanja i inovacija, transfer tehnologije i suradnja.

Prilog IV. – Sinergije u propisima EU-a: razdoblje 2014. – 2020. i razdoblje 2021. – 2027.

Pokrate i skraćeni nazivi

CORDIS: Informacijska služba Zajednice za istraživanje i razvoj

CORTEX: osnovno rudarenje teksta

EFRR: Europski fond za regionalni razvoj

EIC: Europsko vijeće za inovacije

ERC: Europsko istraživačko vijeće

GU REGIO: Glavna uprava Komisije za regionalnu i urbanu politiku

GU RTD: Glavna uprava Komisije za istraživanje i inovacije

H2020: Obzor 2020.

JRC: Zajednički istraživački centar

MSP-ovi: mala i srednja poduzeća

NCP: nacionalne kontaktne točke

OP: operativni programi

R&I: istraživanja i inovacije

S3: strategije pametne specijalizacije

Pojmovnik

Dodjela financijskih sredstava na temelju izvrsnosti: dodjela sredstava na temelju konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga i neovisnog stručnog pregleda usmjerenog na kvalitetu, pri čemu se odabiru samo najbolji projekti bez uzimanja u obzir geografske raspodjele.

Europska partnerstva: inicijativa u okviru koje Europska komisija surađuje s privatnim i/ili institucijskim partnerima iz država članica kako bi pružila usklađenu potporu aktivnostima istraživanja i inovacija.

Europski fond za regionalni razvoj: fond EU-a kojim se jača gospodarska i socijalna kohezija u EU-u financiranjem ulaganja kojima se smanjuju nejednakosti među različitim regijama.

Europski strukturni i investicijski fondovi: pet glavnih fondova EU-a iz kojih se pruža potpora gospodarskom razvoju cijeloga EU-a: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

Europsko istraživačko vijeće: tijelo EU-a uspostavljeno radi pružanja potpore inovativnim istraživanjima koja provodi znanstvena zajednica u svim područjima.

Europsko vijeće za inovacije: vodeći inovacijski program EU-a za prepoznavanje, razvoj i rast revolucionarnih tehnologija i inovacija.

Izravno upravljanje: upravljanje fondom ili programom EU-a koje, za razliku od podijeljenog ili neizravnog upravljanja, izravno obavlja sama Komisija.

Mjera širenja: posebna mjera kojom se pomaže pri izgradnji kapaciteta, uspostavljaju poveznice između vodećih istraživačkih ustanova i regija EU-a koje su manje uspješne u području istraživanja i inovacija te pruža stručna potpora politikama.

Nacionalna kontaktna točka: tijelo koje je osnovala i koje financira vlada države članice EU-a ili druge zemlje sudionice kako bi se podnositeljima prijava i korisnicima u okviru programa Obzor 2020. ili Obzor Europa pružale potpora i smjernice na nacionalnoj razini.

Operativni program: okvir za provedbu kohezijskih projekata financiranih sredstvima EU-a u zadanom razdoblju, u koji su ugrađeni prioriteti i ciljevi utvrđeni u sporazumima o partnerstvu između Komisije i pojedinačnih država članica.

Preuzeta obveza: iznos sredstava predviđen u proračunu za financiranje točno određene rashodovne stavke, kao što su ugovor ili sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava.

Program Interreg: okvir za međuregionalnu, prekograničnu i transnacionalnu suradnju koji pruža smjernice za razmjenu politika i provedbu zajedničkih mjera.

Strategija Europa 2020.: desetogodišnja strategija EU-a uvedena 2010. s ciljem poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

Strategije pametne specijalizacije: nacionalna ili regionalna strategija u kojoj se određuju prioriteti u svrhu ostvarivanja konkurentske prednosti povećavanjem i usklađivanjem prednosti u području istraživanja i inovacija u odnosu na poslovne potrebe te usklađivanjem praksi u pogledu uspješnosti u području inovacija.

Udruživanje: mjera širenja kojom se vodeće znanstvene ustanove povezuju s državama članicama i regijama koje su manje uspješne u području istraživanja i inovacija uspostavom ili poboljšanjem centara izvrsnosti u regijama domaćinima.

Upravljačko tijelo: nacionalno, regionalno ili lokalno javno (ili privatno) tijelo koje je država članica zadužila za upravljanje određenim programom koji se financira sredstvima EU-a.

Zajednički istraživački centar: Komisijina znanstvena služba i centar znanja, koji pruža znanstvene savjete i podršku politikama EU-a.

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=62446

Kronologija

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=62446

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član Suda Mihails Kozlovs i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodila članica Suda Ivana Maletić, a potporu su joj pružali voditeljica njezina ureda Sandra Diering, ataše u njezinu uredu Tea Vlainić, rukovoditeljica Marion Colonerus, voditelj radnog zadatka Juan Antonio Vazquez Rivera te revizori Marco Montorio i Katja Mravlak. Jezičnu podršku pružala je Laura Mcmillan.

Slijeva nadesno: Katja Mravlak, Ivana Maletić, Tea Vlainić, Juan Antonio Vazquez Rivera, Marco Montorio, Sandra Diering, Marion Colonerus.

Bilješke

¹ Uredba (EU) br. 1291/2013, 33. alineja i članak 21.

² Uredba (EU) br. 1303/2013, Prilog I. – točka 4.3..

³ „Enabling synergies between the ESIFs, H2020 and other research, innovation and competitiveness-related Union programmes”.

⁴ Uredba (EU) br. 1303/2013.

⁵ „MLE on National Practices in Widening Participation and Strengthening Synergies”, Europska komisija, 2018.; „Synergies between FPs for Research and Innovation and European Structural and Investment Funds””, Europska komisija, 2017.

⁶ Prilog I., točka 4.3.

⁷ Uvodna izjava 33.

⁸ „Maximisation of synergies between the European Structural and Investment Funds and other EU Instruments to attain Europe 2020 Goals”, Služba Europskog parlamenta za istraživanja, 2016.

⁹ „Widening Participation and Strengthening Synergies – Challenge paper topic 5” – Mutual Learning Exercise, Europska komisija, 2018.

¹⁰ „Capitalisation through coordination across EU funds”, Europska komisija, 2020.

¹¹ „Dataset of projects co-funded by the ERDF during the multi-annual financial framework 2014-2020”, Zajednički istraživački centar, 2019.

¹² Uredba (EU) br. 1303/2013, članak 46. stavak 2.

¹³ „MLE on National Practices in Widening Participation and Strengthening Synergies”, Europska komisija, 2018.

¹⁴ „Smart Specialisation: what gets lost in translation from concept to practice?”, Udruženje za regionalne studije, 2020.; „How ‘smart’ are smart specialisation strategies?”, Sveučilišno udruženje za suvremene europske studije, 2020.

¹⁵ „Study on prioritisation in Smart Specialisation Strategies in the EU”, Europska komisija, 2021.

¹⁶ Vidjeti prethodnu bilješku.

¹⁷ „Who gets Horizon 2020 research grants? Propensity to apply and probability to succeed in a two-step analysis” , Enger, S.G., Castellacci, F., Scientometrics 109, 1611. – 1638., 2016.

¹⁸ Završno izvješće o projektu MIRRIS (Mobilizacija institucijskih reformi u cilju poboljšanja sustava/ustanova za istraživanje i inovacije u Europi), lipanj 2016.

¹⁹ Uredba 1060/2021, članak 73.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PDF	ISBN 978-92-847-8955-9	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/234	QJ-AB-22-021-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-8917-7	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/084156	QJ-AB-22-021-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je uOdluci Suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Ikone na slici 1. i slici 3.: te slike izrađene su s pomoću alata dostupnih na stranici Flaticon.com. © Freepik Company S.L. Sva prava pridržana.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetu (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Telefonom ili pismenim putem
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• putem obrasca: european-union.europa.eu/contact-eu/write-us_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa (european-union.europa.eu).

Publikacije EU-a
Publikacije EU-a možete pregledati ili naručiti preko internetske stranice op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se svojoj lokalnoj službi Europe Direct ili dokumentacijskom centru (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa (eur-lex.europa.eu).

Otvoreni podaci EU-a
Portal data.europa.eu omogućuje pristup otvorenim podatkovnim zbirkama iz institucija, tijela i agencija EU-a. Zbirke se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Putem portala moguć je i pristup mnoštvu podatkovnih zbirki iz europskih država.