Tematsko izvješće
br.25 2019

Kvaliteta podataka u području proračunske potpore: nedostatci u nekim pokazateljima i u provjeri plaćanja promjenjivih tranši

O ovom izvješću Proračunska potpora oblik je pomoći EU-a koji uključuje prijenos novca u državnu riznicu partnerske zemlje uz uvjet da ta država ispunjava dogovorene uvjete za plaćanje. Plaćanja proračunske potpore izvršavaju se u obliku fiksnih ili promjenjivih tranši. Iznosi isplaćeni iz promjenjivih tranši ovise o uspješnosti koju ostvare partnerske zemlje, a koja se mjeri unaprijed utvrđenim pokazateljima uspješnosti. Sud je ispitao je li Komisija upotrebljavala relevantne i pouzdane podatke o uspješnosti za isplate promjenjivih tranši proračunske potpore. Sud je zaključio da je jedna trećina pregledanih pokazatelja uspješnosti imala nedostatke u izradi, čime se stvorila mogućnost za različita tumačenja u pogledu dostizanja ciljnih vrijednosti. Štoviše, procjena koju je provela Komisija kojom je ispitala jesu li pokazatelji promjenjivih tranši dosegnuti nije uvijek bila pouzdana. Sud iznosi niz preporuka čiji je cilj poboljšati oblikovanje pokazatelja, povećati upotrebu pokazatelja ishoda i poboljšati provjeru podataka o uspješnosti koji se upotrebljavaju za isplatu promjenjivih tranši.
Tematsko izvješće Suda u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a.

Ova publikacija dostupna je na 23 jezika u sljedećem formatu:
PDF
PDF General Report

Sažetak

I

Proračunska potpora oblik je pomoći EU-a koji uključuje prijenos novca u državnu riznicu partnerske zemlje uz uvjet da ta država ispunjava dogovorene uvjete za plaćanje. S prosječnim godišnjim plaćanjima u iznosu od 1,69 milijardi eura EU je najveći pružatelj proračunske potpore. Plaćanja proračunske potpore izvršavaju se u obliku fiksnih ili promjenjivih tranši. Otprilike 44 % plaćanja proračunske potpore EU-a odnosi se na promjenjive tranše. U nekim zemljama u susjedstvu EU-a taj udio doseže i do 90 %. Iznosi isplaćeni iz promjenjivih tranši ovise o uspješnosti koju ostvare partnerske zemlje, a koja se mjeri unaprijed utvrđenim pokazateljima uspješnosti.

II

Sud je ispitao je li Komisija upotrebljavala relevantne i pouzdane podatke o uspješnosti za isplate promjenjivih tranši proračunske potpore. Zaključio je da je relevantnost jedne trećine pokazatelja uspješnosti umanjena načinom na koji su osmišljeni te da se njima ne omogućuje objektivno mjerenje rezultata, što narušava njihovu relevantnost. Štoviše, procjena koju je provela Komisija kojom je ispitala jesu li pokazatelji promjenjivih tranši dosegnuti nije uvijek bila pouzdana, što je dovelo do nekih nedovoljno opravdanih plaćanja.

III

Dok su pokazatelji uspješnosti za promjenjive tranše bili usklađeni sa strategijama sektorskog razvoja partnerskih zemalja, većina ih je bila usmjerena na kratkoročne mjere, a ne na dugoročne rezultate, uključujući napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja tijekom vremena. Nadalje, više od jedne trećine pokazatelja nije bilo jasno definirano ili je imalo netočne polazne vrijednosti ili ih uopće nije imalo. Time se stvorila mogućnost za različita tumačenja u pogledu dostizanja ciljnih vrijednosti, učinivši analizu zahtjeva za isplatu složenijom i manje objektivnom.

IV

Zahvaljujući dovoljno ambicioznim ciljnim vrijednostima većina pregledanih promjenjivih tranši pružila je predviđeni poticajni učinak na partnerske zemlje da unaprijede svoje planove reforme. Nekoliko iznimaka koje je Sud ustanovio povezano je s pokazateljima za ciljne vrijednosti koje je bilo lako dosegnuti ili s ciljnim vrijednostima koje su bile dosegnute radom donatora ili vanjskih stručnjaka koje je platio EU. Broj pokazatelja koji se upotrebljavao za svaku promjenjivu tranšu bio je previsok u 6 od 24 ugovora, što je postupak isplata učinilo dodatno složenim.

V

Zahtjevi za isplatu promjenjivih tranši sadržavaju analizu ispunjenja dogovorenih uvjeta i pokazatelja uspješnosti. Te zahtjeve pripremaju partnerske zemlje te stoga pouzdanost povezanih podataka o uspješnosti ovisi o kapacitetu tih zemalja da ih sastave. Sud je utvrdio da je Komisija izvela izričite zaključke o pouzdanosti podataka o uspješnosti koji su bili potrebni za izračun pokazatelja promjenjivih tranši za samo 5 od 24 odabrana ugovora. Pri analizi zahtjeva za isplatu delegacije EU-a provele su različite postupke za provjeru pouzdanosti tih podataka. Neki od tih postupaka ne jamče da se plaćanja promjenjivih tranši temelje na pouzdanim podatcima te ona stoga nisu u cijelosti opravdana.

VI

Sud je ponovio procjene koje je Komisija prethodno provela u pogledu dostizanja pokazatelja i ponovnim izračunom plaćanja promjenjivih tranši za ukupni iznos od 234 milijuna eura utvrdio neusklađenost za 16,7 milijuna eura. Od tog je iznosa 13,3 milijuna eura nedovoljno opravdano ili nije u skladu s odredbama ugovora. Iznos od 3,4 milijuna eura isplaćen je za programe u kojima nije bilo stvarnog napretka. Osim toga, Moldovi je za tri promjenjive tranše isplaćen iznos od 26,3 milijuna eura bez dostatnog dokumentiranja razloga za ta plaćanja.

VII

Sud je Komisiji iznio šest preporuka kako bi:

  • povećala upotrebu pokazatelja ishoda u promjenjivim tranšama
  • poboljšala oblikovanje pokazatelja uspješnosti
  • zajamčila poticajni učinak promjenjivih tranši
  • pojednostavnila proces isplata promjenjivih tranši
  • poboljšala procjene kapaciteta zemalja da dostave podatke o uspješnosti koji se upotrebljavaju u promjenjivim tranšama
  • poboljšala provjeru podataka o uspješnosti koji se upotrebljavaju za isplatu promjenjivih tranši.

Uvod

Koncept proračunske potpore

01

Proračunska potpora oblik je pomoći EU-a koji uključuje prijenos novca u državnu riznicu partnerske zemlje uz uvjet da ta država ispunjava dogovorene uvjete za plaćanje. Financijska sredstva koja država primi ulaze u proračun partnerske zemlje te ih ta zemlja može upotrebljavati na način koji smatra prikladnim. Komisija opisuje proračunsku potporu kao pružanje djelotvorne pomoći i ostvarivanje trajnih rezultata u pružanju potpore partnerima EU-a u provedbi reformi i postizanju ciljeva u pogledu održivog razvoja.

02

Uz prijenos financijskih sredstava proračunska potpora također uključuje: (i) dijalog s partnerskim zemljama o rezultatima reformi i razvoja za koje se može upotrijebiti proračunska potpora, (ii) procjenu ostvarenog napretka i (iii) potporu razvoja kapaciteta. Proračunska potpora čini odmak od tradicionalne usmjerenosti na aktivnosti (npr. projekte) te pomak prema pomoći usmjerenoj na rezultate.

03

EU je (zahvaljujući proračunu EU-a i europskim razvojnim fondovima) najveći pružatelj proračunske potpore u svijetu. EU je u razdoblju 2014. – 2017. izdvojio otprilike 11 % (vidi prilog I.) svojeg proračuna za bilateralnu razvojnu pomoć na proračunsku potporu: godišnje u prosjeku otprilike 2,13 milijardi eura. Tijekom 2017. pružio je proračunsku potporu za 90 zemalja i područja u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura. Ukupne obveze preuzete u okviru svih postojećih ugovora o proračunskoj potpori iznose 12,7 milijardi eura. Na slici 1. nalazi se detaljan prikaz tih podataka po regijama za opći proračun EU-a kao i za europske razvojne fondove.

Slika 1.

Postojeće obveze i isplate proračunske potpore na kraju 2017. po regijama

(u milijunima eura)

Izvor: Sud, na temelju Trendova i rezultata proračunske potpore EU-a iz 2018.

04

Proračunskom potporom EU-a od država koje primaju potporu zahtijeva se da imaju i djelotvorno provode relevantne i pouzdane politike. U skladu s Financijskom uredbom može se smatrati da zemlja ispunjava uvjete za primanje proračunske potpore ako su ispunjeni sljedeći uvjeti1:

  • upravljanje javnim financijama partnerske zemlje dostatno je transparentno, pouzdano i učinkovito
  • partnerska zemlja uspostavila je dostatno pouzdane i odgovarajuće sektorske ili nacionalne politike
  • treća partnerska zemlja uspostavila je makroekonomske politike usmjerene na stabilizaciju
  • treća partnerska zemlja uspostavila je dostatan i pravodoban pristup sveobuhvatnim i pouzdanim proračunskim informacijama.
05

Europska komisija upotrebljava tri vrste ugovora o proračunskoj potpori:

  1. ugovor o ciljevima održivog razvoja, kojim se podupiru nacionalne politike i strategije za ostvarivanje napretka prema ciljevima održivog razvoja
  2. ugovor o uspješnosti sektorskih reformi, kojim se podupiru posebne sektorske reforme
  3. ugovor o izgradnji države i otpornosti, koji se nudi državama u nestabilnim situacijama kako bi se zajamčile vitalne državne funkcije ili kako bi se pružila potpora demokratskom upravljanju.
06

Velika većina programa proračunske potpore Europske komisije temelji se na ugovorima o uspješnosti sektorskih reformi (74 % svih postojećih obveza proračunske potpore 2017.). Kad je riječ o financiranju, četiri su najveća sektora koja se podupiru tim ugovorima: obrazovanje, poljoprivreda i ruralni razvoj, zdravstvo te energetika.

Promjenjive tranše kao poticaj za postizanje rezultata

07

Prije svake isplate Komisija analizira ispunjenje općih uvjeta povezanih s ugovorima o proračunskoj potpori. Ti su uvjeti u većini slučajeva povezani s kriterijima prihvatljivosti za primanje proračunske potpore (vidi odlomak 04.). Plaćanja proračunske potpore izvršavaju se u obliku fiksnih ili promjenjivih tranši. Fiksne tranše isplaćuju se u cijelosti (ako su ispunjeni svi uvjeti) ili se uopće ne isplaćuju (ako nije ispunjen jedan uvjet ili više njih). Promjenjive tranše upotrebljavaju se radi stvaranja poticaja kako bi partnerske zemlje poboljšale provedbu relevantnih politika te se isplaćuju na temelju uspješnosti ostvarene u odnosu na utvrđene pokazatelje uspješnosti i ciljne vrijednosti, ako su ispunjeni svi opći uvjeti. Mogu biti isplaćene u cijelosti ili djelomično. Pokazatelji uspješnosti koji se upotrebljavaju za promjenjive tranše mogu biti odabrani među sustavima za praćenje koji već postoje u partnerskim zemljama ili unutar zajedničkog okvira za procjenu uspješnosti koji se dogovara s partnerskim zemljama i drugim donatorima.

08

Za javne politike mogu se upotrebljavati različite vrste pokazatelja uspješnosti (vidi okvir 1.). Općenito, Komisija preporučuje upotrebu pokazatelja ishoda, no i druge vrste pokazatelja mogu biti prikladne, ovisno o specifičnom kontekstu partnerske zemlje ili sektora.

Okvir 1.

Vrste pokazatelja uspješnosti s primjerima

Definicija* Ogledni primjeri pokazatelja iz ugovora obuhvaćenih revizijom**
Uloženi resursi financijski, ljudski i materijalni resursi koji se ulažu u provedbu programa
  • dodjeljivanje proračuna za projekte usmjerene na žene
Proces poduzete mjere politike i regulatorne mjere
  • usvajanje uredbi o graničnoj kontroli hrane koje su usklađene s EU-om
Ostvarenja neposredne i konkretne posljedice upotrijebljenih resursa i poduzetih mjera
  • obnavljanje javnih zgrada
  • uvođenje novih trgovačkih mehanizama na lokalnoj razini
  • osmišljavanje informacijskog sustava za upravljanje nastavnicima
Ishodi rezultati na razini korisnika
  • pružanje kvalitetnog obrazovanja sirijskim učenicima u domaćinskim zajednicama i kampovima
  • povećanje postotka zajednica koje raspolažu uslugama redovitog prijevoza putnika
  • organiziranje zdravstvenog osiguranja za ljude na rubu siromaštva
Učinak posljedice ishoda u pogledu učinka na šire ciljeve
  • smanjenje smrtnosti novorođenčadi
  • smanjenje površine na kojoj se uzgaja koka
  • poboljšanje kontrole rashoda i izvješćivanja o njima

Izvor: *smjernice Europske komisije za proračunsku potporu iz 2017. i **Sud

09

Svaki pokazatelj uspješnosti ima povezanu financijsku vrijednost. Iznose isplaćene u okviru promjenjive tranše Komisija može izračunati zbrajanjem iznosa povezanih sa svakim pokazateljem uspješnosti koji je država dosegnula. To znači da što više pokazatelja uspješnosti država dostigne, to je veći isplaćeni udio promjenjive tranše.

10

Tijekom 2017. godine 44 % plaćanja Komisije za ugovore o proračunskoj potpori bilo je povezano s promjenjivim tranšama2. U nekim zemljama u susjedstvu EU-a taj udio doseže i do 90 %. Na slici 2. detaljno su prikazane promjenjive tranše koje su isplaćene svakoj državi u okviru ugovora o uspješnosti sektorskih reformi za 2017.

Slika 2.

Ugovori o uspješnosti sektorskih reformi, isplate promjenjivih tranši za 2017.

Izvor: Sud, na temelju podataka Europske komisije.

Isplata promjenjivih tranši

11

Proces isplate promjenjive tranše počinje zahtjevom za isplatu koji podnosi partnerska zemlja. Taj zahtjev uključuje analizu kojom se utvrđuje u kojoj su mjeri dosegnuti pokazatelji uspješnosti. Delegacije EU-a analiziraju zahtjeve i pripremaju evaluacijsko izvješće. Na temelju tog izvješća i nakon odobrenja koje daje upravljački odbor za proračunsku potporu Komisija odlučuje o iznosu promjenjive tranše koji treba isplatiti (vidi sliku 3.).

12

Analiza uspješnosti partnerske zemlje priložena zahtjevu za isplatu temelji se na podatcima iz njezinih sustava za praćenje i evaluaciju. Ti su sustavi stoga glavni izvor informacija za isplatu promjenjivih tranši.

Slika 3.

Proces isplate

Izvor: Sud, na temelju smjernica Europske komisije za proračunsku potporu

Opseg revizije i revizijski pristup

13

Konsenzusom EU-a o razvoju iz 2017. prepoznato je središnje mjesto proračunske potpore u poticanju napora koje partnerske zemlje ulažu u postizanje ciljeva održivog razvoja. Uzimajući u obzir važnost promjenjivih tranši za plaćanje proračunske potpore i činjenicu da podatci o uspješnosti na kojima se temelje ta plaćanja potječu iz država korisnica, netočni ili nepouzdani podatci upućivali bi na to da se plaćanjima proračunske potpore ne nagrađuju stvarni rezultati kako je predviđeno. To bi ozbiljno dovelo u pitanje samu svrhu proračunske potpore. Stoga je svrha ove revizije bila preispitati količinu i kvalitetu (ponajprije relevantnost i pouzdanost) pokazatelja uspješnosti koji se upotrebljavaju u promjenjivim tranšama i analizi zahtjeva za plaćanje koju provodi Komisija.

14

Glavno revizijsko pitanje glasilo je: „Je li Komisija upotrebljavala relevantne i pouzdane podatke o uspješnosti za isplate promjenjivih tranši proračunske potpore?” Kako bi odgovorio na to pitanje, Sud ga je podijelio na sljedeća potpitanja.

  1. Jesu li ugovori o proračunskoj potpori uključivali pokazatelje koji omogućuju djelotvorno praćenje rezultata u sektorima kojima se pruža potpora?
  2. Je li Komisija djelotvorno provjeravala pouzdanost podataka o uspješnosti u zahtjevima za isplatu promjenjivih tranši?
15

Revizijom je obuhvaćen uzorak od 24 ugovora o uspješnosti sektorskih reformi (vidi prilog II.) za osam partnerskih zemalja u kojima je 2017. isplaćeno najviše promjenjivih tranši3. Te su zemlje primile 43,29 % ukupnih plaćanja promjenjivih tranši te godine. Promjenjive tranše obuhvaćene revizijom odabranih ugovora sadržavale su ukupno 248 pokazatelja uspješnosti. U prilogu III. iznesene su pojedinosti o plaćanjima iz 2017. te sektorima obuhvaćenima revizijom.

16

Sud je u odabranim ugovorima ispitao kako je Komisija procijenila kapacitet sustava tih zemalja da pruže pouzdane podatke o uspješnosti. Sud je također provjerio način na koji su osmišljene odredbe ugovora o proračunskoj potpori, posebice kvalitetu pokazatelja uspješnosti upotrijebljenih u promjenjivim tranšama. Naposljetku, Sud je ispitao provjere podataka u zahtjevima za isplatu promjenjivih tranši koje je provela Komisija. Tijekom ispitivanja tih provjera Sud je proveo pregled dokumentacije u vezi s plaćanjima koju je pripremila Komisija te je ponovno procijenio dostizanje ciljnih vrijednosti i izračune plaćanja promjenjivih tranši. Sud je potom usporedio svoje zaključke sa zaključcima Komisije.

17

U okviru revizije obavljeni su posjeti trima državama: Jordanu, Gruziji i Boliviji. Tijekom tih posjeta, u veljači i ožujku 2019., Sud je razgovarao s osobljem Komisije, predstavnicima nacionalnih tijela i drugim donatorima/dionicima. Uz postupke provedene u ostalim odabranim državama, Sud je u tim trima državama ponovno obavio provjere zahtjeva za isplatu promjenjivih tranši i povezanih plaćanja koje je Komisija već bila provela te je usporedio svoje rezultate s rezultatima analize koju je provela Komisija. Nadalje, Sud je unakrsno provjerio podatke o uspješnosti koje su dostavile partnerske zemlje s drugim izvorima dokaza dobivenih od vanjskih stručnjaka i drugih donatora radi procjene njihove vjerodostojnosti.

Opažanja

Relevantnost pokazatelja promjenjivih tranši narušena je načinom na koji su osmišljeni

18

Sud je ispitao: (i) jesu li pokazatelji uspješnosti relevantni za ostvarenje ciljeva ugovora o proračunskoj potpori i jesu li usklađeni s politikama država te (ii) pružaju li oni čvrst temelj za praćenje smislenih rezultata.

Pokazatelji su usklađeni sa sektorskim strategijama zemalja, no uglavnom su usmjereni na kratkoročne mjere umjesto na dugoročne rezultate

19

Komisija smatra da je proračunska potpora način pružanja pomoći koji se temelji na rezultatima. Dok se pomoć koja se temelji na projektima isplaćuje za prihvatljive rashode, promjenjive tranše proračunske potpore isplaćuju se kad partnerske zemlje ispune opće uvjete i ostvare unaprijed dogovorene rezultate, koji se mjere odabranim pokazateljima uspješnosti. U skladu s time, relevantnost promjenjivih tranši ovisi o tome mjere li se tim pokazateljima uspješnosti smisleni rezultati.

20

Kao što je prikazano u okviru 1., postoji pet vrsta pokazatelja. Pokazatelji uloženih resursa, procesa i ostvarenja najrelevantniji su u svakodnevnom upravljanju programima javne potrošnje. Pokazateljima ishoda i učinaka mjere se dugoročne posljedice, kao što su napredak reformi i programa u postizanju utvrđenih ciljeva, npr. ciljeva održivog razvoja. Slika 4. uključuje primjer različitih vrsta pokazatelja koji se upotrebljavaju za jedan od programa proračunske potpore u Boliviji.

Slika 4.

Slijed povezanih rezultata i različite vrste pokazatelja uspješnosti

Izvor: Slijed povezanih rezultata Odbora za razvojnu pomoć OECD-a koji se upotrebljava u vanjskom djelovanju EU-a.

21

Smjernicama za proračunsku potporu dopušta se upotreba bilo koje od prethodno navedenih vrsta pokazatelja. Ipak, prema mišljenju Komisije, prednost bi trebalo dati pokazateljima ishoda jer se njima podupire donošenje politika na temelju dokaza, štiti politički prostor da partnerske zemlje mogu same odabrati vlastite politike i strategije za njihovo ostvarenje te potiče potražnja za statističkim informacijama visoke kvalitete. Što je veće povjerenje u sposobnost vlade partnerske zemlje da sastavi pouzdane podatke, to bi veći naglasak trebao biti stavljen na pokazatelje ishoda. Sud također razmatra pokazatelje učinka koji su korisni za mjerenje rezultata, posebice za mjerenje postizanja ciljeva održivog razvoja.

22

Analiza 248 pokazatelja iz ugovora obuhvaćenih revizijom pokazuje da su pokazatelji usklađeni sa sektorskim strategijama partnerskih zemalja. Međutim, isplate promjenjivih tranši uglavnom se temelje na pokazateljima uloženih resursa, procesa i ostvarenja, što čini ukupno 87 % ukupnog broja pokazatelja. Ishodi i učinci mjere se samo s 33 pokazatelja (13 %) – vidi sliku 5.

Slika 5.

Vrste pokazatelja koje se upotrebljavaju za promjenjive tranše u programima obuhvaćenima revizijom

Izvor: Sud.

23

Sud je utvrdio da se najviše pokazatelja ishoda i učinka upotrebljavalo u zemljama s gospodarstvima niskog i srednje niskog dohotka, dok su se u zemljama gornjeg srednjeg dohotka, kao što su Jordan i Gruzija, koji su imali veći kapacitet za sastavljanje podataka o uspješnosti, upotrebljavala samo četiri pokazatelja ishoda, a nije bio upotrijebljen nijedan pokazatelj učinka. To pokazuje da odabir pokazatelja nije nužno povezan sa stanjem razvoja zemlje.

24

Pokazatelji uloženih resursa upotrebljavani u promjenjivim tranšama obuhvaćenima ovom revizijom bili su uglavnom povezani s nabavom dobara (18 slučajeva) i većom dodjelom proračunskih sredstava (9 slučajeva). Proračunska povećanja ili povećanja u nabavi opreme mogu dovesti do promjena u posebnom području interesa, no to automatski ne znači da će se ostvariti smisleni napredak.

25

Pokazatelji procesa mogu imati korisnu ulogu, posebice u slučajevima u kojima je cilj relevantne politike ostvariti promjene u regulatornom okviru. Međutim, kao što je naznačeno u smjernicama, ti pokazatelji ne bi trebali biti usmjereni samo na procese, nego bi također trebali mjeriti kvalitativne aspekte, primjerice što se od tijela koje se uspostavlja očekuje u pogledu njegova djelokruga itd.4 Međutim, to nije uvijek bio slučaj. Na slici 2. prikazani su neki od primjera pokazatelja, u kojima se ne navode minimalni zahtjevi kvalitete u vezi sa sadržajem ili strukturom informacija koje se podnose. Zbog toga je teško zajamčiti da se promjenjivim tranšama nagrađuju procesi dobre kvalitete.

Okvir 2.

Primjeri pokazatelja procesa bez kvalitativnih specifikacija

U ugovoru o Akcijskom planu za liberalizaciju viznog režima za Moldovu (ugovor br. 15.) za jedan pokazatelj povezan s regulatornim okvirom koji je odobren za obveznu registraciju prijavljenih kaznenih djela nema naznaka u pogledu kvalitete/sadržaja tog okvira.

U ugovoru o energetici za Jordan (ugovor br. 4.) ciljna vrijednost za jedan pokazatelj upućuje na to da „je uspostavljena struktura dijaloga o politikama koji uključuje više dionika, a koji predvodi Ministarstvo za energetiku i rudna bogatstva, te da se održavaju redoviti sastanci”, no ne navode se podatci o učestalosti sastanaka.

Trećinom pokazatelja ne može se objektivno mjeriti rezultate

26

Pokazatelji kojima se mjeri napredak u provedbi javne politike trebaju biti specifični, imati kvantificirane i mjerljive ciljne vrijednosti i, kada je to primjenjivo, pouzdane polazne vrijednosti. U suprotnom nije moguće objektivno izmjeriti ostvareni napredak. Pokazatelji, polazne vrijednosti i ciljne vrijednosti moraju biti dogovoreni u trenutku izrade ugovora o proračunskoj potpori i utvrđeni u sporazumu o financiranju. Iako se u smjernicama navodi da bi trebalo izbjegavati mijenjanje tih pokazatelja, može se javiti potreba za dodavanjem ciljnih vrijednosti tijekom provedbe ugovora kako bi se uzele u obzir nove okolnosti ili kako bi se ispravile pogreške u definiranju polazne vrijednosti ili u izračunu pokazatelja.

27

Analiza koju je proveo Sud pokazuje da 72 pokazatelja (tj. njih 29 % u uzorku Suda) nisu dovoljno određena. Neodređeni pokazatelji posebice su problematični tijekom provedbe analize isplate zahtjeva: postoji rizik od proturječnih prosudbi u pogledu toga jesu li dosegnute ciljne vrijednosti. To pak može dovesti do različitih rezultata izračuna iznosa promjenjivih tranši koje treba isplatiti.

28

29 % pokazatelja često je bilo oblikovano nejasno i bez kvantificiranih ciljnih vrijednosti, pri čemu su se rabile riječi kao što su „poboljšati”, „staviti veći naglasak” i „pružiti dokaze”. Sud je uočio da su ugovori u poljoprivrednom sektoru uključivali najveći broj određenih pokazatelja (86,5 %), dok je u upravljanju javnim financijama samo 60 % pokazatelja bilo određeno. U okviru 3. navode se primjeri neodređenih pokazatelja i posljedice za izračun isplata promjenjivih tranši.

Okvir 3.

Primjeri neodređenih pokazatelja / ciljnih vrijednosti

  • U ugovoru o „Potpori drugoj fazi reforme obrazovanja u Jordanu” (ugovor br. 1.) ciljne vrijednosti za pokazatelj br. 5. bile su: „6 novih škola opremljenih i operativno sposobnih s prikladnim sredstvima/okruženjem za učenje i prikladnim ljudskim resursima”. Pitanje usklađenosti s pojmom „prikladno” i kako bi on trebao biti kvantificiran za izračun plaćanja u sporazumu o financiranju nije dovoljno precizirano te je stoga podložno različitim tumačenjima. Slijedom toga, vanjsko stručno povjerenstvo koje za Komisiju analizira dostizanje ciljnih vrijednosti mora razviti vlastitu metodologiju za procjenu kriterija. To znači da ti kriteriji nisu bili prethodno utvrđeni u sporazumu o financiranju te stoga nisu bili dogovoreni s partnerskom zemljom.
  • Pokazatelj br. 2.1 iz ugovora o „Potpori reformi politike javnih financija” u Gruziji (ugovor br. 8.) glasi: „Ministarstvo financija organizira niz javnih rasprava o fiskalnom upravljanju […].” Tim pokazateljem ne određuje se broj sastanaka i njihove značajke.
29

Sud je također utvrdio dobre primjere slučajeva u kojima je Komisija uložila napore u mjerenje napretka za pokazatelje koje nije bilo lako analizirati. U slučaju prikazanom u okviru 4. Komisija je postala predvodnicom za cijelu zajednicu donatora u području obrazovanja.

Okvir 4.

Mjerenje kvalitete obrazovanja – dobar primjer

U ugovoru „Proračunska potpora jordanskom ministarstvu obrazovanja za odgovor na sirijsku izbjegličku krizu” Komisija je upotrijebila pokazatelj „Kvalitetno obrazovanje pruženo sirijskim učenicima u školama s jednom i dvije smjene u domaćinskim zajednicama i kampovima koje je usporedivo s jordanskim standardima i koje se promiče u toj državi”.

To je bio pokazatelj ishoda koji mjeri kvalitetu obrazovanja pruženu sirijskim učenicima. Vrijednost pokazatelja dobivena je u okviru ankete provedene u uzorku škola. U svakoj je školi kvaliteta obrazovanja mjerena procjenom deset različitih čimbenika (kao što su promatranja nastave, uključenost roditelja i učenika, podjednaka zastupljenost dječaka, djevojčica, izbjeglica i državljana Jordana) na ljestvici od jedan do četiri. Dobiveni bodovi (bodovi za uspješnost u pogledu kvalitete) upotrijebljeni su kako bi se školama dodijelile ocjene od A+ (dobro) do C- (potreba za poboljšanjem).

Riječ je o prvom pokazatelju kojim se mjerila kvaliteta obrazovanja u Jordanu, a kasnije su ga upotrebljavali donatori te je uveden u zajednički okvir za rezultate u Jordanu.

Međutim, kad je riječ o provjeri dostizanja pokazatelja, Sud je utvrdio neke nedostatke (vidi okvir 10.).

Polazne vrijednosti nisu uspostavljene ili su netočne za 41 % pokazatelja napretka

30

Pokazatelji koji su određeni i nedvosmisleni nisu jedini preduvjet za djelotvorno mjerenje rezultata. Napredak je mjerljiv samo ako su uspostavljene ciljne vrijednosti usporedive sa situacijom prije intervencije: drugim riječima, ako imaju polaznu vrijednost. Od 85 analiziranih pokazatelja za koje je bila potrebna polazna vrijednost (tj. za one pokazatelje kojima se analizira napredak5) Sud je utvrdio da njih 35 ima probleme u vezi s: (i) nedostatkom potrebnih polaznih vrijednosti (15) i (ii) netočnim ili zastarjelim polaznim vrijednostima (20).

31

Utvrđenu polaznu vrijednost nije imalo 15 pokazatelja u 4 ugovora (u ugovorima br. 6., 7., 8. i 17.) od 24 odabrana ugovora o proračunskoj potpori. Glavni razlog zbog kojeg nije postojala polazna vrijednost bila je činjenica da partnerska zemlja nije pratila situaciju prije početka ugovora o proračunskoj potpori. Međutim, Sud je utvrdio primjere u kojima je, u sličnim situacijama, Komisija zatražila od partnerske zemlje da izračuna polaznu vrijednost upotrebom prve promjenjive tranše iz ugovora o proračunskoj potpori. U drugim je slučajevima Komisija sama provela potrebne aktivnosti (tj. provela ankete) za izračun polaznih vrijednosti koje su nedostajale. Sud te slučajeve smatra dobrom praksom. Primjer potrebnih aktivnosti koje je Komisija provela kako bi točno procijenila ostvareni napredak za relevantne pokazatelje u naknadnim tranšama opisan je u okviru 5.

Okvir 5.

Utvrđivanje polaznih vrijednosti

Kao primjer dobre prakse u području utvrđivanja polaznih vrijednosti navodi se pokazatelj br. 3. iz ugovora o sektorskoj reformi za povećanje uspješnosti energetskog sektora Ruande (ugovor br. 19.), u kojem su podatci koji nedostaju nadomješteni drugim izvorima informacija. Taj se pokazatelj mjeri godišnjom anketom tijekom čitavog izvršenja ugovora. Međutim, za vrijeme sastavljanja financijskog sporazuma ta anketa nije bila dostupna, što znači da nije postojala polazna vrijednost. Kako bi se utvrdila polazna vrijednost, delegacija EU-a provela je sveobuhvatnu analizu te je unakrsno provjerila alternativne izvore podataka kao što su strategija za energiju iz biomase iz 2009., procjena inicijative „Global Alliance for Cooking Stove” iz 2012. te izvješće o integriranom pregledu ponude i potražnje u pogledu drva za gorivo. Na temelju toga delegacija EU-a mogla je odrediti relevantnu polaznu vrijednost.

32

Nadalje, 20 pokazatelja imalo je netočne ili zastarjele polazne vrijednosti. U 11 od tih slučajeva novi podatci relevantni za točan izračun polazne vrijednosti bili su dostupni nakon što je potpisan ugovor o proračunskoj potpori. Iako je moguće izmijeniti povezani sporazum o financiranju kako bi se uzela u obzir točna polazna vrijednost, Komisija to u navedenim slučajevima nije učinila. Upotreba netočnih ili zastarjelih polaznih vrijednosti također je dovela do toga da pokazatelji imaju ciljne vrijednosti koje su niže od stvarnih polaznih vrijednosti. Okvir 6. sadržava neke primjere.

Okvir 6.

Primjeri pokazatelja bez polaznih vrijednosti ili s netočnim polaznim vrijednostima

Nedostatak polaznih vrijednosti

Za ugovor o „Zapošljavanju i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju” u Gruziji (ugovor br. 7.) nisu bile određene polazne vrijednosti kad je 2014. potpisan ugovor ni za jedan od pet pokazatelja kojima se mjeri napredak. Slijedom toga, polazna vrijednost za potrebno povećanje bila je nula, što znači da bi se bilo koji prijavljeni napredak smatralo dovoljnim kako bi se dosegnula ciljna vrijednost. Na primjer, u ugovor su bile uključene ciljne vrijednosti za povećanje relativnog broja nastavnika koji sudjeluju u početnom i kontinuiranom osposobljavanju. Međutim, nije bilo dostupnih podataka o broju učitelja koji su već sudjelovali u osposobljavanju. Nadalje, pojmovi početnog i kontinuiranog osposobljavanja uvedeni su tek 2016. godine te nije bilo moguće znati polaznu vrijednost tijekom uspostavljanja ciljnih vrijednosti. Budući da nije bilo dostupnih polaznih vrijednosti, Komisija je uzela u obzir širi razvoj u području obrazovnog sektora umjesto vrijednosti pokazatelja.

Polazne vrijednosti nisu raščlanjene

U nekim slučajevima polazna je vrijednost bila navedena, no nije bila dovoljno raščlanjena kako bi se omogućilo mjerenje napretka. Ciljanom vrijednošću za pokazatelj br. 1. iz ugovora s Bolivijom (ugovor br. 9.) od određenih se institucija zahtijevalo da 2016. godine osposobe određen broj osoblja. Polazna vrijednost uključivala je informacije o broju tečaja osposobljavanja koji su bili ponuđeni 2013. godine. Međutim, nije uključivala broj osoblja koji je određena institucija osposobila, što znači da ova vrijednost nije bila dovoljno raščlanjena. Dodatna dokumentacija koja je dostavljena Sudu pokazala je da je, ovisno o centru osposobljavanja, broj osposobljenog osoblja 2013. već nadmašio dvije ciljne vrijednosti uspostavljene za 2016. godinu, u jednom slučaju za 2 %, a u drugom za 42 %. U tom je slučaju nedostatak pravilno raščlanjene polazne vrijednosti doveo do uspostavljanja skromnih ciljnih vrijednosti.

Netočne polazne vrijednosti

U „Programu potpore planu za obrazovni sektor” u Pakistanu (ugovor br. 24.) polazna vrijednost za pokazatelj br. 5. odnosi se na broj učenika koji imaju koristi od postojećeg sustava stipendija. Ciljna vrijednost, međutim, odnosila se na postotak djevojaka koje imaju pravo na stipendiju te je pravodobno primaju. Polazna vrijednost, stoga, nije bila izravno povezana s uspostavljenom ciljnom vrijednošću.

Pokazatelji općenito pružaju predviđene učinke poticaja, no previše ih je

33

Primarni je cilj proračunske potpore potaknuti partnerske zemlje da prate dogovorene reforme. U tu svrhu pokazatelji koji se upotrebljavaju za promjenjive tranše trebali bi od partnerskih zemalja zahtijevati smislene napore. Povezane ciljne vrijednosti također bi trebale uspostaviti ravnotežu između ambicioznosti i lakoće dostizanja6.

34

Sud je utvrdio da je većina pregledanih promjenjivih tranši imala poticajni učinak na partnerske zemlje da provedu određene aspekte svojih strategija razvoja. Međutim, ciljne vrijednosti upotrijebljene za 11 od odabranih pokazatelja bilo je jako lako dosegnuti. U taj su broj uključena četiri pokazatelja čije su ciljne vrijednosti bile postavljene jako nisko zbog upotrebe netočnih polaznih vrijednosti (vidi odlomke 31. – 32.). Neki primjeri pokazatelja s ograničenim učinkom poticaja prikazani su u okviru 7. Nadalje, za 12 dodatnih pokazatelja iz tri ugovora, u Moldovi (ugovor br. 16.), Boliviji (ugovor br. 10.) i Pakistanu (ugovor br. 23,), partnerske zemlje uglavnom su dosegnule ciljne vrijednosti zahvaljujući potpori u okviru tehničke pomoći koju su platili EU i drugi donatori. Sud smatra da takvi pokazatelji imaju ograničenu relevantnost za korisnike i da je njihov učinak poticaja slab jer ne zahtijevaju znatnu uključenost partnerskih zemalja.

Okvir 7.

Primjeri pokazatelja s ciljnim vrijednostima koje je lako dosegnuti

U ugovoru s Bolivijom (ugovor br. 9.) uvjet za dio promjenjivih tranši bio je da institucija koja je odgovorna za provedbu strategije borbe protiv trgovine drogom organizira 2 plenarna sastanka tijekom 2015. godine. Redoviti plenarni sastanci za praćenje strategije dio su njezinih uobičajenih djelatnosti, a ne nešto što bi trebalo poticati pokazateljima promjenjivih tranši.

Ciljna vrijednost za pokazatelj br. 4. iz istog ugovora izrada je izvješća kojim se dokazuje usklađenost partnerske zemlje s uvjetima proračunske potpore EU-a. Međutim, to je izvješće dio uobičajenog procesa isplate proračunske potpore te ga stoga ne bi trebalo smatrati pokazateljem promjenjive tranše.

35

U smjernicama se preporučuje da bi broj pokazatelja promjenjivih tranši općenito trebao biti između 3 i 10. Previše pokazatelja oslabljuje učinak poticaja te čini praćenje složenijim. Ugovori obuhvaćeni revizijom imali su između 4 i 34 pokazatelja za svaku tranšu7. Ti su pokazatelji podijeljeni u potpokazatelje koji često imaju nekoliko ciljnih vrijednosti. Na primjer, ugovor kojim se pruža potpora u procesu provedbe Akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima za Moldovu (ugovor br. 5.) sadržavao je 95 neovisnih ciljnih vrijednosti. Tako velik broj pokazatelja i ciljnih vrijednosti ne doprinosi usredotočenosti na glavne ciljeve politike iz ugovora o proračunskoj potpori. Iako su problemi povezani s velikim brojem pokazatelja navedeni i u internim dokumentima Komisije, to nije utjecalo na oblikovanje ugovora (vidi okvir 8.).

Okvir 8.

Velik broj pokazatelja

U pripremnim dokumentima za ugovor „Potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju” u Moldovi, (ugovor br. 17.) navodi se da „je u Moldovi važno osmisliti uvjete kojih nema puno i koji su usmjereni na konkretne aspekte jer velik broj složenih uvjeta može dovesti do neuspjeha sektorske proračunske potpore”. Taj je aspekt zanemaren tijekom osmišljavanja uvjeta te je u ugovor za isplatu promjenjivih tranši za 2017. godinu uključeno 28 kompozitnih „uvjeta/kriterija/mjera za isplatu”, koji su dodatno podijeljeni u 39 poduvjeta.

Kvaliteta provjere dostizanja pokazatelja koju je provela Komisija bila je neujednačena te je dovela do toga da su neka plaćanja bila nedovoljno opravdana

36

Zahtjevi za isplatu koje su podnijele države korisnice sadržavaju analizu napretka u sektorima kojima je pružena potpora na temelju ugovora o proračunskoj potpori te informacije o ispunjenju dogovorenih uvjeta i pokazatelja uspješnosti. Tehnička dokumentacija u pravilu uključuje izvješće o napretku u određenom području (sektoru), zasebna izvješća o ispunjenju svakog uvjeta i informacijske listove za svaki pokazatelj s popratnim dokazima (npr. dopisi statističkog ureda, izvješća o anketama itd.) Vidi sliku 3. u kojoj je opisan proces isplate proračunske potpore.

37

Zahtjevi partnerskih zemalja temelje se na podatcima iz njihovih sustava za praćenje i evaluaciju. Ti su sustavi stoga glavni izvor informacija za odluke o isplati. Međutim, države imaju različite kapacitete i uspostavljene sustave za prikupljanje, pohranjivanje, analizu i upotrebu podataka. Slijedom toga, prije početka operacija proračunske potpore Komisija treba procijeniti uspostavljene sustave kako bi stvorila pokazatelje uspješnosti koji će se upotrebljavati za naredna plaćanja promjenjivih tranši. Konkretno, delegacije EU-a moraju odrediti ugrožava li se u znatnoj mjeri nedostatcima u statističkim sustavima, dostupnosti podataka i analizi relevantnih politika valjanost zahtjeva za isplatu koje podnose države.

38

Za pregledane ugovore Sud je ispitao je li pri odabiru pokazatelja uspješnosti za promjenjive tranše Komisija dobro procijenila pouzdanost podataka o uspješnosti. Sud je također provjerio je li Komisija provela dovoljno temeljito ispitivanje zahtjeva za isplatu promjenjivih tranši te je li točno izračunala iznos za isplatu.

Komisija nije donijela zaključke o kapacitetu država za sastavljanje podataka potrebnih za pokazatelje

39

Od delegacija EU-a zatraženo je da pruže pregled sustava za praćenje i evaluacije partnerske zemlje (za državu općenito i za određeni sektor kad je riječ o ugovorima o uspješnosti sektorskih reformi) u kojem se procjenjuje je li javna politika države usklađena s ciljevima EU-a te smatra li se institucijski kapacitet dostatnim za provedbu relevantne politike. Nadalje, smjernicama se zahtijeva analiza pouzdanosti i dostupnosti podataka te procjena nedostataka statističkih sustava prije sastavljanja ugovora.

40

Sud je analizirao procjene koje je provela Komisija upotrebljavajući kriterije koje je uspostavio Ured za statistiku EU-a (Eurostat). Eurostat je razvio alat pod nazivom „Snapshot” kako bi delegacijama EU-a pomogao u procjeni prednosti i nedostataka nacionalnih statističkih sustava u zemljama u razvoju. Sud je utvrdio da smjernice Komisije za proračunsku potporu obuhvaćaju ključne zahtjeve tog alata. Međutim, „Snapshot” je sveobuhvatniji te detaljno objašnjava kako mjeriti određena područja8 koja su relevantna za procjenu statističkih sustava. Taj je alat uglavnom nepoznat osoblju u delegacijama.

41

Pregled koji je Sud obavio u pogledu procjene sustava za praćenje i evaluaciju koju je provela Komisija pokazao je da u praksi Komisija uglavnom opisuje i procjenjuje elemente koji se navode u smjernicama, no ti su elementi raspoređeni u nekoliko dokumenata. Međutim, iako su neki sektorski nedostatci spomenuti u većini ugovora (u 18 ugovora od njih 24), Komisija je samo u slučaju 5 ugovora u Jordanu izričito izvela zaključke koji se odnose na pouzdanost podataka o uspješnosti koji su potrebni za izračun pokazatelja promjenjivih tranši9. Izvođenje zaključaka o pouzdanosti podataka važno je za analizu odabira pokazatelja, praćenja i isplata.

Komisija je provjerila pouzdanost podataka na kojima se temelje zahtjevi za isplatu, ali ne uvijek temeljito

42

Delegacije EU-a moraju analizirati zahtjeve za isplatu koje im dostave partnerske zemlje (uključujući i vrijednosti povezanih pokazatelja uspješnosti) prije plaćanja promjenjivih tranši. Sud je utvrdio da postoje različiti postupci provjere, od kojih neki nisu pružili potrebno jamstvo kako bi se opravdala naknadna plaćanja.

43

Komisija je općenito primijenila tri različite vrste postupaka provjere: (i) pregled dokumentacije i ponovni aritmetički izračun vrijednosti pokazatelja upotrebljavajući podatke koje su dostavile partnerske zemlje, (ii) istu metodu dopunjenu terenskim posjetima kako bi se provjerila pouzdanost dostavljenih podataka i (iii) angažiranje vanjskih pružatelja usluga za izračun pokazatelja uspješnosti ili za provjeru podataka koje je partnerska zemlja dostavila vanjskim stručnjacima.

44

Dužnosnici delegacija EU-a obavili su terenske posjete kako bi dopunili analize i provjerili neke od dostavljenih podataka u 14 od 24 ugovora obuhvaćenih revizijom (vidi okvir 9.) te su angažirali, ponekad uz vlastite terenske posjete, vanjske stručnjake za analizu ispunjenja uvjeta za promjenjive tranše u 16 ugovora. U zemljama u susjedstvu stručnjaci su sustavno angažirani, dok su u preostalim zemljama obuhvaćenima revizijom delegacije angažirale stručnjake za 5 od 13 ugovora.

45

Smjernicama za proračunsku potporu preporučuje se angažiranje stručnjaka kako bi pomogli u postupcima provjere u slučajevima u kojima postoje ozbiljne sumnje u kvalitetu dostavljenih podataka. Međutim, bez bilo kakvih zaključaka o kapacitetu partnerskih zemalja da izrade takve podatke (vidi odlomke 39. – 41.) teško je odlučiti je li pomoć stručnjaka stvarno potrebna. Prosječni trošak terenske provjere stručnjaka za ugovore obuhvaćene revizijom bio je otprilike 110 000 eura.

Okvir 9.

Provjera zahtjeva za isplatu koju je provela Komisija

Kako bi se procijenili zahtjevi za isplatu za ugovor o sektorskoj reformi čija je svrha povećanje uspješnosti poljoprivrednog sektora Ruande (ugovor br. 18.), delegacija EU-a provela je sveobuhvatnu analizu informacija koje je dostavila Vlada Ruande te ju je nadopunila terenskim posjetom i zahtjevima za pojašnjenja upućenima nacionalnim tijelima. Konkretno, u slučaju pokazatelja 5.a ciljna vrijednost za prvu godinu bila je 80 000 ha zemlje upotrijebljene za agrošumarstvo u određenim područjima. Delegacija je obavila terenski posjet kojim je utvrđeno da dostavljene informacije nisu bile točne jer aktivnosti u tom području nisu bile ograničene na agrošumarstvo. Slijedom toga, Komisija nije izvršila plaćanje povezano s pokazateljima u toj tranši.

46

Sud je utvrdio da za 610 od 24 odabrana ugovora Komisija nije djelotvorno provela dodatne provjere podataka koji su se upotrebljavali kao osnova za plaćanje promjenjivih tranši. Razlog tome ponajviše leži u činjenici da su se delegacije EU-a u potpunosti oslonile na točnost podataka o uspješnosti koje su dostavile partnerske zemlje ili na provjeru koju su obavili vanjski stručnjaci uime Komisije, bez dodatnih provjera dostavljenih podataka. U tim je slučajevima Komisiji bilo teže utvrditi nepouzdane podatke u zahtjevima za isplatu, što je povećalo rizik od neopravdanih plaćanja promjenjivih tranši. U okviru 10. prikazan je primjer nedostataka u vanjskom pregledu koje Komisija nije otkrila.

Okvir 10.

Primjeri nedostataka utvrđenih u radu vanjskih stručnjaka

Za ugovor br. 2., kojim se pruža potpora ministarstvu obrazovanja u Jordanu za odgovor na sirijsku izbjegličku krizu, Komisija je angažirala stručnjaka da procijeni podatke koje je dostavilo ministarstvo obrazovanja za neke od pokazatelja promjenjivih tranši. Valjanost podataka koje je Ministarstvo dostavilo stručnjak je provjerio terenskim posjetima na uzorku od 30 škola. Na temelju izvješća stručnjaka Komisija je isplatila promjenjive tranše.

Sud je pregledao rad stručnjaka te je posjetio neke od škola iz uzorka i utvrdio sljedeće probleme:

  1. odabir škola pri sastavljanju uzorka nije bio nasumičan, nego se temeljio na preporukama vanjskog tima savjetnika u okviru UNESCO-a i odobrilo ga je ministarstvo obrazovanja. Postojao je rizik od toga da je uzorak bio pristran
  2. iako je taj stručnjak zapravo posjetio 30 škola iz uzorka, podatci su uspoređeni tek za njih 17. Razlog tome leži u činjenici da ministarstvo nije imalo informacije za preostale škole. Stoga su zaključci koje je vanjski stručnjak naveo u pogledu pouzdanosti IT sustava ministarstva bili utemeljeni na nedovoljnim dokazima
  3. terenske provjere osoblja u školama odnosile su se samo na nastavnike, a ciljna vrijednost za pokazatelj br. 1. odnosila se i na nenastavničko osoblje, te su stoga zaključci dobiveni za te pokazatelje nepotpuni
  4. stručnjak je zaključio da su terenski podatci potvrdili podatke ministarstva. Za pokazatelj br. 1. (broj osoblja) i br. 2. (broj učenika) zaključak je donesen na temelju usporedbe ukupnih rezultata za uzorak. Međutim, pojedinačni rezultati za svaku školu pokazuju znatne razlike (pozitivne i negativne) koje su neutralizirane u ukupnim izračunima.

Podatcima o uspješnosti koje su dostavile partnerske zemlje nisu opravdana plaćanja za neke promjenjive tranše

47

Od ukupno 234 milijuna eura pregledanih plaćanja promjenjivih tranši za pet od osam zemalja procjena dokaza u korist ispunjenja pokazatelja promjenjivih tranši koju je proveo Sud pokazuje rezultate različite od onih koje je prihvatila Komisija, u ukupnom iznosu od 13,3 milijuna eura, u kojima je jedna država (Pakistan) činila 19 % razlike u odnosu na plaćanja promjenjivih tranši. Nadalje, Sud je također utvrdio da je Komisija isplatila 3,4 milijuna eura dvjema državama na temelju pokazatelja koji su bili povezani s netočno postavljenim polaznim vrijednostima. Iako je postojala ugovorna obveza za isplatu jer je ciljna vrijednost dosegnuta, u području koje se mjeri tim pokazateljem nije ostvaren stvarni napredak. U tablici 1. daje se sažeti pregled iznosa za svaku posjećenu državu.

Tablica 1. – Neusklađenosti u odnosu na procjenu koju je provela Komisija

Zemlja Pregledane promjenjive tranše
(u eurima)		 Razlike u odnosu na procjenu koju je proveo Sud
(u eurima)		 Referentni broj ugovora i pokazatelja Razlozi za neusklađenost
(prema pokazateljima)		 Isplaćeni iznosi bez stvarnog napretka
(u eurima)
Bolivija 32 800 000 0 0
Etiopija 29 520 000 0 2 000 000
(ugovor br. 14.: pokazatelj br. 7.)
Gruzija 19 400 000 1 000 000 ugovor br. 6.:
pokazatelj br. 1.2 i 1.7		 pokaz. br. 1.2 dosegnut je 2 mjeseca nakon roka
ciljna vrijed. br. 1.7 nije dosegnuta		 0
Jordan 45 750 000 6 000 000 ugovor br. 1.:
pokazatelj br. 5.		 dosegnut je 2 godine nakon roka 0
Moldova 26 345 111 1 000 000 ugovor br. 16.:
pokazatelji br. 2.1 i 2.2		 pokaz. br. 1.2 dosegnut je 1 mjesec nakon roka
pokaz. br. 2.2 dosegnut je 3 mjeseca nakon roka		 0
Pakistan 25 665 625 4 968 750 ugovor br. 23.:
pokazatelji br. 5., 6. i 8.
ugovor br. 24.:
pokazatelji br. 4., 6.2 i 6.3		 5.,6. i 8. ciljne vrijednosti nisu dosegnute
4. i 6.3 netočni dokazi
6.2 ciljna vrijednost nije dosegnuta		 0
Ruanda 27 667 500 332 500 ugovor br. 20.:
pokazatelj br. 2.		 dosegnut je 1 godinu nakon roka 1 437 500
(ugovor br. 19.: pokazatelj br. 5 ugovor br. 20.: pokazatelj br. 4.
Vijetnam 27 000 000 0 0
UKUPNO 234 148 236 13 301 250 3 437 500

Izvor: Sud

48

Glavni problemi koje je Sud utvrdio povezani su s: (i) ciljnim vrijednostima koje su dosegnute s kašnjenjem u odnosu na utvrđene rokove, (ii) mjerenjima rezultata na temelju netočno utvrđenih polaznih vrijednosti, (iii) netočnim ili nedovoljnim dokazima koji su dostavljeni za obrazloženje dostizanja pokazatelja i (iv) nedosegnutim ciljnim vrijednostima. Na slici 6. prikazane su vrste neusklađenosti utvrđene u odnosu na procjenu koju je provela Komisija i njihov udio.

Slika 6.

Vrste neusklađenosti

Izvor: Sud.

49

Jedan od slučajeva u kojima je Sud smatrao da je partnerska zemlja dostavila netočne dokaze opisan je u okviru 11.

Okvir 11.

Dokazi koji se temelje na pristranom uzorku

Ciljna vrijednost za pokazatelj br. 6.3 ugovora o obrazovanju u Pakistanu (ugovor br. 24.) bila je sljedeća: učenici koji primaju bonove trebali bi ostvariti stopu pohađanja nastave od najmanje 80 %. Dokazi koje je dostavila partnerska zemlja pokazuju stopu pohađanja koja je viša od ciljne vrijednosti (87 %) te je Komisija smatrala da je ta ciljna vrijednost dosegnuta. Prema izvješću o usklađenosti tehničke pomoći dokazi su trebali obuhvatiti sve učenike tijekom cijele godine. Međutim, analiza koju je proveo Sud pokazala je da su nacionalna tijela pri izračunu stope pohađanja za sve učenike uzela u obzir samo četvrtinu učenika koji primaju bonove. Nadalje, taj je uzorak uzet na početku godine kad je stopa pohađanja najviša. Sud je stoga zaključio da popratni dokazi nisu bili dovoljno pouzdani jer je uzorak bio pristran.

Komisija je u navedenom slučaju ciljne vrijednosti smatrala dosegnutima te je plaćanja provela u cijelosti.

50

U četiri ugovora Sud je utvrdio pet slučajeva u kojima su ciljne vrijednosti pokazatelja11 dosegnute nakon rokova utvrđenih u financijskim sporazumima. Nadalje, Sud smatra da za pet dodatnih pokazatelja12 partnerske zemlje nisu dosegnule ciljne vrijednosti, no Komisija ih je smatrala ispunjenima. U okviru 12. izneseni su primjeri obaju slučajeva.

Okvir 12.

Ciljne vrijednosti dosegnute su nakon rokova, dosegnute su djelomično ili nisu dosegnute

Ciljna vrijednost dosegnuta je nakon roka za pokazatelj br. 5. iz ugovora o obrazovanju u Jordanu (ugovor br. 1.). Za taj je pokazatelj ciljna vrijednost bila izgradnja šest novih škola do 2015. godine. Škole su izgrađene tek 2017. godine, a promjenjiva tranša isplaćena je u prosincu 2017. godine. Razlog za to znatno kašnjenje bili su dugotrajni postupci javne nabave zbog kojih su nacionalna tijela kasnila s provedbom građevinskih radova.

Kako bi uzela u obzir ta kašnjenja, Komisija je produljila razdoblje provedbe ugovora do prosinca 2017., no nije izmijenila rok za izgradnju škola (2015.).

Ciljna vrijednost za pokazatelj br. 6. ugovora o obrazovanju u Pakistanu (ugovor br. 23.) uključivala je dvije mjere: izradu programa za engleski jezik te odobravanje udžbenika za određene razrede. Sud je utvrdio da je tek polovica udžbenika bila odobrena u trenutku kada je zatražena isplata te stoga smatra da se drugi dio ciljne vrijednosti ne bi trebao smatrati dosegnutim.

Ciljna vrijednost za pokazatelj br. 1.7 ugovora o poljoprivredi u Gruziji (ugovor br. 6.) bilo je usvajanje nacionalnog programa sustava certifikacije za biološko-organsku proizvodnju. Vlada je smatrala da je taj pokazatelj dosegnut jer je donesen nacionalni program za obnovu plantaža čaja. Međutim, navedeni cilj tog programa bio je pružiti potporu djelotvornom iskorištavanju plantaža čaja u Gruziji, povećati proizvodnju čaja, uključujući proizvodnju biološkog čaja te povećati samoodrživost i izvozni potencijal, što znači da taj program nije bio usmjeren na same sustave certifikacije za biološko-organsku proizvodnju. Sud smatra da ta ciljna vrijednost nije dosegnuta jer program nije bio posebno usmjeren na certifikaciju bioloških proizvoda. I vanjski je stručnjak bio tog mišljenja.

U svim je navedenim slučajevima Komisija provela plaćanja u cijelosti.

51

Sud je utvrdio tri slučaja u kojima je Komisija provela isplate u skladu s odredbama financijskih sporazuma jer su partnerske zemlje dosegnule dogovorene ciljne vrijednosti. Međutim, zbog upotrebe netočno utvrđenih polaznih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti, u ciljanim sektorima nije ostvaren stvarni napredak. U okviru 13. izneseno je više pojedinosti o dijelu tih slučajeva:

Okvir 13.

Ciljne vrijednosti koje su postavljene upotrebljavajući netočne polazne vrijednosti – nije ostvaren stvarni napredak

Pokazatelj br. 7. iz ugovora o prijevozu u Etiopiji (ugovor br. 14.) povezan je s postotkom preopterećenih kamiona. Ciljna vrijednost postavljena je kako bi se taj postotak smanjio na 9 % s polazne vrijednosti od 11 %. Ostvareni rezultat na kraju razdoblja koje se ispituje bio je 6 % te je time ciljna vrijednost dosegnuta i odgovarajući je iznos isplaćen u skladu s odredbama financijskog sporazuma. Međutim, na temelju informacija koje je dostavila partnerska zemlja u zahtjevu za isplatu, stvarna polazna vrijednost bila je 6 %. Stoga, zapravo nije bilo napretka u pogledu smanjenja stvarnog broja preopterećenih kamiona.

Drugi je primjer slučaja u kojem je netočna polazna vrijednost dovela do plaćanja bez dovoljnog stvarnog napretka pokazatelj br. 5. iz ugovora o energetici u Ruandi (ugovor br.19.). Tim pokazateljem mjeri se udio električne energije proizveden iz obnovljivih izvora u strukturi izvora energije. Polazna vrijednost navedena u ugovoru bila je 292 GWh proizvedenih 2015. godine. Stvarna vrijednost za godinu polazne vrijednosti bila je pogrešna. Prema podatcima koje su dostavila nacionalna tijela trebala je biti 368 GWh. Ciljna vrijednost postavljena za promjenjivu tranšu obuhvaćenu revizijom bilo je dodatnih 14,5 GWh proizvedenih iz obnovljivih izvora energije u odnosu na polaznu vrijednost. Ostvareni rezultat za taj pokazatelj tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom bio je 361,5 GWh što je dovelo do plaćanja odgovarajućeg iznosa iako je udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije smanjen.

52

Uz neusklađenosti kvantificirane u tablici 1., Sud nije mogao potvrditi točnost dvaju plaćanja promjenjivih tranši zbog manjka dostatnih dokaza kojima se potkrjepljuju dostavljene vrijednosti za pet pokazatelja13 (vidi primjere u okviru 14.). Ti pokazatelji obuhvaćaju isplaćeni iznos od 3,77 milijuna eura.

Okvir 14.

Manjak dostatnih dokaza

U ugovoru br. 5. o pružanju potpore upravljanju javnim financijama u Jordanu pokazatelj br. 1.2 povezan je s nedostatcima u osposobljavanju osoblja iz odjela za unutarnju kontrolu u različitim nacionalnim ministarstvima i agencijama. Ciljna vrijednost bila je osposobiti osoblje iz odjela za unutarnju kontrolu koje nije sudjelovalo na osposobljavanjima prijašnjih godina (nije postojala numerička ciljna vrijednost). Vanjski stručnjak kojeg je angažirala Komisija zaključio je da je više od 85 % posoblja iz svih odjela za unutarnju kontrolu pohađalo dodatno osposobljavanje koje je bilo ponuđeno. Stoga je zaključio da je pokazatelj dosegnut. Budući da u izvješću stručnjaka nije navedeno kojim se izračunom došlo do tih 85 %, Sud nije mogao ponovno izvršiti izračun ili potvrditi da su svi nedostatci obuhvaćeni osposobljavanjem. Nisu postojale dostupne informacije ni podatci o tome što je bilo uključeno u tih 85 %.

Pokazateljem br. 3. iz ugovora o programu razvoja zajednice u Pakistanu (ugovor br. 22.) mjerio se udio proračunskih sredstava za projekte lokalnog razvoja uz sudjelovanje zajednice u procjeni troškova strategija za razvoj četvrti. Međutim, dostavljene procjene troškova za četvrti nije moguće pratiti unatrag do strategije za razvoj četvrti koja je dostavljena kao popratni dokument. Slično tome, izvješće koje je izradio stručnjak kojeg je Komisija angažirala za procjenu tog pokazatelja ne sadržava usklađivanje između procjena troškova za četvrti i strategije za razvoj četvrti. Sud stoga nije mogao potvrditi dostavljene rezultate.

Nedovoljno dokumentirana plaćanja Moldovi

53

Iako to nije izravno povezano s provjerom pokazatelja uspješnosti, Sud je utvrdio da je Komisija isplatila tri promjenjive tranše Moldovi u ukupnom iznosu od 26,3 milijuna eura bez dostatno dokumentiranih razloga kojima bi se opravdala ta plaćanja (vidi okvir 15.).

Okvir 15.

Dokumentiranje plaćanja Moldovi

U sporazumima o financiranju proračunske potpore sadržano je pravo Komisije da suspendira sporazum o financiranju, ako partnerska zemlja krši obvezu u vezi s poštovanjem ljudskih prava, demokratskim načelima i vladavinom prava te u teškim slučajevima korupcije (članak 236. stavak 4. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije, srpanj 2018.).

Zbog zabrinutosti o stanju demokracije u Moldovi Komisija je u srpnju i listopadu 2017. odlučila odgoditi plaćanje nekoliko promjenjivih tranši te je navela da će se „raspored plaćanja odrediti uzimajući u obzir poštovanje djelotvornih demokratskih mehanizama, vladavine prava te ljudskih prava u Moldovi”. Glavni razlog za tu odluku bilo je predstojeće donošenje novog izbornog zakona u Moldovi koji nije bio usklađen s preporukama Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Europe u vezi s ustavnim pravom.

Međutim, odobrenje plaćanja izdano je 11. prosinca 2017. To odobrenje plaćanja nije bilo potkrijepljeno procjenom koja bi dokazala poboljšanje demokratskih mehanizama i ljudskih prava u Moldovi, što je i bio glavni razlog za neisplaćivanje.

Zaključci i preporuke

54

Sud je ispitao je li Komisija upotrebljavala relevantne i pouzdane podatke o uspješnosti za isplate promjenjivih tranši proračunske potpore. Zaključio je da je relevantnost jedne trećine pokazatelja uspješnosti umanjena načinom na koji su osmišljeni te da se njima ne omogućuje objektivno mjerenje rezultata, što narušava njihovu relevantnost. Štoviše, procjena koju je provela Komisija kojom je ispitala jesu li pokazatelji promjenjivih tranši dosegnuti nije uvijek bila pouzdana, što je dovelo do nekih nedovoljno opravdanih plaćanja.

55

Sud je utvrdio da su pokazatelji uspješnosti promjenjivih tranši bili u skladu sa strategijama sektorskog razvoja partnerskih zemalja. Međutim, većina ih je bila usmjerena na kratkoročne mjere, a ne na dugoročne rezultate, uključujući napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja. Samo je 13 % od 248 pokazatelja koje je Sud pregledao mjerilo ishode ili učinke u sektorima koji primaju potporu (vidi odlomke 22. – 25.). Upotreba pokazatelja ishoda omogućila bi Komisiji da bolje mjeri dugoročne rezultate u sektorima koji primaju potporu, uključujući napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja.

1. preporuka – Potrebno je povećati upotrebu pokazatelja ishoda u promjenjivim tranšama

Komisija bi trebala povećati udio promjenjivih tranši koje se plaćaju na temelju dostizanja pokazatelja ishoda.

Preporučeni rok provedbe: kraj 2021.

56

Više od jedne trećine pokazatelja nije bilo jasno definirano ili je imalo netočne polazne vrijednosti ili ih uopće nije imalo. Time se stvorila mogućnost za različita tumačenja u pogledu dostizanja ciljnih vrijednosti, učinivši analizu zahtjeva za isplatu složenijom i manje objektivnom (vidi odlomke 26. – 32.).

2. preporuka – Potrebno je poboljšati oblikovanje pokazatelja uspješnosti

Komisija bi trebala poboljšati mehanizme za kontrolu kvalitete kako bi zajamčila da se pokazateljima uspješnosti promjenjivih tranši na objektivan način mjere rezultati koje ostvaruju partnerske zemlje. Posebna se pozornost treba posvetiti sljedećem:

  1. upotrebi pokazatelja uspješnosti koji su specifični i ne dopuštaju različita tumačenja
  2. upotrebi polaznih vrijednosti i ciljnih vrijednosti.

Preporučeni rok provedbe: kraj 2021.

57

Važan cilj promjenjivih tranši proračunske potpore stvaranje je poticaja za partnerske zemlje kako bi unaprijedile svoje planove reforme. Većina promjenjivih tranši koje je Sud pregledao sadržavala je pokazatelje za čije je ciljne vrijednosti uspostavljena odgovarajuća ravnoteža između ambicioznosti i ostvarivosti te Sud smatra da su pružile predviđene učinke poticaja. Nekoliko iznimaka koje je Sud ustanovio povezano je s pokazateljima za ciljne vrijednosti koje je bilo lako dosegnuti, često zbog upotrebe netočnih polaznih vrijednosti ili su bile ostvarene radom donatora ili vanjskih stručnjaka koje je platio EU (vidi odlomke 33. – 34.).

3. preporuka – Potrebno je zajamčiti poticajni učinak promjenjivih tranši

Komisija bi trebala učiniti sljedeće:

  1. ažurirati informacije o polaznim vrijednostima prije potpisivanja ugovora ili ispraviti polazne vrijednosti tijekom provedbe ugovora ako je to potrebno, izmjenom ugovora o proračunskoj potpori
  2. izbjegavati situacije u kojima partnerska zemlja dosegne ciljne vrijednosti isključivo zbog tehničke podrške financirane sredstvima EU-a.

Preporučeni rok provedbe: kraj 2021.

58

Broj pokazatelja koji se upotrebljava za svaku promjenjivu tranšu često je bio previsok, nadilazeći broj preporučen smjernicama Komisije. To je proces isplata učinilo još složenijim (vidi odlomak 35.).

4. preporuka – Potrebno je pojednostavniti proces isplata promjenjivih tranši

Komisija bi se trebala suzdržavati od upotrebe potpokazatelja kako bi ograničila stvaran broj pokazatelja na maksimalan broj opisan u smjernicama.

Preporučeni rok provedbe: kraj 2021.

59

Zahtjevi za isplate promjenjivih tranši sadržavaju podatke o uspješnosti koji pokazuju do koje su mjere ispunjeni dogovoreni uvjeti i pokazatelji uspješnosti. Budući da zahtjeve pripremaju partnerske zemlje, pouzdanost povezanih podataka o uspješnosti ovisi o kapacitetu tih zemalja da ih sastave. Sud je utvrdio da je Komisija općenito procjenjivala kapacitet partnerskih zemalja ispitivanjem glavnih elemenata njihovih sustava za praćenje i evaluaciju, kao što se zahtijeva njezinim smjernicama za proračunsku potporu. Međutim, Komisija je za samo 5 od 24 odabrana ugovora izvela zaključke o pouzdanosti podataka o uspješnosti koji su bili potrebni za izračun pokazatelja promjenjivih tranši (vidi odlomke 36. – 41.). Izvođenje zaključaka o pouzdanosti podataka važno je za analizu odabira pokazatelja, praćenja i isplata.

5. preporuka – Potrebno je poboljšati procjene kapaciteta zemalja za dostavljanje podataka o uspješnosti koje se upotrebljava u promjenjivim tranšama

U postupku osmišljavanja aktivnosti proračunske potpore Komisija bi trebala procijeniti pouzdanost podataka o uspješnosti koje će se koristiti kao temelj za isplatu promjenjivih tranši. Procjena bi trebala dovesti do izričitih zaključaka u pogledu pitanja jesu li sustavi koji se upotrebljavaju za prikupljanje tih podataka dovoljno pouzdani te bi se trebala temeljiti na postojećim procjenama koje su provela druga priznata tijela.

Preporučeni rok provedbe: kraj 2021.

60

Sud je utvrdio da su delegacije EU-a provele različite postupke provjere tijekom analize zahtjeva za isplatu. U nekim je slučajevima osoblje delegacija EU-a obavilo terenske posjete radi provjere podataka koje su dostavile partnerske zemlje, dok se u drugim slučajevima u potpunosti oslanjalo na te podatke ili na podatke vanjskih pregleda koje su obavili stručnjaci uime Komisije, bez daljnjeg postupka provjere. Time se ne pruža dovoljno jamstvo za opravdanje naknadnih plaćanja promjenjivih tranši (vidi odlomke 42. – 46.).

6. preporuka – Potrebno je poboljšati provjeru podataka o uspješnosti koji se upotrebljavaju za isplatu promjenjivih tranši

Komisija bi trebala učiniti sljedeće:

  1. pregledati povezane dokaze kojima se potkrjepljuju podatci o uspješnosti koje su dostavile partnerske zemlje u zahtjevima za isplatu, osim ako je već izričito zaključila da su podatci pouzdani
  2. pri pregledima koje obavljaju vanjski stručnjaci zahtijevati u opisu posla provjeru pouzdanosti ključnih podataka o uspješnosti koje dostavljaju partnerske zemlje. Prije isplate promjenjive tranše provjeriti pridržavaju li se stručnjaci tog zahtjeva.

Preporučeni rok provedbe: kraj 2021.

61

Sud je ponovio procjene koje je Komisija prethodno provela u vezi s dostizanjem pokazatelja i ponovnim izračunom plaćanja promjenjivih tranši utvrdio je neusklađenost u odnosu na iznose koje je isplatila Komisija. Ukupno gledajući, Sud na temelju dostupnih informacija o uspješnosti procjenjuje da je od pregledanih plaćanja promjenjivih tranši u ukupnom iznosu od 234 milijuna eura neusklađenost utvrđena za 16,7 milijuna eura. Od tog je iznosa 13,3 milijuna eura nedovoljno opravdano ili nije u skladu s odredbama ugovora. Iznos od 3,4 milijuna eura isplaćen je za programe u kojima nije bilo stvarnog napretka. Osim toga, Moldovi je za tri promjenjive tranše isplaćen iznos od 26,3 milijuna eura bez dostatnog dokumentiranja razloga za ta plaćanja (vidi odlomke 47. – 53.).

Ovo je izvješće usvojilo III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Bettina Jakobsen, na sastanku održanom u Luxembourgu 12. studenoga 2019.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik

Prilozi

Prilog I. – Udio proračunske potpore u bilateralnim obvezama u pogledu službene razvojne pomoći

Države 2014. 2015. 2016. 2017. Prosjek
(2014. – 2017.)
Austrija 0,69 % 1,01 % 0,10 % 1,24 % 0,76 %
Belgija 2,50 % 1,85 % 1,41 % 0,15 % 1,48 %
Češka Republika 1,52 % 0,00 % 0,00 % 0,44 % 0,49 %
Danska 3,83 % 0,00 % 0,73 % 0,91 % 1,36 %
Finska 3,75 % 3,89 % 0,00 % 2,98 % 2,65 %
Francuska 2,86 % 1,86 % 6,11 % 9,30 % 5,03 %
Njemačka 1,29 % 4,55 % 2,12 % 3,42 % 2,84 %
Grčka 1,04 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,26 %
Mađarska — 0,65 % 0,00 % 0,00 % 0,22 %
Irska 2,30 % 3,76 % 0,00 % 0,00 % 1,52 %
Italija 1,28 % 0,40 % 0,24 % 0,56 % 0,62 %
Luksemburg 3,21 % 0,81 % 2,93 % 1,98 % 2,23 %
Nizozemska 0,67 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,17 %
Poljska 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %
Portugal 0,55 % 0,71 % 0,52 % 0,58 % 0,59 %
Slovačka 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %
Slovenija 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %
Španjolska 1,33 % 1,29 % 0,17 % 0,30 % 0,77 %
Švedska 2,39 % 0,13 % 0,00 % 1,96 % 1,12 %
Ujedinjena Kraljevina 2,09 % 1,21 % 0,18 % 0,01 % 0,87 %
Europska komisija 9,31 % 12,71 % 14,67 % 9,08 % 11,45 %
           
Prosjek EU-a 2,03 % 1,66 % 1,39 % 1,57 % 1,66 %
Prosjek EU-a bez institucija 1,65 % 1,11 % 0,73 % 1,19 % 1,17 %

Izvor: Sud, na temelju https://stats.oecd.org/

Prilog II. – Ugovori obuhvaćeni revizijom

Broj ugovora Zemlja Sektor kojem je pružena potpora
Ugovor br. 1. 282 613 Jordan Obrazovanje
Ugovor br. 2. 365 198 Obrazovanje
Ugovor br. 3. 377 271 Energetika
Ugovor br. 4. 389 306 Energetika
Ugovor br. 5. 357 967 Upravljanje javnim financijama
Ugovor br. 6. 387 662 Gruzija Poljoprivreda
Ugovor br. 7. 344 313 Strukovno obrazovanje
Ugovor br. 8. 361 908 Reforma upravljanja javnim financijama
Ugovor br. 9. 363 227 Bolivija Borba protiv droga
Ugovor br. 10. 368 977 Voda
Ugovor br. 11. 337 591 Poljoprivreda
Ugovor br. 12. 377 182 Poljoprivreda
Ugovor br. 13. 383 001 Etiopija Zdravstvo
Ugovor br. 14. 367 551 Promet
Ugovor br. 15. 348 701 Moldova Akcijski plan za liberalizaciju viznog režima
Ugovor br. 16. 353 323 Reforma upravljanja javnim financijama
Ugovor br. 17. 371 907 Poljoprivreda
Ugovor br. 18. 376 376 Ruanda Poljoprivreda
Ugovor br. 19. 375 269 Energetika
Ugovor br. 20. 364 033 Okoliš
Ugovor br. 21. 357 701 Vijetnam Zdravstvo
Ugovor br. 22. 337 112 Pakistan Poljoprivreda
Ugovor br. 23. 289 807 Obrazovanje
Ugovor br. 24. 356 359 Obrazovanje

Prilog III. – Isplata varijabilnih tranši 2017. godine za ugovore o uspješnosti sektorske reforme

Zemlja Ukupan iznos promjenjive tranše 2017. godine
(u eurima)		  % Sektor obuhvaćen revizijom Iznos obuhvaćen revizijom
(u eurima)
Maroko 120 984 995 18,75 %
Jordan 69 506 667 10,77 % Obrazovanje, energetika, reforma javne uprave 45 750 000
Gruzija 37 900 000 5,87 % Poljoprivreda, zapošljavanje, javne financije 19 400 000
Bolivija 32 800 000 5,08 % Poljoprivreda, borba protiv droga, voda i sanitarne usluge 32 800 000
Etiopija 29 520 000 4,57 % Zdravstvo, promet 29 520 000
Moldova 29 345 111 4,55 % Poljoprivreda, pravosuđe, javne financije 26 345 111
Ruanda 27 667 500 4,29 % Poljoprivreda, energetika, okoliš 27 667 500
Vijetnam 27 000 000 4,18 % Zdravstvo 27 000 000
Pakistan 25 665 625 3,98 % Poljoprivreda, obrazovanje 25 665 625
Tunis 25 000 000 3,87 %
Albanija 20 775 000 3,22 %
Niger 17 850 000 2,77 %
Bangladeš 16 500 000 2,56 %
Kolumbija 15 000 000 2,32 %
Bocvana 14 510 000 2,25 %
Honduras 12 030 000 1,86 %
Južna Afrika 10 466 458 1,62 %
Senegal 10 450 000 1,62 %
Burkina Faso 9 700 000 1,50 %
Kirgistan 9 500 000 1,47 %
Alžir 9 000 000 1,39 %
Benin 8 000 000 1,24 %
Indonezija 7 500 000 1,16 %
Ukrajina 7 500 000 1,16 %
Kambodža 7 200 000 1,12 %
Armenija 7 000 000 1,08 %
Gana 6 200 000 0,96 %
Nepal 6 000 000 0,93 %
Peru 5 880 000 0,91 %
Grenland 4 634 634 0,72 %
Laos 4 000 000 0,62 %
Gvajana 3 800 000 0,59 %
Dominikanska Republika 2 687 500 0,42 %
Samoa 2 360 238 0,37 %
Falklandski otoci 1 000 000 0,15 %
Tonga 375 000 0,06 %
UKUPNO 645 308 728 100 %

Izvor: Sud (podebljanim slovima navedene su države odabrane za reviziju)

Prilog IV. – Sažeta procjena

BOLIVIJA ETIOPIJA PAKISTAN RUANDA VI­JET­NAM
Ugo­vor br. 9. Ugo­vor br. 10. Ugo­vor br. 11. Ugo­vor br. 12. Ugo­vor br. 13. Ugo­vor br. 14. Ugo­vor br. 22. Ugo­vor br. 23. Ugo­vor br. 24. Ugo­vor br. 18. Ugo­vor br. 19. Ugo­vor br. 20. Ugo­vor br. 21.
Je li procjena kapaciteta bila sveobuhvatna? NE NE NE DJEL NE DJEL NE NE NE DJEL DJEL NE DJEL
Broj pokazatelja (po godišnjoj tranši za 2017. godinu) 8 10 8 6 6 10 6 8 8 8 7 4 8
Broj isplaćenih pokazatelja 2017. godine iz prethodnih godina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0
Neovisne ciljne vrijednosti 24 10 12 12 6 10 6 8 15 8 11 4 12
Pokazatelji nisu određeni 1 1 2 2 1 1 1 1 2 0 0 0 0
Bez polazne vrijednosti (Sud: trebala bi postojati polazna vrijednost) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Pogrešna polazna vrijednost 1 0 0 0 1 10 0 0 1 0 1 2 0
Preskromna ciljna vrijednost 1 1 0 0 0 1 0 0 2 0 0 1 0
Jesu li EU delegacije provele terenske misije radi procjene ispunjenja uvjeta? NE NE DA DA NE DA NE NE NE DA NE DA NE
Jesu li angažirani vanjski stručnjaci za procjenu ispunjenja uvjeta? NE NE NE NE NE NE DA DA DA DA NE NE DA
Je li bilo aritmetičkih pogrešaka u isplatama? NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE
Je li metodologija za izračun plaćanja pravilno primijenjena? DA DA DA DA NE DA DA NE NE DA DA DA DA
Neusklađenost s procjenama koje je proveo Sud u pogledu dostizanja ciljnih vrijednosti/
podvrijednosti.		 Pokazatelji br. 2.2 i br. 3.3 Pokazatelji br. 3.1 i br. 5. NE NE NE 7 NE Pokazatelji br. 5., br. 6. i br. 8 Pokazatelji br. 4., br. 6.2 i br. 6.3 NE 5 Pokazatelji br. 2. i br. 4. NE
Neusklađenost s procjenom koju je proveo Sud u pogledu iznosa koje treba isplatiti Samo učinak na daljnju isplatu Nema učinka na plaćanje Uspješnost > 80 % NE NE NE 2 milijuna eura NE 1,50 milijuna eura 3,47 milijuna eura NE 1,2 milijuna eura 0,57 milijuna eura NE
GRUZIJA JORDAN MOLDOVA
Ugovor br. 6. Ugovor br. 7. Ugovor br. 8. Ugovor br. 1. Ugovor br. 2. Ugovori br. 3. i br. 4. Ugovor br. 5. Ugovor br. 15. Ugovor br. 16. Ugovor br. 17.
Je li procjena kapaciteta bila sveobuhvatna? NE DA DA NE NE DA DJEL DA DA DJEL
Broj pokazatelja (po godišnjoj tranši za 2017. godinu) 11 15 14 0 5 9 10 34 12 28
Broj isplaćenih pokazatelja 2017. godine iz prethodnih godina 0 3 0 2 0 0 0 3 0 0
Neovisne ciljne vrijednosti 12 34 21 2 6 10 20 95 22 39
Pokazatelj nije određen 0 7 3 2 0 1 5 35 4 4
Bez polazne vrijednosti (Sud: trebala bi postojati polazna vrijednost) 1 5 3 0 0 0 0 0 0 6
Pogrešna polazna vrijednost 1 0 0 1 1 0 1 0 0 0
Preskromna ciljna vrijednost 0 0 1 0 0 0 0 0 3 0
Jesu li EU delegacije provele terensku misiju ili terenske misije radi procjene ispunjenja uvjeta? DA DA DA DA DA NE DA DA DA DA
Jesu li angažirani vanjski stručnjaci za procjenu ispunjenja uvjeta? DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA
Je li bilo aritmetičkih pogrešaka u isplatama? NE NE NE DA NE NE NE DA NE NE
Je li metodologija za izračun plaćanja pravilno primijenjena? DA DA DA DA NE DA NE NE DA DA
Neusklađenost s procjenama koje je proveo Sud u pogledu dostizanja ciljnih vrijednosti/
podvrijednosti.		 pokazatelj br. 1.2 i 1.7 NE NE Pokazatelj br. 5. NE NE NE DA (svi pokaza­telji) NE NE
Neusklađenost s procjenom koju je proveo Sud u pogledu iznosa koje treba isplatiti. 1 milijun eura NE NE 6 milijuna eura NE NE NE 5,1 milijun eura 6,4 milijuna eura 14,8 milijuna eura

NAPOMENA: DJEL: DJELOMIČNO.

Odgovori Komisije

Sažetak

I

Proračunska potpora smatra se paketom koji uključuje prijenos financijskih sredstava, dijalog o politikama, izgradnju kapaciteta i praćenje uspješnosti. Svi su ti elementi važni za učinkovitost instrumenta. Fiksne tranše ovise o napretku ostvarenom u odnosu na opće uvjete proizašle iz kriterija prihvatljivosti za primanje proračunske potpore, dok je iznos promjenjivih tranši proporcionalan uspješnosti s obzirom na neke konkretne pokazatelje.

II

U smjernicama za proračunsku potporu utvrđeni su kriteriji koji se primjenjuju pri definiranju pokazatelja za promjenjive tranše i postupak njihove provjere. Prednost se daje preuzimanju dobro definiranih pokazatelja iz politika i okvira za praćenje uspješnosti partnerskih zemalja.

III

Budući da su pokazatelji promjenjivih tranši osmišljeni za mjerenje na godišnjoj osnovi, ciljevi koje je potrebno ostvariti po svojoj su prirodi kratkoročni. Komisija treba utvrditi ciljne vrijednosti koje se razumno mogu postići u roku od jedne godine. To ne znači da se ne može više poticati upotreba pokazatelja ishoda, posebno u sektorima koji su primili dugoročnu pomoć EU-a, no potrebno je osigurati kombinaciju različitih vrsta pokazatelja.

Iz Komisijine baze podataka koja obuhvaća sve pokazatelje uspješnosti upotrijebljene u okviru ugovora o proračunskoj potpori za razdoblje 2014.–2018. vidljivo je da se primjenjuje ili je primijenjena uravnotežena kombinacija različitih vrsta pokazatelja: ulazni resursi, procesi, ostvarenja i ishodi/dugoročniji rezultati. Uzorak na kojem je provedena revizija sadržavao je više programa odobrenih prije 2014., odnosno bio je manje usmjeren na dugoročnije rezultate.

IV

U smjernicama za proračunsku potporu preporučuje se upotreba od triju do deset pokazatelja. Komisija ponovno ističe da velik broj pokazatelja može dovesti do smanjenja usmjerenosti politike i složenije ocjene zahtjeva za isplatu. Ipak, u iznimnim slučajevima moglo bi se prihvatiti više od deset pokazatelja ako je to opravdano okvirom politike i preferencijama partnerskih zemalja.

V

Komisija smatra da se pouzdanost statističkog sustava partnerskih zemalja analizira pri ocjenjivanju usklađenosti s kriterijima prihvatljivosti javnih politika za proračunsku potporu te da bi trebala biti sadržana i u okviru za upravljanje rizicima. Nedavno revidiranim obrascem obavijesti o isplati zahtijeva se izvješćivanje o novostima u pogledu analitičkih sposobnosti i kvalitete podataka zemlje u svakom zahtjevu za isplatu.

VI

Komisija smatra da je isplata Moldovi u skladu s pozitivnim kretanjima zabilježenima u pogledu učinkovitih demokratskih mehanizama, vladavine prava i ljudskih prava u Moldovi u trenutku isplate, no da je mogla biti bolje dokumentirana.

VII

Prva alineja: Komisija prihvaća preporuku.

Druga alineja: Komisija prihvaća preporuku.

Treća alineja: Komisija prihvaća preporuku.

Četvrta alineja: Komisija prihvaća preporuku.

Peta alineja: Komisija prihvaća preporuku.

Šesta alineja: Komisija prihvaća preporuku.

Uvod

01

Vidjeti odgovor na sažetak – odlomak I.

02

Proračunskom se potporom, osim promicanja rezultata, uz upotrebu sustava zemalja te usklađivanjem s njihovim politikama, potiče i nacionalna odgovornost.

Opažanja

19

Komisija potvrđuje da se isplate proračunske potpore izvršavaju ex post kako bi se nagradila uspješnost. U tom su kontekstu, kako Sud pravilno ističe, opći uvjeti, tj. napredak u provedbi relevantne javne politike, reforma upravljanja javnim financijama, transparentnost i makroekonomska stabilnost, važni za ocjenu rezultata.

21

Promjenjive tranše moraju se oblikovati u skladu s kontekstom zemlje i politike. Pokazatelje bi trebalo odabrati s obzirom na njihovu relevantnost u tom kontekstu. Prednost bi, ako je primjenjivo, trebalo dati pokazateljima ishoda, a općenito bi trebalo težiti kombinaciji različitih vrsta pokazatelja, uključujući pokazatelje uloženih resursa.

Pri utvrđivanju pokazatelja trebalo bi uzeti u obzir učestalost isplata proračunske potpore na godišnjoj razini i sposobnost partnerskih zemalja da kontroliraju ishode i učinak.

22

Iz Komisijine interne ocjene svih pokazatelja upotrijebljenih u promjenjivim tranšama (ukupno 3 642 pokazatelja) tijekom razdoblja od 2014. do 2018. proizlazi da 33,7 % pokazatelja čine pokazatelji ishoda, 26,8 % čine pokazatelji ostvarenja, 35,4 % čine pokazatelji procesa, a preostali mali dio (4,1 %) čine pokazatelji uloženih resursa i pokazatelji učinka.

Uzorak na kojem je provedena revizija sadržavao je više programa odobrenih prije 2014., odnosno bio je manje usmjeren na dugoročnije rezultate. Danas se potiče uravnoteženija upotreba različitih pokazatelja.

23

Odabir pokazatelja povezan je i sa zrelošću javne politike te nizom pitanja specifičnih za kontekst (problemi povezani s dodjelom, upravljanje sektorom, raspodjela posla među razvojnim partnerima itd.).

Treba napomenuti da se Jordan od 2017. prema klasifikaciji Svjetske banke više ne smatra zemljom s višom srednjom razinom dohotka nego zemljom s nižom srednjom razinom dohotka.

24

Komisija smatra da pokazatelji uloženih resursa mogu biti korisni u nekim slučajevima te da u početnim fazama reforme služe uspostavi uvjeta za buduće dugoročnije rezultate. U programima proračunske potpore od 2014. udio pokazatelja uloženih resursa u promjenjivim tranšama iznosi samo 4 % (vidjeti odgovor na odlomak 22.).

25

Pokazatelji procesa važni su za ocjenu napretka u pogledu kapaciteta i dobrog upravljanja u nekom sektoru. Osim toga, kad se promatra cijeli program proračunske potpore, pri ocjeni napretka u ukupnoj provedbi javne politike razmatraju se i kvalitativni aspekti. I oni se mogu pospješiti dijalogom i izgradnjom kapaciteta, zbog čega je važno da se učinak proračunske potpore ne svede samo na pokazatelje promjenjivih tranši.

Okvir 2. – Primjeri pokazatelja procesa bez kvalitativnih specifikacija

Kad je riječ o Moldovi (ugovor 15.: Akcijski plan za liberalizaciju viznog režima):

Akcijski plan za liberalizaciju viznog režima pod pomnim je nadzorom europskih institucija i država članica te je uspostavljen vrlo snažan vanjski sustav (EU-a) za praćenje. Iako se ne navodi u matrici politike regulatornog okvira koji će se donijeti, kvaliteta okvira jasno je definirana u povezanoj pravnoj stečevini Unije, što znači da je okvir (referentne vrijednosti za liberalizaciju viznog režima) definiran u drugim dokumentima. Pet izvješća o predmetnom akcijskom planu za liberalizaciju viznog režima, koja upućuju na zadovoljavajući napredak, predstavljeno je Parlamentu i Vijeću.

Kad je riječ o Jordanu (ugovor 4.: potpora za energiju):

Cilj je bio osigurati uspostavu i funkcioniranje strukture dijaloga o politikama (što znači redovito održavanje sastanaka, a ne samo administrativnu uspostavu dijaloga). Kako bi osigurala odgovornost vlade, Komisija je partnerskoj zemlji dopustila da odluči o točnoj strukturi, sastavu i učestalosti sastanaka.

27

Komisija ističe da se nalaz Suda o nedovoljno konkretnim pokazateljima temelji na nizu razloga, kako je prikazano u odlomku 28. i okviru 3. U većini slučajeva oni nisu doveli do različitih zaključaka u ocjeni pokazatelja Suda i Komisije.

Okvir 3. – Primjeri neodređenih pokazatelja/ciljnih vrijednosti

Kad je riječ o Jordanu (ugovor 1.):

Vanjski stručnjak koji je analizirao ostvarenje ciljne vrijednosti nije u potpunosti razvio vlastite kriterije, nego se oslanjao na kriterije koji su već bili utvrđeni u tehničkim i administrativnim odredbama sporazuma o financiranju za utvrđivanje prikladnosti školske opreme, na primjer da će se škole graditi i opremati u skladu sa smjernicama Jordana iz 2018. i da će se osigurati solarne ploče za grijače vode kao i drugi sustavi utemeljeni na obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti. U tehničkim i administrativnim odredbama utvrđeno je i da novi nastavnici moraju proći barem uvodni tečaj osposobljavanja za nastavnike.

Osim toga, „prikladnost” sredstava/okruženja za učenje i ljudskih resursa u tim školama trebala je biti fleksibilna kako bi se prilagodila vrlo nestabilnoj kriznoj situaciji u kojoj je stotinama tisuća novih učenika izbjeglica potrebno osigurati školovanje. Konačno, o „prikladnosti” se detaljno raspravljalo u okviru redovnog dijaloga o politikama između delegacije EU-a i Ministarstva obrazovanja.

Kad je riječ o Gruziji (ugovor 8.):

Konkretan je cilj pokazatelja bio informirati dionike o fiskalnim pravilima i fiskalnom upravljanju. Tumačenje se temeljilo na zapisnicima sa sastanaka i razgovorima s dionicima. Pokazateljem se namjeravala promicati kultura transparentnosti i odgovornosti prema građanima. Ocjena je bila temeljita te je obuhvatila zapisnike sa sastanaka i razgovore s dionicima.

Okvir 4. – Mjerenje kvalitete obrazovanja – dobar primjer

Praksa mjerenja pokazatelja koji se odnose na kvalitetu obrazovanja ključna je i drugi donatori u Jordanu upotrebljavali su model pokrenut u okviru predmetnog programa proračunske potpore. To je ključna točka svake naknadne potpore koju je EU otad pružio jordanskom obrazovnom sustavu.

Taj je pokazatelj sada dio Strateškog plana za obrazovanje za razdoblje 2018.–2022., a odgovarajući odjel u Ministarstvu obrazovanja prošao je osposobljavanje o metodologiji u cilju primjene ocjenjivanja i na nacionalnoj razini.

Ipak, važno je istaknuti da bi prikupljanje podataka za neki pokazatelj trebalo postati dio redovitog postupka prikupljanja podataka zemlje, čime bi se izbjegle jednokratne, skupe i dugotrajne metode koje se primjenjuju samo u svrhu programa proračunske potpore.

30

Komisija se slaže s tim da bi za pokazatelje, prema potrebi, trebalo utvrditi relevantne i ažurirane polazne vrijednosti.

31

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 30.

32

Komisija se slaže s tim da bi polazne vrijednosti trebalo ažurirati na temelju relevantnih podataka, ako je to izvedivo, uzimajući u obzir transakcijske troškove izmjene ugovora o proračunskoj potpori.

Okvir 6. – Primjeri pokazatelja bez polaznih vrijednosti ili s netočnim polaznim vrijednostima

Kad je riječ o Gruziji (ugovor 7.):

Ugovor o „Zapošljavanju i strukovnom obrazovanju i osposobljavanju” uključuje četiri pokazatelja koji upućuju na povećanje (npr. u području osposobljavanja) tijekom vremena. U dvama slučajevima u sporazumu o financiranju upućuje se na polaznu vrijednost od 31. prosinca 2013., koja nije bila dostupna u trenutku potpisivanja sporazuma o financiranju.

Kad je riječ o konkretnom slučaju koji se ovdje spominje, za pokazatelje u sporazumu o financiranju nisu bile utvrđene polazne vrijednosti. Stoga je pokazatelj 2.2.1. (povećanje broja nastavnika koji su prošli početno osposobljavanje u skladu s novom politikom za razvoj nastavnika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju od 15 %) i pokazatelj 2.2.2. (15 % nastavnika sudjeluje u cjeloživotnom osposobljavanju) bilo potrebno ocijeniti na temelju dodatnih izvora. Budući da pokazatelji nisu imali polazne vrijednosti, sam trend povećanja mogao se smatrati dostatnim za plaćanje. Stoga su ocjenjivači i Komisija uzeli u obzir kretanja u sektoru kako bi došli do smislenog zaključka s obzirom na prirodu pokazatelja.

Kad je riječ o Boliviji (ugovor 9.):

Treba napomenuti da su, iako su ciljne vrijednosti za 2016. bile manje ambiciozne u odnosu na polaznu vrijednost, ciljne vrijednosti za 2017. i 2018. bile zahtjevnije, čime je osigurano postizanje željenih rezultata.

34

Komisija ističe da se izgradnjom kapaciteta EU-a općenito nastoji pridonijeti održivom povećanju kapaciteta u partnerskim zemljama, čak i nakon završetka programa proračunske potpore. Njihovo je područje primjene šire i njima se dopunjuje, a ne zamjenjuje poticajni učinak pokazateljâ. Komisija smatra da to vrijedi za tri ugovora koje je spomenuo Sud.

Okvir 7. – Primjeri pokazatelja s ciljnim vrijednostima koje je lako postići

Važno je istaknuti da se pokazatelji 4. „Jačanje bolivijskog opservatorija za droge” i 7. „Razvoj institucijskog okvira za CONALTID” (Consejo Nacional de lucha contra el tráfico ilícito de drogas) odnose na jačanje uloge CONALTID-a u području međuinstitucijske koordinacije kako bi se povećala djelotvornost strategije koja se podupire.

S obzirom na prethodni nedostatak međuinstitucijske koordinacije taj je pokazatelj korisna zamjenska vrijednost za određivanje razine posvećenosti Vlade strategiji.

Iako se pokazatelj (u ugovoru 9.) možda čini skromnim, vrlo je važan u predmetnom kontekstu jer služi kao poticaj za nužnu koordinaciju među različitim ministarstvima uključenima u borbu protiv trgovine drogom i povezanih kaznenih djela. Iz tog je primjera vidljivo kako je delegacija EU-a, poznajući lokalni kontekst, prepoznala važnost konsolidacije koordinacijske funkcije nove institucije (CONALTID-a). Cilj koji se nastoji ostvariti nekim pokazateljem stoga treba ocijeniti u posebnom kontekstu. Isto vrijedi za pokazatelj 4., što se smatra dokazom za to da je CONALTID izvršio svoju koordinacijsku funkciju te da je sustav praćenja funkcionirao na održiv način.

35

Broj pokazatelja u okviru Akcijskog plana za liberalizaciju viznog režima u Moldovi temelji se na dijalogu o politikama i naknadnom sporazumu s partnerskom zemljom. U ovom konkretnom slučaju prednost je dana uključivanju svih pokazatelja u matricu politike Vlade. Tijela su to smatrala dodatnim poticajem za provedbu cijelog Akcijskog plana.

Okvir 8. – Velik broj pokazatelja

Matrica politike u Moldovi uključuje sedam uvjeta ili glavnih pokazatelja (kako je utvrđeno u sporazumu o financiranju), što je u skladu sa sedam područja nacionalne strategije. Utvrđeno je i 28 potpokazatelja, koji su specifični i relevantni za pravilnu provedbu strategije.

37

U fazi oblikovanja Komisija ocjenjuje informacije koje se odnose na pouzdanost podataka kako bi odlučila koji je izvor provjere najprimjereniji i kada on postaje dostupan. Zbog nedostataka u statističkom sustavu sektora koji primaju potporu potrebne su mjere ublažavanja, npr. pregled vanjskih stručnjaka ili dodatna pomoć EU-a (ili drugih donatora) za poboljšanje statističkog kapaciteta.

39

Vidjeti odgovore Komisije na odlomak V.

41

Komisija smatra da kombiniranjem analize kriterija prihvatljivosti javnih politika i okvira za upravljanje rizicima može prikupiti dostatne informacije o kvaliteti sustava partnerske zemlje za praćenje i evaluaciju.

42

Primjenjuje se niz postupaka provjere kako bi se zajamčila razina sigurnosti koja opravdava naknadna plaćanja. Vidjeti odlomak 43.

43

Za svaku isplatu Komisija primjenjuje kombinaciju različitih vrsta postupaka provjere za ocjenu sukladnosti. Delegacije i službe u sjedištu pregledavaju sve popratne dokumente za svaku isplatu. Ako je potrebno, mogu se obaviti i terenski posjeti. Isto tako, ako su informacije vrlo specijalizirane ili procjena postizanja ciljnih vrijednosti zahtijeva snažnu kvalitativnu ocjenu, mogu se angažirati vanjski stručnjaci.

44

Misije vanjskih stručnjaka trebaju imati samo dopunsku funkciju. Njihova dodana vrijednost proizlazi iz njihove neovisnosti i dodatnog stručnog znanja te oni ne bi trebali zamijeniti izravnu provjeru i odluku delegacije, nego omogućiti unakrsnu provjeru rezultata.

45

Komisija se slaže sa zaključkom Suda da bi kvaliteta podataka partnerskih zemalja trebala biti važan čimbenik u angažiranju stručnjaka za provjeru. Međutim, angažiranje vanjskih stručnjaka može biti opravdano čak i ako je sustav praćenja zemlje pouzdan. U određenim slučajevima EU-u je potrebna vrlo specifično stručno znanje radi provjere posebnih kriterija relevantnih za izračun pokazatelja.

46

Proračunska potpora, kao instrument partnerstva i povjerenja, primjenjuje se u nekoliko sektora u kojima se razvojni partneri oslanjaju na redovita izvješća partnerskih zemalja.

Komisija smatra da je u predmetnim slučajevima popratnom dokumentacijom koju je dostavio provedbeni partner, u kombinaciji s ocjenom vanjskog stručnjaka i obrazloženjima zatraženima od tijela, osigurano dovoljno informacija za unakrsnu provjeru i donošenje zaključka o pouzdanosti podatka.

Okvir 10. – Primjeri nedostataka utvrđenih u radu vanjskih stručnjaka

(a) Uzorkovanje za potrebe ugovora 2. u Jordanu provedeno je u bliskoj suradnji s drugim relevantnim partnerima, uključujući UNESCO. Kriteriji za odabir uzorka temeljili su se, među ostalim, na sljedećim elementima:

  • javne škole u gradskim područjima kojima upravlja Ministarstvo obrazovanja (uključujući škole u najmu),
  • škole i prostori za učenje u izbjegličkim kampovima,
  • škole s jednom smjenom i dvjema smjenama (visoka gustoća),
  • zastupljenost primarnog i sekundarnog obrazovanja,
  • zastupljenost u pokusnom uzorku sustava EMIS (OpenEMIS, UNESCO),
  • korelacija odabranih škola s koncentracijom sirijskih izbjeglica u regiji/gradu.

Stoga se uključivanje škola predlagalo na način da se obuhvati širok raspon kriterija i osigura uključivanje osam uprava s visokom koncentracijom sirijskih učenika. Ministarstvo obrazovanja nije izravno uključeno u odabir škola za uzorak kako bi se izbjegle moguće pristranosti u postupku odabira. Zapravo je skupina savjetnika u suradnji s UNESCO-om dostavila prijedloge nakon što je izvršila odabir iz školske baze podataka (a ne iz EMIS-a, koji u to vrijeme nije bio funkcionalan), a Ministarstvo obrazovanja trebalo je odobriti uzorak kako bi se omogućio pristup školama.

(b) Svih 30 škola uključeno je u bazu podataka za misiju provjere na terenu, no u odgovarajućem izvješću o misiji navedeno je samo 17 škola (stranice 14. i 16./17.) jer su usporedivi podaci iz EMIS-a bili dostupni samo za tih 17 škola u vrijeme provedbe misije. Stoga su vanjski stručnjaci zaključke donosili na temelju najboljeg dostupnog uzorka u to vrijeme.

(d) Savjetnici su pregledali stvarne školske registre i stvarno stanje upisa na dan posjeta te su ti podaci zabilježeni u odgovarajućim stupcima u bazi podataka. Komisija smatra da su takve razlike očekivane u vrlo nestabilnom kontekstu krize s promjenjivim razinama upisanih i stvarno prisutnih učenika.

47

Kad je riječ o Pakistanu, Komisija se slaže s tim da su u dokazima kojima se potkrjepljuju rezultati za četiri pokazatelja (pokazatelji 5. i 6. za ugovor 23. te pokazatelji 4. i 6.3. za ugovor 24.) utvrđeni nedostaci, koji će se u budućnosti ispraviti.

Za pokazatelj 8. u okviru ugovora 23. (obrazovni program u pokrajini Sindh) Komisija smatra da je dostavljenim dokazima potvrđeno ostvarenje ciljeva.

Za pokazatelj 8. ciljna se vrijednost smatrala postignutom na temelju godišnjeg plana rada PEACe-a (Pokrajinski centar za ocjenu obrazovanja) koji je sadržavao prijedlog proračuna za PEACE i SESLOAF te „Izvješća o provedbi obrazovnog programa SESLOAF u pokrajini Sindh” od 74 stranice, koji potvrđuje da je program SESLOAF proveden radi boljeg obrazovanja učenika.

Komisija prihvaća da je pokazatelj mogao biti jasnije formuliran i da je to dovelo do različitih izračuna, no u ostvarenim rezultatima zabilježene su samo neznatne razlike. Ipak, neovisno o upotrijebljenoj metodi, ostvareni su rezultati znatni u smislu unaprjeđenja sustava kupona, koji je doveo do povećanja broja djece koja pohađaju školu.

Kad je riječ o pokazatelju 4., Komisija se slaže s tim da postoje manje nepravilnosti u raspoloživim statističkim podacima. Taj je nedostatak već utvrđen u vrijeme određivanja i oblikovanja projekta. Stoga je Komisija u svrhu njegova uklanjanja osigurala tehničku pomoć za informacijski sustav za upravljanje obrazovanjem. To znači da je Komisija poduzela odgovarajuće i učinkovite mjere za ublažavanje rizika koji proizlazi iz nedostataka utvrđenih u statističkim podacima.

Kad je riječ o Gruziji i upućivanju na zakon o sjemenu (pokazatelj 1.2. za ugovor 6.), Komisija je uzela u obzir malo kašnjenje u trajanju od dva mjeseca. Komisija je smatrala da je dodatno vrijeme iskorišteno za poboljšanje kvalitete postupka (postupak s višom razinom sudjelovanja i uključenosti, u kojem sudjeluju svi zainteresirani dionici) i kvalitete rezultata (zakon o sjemenu sada je u skladu s međunarodnim standardima i standardima EU-a te čini čvrstu osnovu dobro uređen sektor). Osim toga, Komisija je uzela u obzir odluku Vlade da ubrza aktivnosti kako bi nadoknadila kašnjenje u donošenju zakona i osigurala brzu provedbu (priprema sekundarnog zakonodavstva čak i prije formalnog donošenja zakona, skraćeni rok za certifikaciju pšenice, samo šest mjeseci nakon stupanja zakona o sjemenu na snagu). S obzirom na sve navedeno Komisija je odlučila da je ta nastojanja potrebno nagraditi, bez obzira na malo kašnjenje.

Okvir 11. – Dokazi utemeljeni na pristranom uzorku

Kad je riječ o dokazima dostavljenima za pokazatelj 6.3. ugovora o obrazovanju za pokrajinu Khyber Pakhtunkhwa u Pakistanu (ugovor 24.), tehnička pomoć ne određuje tumačenje potrebnih dokaza.

U sporazumu o financiranju ne utvrđuje se metoda uzorkovanja za mjerenje stope pohađanja nastave. Stoga se Komisija oslanjala na rezultate već izmjerene stope pohađanja nastave, koja je bila viša od ciljne vrijednosti, pa je smatrala da je cilj ostvaren.

50

Komisija smatra da je u tri od pet slučajeva (pokazatelj 1.2. za ugovor 6., pokazatelji 2.1. i 2.2. za ugovor 16.) malo probijanje roka u trajanju od jednog do tri mjeseca bilo prouzročeno dodatnim kvalitativnim mjerama koje je provedbeno tijelo poduzelo kako bi osiguralo kvalitetne rezultate (npr. izrada zakona koji je donesen u skladu s najboljom praksom u javnoj upravi nakon opsežnog postupka savjetovanja) i nije utjecalo na sljedeće faze reforme.

Bilo bi kontraproduktivno ne priznati pozitivne strane dodatnih nastojanja partnera i ustrajati na strogom roku. Za četvrti slučaj (pokazatelj 5. za ugovor 1.) vidjeti odgovor na okvir 12.

Okvir 12. – Ciljne vrijednosti koje su ostvarene nakon roka, djelomično ostvarene ili nisu ostvarene

Kad je riječ o Jordanu (ugovor 1.):

Ugovor je 2015. produljen do kraja 2017. upravo kako bi se Vladi omogućilo da dovrši izgradnju šest škola i ispuni pokazatelj 2.2., kako je dopušteno tehničkim i administrativnim odredbama sporazuma o financiranju, u kojem se navodi (članak 2.2.) da „u slučaju da dio sredstava nakon toga ostane neiskorišten, korisnik i Europska komisija mogu dogovoriti jedno dodatno plaćanje na temelju ocjene neostvarenih ciljnih vrijednosti provedene u skladu s istim načelima koja su vrijedila za prethodne dvije promjenjive tranše. Ta dodatna isplata, ako je opravdana, izvršila bi se do završnog datuma faze operativne provedbe i mogla bi se dodati zadnjoj isplati promjenjive tranše”. To se i dogodilo.

  • 1. Početni rok od dvije godine utvrđen je u političkom kontekstu pružanja potpore u iznimnoj, kriznoj situaciji. Bio je vrlo ambiciozan s obzirom na vremenske okvire potrebne za raspisivanje natječaja za radove u javnom sektoru i trud potreban za izgradnju i opremanje šest škola. Jordanska tijela to su prepoznala i proaktivno zatražila produljenje roka u vrijeme uvođenja tog pokazatelja i kasnije tijekom provedbe. Komisija je pomno pratila provedbu i određivala potrebna produljenja sporazuma o financiranju u skladu sa situacijom.
  • 2. Komisija je preuzela važne političke obveze kako bi poduprla Jordan u suočavanju s posljedicama sirijske krize, i to putem različitih donatorskih konferencija i političkih izjava na visokoj razini tijekom cijelog trajanja predmetnog ugovora. Dodavanje pokazatelja 5. tom sporazumu o financiranju bilo je dio paketa Komisije na temelju tih obveza.
  • 3. Isplate su izvršene samo na temelju ostvarenih ciljnih vrijednosti. Uz izuzetak jedne škole koja je dovršena 2017., ostalih pet škola počelo je 2016. postupno primati sirijske učenike. S obzirom na ukupan broj sirijskih izbjeglica koje su se u tom trenutku već nalazile u Jordanu, treba pohvaliti nastojanje da se djeci izbjeglicama omogući pristup školovanju.

Kad je riječ o Pakistanu (ugovor 23.), ciljna vrijednost za pokazatelj 6. uglavnom je postignuta s obzirom na to da su izrađeni nastavni plan za engleski jezik i rukopisi udžbenika.

Kad je riječ o Gruziji (ugovor 6.):

Ciljna vrijednost za pokazatelj 1.7. postignuta je u skladu s odredbama sporazuma o financiranju koje se odnose na određivanje ciljne vrijednosti i način njezine provjere, odnosno na donošenje državnog programa na temelju odluke. Državni program za obnovu nasada čaja bio je, među ostalim, usmjeren na povećanje proizvodnje čaja, uključujući organsku proizvodnju čaja. Osim toga, odabir čaja smatrao se strateškim zbog njegova znatnog potencijala za organsku proizvodnju. Iako se pokazatelj mogao bolje formulirati, uskraćivanje plaćanja ne bi bilo u skladu s odredbama sporazuma o financiranju i smatralo bi se kršenjem naših obveza prema gruzijskim tijelima.

Okvir 13. – Ciljne vrijednosti koje su postavljene upotrebljavajući netočne početne vrijednosti – nije ostvaren stvarni napredak

Kad je riječ o Etiopiji (ugovor 14.): S obzirom na znatan napredak u smanjenju preopterećenja kamiona ostvaren tijekom proteklih godina (kako je prikazano u tablici u nastavku) Komisija je smatrala da je plaćanje opravdano, bez obzira na ponovnu ocjenu polazne vrijednosti za 2011./2012. provedenu u okviru sektorskog pregleda oko datuma isplate. Zapravo su dugoročni ciljevi planirani za razdoblje do 2020. ostvareni mnogo ranije nego što se očekivalo.

U trenutku sklapanja sporazuma o financiranju Komisija je utvrdila polaznu vrijednost na temelju najboljih dostupnih informacija i morala je izvršiti isplatu u skladu s onim što su obje stranke potpisale. Komisija i dalje smatra da su postojali pravni argumenti za plaćanja na temelju pokazatelja.

Okvir 14. – Manjak dostatnih dokaza

Kad je riječ o Jordanu (ugovor 5.):

Pokazatelj 1.2. (u ugovoru 5. o potpori upravljanju javnim financijama u Jordanu) ocijenjen je na temelju popisa nazočnih koje su potpisali sudionici tečajeva osposobljavanja za osoblje odjela za unutarnju kontrolu. Treba naglasiti da je osnivanje tog odjela jedno od najvažnijih nedavnih postignuća u upravljanju javnim financijama, koje je dobilo potporu iz predmetnog programa EU-a.

Kad je riječ o pokazatelju 3. u programu razvoja zajednice (ugovor 22., Pakistan), izračuni procjena troškova za četvrti nisu bili eksplicitni niti su bili konkretno povezani sa strategijama razvoja četvrti u pogledu plaćanja za financijsku godinu 2016./2017. To će se ispraviti te će se za financijsku godinu 2018./2019. procjene troškova za četvrti povezati sa strategijama za razvoj četvrti u pogledu završnog plaćanja planiranog za 2020.

53

Vidjeti odgovor Komisije na okvir 15.

Okvir 15. – Dokumentiranje isplata Moldovi

Komisija i dalje smatra da je isplata Moldovi bila opravdana, ali su pozitivna kretanja zabilježena u pogledu učinkovitih demokratskih mehanizama, vladavine prava i ljudskih prava u Moldovi u trenutku isplate mogla biti bolje dokumentirana.

Zaključci i preporuke

54

U smjernicama za proračunsku potporu utvrđeni su kriteriji koji se primjenjuju pri definiranju pokazatelja za promjenjive tranše i postupak njihove provjere. Prednost se daje preuzimanju dobro definiranih pokazatelja iz politika i okvira za praćenje uspješnosti partnerskih zemalja.

55

Iz Komisijine baze podataka koja obuhvaća sve pokazatelje uspješnosti upotrijebljene u okviru ugovora o proračunskoj potpori za razdoblje 2014.–2018. vidljivo je da se primjenjuje ili je primijenjena uravnotežena kombinacija različitih vrsta pokazatelja: ulazni resursi, procesi, ostvarenja i ishodi/dugoročniji rezultati. Uzorak na kojem je provedena revizija sadržavao je više programa odobrenih prije 2014., odnosno bio je manje usmjeren na dugoročnije rezultate. Danas se potiče uravnoteženija upotreba različitih vrsta pokazatelja.

1. preporuka – Potrebno je povećati upotrebu pokazatelja ishoda u promjenjivim tranšama

Komisija prihvaća preporuku.

Komisija se slaže s preporukom da bi trebalo više upotrebljavati pokazatelje ishoda, kada je to primjereno. Međutim, pokazatelji ishoda u određenim slučajevima nisu u skladu s godišnjim rasporedom isplata te su povezani s poteškoćama u pogledu raspodjele, tj. vlada nema nadzor nad postizanjem ciljnih vrijednosti.

2. preporuka – Potrebno je poboljšati oblikovanje pokazatelja uspješnosti

Komisija prihvaća preporuku.

3. preporuka – Potrebno je zaštititi učinak poticaja promjenjivih tranši

Komisija prihvaća preporuku.

Kad je riječ o točki (b), ugovorima EU-a o izgradnji kapaciteta općenito se namjerava pridonijeti održivom povećanju kapaciteta u partnerskim zemljama. Njihovo je područje primjene šire i njima se dopunjuje, a ne zamjenjuje poticajni učinak pokazateljâ.

4. preporuka – Potrebno je pojednostavniti postupak isplata za promjenjive tranše

Komisija prihvaća preporuku.

59

Komisija smatra da se pouzdanost statističkog sustava partnerskih zemalja analizira pri procjeni usklađenosti s kriterijima prihvatljivosti javnih politika za proračunsku potporu te da bi trebala biti sadržana i u okviru za upravljanje rizicima. Nedavno revidiranim obrascem obavijesti o isplati zahtijeva se izvješćivanje o novostima u pogledu analitičkih sposobnosti i kvalitete podataka zemlje u svakom zahtjevu za isplatu.

5. preporuka – Potrebno je poboljšati procjene kapaciteta zemalja za dostavljanje podataka o uspješnosti koji se upotrebljavaju u promjenjivim tranšama

Komisija prihvaća preporuku.

60

Komisija upotrebljava kombinaciju postupaka provjere za svaki zahtjev za isplatu. Osoblje delegacije i sjedišta izvršava pregled dokumentacije svih dostavljenih dokaza i provodi dodatnu razmjenu informacija s tijelima te, prema potrebi, obavlja misije na terenu i angažira vanjske stručnjake ako postoji potreba za specijaliziranim znanjem.

6. preporuka – Potrebno je poboljšati provjeru podataka o uspješnosti koji se upotrebljavaju za isplatu promjenjivih tranši

Komisija prihvaća preporuku.

Komisija se slaže s točkom (a) da bi trebala pregledavati osnovne dokaze koji potkrjepljuju podatke o uspješnosti ako nije već eksplicitno zaključila da su pouzdani.

Komisija prihvaća i preporuku (b).

61

Kako je objašnjeno u odgovoru na okvir 12., Komisija smatra da iznos od 6 milijuna EUR za Jordan ne bi trebao biti uključen u ukupni iznos razlike jer je ta isplata izvršena nakon postizanja ciljne vrijednosti i u roku odobrenom produljenjem sporazuma o financiranju.

Kad je riječ o Pakistanu, Gruziji i Moldovi, vidjeti odgovor na okvir 15. i odlomak 47.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće, koje je specijalizirano za rashodovna područja vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa. Reviziju je predvodio član Suda Hannu Takkula, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Turo Hentila i ataše u njegovu uredu Helka Nykaenen, glavni rukovoditelj Alejandro Ballester Gallardo, voditelj radnog zadatka Piotr Zych te revizori Eva Coria Paramas, Roberto Ruiz Ruiz, Erika Söveges i Nita Tennila. Jezičnu podršku pružao je Richard Moore.

Slijeva nadesno: Turo Hentila, Helka Nykaenen, Hannu Takkula, Alejandro Ballester Gallardo, Nita Tennila, Piotr Zych, Erika Söveges, Roberto Ruiz Ruiz.

Bilješke

1 Članak 236. stavak 1. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije; srpanj 2018.

2 Proračunska potpora Europske komisija – Trendovi i rezultati, 2018., str. 61.

3 Bez Maroka jer je ta zemlja obuhvaćena tematskim izvješćem Suda koje će biti objavljeno 2020.

4 Smjernice za proračunsku potporu za 2017., str. 138.

5 U uzorku obuhvaćenom revizijom 163 pokazatelja imala su ciljne vrijednosti koje nisu zahtijevale polaznu vrijednost jer ne mjere razvoj zadane varijable (npr. „odobreni zakon” ili „broj održanih sastanaka”). Ti pokazatelji nisu uzeti u obzir u ovoj procjeni.

6 Smjernice za proračunsku potporu za 2017., str. 139.

7 Taj broj ne uključuje pokazatelje iz tranši prijašnjih godina.

8 „Snapshot” pruža metode za analizu sljedećih ključnih područja, koja je potrebna za procjenu statističkih sustava: (i) legalnih, institucijskih i strateških okvira koji pružaju potporu za izradu statistike i praćenje na nacionalnoj i sektorskoj razini, (ii) prikladnosti resursa (tj. količine i kvalitete ljudskih resursa, opreme, financiranja), (iii) odrednica kvalitete podataka (tj. predanosti kvaliteti, neovisnosti stručnjaka, nepristranosti, objektivnosti, metodologije i prikladnih postupaka) i (iv) odnosa s korisnicima (tj. relevantnosti, dostupnosti).

9 Ugovori br. 1., 2., 3., 4. i 5.

10 Ugovori br. 2., 5., 13., 14., 23. i 24.

11 Pokazatelj br. 2. iz ugovora br. 20., pokazatelj br. 1.2 iz ugovora br. 6., pokazatelj br. 5 iz ugovora br. 1. i pokazatelji br. 2.1 i 2.2 iz ugovora br. 16.

12 Pokazatelj br. 5. iz ugovora br. 6., pokazatelj br. 8. iz ugovora br. 23., pokazatelj br. 6.2 iz ugovora br. 24. i pokazatelj br. 1.7 iz ugovora br. 6.

13 Pokazatelji br. 3.i 6. iz ugovora br. 22. i pokazatelji br. 1.2 i 3. iz ugovora br. 5.

Kronologija

Događaj Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 20.11.2018.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji
(ili drugom subjektu revizije)		 20.9.2019.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka 12.11.2019.
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima 5.12.2019.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

PDF ISBN 978-92-847-4045-1 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/407765 QJ-AB-19-023-HR-N
HTML ISBN 978-92-847-4070-3 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/599239 QJ-AB-19-023-HR-Q

© Europska unija, 2019.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom Europska unija dopuštenje treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

Kontakt s EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.