Predstavljanje godišnjih izvješća
Europskog revizorskog suda za 2019. godinu

Predsjednikova uvodna riječ

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda (Sud) o financijskoj godini 2019., pretposljednje u razdoblju 2014. – 2020., sastavljeno je u teškim okolnostima za EU i njegove države članice. Sud, kao vanjski revizor Europske unije, čini sve u svojoj moći kako bi i nakon izbijanja pandemije bolesti COVID‑19 mogao nastaviti djelotvorno djelovati kao javni revizor EU‑a.

Kao i prethodnih godina, Sud je zaključio da računovodstvena dokumentacija EU‑a istinito i vjerno prikazuje financijsko stanje EU‑a. Sud izražava pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije Europske unije za 2019. godinu. Prihodi za 2019. godinu bili su zakoniti i pravilni te u njima nije bilo značajnih pogrešaka.

Sud je za 2019. godinu procijenio da ukupna stopa pogreške u rashodima obuhvaćenima revizijom iznosi 2,7 % (2018.: 2,6 %).

Postoje određeni pozitivni pomaci u bitnim područjima potrošnje sredstava EU‑a. Kad je riječ o područjima o kojima Sud iznosi posebnu procjenu, u području „Administracija” stopa pogreške ne prelazi prag značajnosti. U području „Prirodni resursi”, ako se uzmu u obzir procijenjena stopa pogreške (1,9 %) i drugi dostupni dokazi, Sud je utvrdio da je blizu stope značajnosti. Valja napomenuti da su izravna plaćanja, koja čine 70 % rashoda u području „Prirodni resursi”, bila znatno ispod praga značajnosti. Istodobno, u preostalom dijelu područja „Prirodni resursi”, „Kohezija” i „Konkurentnost” i dalje postoje značajne pogreške.

Već nekoliko godina Sud provodi reviziju prihoda i rashoda EU‑a na način da pravi razliku između onih proračunskih područja u kojima Sud ocijeni rizike za zakonitost i pravilnost visokima te onih u kojima ih ocijeni niskima. Tijekom posljednjih triju godina Sud je izrazio uvjetno mišljenje o rashodima. Prema međunarodnim revizijskim standardima Sud je to mogao učiniti jer je ocijenio da pogreške nisu bile raširene i da su uglavnom bile ograničene na visokorizične rashode.

Zbog načina na koji je proračun EU‑a sastavljen i kako se s vremenom mijenja, vrijednost visokorizičnih rashoda u revizijskom statističkom skupu povećala se sa 61 milijarde eura, koliko je iznosila 2018., na 66,9 milijardi eura. Taj je iznos 2019. zauzimao znatan udio od otprilike 53 % revizijskog statističkog skupa Suda za 2019. godinu. Istodobno, u visokorizičnim rashodima i dalje su prisutne značajne pogreške: Sud procjenjuje da stopa pogreške u toj vrsti rashoda iznosi 4.9 % (2018.: 4,5 %). U tom kontekstu Sud je izrazio nepovoljno mišljenje o rashodima.

Europsko vijeće postiglo je u srpnju 2020. politički dogovor o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. i privremenom instrumentu za oporavak – „Next Generation EU” (EU sljedeće generacije). Taj sporazum označava povijesnu promjenu u financijama EU‑a. EU će u sklopu odgovora na gospodarski i socijalni učinak krize uzrokovane bolešću COVID‑19 potrošiti znatno više nego u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju, pri čemu će se plaćanja EU‑a u prvim godinama gotovo udvostručiti. U ovim kriznim vremenima ključno je da se potrošnjom sredstava EU‑a brzo ostvare rezultati i da se tako pokaže dodana vrijednost europske suradnje i solidarnosti.

Dobro i djelotvorno upravljanje financijama EU‑a tako će postati još važnije. To podrazumijeva još veću odgovornost Komisije i država članica, ali i nas na Europskom revizorskom sudu. U nadolazećim godinama Sud će i dalje imati aktivnu i vidljivu ulogu u promicanju odgovornosti i transparentnosti za sve oblike financija EU‑a te će pomno pratiti ne samo potrošnju sredstava iz proračuna EU‑a nego i financijsku potporu u okviru instrumenta „Next Generation EU”.

Ukupni rezultati

Ključni nalazi

• Ukupna procijenjena stopa pogreške u rashodima iz proračuna EU‑a za 2019. iznosila je 2,7 % (2018.: 2,6 %). U visokorizičnim rashodima (uglavnom utemeljenima na nadoknadi troškova), na koje se često primjenjuju složena pravila, postojala je značajna stopa pogreške od 4,9 % (2018.: 4,5 %). Ove se godine, uglavnom zbog povećanja rashoda u području „Kohezija”, udio te vrste rashoda povećao na 53,1 %, što je znatan dio revizijskog statističkog skupa Suda. Za razliku od prethodnih triju godina, pogreška je stoga raširena, što je osnova za nepovoljno mišljenje o rashodima.
• Nedostatci u ex post provjerama utječu na informacije o pravilnosti koje pruža Europska komisija. To se odražava u procjenama „rizika u trenutku plaćanja”, koje su za područja „Kohezija” i „Konkurentnost” niže od stopa pogreške koje je procijenio Sud. Za područje „Prirodni resursi” Komisijina procjena rizika u trenutku plaćanja u skladu je s procjenom koju je iznio Sud.
• Tijekom 2019. u području „Kohezija” došlo je do znatnog povećanja broja zahtjeva za plaćanje iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Istodobno je u šestoj godini višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. iskorištavanje (tzv. „apsorpcija”) sredstava iz ESI fondova i dalje bilo sporije od planiranoga. To je doprinijelo povećanju nepodmirenih obveza u okviru ESI fondova.
• Svi slučajevi u kojima Sud tijekom obavljanja revizije utvrdi da postoji sumnja na prijevaru prijavljuju se uredu EU‑a za borbu protiv prijevara (OLAF). Među 747 transakcija koje je Sud ispitao za potrebe davanja izjave o jamstvu za 2019. utvrđeno je devet takvih slučajeva.

Cjeloviti tekst godišnjih izvješća Suda o proračunu EU‑a za 2019. godinu i aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda dostupan je na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Predmet revizije

Proračun EU-a za 2019. u brojkama

Europski parlament i Vijeće donose godišnji proračun EU‑a unutar okvira za dugoročni proračun za razdoblje od nekoliko godina (koji je poznat kao višegodišnji financijski okvir ili VFO). Tekućim VFO‑om obuhvaćeno je razdoblje 2014. – 2020.

Krajnju odgovornost za pravilno trošenje proračunskih sredstava snosi Komisija. Ukupni rashodi 2019. godine iznosili su 159,1 milijardu eura, tj. 2,1 % ukupnih rashoda opće države u državama članicama EU‑a, odnosno 1,0 % bruto nacionalnog dohotka EU‑a.

Odakle ta sredstva dolaze?

Prihodi za 2019. ukupno su iznosili 163,9 milijardi eura. Proračun EU‑a financira se na različite načine. Najveći dio (105,5 milijardi eura) financiraju države članice, razmjerno svojem bruto nacionalnom dohotku (BND). Ostali izvori uključuju carine (21,4 milijarde eura), doprinos utemeljen na porezu na dodanu vrijednost koji ubiru države članice (17,8 milijardi eura) i, na primjer, doprinose i povrate koji proizlaze iz sporazuma i programa Europske unije (12,6 milijardi eura).

Na što se sredstva troše?

Proračun EU‑a troši se u velikom broju raznovrsnih područja, kao što su:

• poticanje gospodarskog razvoja strukturno nerazvijenijih regija;
• promicanje inovacija i istraživanja;
• projekti prometne infrastrukture;
• osposobljavanje za nezaposlene osobe;
• poljoprivreda i promicanje biološke raznolikosti;
• borba protiv klimatskih promjena;
• upravljanje granicama;
• pomoć susjednim zemljama i zemljama u razvoju.

Približno dvije trećine proračunskih sredstva troše se u okviru „podijeljenog upravljanja”, pri čemu države članice raspoređuju sredstva, odabiru projekte i upravljaju rashodima EU‑a (npr. u područjima „Prirodni resursi” i „Kohezija”).

Izjava o jamstvu koju Sud daje o proračunu EU-a

Sud svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda EU‑a kako bi ispitao je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li povezane prihodovne i rashodovne transakcije usklađene s pravilima na razini EU‑a i država članica.

Na tom pothvatu temelji se izjava o jamstvu koju Sud podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Rashodi se ispituju u trenutku u kojem krajnji primatelji financijskih sredstava EU‑a poduzmu određene radnje ili im nastanu određeni troškovi te u kojem Komisija prihvati te rashode. U praksi to znači da statistički skup transakcija koje Sud obrađuje obuhvaća međuplaćanja i završna plaćanja. Sud nije ispitao plaćanja pretfinanciranja, osim ako su ta sredstva poravnana tijekom 2019.

Revizijskim statističkim skupom Suda za 2019. godinu obuhvaćen je iznos od ukupno 126,1 milijarde eura. Na slici 1. prikazana su plaćanja za 2019. po naslovima VFO‑a i statistički skup nad kojim je Sud obavio reviziju.

Ove je godine područje „Prirodni resursi” imalo najveći udio u cjelokupnom revizijskom statističkom skupu Suda (47 %), nakon čega slijede „Kohezija” (23 %) i „Konkurentnost” (13 %).

Više informacija o revizijskom pristupu Suda i o tome kako Sud oblikuje mišljenje o rashodima može se pročitati u dijelu Osnovne informacije.

Nalazi revizije

Računovodstvena dokumentacija EU-a pruža istinit i vjeran prikaz stanja

Računovodstvena dokumentacija EU‑a za 2019. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijske rezultate EU‑a i njegovu imovinu i obveze na kraju godine, u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor.

Sud stoga može izraziti pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije, kao i svake godine od 2007.

Prihodi za 2019. godinu zakoniti su i pravilni

Sud je zaključio da u prihodima ne postoje značajne pogreške. Nadalje, Sud je ispitao odabrane sustave povezane s prihodima i procijenio ih općenito djelotvornima, uz iznimku ključnih unutarnjih kontrola za tradicionalna vlastita sredstva (TVS) u Komisiji i u određenim državama članicama za koje je utvrđeno da su djelomično djelotvorne. Sud je utvrdio i znatne nedostatke u kontrolama koje države članice provode kako bi smanjile manjak sredstava prikupljenih od carina zbog kojih su potrebne mjere EU‑a.

Procjena pogreške koju je Sud iznio za 2019. povećala se

Kad je riječ o rashodima u cjelini, Sud procjenjuje da se stopa pogreške nalazi unutar raspona od 1,8 % do 3,6 %. Srednja točka tog raspona, koja se naziva „najvjerojatnija stopa pogreške”, iznosi 2,7 % (vidi sliku 2.). Riječ je o povećanju u odnosu na dvije prethodne godine (2017.: 2,4 %, 2018.: 2,6 %).

U više od polovice revizijskog statističkog skupa Suda postoje značajne pogreške

Sud je i za 2019. utvrdio da način isplate sredstava EU‑a utječe na rizik od pogreške. U tom kontekstu Sud pravi razliku između visokorizičnih plaćanja, uglavnom za nadoknadu troškova, i niskorizičnih plaćanja, uglavnom utemeljenih na dodijeljenim pravima (vidjeti okvir u nastavku).

Najčešće pogreške koje je Sud utvrdio u visokorizičnim rashodima bile su sljedeće:

• neprihvatljivi projekti i nepridržavanje pravila o unutarnjem tržištu (posebice nepridržavanje pravila o javnoj nabavi) u području „Kohezija”;
• neprihvatljivi korisnici, aktivnosti ili troškovi u području „Ruralni razvoj, tržišne mjere, okoliš, djelovanje u području klime i ribarstvo”, na koje otpada oko 30 % plaćanja u području „Prirodni resursi”;
• neprihvatljivi troškovi u području „Istraživanje”, u vezi s programima koji čine oko 55 % plaćanja u području „Konkurentnost”; i
• nepridržavanje pravila o javnoj nabavi, nepravilni postupci dodjele bespovratnih sredstava, nepostojanje popratne dokumentacije i neprihvatljivi troškovi u području „Globalna Europa”.

Visokorizični rashodi povećali su se 2019. u odnosu na prethodne tri godine i činili su većinu, odnosno 53 %, revizijskog statističkog skupa Suda. To je povećanje uglavnom posljedica povećanja vrijednosti statističkog revizijskog skupa u području „Kohezija” za 4,8 milijardi eura. Sud procjenjuje da stopa pogreške za visokorizične rashode iznosi 4,9 % (2018.: 4,5 %).

Procijenjeno je i da je najvjerojatnija stopa pogreške za niskorizične rashode (koji čine preostalih 47 % revizijskog statističkog skupa Suda i uglavnom obuhvaćaju plaćanja utemeljena na dodijeljenim pravima) bila ispod praga značajnosti od 2 % (vidi sliku 3.).

Na slici 4. prikazana je usporedba procijenjenih stopa pogreške u različitim rashodovnim područjima u razdoblju 2015. – 2019. Dodatne informacije o rezultatima iznesene su u poglavlju Pobliže o prihodima i rashodovnim područjima te u relevantnim poglavljima godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Usporedba stope pogreške koju je procijenila Komisija i one koju je procijenio Sud

Svaka glavna uprava (GU) Komisije sastavlja godišnje izvješće o radu. Takva izvješća uključuju izjavu u kojoj glavni direktor glavne uprave potvrđuje da ima jamstvo da su financijske informacije navedene u izvješću točne i da su transakcije za koje je odgovoran zakonite i pravilne. U tu svrhu svi GU‑ovi iznose procjene stopa pogreške u svojim rashodima.

Za naslove VFO‑a o kojima Sud iznosi posebnu procjenu Sud je usporedio Komisijine procjene s vlastitim procijenjenim stopama pogreške.

Usporedba pokazuje da su Komisijine vrijednosti za područja „Konkurentnost” i „Kohezija” niže od procjena koje je iznio Sud. To je odraz nedostataka koje je Sud utvrdio u ex post revizijama, koje su ključan dio sustava kontrole. Sud iznosi više pojedinosti o tim nedostatcima u dijelovima koji se odnose na pojedinačne naslove VFO‑a.

Cjelokupno gledajući, Komisija je za 2019. godinu procijenila rizik u trenutku plaćanja na 2,0 %. Ta je stopa na donjem kraju raspona stope pogreške koji je procijenio Sud (između 1,8 % i 3,6 %).

Sud je prijavio OLAF-u devet slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru

Počinitelj prijevare osoba je koja krivotvori ispravu ili skriva informacije kako bi ostvarila financijsku ili drugu ekonomsku korist. Stopom pogreške u proračunu EU‑a koju Sud procjenjuje stoga se ne iskazuje ni razina prijevare ni razina neučinkovitosti ili nesvrhovitog trošenja sredstava. Naime, riječ je o procjeni količine sredstava koja nisu iskorištena u skladu s važećim pravilima i propisima te stoga nisu ni trebala biti isplaćena.

Svi slučajevi u kojima Sud tijekom obavljanja revizije utvrdi da postoji sumnja na prijevaru prijavljuju se uredu EU‑a za borbu protiv prijevara (OLAF), koji potom odlučuje hoće li provesti istrage i poduzeti daljnje radnje u vezi s tim slučajevima, po potrebi u suradnji s nacionalnim pravosudnim tijelima. Sud je 2019. godine među 747 transakcija koje je ispitao radi davanja izjave o jamstvu za 2019. pronašao devet slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru te ih je uputio OLAF‑u. Taj je broj na sličnoj razini kao i prethodnih godina. Od tih je slučajeva OLAF pokrenuo pet istraga, dok je u četirima slučajevima odlučio da neće pokrenuti istragu.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima iznesene su u poglavlju 1. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu. Cjeloviti tekst godišnjeg izvješća dostupan je na internetskim stranicama Suda eca.europa.eu).

Proračunsko i financijsko upravljanje za 2019. godinu

Raspoloživi proračun izvršen je gotovo u potpunosti

Uredbom o VFO‑u utvrđeni su maksimalni iznosi za svaku od sedam godina obuhvaćenih VFO‑om („gornje granice VFO‑a”). Za nove financijske obveze EU‑a (odobrena sredstva za preuzimanje obveza) i za plaćanja koja se mogu izvršiti iz proračuna EU‑a (odobrena sredstva za plaćanje) utvrđene su zasebne gornje granice.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza iskorištena su 2019. gotovo u potpunosti: 165,2 milijarde eura od konačnog proračuna u iznosu od 166,2 milijarde eura (99,4 %). U skladu s dopuštenjem iz članka 3. stavka 2. Uredbe o VFO‑u ta odobrena sredstva i njihova uporaba neznatno su prekoračili gornju granicu iz VFO‑a (164,1 milijarda eura). Razlog tomu uglavnom je upotreba posebnih instrumenata (kao što su pričuva za hitnu financijsku pomoć, Fond solidarnosti Europske unije, instrument fleksibilnosti, Europski fond za prilagodbu globalizaciji, pričuva za nepredviđene izdatke, posebna fleksibilnost za rješavanje nezaposlenosti mladih i jačanje istraživačkih aktivnosti i ukupna razlika za obveze).

Za odobrena sredstva za plaćanje za 2019. bilo je dostupno 166,7 milijardi eura, u skladu s gornjom granicom iz VFO‑a, te 148,5 milijardi eura, u skladu s konačnim proračunom proračunskog tijela. Isplaćeni iznos iznosio je 146,2 milijarde eura, što je 19 milijardi eura manje od iznosa za koji su preuzete obveze.

Nepodmirene obveze i dalje bilježe rast

Nepodmirene obveze nastavile su bilježiti rast te su do kraja 2019. dosegnule iznos od 298,0 milijardi eura (vidjeti sliku 6.). Njihova je razina 2019. odgovarala razini od 2,7 godina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, što je porast u odnosu na 2,3 godine 2012., tj. odgovarajuće godine prethodnog VFO‑a. Dva su glavna razloga za tu povijesno visoku razinu nepodmirenih obveza: taj što su odobrena sredstva za preuzimanje obveza sustavno veća od odobrenih sredstva za plaćanje te taj što se potrebe za plaćanjem uzimaju u obzir tek u okviru sljedećeg VFO‑a, uglavnom zbog kašnjenja u primjeni ESI fondova.

Sporije iskorištavanje sredstava iz ESI fondova nego u prethodnom VFO-u

Do kraja 2019. ukupna stopa iskorištenosti sredstava iz ESI fondova ostala je niža nego u prethodnom VFO‑u: isplaćeno je tek 40 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz ESI fondova (465 milijardi eura), u usporedbi s 46 % do kraja 2012., odgovarajuće godine prethodnog VFO‑a. Samo je devet država članica imalo više stope iskorištenosti u okviru trenutačnog VFO‑a nego u okviru prethodnoga (vidjeti sliku 7.).

Do krajnjih je primatelja došlo manje od petine potpore EU-a iz financijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem

Financijski instrumenti pod podijeljenim upravljanjem alat su kojim se pruža financijska potpora (zajmovi, jamstva i vlasnička ulaganja) iz proračuna EU‑a. Za takve je instrumente u okviru VFO‑a za razdoblje 2014. – 2020. iz ESI fondova izdvojeno ukupno 16,9 milijardi eura (vidjeti sliku 8.). Do početka 2019. u te je financijske instrumente uplaćeno 7,0 milijardi eura. Od tog je iznosa do krajnjih primatelja, u obliku zajmova, jamstava i vlasničkih ulaganja, došlo 2,8 milijardi eura. Drugim riječima, na početku šeste godine trenutačnog VFO‑a do krajnjih je primatelja došlo tek oko 17 % ukupnih sredstava iz ESI fondova za koje su obveze preuzete u okviru financijskih instrumenata pod podijeljenim upravljanjem.

Glavni rizici za proračun EU-a tijekom narednih godina

Odobrena sredstva za plaćanje možda neće biti dovoljna za pokrivanje pojačanih rashoda 2020. povezanih s bolešću COVID-19

U svibnju 2020. Europski parlament i Vijeće donijeli su izmjene proračuna EU‑a za 2020. i niz mjera kojima se omogućuju dodatna likvidnost i iznimna fleksibilnost za rashode u okviru ESI fondova kako bi se odgovorilo na gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID‑19.

Jedna od tih mjera uključuje ranije stavljanje na raspolaganje dodatnih odobrenih sredstava za plaćanje tijekom 2020. i 2021. u iznosu od 14,6 milijardi eura za mjere povezane s bolešću COVID‑19, od čega će se 8,5 milijardi eura staviti na raspolaganje 2020. S obzirom na ukupan iznos dostupnih sredstava iz ESI fondova za koja se 2020. mogu preuzeti obveze i koja se mogu isplatiti za rashode povezane s bolešću COVID‑19, postoji rizik od toga da odobrena sredstva za plaćanje 2020. možda neće biti dovoljna za pokrivanje svih potreba.

Iz izvješća Komisije o ukupnom riziku izostavljen je Jamstveni fond EFSU-a

Komisija svake godine podnosi izvješće o rizicima za proračun EU‑a u vezi sa zajmovima koji se pokrivaju izravno iz proračuna EU‑a i financijskim operacijama koje su pokrivene jamstvom. Komisija je izvijestila o sljedećem stanju na dan 31. prosinca 2019.:

• ukupni kombinirani rizik za te vrste operacija procijenjen je na 72,7 milijardi eura, uključujući glavnicu i kamate.
• godišnji rizik (tj. najveći iznos koji bi EU morao platiti u određenoj financijskoj godini u slučaju da se za sve te operacije ne ispune obveze) iznosio je 4,5 milijardi eura.

Iznos ukupnog rizika iz izvješća Komisije ne uključuje operacije povezane s EFSU‑om. Na dan 31. prosinca 2019. proračun EU‑a bio je izložen mogućim budućim plaćanjima u vezi s jamstvom EFSU‑a za ugovorene operacije u visini od 22 milijarde eura, od čega je bilo isplaćeno 17,7 milijardi eura. Dodavanjem tog isplaćenog iznosa ukupnom riziku Komisije taj bi se rizik znatno povećao na 90,5 milijardi eura (31. prosinca 2018.: 90,3 milijarde eura) (vidjeti sliku 9.).

Potrebna je ponovna procjena buduće izloženosti proračuna EU-a

U članku 210. stavku 3. Financijske uredbe navodi se da se nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava ili financijske pomoći koji terete proračun EU‑a smatraju održivima ako je njihova višegodišnja prognoza unutar granica utvrđenih Uredbom o VFO‑u i gornje granice godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje. To je trenutačno doista slučaj. Međutim, kako bi se ublažio očekivani gospodarski pad uslijed krize uzrokovane bolešću COVID‑19, tijekom narednih godinama moglo bi biti potrebno znatno više zajmova i jamstava iz proračuna EU‑a. Postoji i povećani rizik od toga da korisnici neće moći otplaćivati te zajmove ili da će se jamstva aktivirati.

Revizijskim ovlastima Suda obuhvaćen je tek dio operacija EIB-a

Grupa EIB‑a – Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) – doprinosi postizanju ciljeva EU‑a koristeći se kombinacijom operacija koje se financiraju ili za koje se pruža jamstvo iz proračuna EU‑a i vlastitim sredstvima Grupe EIB‑a. Tijekom posljednjih VFO‑ova uloga Grupe EIB‑a u podupiranju politika EU‑a znatno se povećala jer se pojačala upotreba financijskih instrumenata.

Sud trenutačno provodi revizije povezane s operacijama Grupe EIB‑a na temelju trostranog sporazuma između Komisije, EIB‑a i Suda. To se odnosi na operacije kreditiranja na temelju ovlasti koje je Europska unija povjerila EIB‑u i operacije kojima EIB upravlja i za koje su obveze i jamstva preuzeti u okviru proračuna Europske unije. Taj sporazum istječe 2020., a pregovori o novom sporazumu trenutačno su u tijeku.

Međutim, revizijskim ovlastima Suda trenutačno nije obuhvaćen velik dio operacija EIB‑a – konkretno, operacije koje se ne financiraju ili za koje se ne pruža jamstvo iz proračuna EU‑a – te one stoga nisu ni obuhvaćene tim trostranim sporazumom. S obzirom na znatan doprinos tih operacija postizanju ciljeva EU‑a i sve veću ulogu EIB‑a u izvršenju proračuna EU‑a, Sud smatra da bi bilo korisno provesti neovisno vanjsko ispitivanje pravilnosti i uspješnosti tih operacija.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• pomno prati potrebe za plaćanjem i, u okviru svojih institucijskih ovlasti, poduzme odgovarajuće mjere kako bi se zajamčila dostupnost odobrenih sredstava za plaćanje s obzirom na izvanredne potrebe koje proizlaze iz krize izazvane pandemijom bolesti COVID‑19;
• u svoje izvješće o izloženosti proračuna EU‑a uključi sve rizike povezane s operacijama kreditiranja i izdavanja jamstva, uključujući one koji nastaju zbog Jamstvenog fonda EFSU‑a;
• u kontekstu krize izazvane pandemijom bolesti COVID‑19 ponovno procijeni jesu li postojeći mehanizmi za ublažavanje izloženosti proračuna EU‑a riziku dovoljni i primjereni.

Sud također preporučuje Europskom parlamentu i Vijeću da pozovu EIB da Sudu omogući obavljanje revizija nad svim aktivnosti financiranja koje obavlja EIB, uključujući one koje nisu obuhvaćene jednim od posebnih mandata EU‑a.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima o proračunskom i financijskom upravljanju iznesene su u poglavlju 2. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Pobliže o prihodima i rashodovnim područjima

Prihodi

163,9 milijardi eura

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio prihodovnu stranu proračuna EU‑a kojom se financiraju rashodi EU‑a. Obavljeno je ispitivanje određenih ključnih kontrolnih sustava za upravljanje vlastitim sredstvima te uzorka prihodovnih transakcija.

Doprinosi država članica na temelju njihova bruto nacionalnog dohotka (BND) činili su 64 % ukupnih prihoda EU‑a 2019. godine, a udio prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV) u ukupnim prihodima EU‑a iznosio je 11 %. Ti doprinosi izračunani su s pomoću makroekonomskih statističkih podataka i procjena koje dostavljaju države članice.

Tradicionalnim vlastitim sredstvima, ponajprije carinama na uvoz koje u ime EU‑a naplaćuju administrativna tijela država članica, ostvareno je dodatnih 13 % prihoda EU‑a. Preostalih 12 % potjecalo je iz ostalih izvora (npr. doprinosi i povrati koji proizlaze iz sporazuma i programa EU‑a, kamate na zakašnjela plaćanja i novčane kazne, kao i ostali prihodi).

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?
163,9 milijardi eura	Ne – 2019. i 2018. nije bilo značajnih pogrešaka

Preventivne i korektivne mjere

Općenito govoreći, sustavi povezani s prihodima koje je Sud ispitao bili su djelotvorni, ali ključne unutarnje kontrole tradicionalnih vlastitih sredstava koje je Sud procijenio na razini Komisije i u određenim državama članicama bile su djelomično djelotvorne. Sud je utvrdio i znatne nedostatke u kontrolama koje države članice provode kako bi smanjile manjak sredstava prikupljenih od carina zbog kojih su potrebne mjere EU‑a.

Slično kao i prošle godine, Sud je utvrdio niz nedostataka u načinu na koji države članice upravljaju carinama koje su utvrđene, ali još nisu naplaćene. To se posebno odnosilo na kašnjenja u obavješćivanju o carinskim dugovima i zakašnjelu naplatu takvih dugova. Sud je još jednom upozorio na to da je Komisiji trebalo previše vremena za otklanjanje nedostataka koje je otkrila u državama članicama u pogledu vlastitih sredstava od PDV‑a i tradicionalnih vlastitih sredstava.

Povrh toga, Sud je utvrdio dva velika nedostatka u kontrolama koje države članice provode kako bi smanjile manjak sredstava prikupljenih od carina (tj. utajene iznose koji nisu obuhvaćeni računovodstvenim sustavima država članica za tradicionalna vlastita sredstva). Prvi se odnosi na nedostatnu usklađenost na razini EU‑a u provedbi carinskih kontrola u svrhu ublažavanja rizika od prikazivanja vrijednosti uvoza manjom od stvarne unutar carinske unije. Drugi se odnosi na to da države članice nisu u mogućnosti utvrditi najrizičnije gospodarske subjekte na razini EU‑a koje bi trebalo obuhvatiti revizijama nakon puštanja robe u promet.

Komisija je četvrtu godinu zaredom u svojem godišnjem izvješću o radu izrazila zadršku u pogledu točnosti vrijednosti prikupljenih tradicionalnih vlastitih sredstava. Tom se zadrškom uzimaju u obzir slučajevi otkriveni u Ujedinjenoj Kraljevini u kojima su neki uvoznici iz Kine prikazivali vrijednost tekstila i cipela manjom od stvarne. Budući da je Ujedinjena Kraljevina odbila pokriti procijenjene gubitke u visini od 2,1 milijarde eura, Komisija je u ožujku 2019. predmet uputila Sudu EU‑a te je sudski postupak u tijeku.

Komisija je u travnju 2020. dovršila svoj višegodišnji ciklus provjere BND‑a država članica i izrazila niz zadrški u pogledu načina na koji su države članice sastavljale podatke o BND‑u.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• državama članicama pruža redovitu potporu pri odabiru najrizičnijih uvoznika za revizije nakon puštanja robe u promet, posebice prikupljanjem i analizom relevantnih podataka o uvozu na razini EU‑a te dijeljenjem rezultata te analize s državama članicama;
• uspostavi pouzdanije postupke praćenja i daljnjeg postupanja, uključujući utvrđivanje rokova, a sve u svrhu rješavanja nedostataka u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima koji su otkriveni u državama članicama.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji prihoda EU‑a koju je obavio Sud iznesene su u poglavlju 3. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Ukupni rashodi: 21,7 milijardi eura

Predmet revizije

Programi potrošnje u ovom području politike imaju važnu ulogu u poticanju rasta i otvaranju radnih mjesta u EU‑u te promicanju uključivog društva. Najveći dio rashoda nastao je u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (i njegova prethodnika, Sedmog okvirnog programa) te programa Erasmus+ za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Drugim programima osigurava se financiranje svemirskog programa Galileo (globalni navigacijski satelitski sustav EU‑a), Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Međunarodnog termonuklearnog reaktora (ITER).

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2019. godine iznosili su 16,7 milijardi eura (vidjeti sliku 1.). Većinom tih rashoda izravno je upravljala Komisija. Komisija nakon sklapanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili donošenja odluke o financiranju isplaćuje javnim ili privatnim korisnicima predujmove te im, ovisno o napretku sufinanciranih projekata, nadoknađuje dio ukupnih troškova koje prijave umanjen za isplaćene predujmove.

Programi za istraživanja i inovacije činili su gotovo polovicu (46 %) rashoda koje je Sud obuhvatio revizijom za 2019. godinu.

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?	Procijenjena najvjerojatnija stopa pogreške
16,7 milijardi eura	Da	4,0 % (2018.: 2 %)

Općenito govoreći, Sud je u području „Konkurentnost” procijenio da je stopa pogreške značajna.

Od 130 transakcija koje je Sud ispitao za 2019. godinu u njih 51 postojale su pogreške.

Većina pogrešaka odnosila se na neprihvatljive troškove, kao što su prikazivanje troškova za osoblje većima od stvarnih ili nadoknada putnih troškova koji ili nisu bili povezani s projektom EU‑a nad kojim je obavljena revizija ili nisu stvarno nastali. Sud je također utvrdio da je bilo slučajeva u kojima su u pozivima na nadmetanje ili natječajnoj dokumentaciji postojali diskriminirajući kriteriji odabira.

Preventivne i korektivne mjere

Komisija je primijenila korektivne mjere kojima je stopa pogreške koju je Sud za ovo poglavlje procijenio umanjena za 0,65 postotnih bodova.

Međutim, bilo je dostupno dovoljno informacija da se spriječe ili otkriju i isprave pogreške u još osam slučajeva u kojima je Sud utvrdio mjerljive pogreške. Da su se sve te informacije upotrijebile u svrhu ispravljanja pogrešaka, stopa pogreške koju je procijenio Sud bila bi manja za 1,1 postotni bod.

Obzor 2020.

Pravila za prijavljivanje troškova za osoblje u okviru programa Obzor 2020. složena su unatoč naporima uloženima u njihovo pojednostavnjenje. Naime, izračun troškova za osoblje i dalje je jedan od glavnih izvora pogrešaka, a metodologija izračuna u nekim je aspektima postala i složenija nego u prethodnim programima za istraživanje. Gotovo sve transakcije za financiranje istraživanja u kojima je postojala pogreška odnosile su se na netočan izračun satne (ili mjesečne) naknade.

Sud je prethodno izvijestio o poboljšanjima u osmišljavanju programa i Komisijinoj strategiji kontrole u pogledu programa Obzor 2020. Pojednostavnjenje je uvelike olakšalo život sudionicima te se njime doprinijelo smanjenju rizika od pogreške, na primjer utvrđivanjem opće paušalne stope za neizravne troškove.

Jedna je od strategija za poticanje istraživanja u EU‑u povećati sudjelovanje privatnog sektora, osobito novoosnovanih poduzeća te malih i srednjih poduzeća. Međutim, Sud je utvrdio da u projektima koje provode te vrste korisnika postoji veća vjerojatnost od pojave pogreške, što upućuje na potrebu za kvalitetnijim informiranjem i dodatnim smjernicama.

Procjena revizija koje su proveli drugi revizori

Sud je u okviru svojih aktivnosti preispitao revizije koje su proveli Komisija i vanjski revizori koji su ih obavili u njezino ime. U nekima od pregledanih spisa Sud je utvrdio nedostatke u pogledu dokumentiranja obavljenih revizijskih aktivnosti, dosljednosti uzorkovanja i izvješćivanja, kao i kvalitete revizijskih postupaka. Tijekom posljednje dvije godine Sud se nije mogao osloniti na zaključke iz 17 od 40 preispitanih revizija.

Izvješća Komisije o pravilnosti rashoda u području „Konkurentnost”

Prošle je godine Sud upozorio na problem povezan s Komisijinom metodom za izračun reprezentativne stope pogreške za program Obzor 2020. Nakon toga Komisija je ponovno izračunala procjene stope pogreške. Na temelju toga stopa pogreške za program Obzor 2020. prijavljena za 2019. bila je 0,34 postotna boda viša nego što bi bila na temelju prethodnog pristupa.

Iako Sud pozdravlja tu brzu korektivnu mjeru, njome se ne uzimaju u obzir preostali problemi u vezi s ex post revizijama Komisije te se nameće zaključak da je Komisijina stopa pogreške za program Obzor 2020. i dalje manja od stvarne.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• provodi ciljanije provjere zahtjeva malih i srednjih poduzeća za povrat troškova te poboljša informativnu kampanju i smjernice o pravilima financiranja sredstvima iz programa Obzor 2020., s posebnim naglaskom na toj skupini korisnika;
• provede kampanju kako bi se svi korisnici programa Obzor 2020. podsjetili na pravila za izračun i prijavu troškova za osoblje;
• dodatno pojednostavni pravila o troškovima za osoblje u sklopu sljedeće generacije programa za istraživanje (Obzor Europa);
• u pogledu programa Obzor 2020.:
  • otkloni nedostatke u pogledu dokumentiranja obavljenih revizijskih aktivnosti, dosljednosti uzorkovanja i kvalitete revizijskih postupaka te
  • poduzme odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo da su revizori u potpunosti upoznati s važećim pravilima i provjerava kvalitetu njihova rada.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” iznesene su u poglavlju 4. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Ukupni rashodi: 53,8 milijardi eura

Predmet revizije

Rashodi u okviru ovog podnaslova usmjereni su na jačanje konkurentnosti i smanjenje nejednakosti u razvoju različitih država članica i regija EU‑a. Financijska sredstva isplaćuju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda (KF), Europskog socijalnog fonda (ESF) i drugih programa, kao što su Europski instrument za susjedstvo, Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i Instrument za povezivanje Europe (CEF).

Najveći dio predmetnih rashoda pod podijeljenim je upravljanjem Komisije i država članica. EU sufinancira višegodišnje operativne programe (OP) iz kojih se financiraju projekti. Na razini Komisije za primjenu EFRR‑a i KF‑a odgovorna je Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO), dok je za ESF odgovorna Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL).

Za potrebe sastavljanja godišnjeg izvješća za 2019. godinu Sud je revizijom obuhvatio rashode u visini od 28,4 milijarde eura (2018.: 23,6 milijardi eura) (vidjeti sliku 1.). U skladu s pristupom Suda taj je iznos uključivao i rashode iz prethodnih godina u visini od 26,7 milijardi eura koje je Komisija prihvatila ili poravnala 2019. godine. Plaćanja izvršena 2019. godine u iznosu od 52 milijarde eura, koja su povezana s rashodima koje Komisija još nije bila prihvatila, nisu bila dio revizijskog statističkog skupa Suda.

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?	Procijenjena najvjerojatnija stopa pogreške
28,4 milijarde eura	Da	4,4 % (2018.: 5,0 %)

Općenito govoreći, Sud je u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” procijenio da je stopa pogreške značajna.

Sud je za 2019. ispitao 236 transakcija, od kojih su njih 220 već provjerila revizijska tijela u državama članicama prije nego što su rashodi prijavljeni Komisiji kao prihvatljivi. Sud je u 29 od tih transakcija utvrdio pogreške koje tim provjerama nisu otkrivene. Ako se tome pribroje 64 pogreške koje su prethodno otkrila revizijska tijela i ako se uzmu u obzir financijski ispravci koje su naknadno uvela programska tijela (čija ukupna vrijednost za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020. zajedno doseže 334 milijuna eura), Sud procjenjuje da preostala stopa pogreške iznosi 4,4 %.

Stopi pogreške koju je procijenio Sud najviše su doprinijeli neprihvatljivi projekti i nepridržavanje pravila o unutarnjem tržištu (kao što je nepridržavanje pravila o javnoj nabavi i pravila o državnim potporama), a potom i neprihvatljivi rashodi. Broj i učinak otkrivenih pogrešaka pokazuju da u ovom području postoji visok inherentni rizik od pogreške i da su provjere koje provode upravljačka tijela i dalje često nedjelotvorne za sprječavanje ili otkrivanje nepravilnosti u rashodima koje prijavljuju korisnici.

Procjena revizija koje su provela revizijska tijela

Revizijska tijela u državama članicama imaju ključnu ulogu u okviru jamstva i kontrole u području „Kohezija”, osobito kako bi se zajamčilo da stope preostale pogreške ne prelaze prag značajnosti od 2 %.

Sud je ove godine preispitao rad 18 od 116 revizijskih tijela u vezi s 20 jamstvenih paketa za razdoblje 2014. – 2020. i četiri paketa za zaključenje za razdoblje 2007. – 2013. U svim tim slučajevima revizijska su tijela navela da su stope preostale pogreške manje od 2 %. Međutim, pogreške koje revizijska tijela nisu otkrila utjecale su na prijavljene stope preostale pogreške te se nametnuo zaključak da su za devet od 20 jamstvenih paketa za razdoblje 2014. – 2020. one zapravo bile više od 2 % Komisija je za osam od tih paketa došla do sličnih rezultata.

Sud je u posljednje tri godine u kojima ispituje rad revizijskih tijela utvrdio da su za otprilike polovicu ispitanih jamstvenih paketa (kako u pogledu broja paketa tako i u pogledu iznosa rashoda) ta tijela netočno prijavljivala stope preostale pogreške nižima od 2 %. I dalje su potrebna znatna poboljšanja prije nego se Sud bude mogao osloniti na njihov rad i prijavljene stope preostale pogreške. Zajednički napori Komisije i revizijskih tijela koji su doveli do sastavljanja „dokumenta dobre prakse” u pogledu dokumentiranja rada revizijskih tijela prvi su korak prema poboljšanju.

Izvješća Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO) i Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL) o pravilnosti rashoda u području „Kohezija”

Godišnja izvješća o radu glavni su alat s pomoću kojeg Komisijine glavne uprave izvješćuju o tome imaju li razumno jamstvo da se postupcima kontrole koje primjenjuju države članice jamči pravilnost rashoda.

Ako su nedostatci u sustavu upravljanja i kontrole određene države članice izvor znatnog rizika za proračun EU‑a, Komisijine glavne uprave u godišnjem izvješću o radu izražavaju zadršku za relevantni operativni program (OP). U tu svrhu trebale bi uzeti u obzir sve informacije dostupne u trenutku procjene OP‑a, uključujući stope pogreške koje su prijavila revizijska tijela. Međutim, Sud je utvrdio da su te stope pogreške uglavnom bile okvirne stope za rashode uključene u godišnju računovodstvenu dokumentaciju koju Komisija još nije prihvatila. Stoga je moguće da zadrškama nisu obuhvaćeni svi značajni rizici.

U godišnjim izvješćima o radu Komisijini GU‑ovi navode stopu pogreške i kao ključni pokazatelj uspješnosti u pogledu pravilnosti. GU REGIO prijavio je za 2019. navedeni ključni pokazatelj uspješnosti iznad praga značajnosti od 2 %, a GU EMPL ispod tog praga. Sud je u svojem godišnjem izvješću za 2018. zaključio da bi se taj ključni pokazatelj uspješnosti iz različitih razloga trebao smatrati minimalnom stopom i da bi Komisija tijekom nadolazećih godina mogla provesti dodatne aktivnosti prije nego što postane konačan. Komisija je potvrdila da isto vrijedi i za 2019.

Komisija je u godišnjem izvješću o upravljanju proračunom EU‑a i njegovoj uspješnosti za 2019. upotrijebila te stope pogreške za potrebe iznošenja informacija o pravilnosti u području kohezijske politike. Navela je da se stopa ukupnog rizika u trenutku plaćanja kreće između 2,2 % i 3,1 %, čime se potvrđuje da u tom području postoji značajna stopa pogreške. Međutim, zbog nedostataka u radu revizijskih tijela i problema koje je Sud utvrdio u vezi sa stopama preostale pogreške navedenima u godišnjim izvješćima o radu dviju rečenih glavnih uprava, Sud smatra da su objedinjene stope iz godišnjeg izvješća o upravljanju proračunom EU‑a i njegovoj uspješnosti procijenjene manjima od stvarnih te se Sud trenutačno ne može na njih osloniti.

Preporuke Suda

Sud je istaknuo da se od preporuka iznesenih prošle godine njih dvije odnose na probleme koji su ponovo utvrđeni te ih stoga nije ponovno naveo. Osim toga, Sud je utvrdio nove probleme te Komisiji preporučuje da:

• pojasni što znači „fizički dovršene” i/ili „u cijelosti provedene” operacije. Time bi se državama članicama pomoglo provjeriti jesu li operacije u skladu s člankom 65. stavkom 6. Uredbe o zajedničkim odredbama i izbjeći neotkrivanje neprihvatljivih operacija. Trebalo bi jasno navesti da se taj uvjet odnosi samo na radove ili aktivnosti potrebne za postizanje ostvarenja relevantne operacije, a ne na financijske i administrativne aspekte;
• analizira glavne izvore neotkrivenih pogrešaka i izradi potrebne mjere u suradnji s revizijskim tijelima kako bi se poboljšala pouzdanost prijavljenih stopa preostale pogreške.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” iznesene su u poglavlju 5. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Prirodni resursi

Ukupni rashodi: 59,5 milijardi eura

Predmet revizije

Ovo rashodovno područje obuhvaća zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), zajedničku ribarstvenu politiku i dio rashoda EU‑a za djelovanje u području okoliša i klime.

ZPP čini 98 % rashoda u području „Prirodni resursi”. Zakonodavstvom EU‑a propisana su tri opća cilja za ZPP:

• održiva proizvodnja hrane, s naglaskom na dohodak od poljoprivrede, poljoprivrednu produktivnost i stabilnost cijena;
• održivo upravljanje prirodnim resursima i djelovanje u području klime, s naglaskom na emisije stakleničkih plinova, biološku raznolikost, tlo i vodu; i
• uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja.

Rashodi u okviru ZPP‑a koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) dijele se na dvije široke kategorije:

• izravna plaćanja poljoprivrednicima, koja se u cijelosti financiraju iz proračuna EU‑a; i
• poljoprivredne tržišne mjere, koje se također u cijelosti financiraju iz proračuna EU‑a, uz iznimku određenih mjera koje sufinanciraju države članice, kao što su promidžbene mjere i program za opskrbu škola voćem, povrćem i mlijekom.

Povrh toga, potpora za strategije i projekte ruralnog razvoja u okviru ZPP‑a pruža se i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Od početka razdoblja 2014. – 2020. EPFRR je dio europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova te se na njega primjenjuje Uredba o zajedničkim odredbama za ESI fondove.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2019. godine iznosili su 59,4 milijarde eura (vidjeti sliku 1.).

Za upravljanje ZPP‑om zajednički su zadužene Komisija i države članice.

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?	Procijenjena najvjerojatnija stopa pogreške
59,4 milijarde eura	Blizu praga značajnosti	1,9 % (2018.: 2,4 %)

Općenito govoreći, Sud je u području „Prirodni resursi” utvrdio da je stopa pogreške blizu praga značajnosti.

Kao i prethodnih godina, za izravna plaćanja koja se uglavnom temelje na površini poljoprivrednog zemljišta koju prijavljuju poljoprivrednici i koja čine 70 % rashoda u području „Prirodni resursi” razina pogreške nije bila značajna. Za preostala područja (ruralni razvoj, tržišne mjere, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime) Sud je došao do rezultata koji upućuju na značajnu stopu pogreške.

Izravna plaćanja poljoprivrednicima: 70 % rashoda

Najvažniji je instrument za upravljanje izravnim plaćanjima integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS), koji uključuje sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS). IAKS je, uz znatan doprinos LPIS‑a, pomogao smanjiti stopu pogreške u izravnim plaćanjima.

Sud je provjerio 95 izravnih plaćanja i utvrdio da u 81 plaćanju nije bilo pogrešaka, dok su u preostalim transakcijama otkrivene manje pogreške.

Ruralni razvoj, tržišne mjere, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime: 30 % rashoda

Od 156 transakcija koje je Sud ispitao u tom području u njih 30 postojale su pogreške. Glavni izvori pogrešaka bili su neprihvatljivi korisnici, aktivnosti, projekti ili troškovi (vidjeti primjer).

RIzvješća Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) o pravilnosti rashoda u okviru ZPP-a

Ravnatelj svake od agencija za plaćanja dostavlja GU‑u AGRI godišnju izjavu o upravljanju u vezi s djelotvornošću kontrolnih sustava predmetne agencije, kao i izvješće o administrativnim i terenskim provjerama (statističke podatke o kontrolama). Kako bi se pružilo dodatno jamstvo, od 2015. tijela za ovjeravanje dužna su za svaku agenciju za plaćanja davati godišnje mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda za koje su države članice zatražile nadoknadu.

Kad je riječ o izračunu „rizičnog iznosa u trenutku plaćanja”, GU AGRI koristi se statističkim podatcima o kontrolama dobivenima od agencija za plaćanja, pri čemu provodi usklađivanja na temelju revizijskih rezultata tijela za ovjeravanje, kao i rezultata vlastitih provjera sustava i rashoda agencija za plaćanja. GU AGRI procijenio je da rizik u trenutku plaćanja za ukupne rashode u okviru ZPP‑a iznosi oko 1,9 %. Također je procijenio da rizik u trenutku plaćanja za izravna plaćanja iznosi oko 1,6 %, za ruralni razvoj 2,7 % i za tržišne mjere 2,8 %.

Prema navodima GU‑a AGRI tijela za ovjeravanje ostvarila su 2019. znatan napredak u svojem radu, ali su primijećena i određena ograničenja u pogledu pouzdanosti rezultata rada tijela za ovjeravanje zbog nedostataka u načinu provedbe provjera i uzorkovanja pojedinih tijela za ovjeravanje.

Sud smatra da je proširenje uloge tijela za ovjeravanje uvedeno 2015. s ciljem pružanja mišljenja o pravilnosti rashoda u okviru ZPP‑a bilo pozitivan pomak. Međutim, tijekom ponovne provjere transakcija koje su već provjerila tijela za ovjeravanje Sud je utvrdio određena područja u kojima su bila potrebna daljnja poboljšanja, koja su po svojoj vrsti slična onima koja je utvrdila Komisija.

Politike i postupci u okviru ZPP-a za borbu protiv prijevara

Prijevara je čin ili propust koji je počinjen s namjerom obmanjivanja, što dovodi do neopravdanih plaćanja. Revizijska metodologija Suda osmišljena je kako bi se provjerilo postoje li u transakcijama obuhvaćenima revizijom značajne nepravilnosti, bilo zbog prijevare ili nenamjerne pogreške. Sud svake godine u okviru ispitivanja rashodovnih transakcija u okviru ZPP‑a pronalazi slučajeve u kojima postoji sumnja na prijevaru.

Za pružanje odgovora na prijevare u vezi s rashodima u okviru ZPP‑a odgovorne su i Komisija i države članice. Za upravljačka i kontrolna tijela država članica GU AGRI organizira osposobljavanje i daje smjernice o rizicima od prijevara. Osim toga, Komisijin ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u suradnji s nacionalnim istražnim tijelima istražuje slučajeve u kojima postoji sumnja na prijevaru.

U veljači 2019. GU AGRI pokrenuo je pilot‑projekt kako bi se države članice potaknulo na upotrebu programa Arachne, IT alata koji agencijama za plaćanje može pomoći da utvrde projekte, korisnike i izvođače za koje postoji rizik od prijevare, sukoba interesa i nepravilnosti te da na temelju toga provedu daljnje procjene. Sličan pristup već postoji za rashode u području kohezije.

Sud je utvrdio sljedeće:

• GU AGRI posljednji je put ažurirao svoju analizu rizika od prijevara 2016.;
• ni OLAF ni GU AGRI nisu procijenili mjere država članica za sprječavanje prijevara i borbu protiv prijevara u rashodima u okviru ZPP‑a;
• prema stanju iz ožujka 2020. u pilot‑projektu Arachne sudjelovalo je 12 agencija za plaćanja u devet država članica.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• češće ažurira svoju analizu rizika od prijevara u okviru ZPP‑a;
• analizira mjere država članica za sprječavanje prijevara; i
• promiče najbolje prakse u upotrebi alata Arachne kako bi se agencije za plaćanja dodatno potaknulo da ga upotrebljavaju.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Prirodni resursi” iznesene su u poglavlju 6. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Sigurnost i građanstvo

Ukupni rashodi: 3,3 milijarde eura

Predmet revizije

U sklopu ovog rashodovnog područja nekoliko je različitih politika čiji je zajednički cilj ojačati koncept „građanstva EU‑a” uspostavom područja slobode, pravde i sigurnosti bez unutarnjih granica.

Upravljanje provedbenim zadaćama u području „Sigurnost i građanstvo” u velikoj je mjeri podijeljeno između država članica i Komisijine Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove (GU HOME). Najvažniji su fondovi u okviru ovog naslova:

• Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), čiji je cilj doprinijeti djelotvornom upravljanju migracijskim tokovima te omogućiti zajednički pristup EU‑a pitanjima azila i useljavanja; i
• Fond za unutarnju sigurnost (FUS), iz kojeg se financira suradnja u području izvršavanja zakonodavstva unutar EU‑a i upravljanje vanjskim granicama EU‑a.

Iz tih dvaju fondova 2019. godine nastalo je nešto manje od polovice (45 %) rashoda EU‑a u tom području.

Dodatnih 29 % odnosi se na rashode 14 decentraliziranih agencija koje sudjeluju u ostvarenju ključnih prioriteta EU‑a u područjima migracije i sigurnosti, pravosudne suradnje i zdravlja. Sud zasebno izvješćuje o agencijama EU‑a u posebnim godišnjim izvješćima i godišnjem sažetku pod naslovom „Godišnje izvješće o agencijama EU-a za financijsku godinu 2019.”.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2019. godine iznosili su 3,0 milijarde eura (vidjeti sliku 1.).

Nalazi revizije

Sud je 2019. godine preispitao odabrane sustave koji obuhvaćaju glavne politike u ovom rashodovnom području, uključujući revizije koje su nacionalna revizijska tijela obavila nad FAMI‑jem i FUS‑om, i ispitao manji broj transakcija.

Sva su ispitana revizijska tijela osmislila i provela detaljne postupke dostatne kvalitete za izvješćivanje u skladu s važećim pravilima. Komisija je u određenim slučajevima, kao što je minimalni opseg u slučaju poduzorkovanja, utvrdila da su aktivnosti revizijskih tijela bile nedostatne. Sud je utvrdio dodatne nedostatke u njihovu radu, no oni nisu bili značajni.

Kad je riječ o smjernicama koje je Komisija uputila tim revizijskim tijelima, Sud je utvrdio da je potrebno dodatno pojasniti pristup upotrebe nestatističkog uzorkovanja. Također, Sud je utvrdio da su različita revizijska tijela imala različitu definiciju pojma „međuplaćanje”, što je utjecalo na usporedivost rezultata njihovih revizija.

Godišnja izvješća o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Cjelokupno gledajući, informacijama o zakonitosti transakcija koje su u svojim godišnjim izvješćima o radu iznijeli GU HOME i Glavna uprava za pravosuđe i zaštitu potrošača (GU JUST) potvrđuju se nalazi i zaključci Suda.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• revizijskim tijelima država članica uputi smjernice o uzorkovanju i izračunu stope pogreške; i
• naloži tim tijelima da na odgovarajući način dokumentiraju svoj rad.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Sigurnost i građanstvo” iznesene su u poglavlju 7. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Globalna Europa

Ukupni rashodi: 10,1 milijarda eura

Predmet revizije

Ovo rashodovno područje obuhvaća rashode u područjima vanjske politike, promicanja vrijednosti EU‑a u inozemstvu, potpore zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU‑u te razvojne i humanitarne pomoći za zemlje u razvoju i susjedne zemlje (bez europskih razvojnih fondova).

Rashodima u okviru područja „Globalna Europa” upravlja se:

• izravno na razini nekoliko glavnih uprava Komisije, prije svega Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj (GU DEVCO) i Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (GU NEAR), bilo iz njihova sjedišta u Bruxellesu ili preko delegacija EU‑a u više od 150 zemalja korisnica;
• neizravno na razini zemalja korisnica i međunarodnih organizacija, pri čemu se primjenjuje širok raspon instrumenata za suradnju i metoda pružanja potpore.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2019. godine iznosili su 8,2 milijarde eura (vidjeti sliku 1.).

Nalazi revizije

Sud je za 2019. utvrdio 11 pogrešaka koje su imale financijski učinak na iznose koji su se teretili na proračun EU‑a. Također je utvrđeno 11 dodatnih slučajeva nepridržavanja pravnih i financijskih odredbi.

U transakcijama povezanima s proračunskom potporom i projektima koje u skladu s „teoretskim pristupom” provode međunarodne organizacije (na način da dio troškova koji ne zadovoljava uvjete za financiranje sredstvima EU‑a mogu financirati drugi donatori u okviru zajedničke mjere za sufinanciranje) postojala je manja vjerojatnost pogreške. U tim područjima Sud za 2019. nije utvrdio nijednu pogrešku.

Studija GU-a NEAR o stopi preostale pogreške

GU NEAR naručio je 2019. godine od jednog vanjskog izvođača svoju petu studiju o stopi preostale pogreške kako bi procijenio stopu pogreške koja je preostala nakon završetka svih provjera koje je uprava provela da spriječi, otkrije i ispravi pogreške u svim područjima njegove nadležnosti.

Ukupna stopa preostale pogreške koja je procijenjena u sklopu studije treću je godinu zaredom bila niža od praga značajnosti od 2 % koji je odredila sama Komisija.

Komisijina studija o stopi preostale pogreške nije postupak izražavanja jamstva ni revizija. Sud i dalje ima zadrške u pogledu pouzdanosti rezultata te studije.

Nadalje, za otprilike polovicu transakcija uzorkovanih za potrebe izrade studije o stopi preostale pogreške ta se studija u potpunosti ili djelomično oslanja na prethodne aktivnosti kontrole. Za te transakcije izvođač studije provodi vrlo malo ili nimalo provjera te se oslanja na prethodne aktivnosti. Svrha je studije o stopi preostale pogreške utvrditi pogreške koje nisu otkrivene prethodnim aktivnostima kontrole. Budući da se studija o stopi preostale pogreške oslanja na prethodne aktivnosti kontrole, njome se ne mogu u cijelosti izmjeriti takve pogreške.

U godišnjim izvješćima za 2017. i 2018. Sud je već upozorio na ograničenja metodologije za izradu studije o stopi preostale pogreške. Stoga je Sud u okviru pripreme izjave o jamstvu za 2018. i 2019. proveo dodatne provjere u područjima u kojima je utvrdio takva ograničenja. Nasumično je odabrano šest transakcija iz prethodnih studija o stopi preostale pogreške – u prosjeku dvije transakcije za svaku posjećenu delegaciju EU‑a. U trima od njih postojale su pogreške.

Sud je prethodno preporučio Komisiji da se u uzorku za izračun stope preostale pogreške poveća ponder bespovratnih sredstava pod izravnim upravljanjem zbog njihova relativno visokog rizika od pogreške. Kao odgovor na to GU NEAR uveo je dodatnu stopu pogreške za bespovratna sredstva pod izravnim upravljanjem („stopa bespovratnih sredstava”). Međutim, za tu je stopu istaknula da se na nju primjenjuje niža razina pouzdanosti (80 %) nego za ukupnu stopu preostale pogreške (95 %). Slijedom toga, procjena pogreške za bespovratna sredstva pod izravnim upravljanjem bila je manje precizna unatoč višoj razini rizika povezanog s tim sredstvima.

Preispitivanje godišnjeg izvješća o radu GU-a NEAR

Sud je preispitao godišnje izvješće o radu GU‑a NEAR za 2019. i nije utvrdio informacije koje bi mogle biti u suprotnosti s nalazima Suda. Međutim, GU NEAR nije upozorio na ograničenja studije o stopi preostale pogreške iako je ona važan element na kojem se temelji izjava o jamstvu za taj GU.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• u godišnjem izvješću o radu GU‑a NEAR za 2020, kao i u njegovim budućim godišnjim izvješćima o radu, obradi pitanje ograničenja studije o stopi preostale pogreške;
• poveća razinu pouzdanosti koju GU NEAR primjenjuje u svojoj metodologiji za izračun stope bespovratnih sredstava, i to na istu razinu koja se primjenjuje na ostatak statističkog skupa za stopu preostale pogreške kako bi se prikladnije uzeo u obzir viši rizik u području bespovratnih sredstava pod izravnim upravljanjem.
• utvrdi vrste pogrešaka koje se ponavljaju, primjerice u vezi s PDV‑om i evidentiranjem radnog vremena, te postroži provjere u pogledu tih pogrešaka.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Globalna Europa” iznesene su u poglavlju 8. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Administracija

Ukupni rashodi: 10,4 milijarde eura

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio administrativne rashode institucija i tijela EU‑a: Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Vijeća Europske unije, Komisije, Suda Europske unije, Revizorskog suda, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija, Europskog ombudsmana, Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Europske službe za vanjsko djelovanje.

Te su institucije i tijela 2019. godine za administrativne potrebe potrošile ukupno 10,4 milijarde eura (vidjeti sliku 1.). Taj je iznos obuhvaćao rashode za ljudske resurse (koji čine otprilike 60 % ukupnog iznosa) te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i IT.

Revizije financijskih izvještaja Revizorskog suda provodi vanjski revizor. Sud svake godine objavljuje povezano revizorsko mišljenje i revizijsko izvješće u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama Suda.

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?
10,4 milijarde eura	Ne – 2019. i 2018. nije bilo značajnih pogrešaka

Sud je za 2019. ispitao odabrane nadzorne i kontrolne sustave Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Sud je također ispitao 45 transakcija.

Kao i prethodnih godina, Sud je procijenio da je stopa pogreške ispod praga značajnosti.

Sud nije utvrdio nijedno sporno pitanje u vezi s Vijećem, Sudom Europske unije, Europskom službom za vanjsko djelovanje, Odborom regija, Europskim ombudsmanom, Europskim nadzornikom za zaštitu podataka ili Europskom službom za vanjsko djelovanje. Kad je riječ o Komisiji, u usporedbi s prethodnim godinama Sud je utvrdio manje pogrešaka u vezi s troškovima za osoblja i načinom na koji je Ured za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu (PMO) upravljao obiteljskim naknadama. Kad je riječ o Europskom parlamentu, Sud je otkrio pogreške u jednom plaćanju jednoj političkoj stranci. Europski gospodarski i socijalni odbor još nije osmislio politiku u vezi s osjetljivim radnim mjestima usklađenu sa svojim standardima unutarnje kontrole. Nije utvrdio nikakvu definiciju osjetljivih radnih mjesta ili funkcija niti je proveo analizu rizika s ciljem uvođenja kontrola za ublažavanje rizika i, u konačnici, donošenja politike unutarnje mobilnosti. Sud je također utvrdio da Europski gospodarski i socijalni odbor nije proveo sveobuhvatnu procjenu rizika od 2014.

Manje dužnosnika EU-a, više ugovornog osoblja

Sud je također analizirao kako se u razdoblju 2012. – 2018. promijenilo kadrovsko stanje u institucijama i tijelima EU‑a. Sud je utvrdio da je broj radnih mjesta za dužnosnike (tj. stalno i privremeno osoblje) smanjen za 1 409 (3 %), uz postupno povećanje broja članova ugovornog osoblja s 8 709 na 11 962. Tijekom navedenog razdoblja udio ugovornog osoblja u prognozama ukupne radne snage porastao je sa 17 % na 22 %.

Broj dodatnih ugovornih djelatnika zaposlenih tijekom godine znatno se razlikuje od institucije do institucije. To je djelomično odraz povećanja radnog opterećenja u određenim područjima do kojeg je došlo zbog novih zadaća koje proizlaze iz prioriteta koji se brzo mijenjaju ili odgovora na posebne i hitne situacije, kao što je migracijska kriza.

U razdoblju 2012. – 2018. ukupni troškovi plaća povećali su se za 15 %, odnosno s 4 116 milijuna eura na 4 724 milijuna eura. Troškovi plaća za stalno i privremeno osoblje povećali su se za 12 %, a za ugovorno osoblje za 59 %. Glavni razlozi tih povećanja bili su povećanje ukupne radne snage, godišnja indeksacija plaća, promaknuća osoblja i njihovo napredovanje na sljedeći stupanj unutar istog razreda. Kad je riječ o ugovornom osoblju, došlo je i do povećanja udjela osoblja u višim razredima (III. i IV.).

Preporuke Suda

Revizorski sud preporučuje sljedeće:

• Europski gospodarski i socijalni odbor trebao bi provesti politiku u vezi s osjetljivim radnim mjestima, oslanjajući se na sveobuhvatnu procjenu rizika koja dovodi do utvrđivanja kontrola za ublažavanje rizika u kojima se uzimaju u obzir veličina Odbora i priroda njegova rada.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Administracija” iznesene su u poglavlju 9. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu.

Europski razvojni fondovi

Ukupni rashodi: 3,8 milijardi eura

Predmet revizije

Europski razvojni fondovi (ERF‑ovi), koji su uvedeni 1959. godine, glavni su instrument kojim Europska unija (EU) pruža pomoć namijenjenu razvojnoj suradnji s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP), kao i prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Sporazum o partnerstvu potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. na razdoblje od 20 godina („Sporazum iz Cotonoua”) trenutačan je okvir kojim su uređeni odnosi EU‑a sa zemljama AKP‑a i PZP‑ovima. Glavni mu je cilj smanjiti i, u konačnici, iskorijeniti siromaštvo.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2019. godine ukupno su iznosili 3,4 milijarde eura. Ti se rashodi odnose na 8., 9., 10. i 11. ERF.

ERF‑ovi su pod upravljanjem Komisije, izvan okvira općeg proračuna EU‑a, a središnju ulogu ima Glavna uprava za međunarodnu suradnju i razvoj (GU DEVCO).

Nalazi revizije

Računovodstvena dokumentacija za 2019. godinu vjerno prikazuje financijsko stanje ERF‑ova, kao i rezultate njihova poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini.

Sud je također zaključio da u prihodima ERF‑ova nije bilo značajnih pogrešaka.

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?	Procijenjena najvjerojatnija stopa pogreške
3,4 milijarde eura	Da	3,5 % (2018.: 5,2 %)

Kako bi obavio reviziju pravilnosti transakcija, Sud je ispitao uzorak od 126 transakcija koji je reprezentativan za sve rashode u okviru ERF‑ova. Time je obuhvaćeno 17 transakcija povezanih s uzajamnim fondom Bêkou i Kriznim uzajamnim fondom za Afriku, 89 transakcija koje je odobrilo 19 delegacija EU‑a i 20 plaćanja koja je odobrio središnji ured Komisije.

Budući da je statistički skup nad kojim je Sud obavio reviziju dijelom obuhvaćen studijom GU‑a DEVCO o stopi preostale pogreške za 2019. godinu, Sud je u uzorak uključio 14 dodatnih transakcija na koje je, nakon usklađivanja, primijenio rezultate te studije. Uzorak je tako ukupno sadržavao 140 transakcija, što je u skladu s modelom jamstva koji primjenjuje Sud. Ako su u transakcijama otkrivene pogreške, Sud je analizirao relevantne sustave kako bi se utvrdili njihovi nedostatci.

Kao i prijašnjih godina, Komisija i njezini provedbeni partneri napravili su više pogrešaka u transakcijama povezanima s procjenama programa, dodjelom bespovratnih sredstava, sporazumima o doprinosu s međunarodnim organizacijama i sporazumima o doprinosu s agencijama za suradnju država članica EU‑a nego u drugim oblicima potpore (primjerice za ugovore o izvođenju radova, dobavljanju robe i pružanju usluga). Od 65 transakcija te vrste koje je Sud ispitao njih 25 (38 %) sadržavalo je mjerljive pogreške koje su činile 71,7 % procijenjene stope pogreške. Ispitane transakcije nisu sadržavale pogreške u dvama područjima. Prvo je područje proračunska potpora (sedam transakcija obuhvaćenih revizijom), a drugo područje obuhvaća slučajeve u kojima je u projektima s više donatora koje provode međunarodne organizacije primijenjen „teoretski pristup” (13 transakcija obuhvaćenih revizijom).

Preventivne i korektivne mjere

U devet slučajeva pogrešaka koje su imale financijski učinak na iznose koji su se teretili na proračun EU‑a (i šest dodatnih slučajeva pogrešaka) Komisija je raspolagala s dovoljno informacija da spriječi ili otkrije i ispravi pogreške prije prihvaćanja rashoda. Da je Komisija pravilno upotrijebila sve informacije kojima je raspolagala, procijenjena stopa pogreške bila bi manja za 1,4 postotna boda. Sud je i u četirima drugim transakcijama utvrdio pogreške koje su trebali otkriti vanjski revizori i nadzornici. Te pogreške čine 0,4 postotna boda procijenjene stope pogreške.

Studija GU-a DEVCO o stopi preostale pogreške

GU DEVCO naručio je 2019. godine od jednog vanjskog izvođača svoju osmu studiju o stopi preostale pogreške kako bi procijenio stopu pogreške koja je preostala i nakon završetka svih provjera koje je uprava provela da spriječi, otkrije i ispravi pogreške u svim područjima njegove nadležnosti. Za potrebe studije o stopi preostale pogreške za 2019. GU DEVCO povećao je veličinu uzorka s 240 na 480 transakcija. To mu je omogućilo da prikaže zasebne stope pogreške za rashode koji se financiraju iz općeg proračuna EU‑a i za rashode koje se financiraju iz ERF‑ova, povrh ukupne stope pogreške za ta dva elementa zajedno. Ukupna stopa preostale pogreške koja je procijenjena u sklopu studije četvrtu je godinu zaredom bila niža od praga značajnosti od 2 % koji je odredila sama Komisija.

Studija o stopi preostale pogreške nije postupak izražavanja jamstva ni revizija, već se njezina izrada temelji na metodologiji i priručniku koje je pripremio GU DEVCO. Kao i prijašnjih godina, Sud je utvrdio ograničenja koja su doprinijela tome da se stopa preostale pogreške procijeni manjom od stvarne. U studijama za prethodne tri godine također su postojali nedostatci i u njima je iznesena stopa preostale pogreške niža od praga značajnosti.

Nadalje, za više od polovice transakcija (58 %) stopa preostale pogreške u potpunosti se ili djelomično oslanja na prethodne aktivnosti kontrole. Za te transakcije izvođač studije provodi vrlo malo ili nimalo provjera te se oslanja na prethodne aktivnosti kontrole obavljene na temelju okvira kontrole koji primjenjuje GU DEVCO. Prekomjerno oslanjanje na prethodne aktivnosti kontrole protivno je namjeni studije o stopi preostale pogreške, a to je da se utvrde pogreške koje su promaknule upravo tim kontrolama.

Aspekti učinkovitosti

Revizije su omogućile Sudu ne samo da ispita pravilnost transakcija nego i da iznese opažanja o aspektima uspješnosti u vezi s odabranim transakcijama. Sud je na temelju niza revizijskih pitanja provjerio projekte koji su bili dovršeni ili blizu dovršetka te je iznio pojedinačna opažanja o projektima kada je to bilo relevantno za njegovu reviziju u cjelini.

Tijekom terenskih posjeta Sud je utvrdio slučajeve u kojima su se financijska sredstva upotrebljavala djelotvorno i u svrhu postizanja projektnih ciljeva. S druge strane, također je utvrdio slučajeve u kojima su učinkovitost i djelotvornost relevantne mjere dovedene u pitanje jer se dobavljena roba, pružene usluge ili izvedeni radovi nisu upotrebljavali kako je bilo zamišljeno, ili u kojima održivost projekata nije bila zajamčena.

Preispitivanje godišnjeg izvješća o radu GU-a DEVCO

Sud smatra da je nepostojanje zadrški u godišnjem izvješću o radu GU‑a DEVCO za 2019. neopravdano i ocjenjuje da je to djelomično posljedica ograničenja studije o stopi preostale pogreške.

Štoviše, Komisija je prvi put primijenila pravilo prema kojemu izražavanje zadrške nije potrebno ako relevantno rashodovno područje na koje bi se odnosila čini manje od 5 % ukupnih plaćanja i ima financijski učinak manji od 5 milijuna eura. Slijedom toga, u pojedinim područjima u kojima su se prijašnjih godina izražavale zadrške se više ne izražavaju, unatoč tome što je pripadajući rizik i dalje prisutan.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• dodatno poboljša metodologiju i priručnik koji se upotrebljavaju za studiju o stopi preostale pogreške kako bi se otklonili problemi na koje je Sud upozorio u relevantnom izvješću, i to kako bi stopa pogreške koja se iznosi u studiji postala pouzdanija;
• izražava zadrške za sva područja za koja je utvrđena visoka razina rizika, bez obzira na njihov udio u ukupnim rashodima i njihov financijski učinak.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji ERF‑ova koju je obavio Sud iznesene su u godišnjem izvješću za 2019. godinu o aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9. 10. i 11. europskog razvojnog fonda.

Osnovne informacije

Europski revizorski sud i njegov rad

Europski revizorski sud (Sud) neovisni je vanjski revizor Europske unije. Sjedište Suda nalazi se u Luxembourgu, gdje je zaposleno oko 900 stručnjaka i pomoćnog osoblja iz svih zemalja EU‑a.

Misija je Suda doprinositi unaprjeđenju administrativnog i financijskog upravljanja EU‑om, promicati odgovornost i transparentnost te djelovati kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana EU‑a.

Revizijska izvješća i revizorska mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU‑a. Upotrebljavaju se za pozivanje na odgovornost onih koji su zaduženi za provedbu politika i programa EU‑a, a to su Komisija, druge institucije i tijela EU‑a te administrativna tijela u državama članicama.

Sud upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i primjere dobre prakse te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU‑a o tome kako poboljšati upravljanje politikama i programima EU‑a. Sud se svojim djelovanjem brine da građani EU‑a znaju kako se troši njihov novac.

Ukratko o revizijskom pristupu za podnošenje izjave o jamstvu

Mišljenja Suda iznesena u izjavi o jamstvu temelje se na objektivnim dokazima koji su prikupljeni revizijskim ispitivanjima u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.

U skladu sa svojom strategijom za razdoblje 2018. – 2020. Sud je odlučio procijeniti mogućnost uporabe informacija o zakonitosti i pravilnosti koje dostavljaju subjekti revizije. To znači da Sud ubuduće, kad je to moguće, namjerava temeljiti svoje revizorsko mišljenje na izjavama (uprave) Komisije. Međutim, Sud se suočio s određenim poteškoćama, primjerice u vezi s dostupnošću pravodobnih i pouzdanih informacija, koje trenutačno usporavaju njegov napredak.

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

Pruža li godišnja računovodstvena dokumentacija EU-a potpune i točne informacije?

• Sud obavlja evaluaciju računovodstvenog sustava kako bi se zajamčilo da se njime pruža čvrsta osnova za sastavljanje pouzdanih podataka.
• Sud procjenjuje ključne računovodstvene postupke kako bi se zajamčilo da pravilno funkcioniraju.
• Sud obavlja analitičke provjere računovodstvenih podataka kako bi se zajamčilo da se oni dosljedno prikazuju i da su opravdani.
• Sud izravno provjerava uzorak računovodstvenih stavki kako bi se zajamčilo da povezane transakcije postoje i da su točno evidentirane.
• Sud provjerava financijske izvještaje kako bi se zajamčilo da vjerno prikazuju financijsko stanje.

Pravilnost transakcija

Jesu li prihodovne transakcije i transakcije rashodovnih plaćanja koje su povezane s računovodstvenom dokumentacijom EU-a usklađene s pravilima?

• Sud procjenjuje sustave za prihode i rashode kako bi utvrdio koliko su djelotvorni u jamčenju pravilnosti transakcija.
• Sud sastavlja statističke uzorke transakcija kako bi se dobila osnova za detaljno ispitivanje koje provode revizori. Sud detaljno ispituje transakcije iz uzorka, također u prostorima krajnjih korisnika (npr. poljoprivrednika, istraživačkih instituta ili poduzeća koja izvode radove ili pružaju usluge ugovorene postupkom javne nabave) kako bi se prikupili dokazi da povezani događaj postoji, da je pravilno evidentiran te da je usklađen s pravilima za izvršenje plaćanja.
• Pogreške se analiziraju i klasificiraju kao mjerljive ili nemjerljive. U transakcijama postoje mjerljive pogreške ako se, u skladu s relevantnim pravilima, predmetno plaćanje nije trebalo odobriti. Mjerljive se pogreške ekstrapoliraju kako bi se dobila procijenjena stopa pogreške za proračun EU‑a u cjelini i za svako područje za koje Sud obavlja posebnu procjenu.
• Za donošenje svojeg mišljenja Sud se vodi pragom značajnosti od 2 %. Pritom se u obzir uzimaju i ostale relevantne informacije, kao što su godišnja izvješća o radu i izvješća drugih vanjskih revizora.
• Ako Sud utvrdi da je stopa pogreške u transakcijama obuhvaćenima revizijom značajna, mora ocijeniti je li pogreška „raširena”. Sud može ocijeniti da je raširena iz različitih razloga, primjerice ako utvrdi da se pojavljuje u znatnom dijelu revizijskog statističkog skupa. Ako je to slučaj, to je osnova za nepovoljno mišljenje. Sud od 2016. pravi razliku između niskorizičnih i visokorizičnih područja proračuna EU‑a. Kada visokorizični rashodi u kojima je postojala značajna pogreška čine znatan dio revizijskog statističkog skupa, Sud smatra da je pogreška raširena i stoga izražava nepovoljno mišljenje.
• O svim nalazima Suda raspravlja se s tijelima država članica i Komisijom kako bi se potvrdila točnost prikazanih činjenica.

Sve naše publikacije objavljuju se na internetskim stranicama Suda: http://www.eca.europa.eu. Više informacija o procesu revizije u vezi s izjavom o jamstvu izneseno je u poglavlju 1. godišnjeg izvješća Suda za 2019. godinu, Prilog 1.1. „Revizijski pristup i metodologija”.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

PDF	ISBN 978-92-847-5283-6	doi:10.2865/633952	QJ-02-20-696-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-5256-0	doi:10.2865/38392	QJ-02-20-696-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2020.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 2019. o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU‑a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ponovna uporaba fotografija u nastavku dopušta se uz uvjet da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te ime i prezime fotografa/arhitekata (ako su navedeni u nastavku):

Str. *.: © Europska unija, 2020., Europski revizorski sud.

Str. *.: © Europska unija, 2013., Europski revizorski sud. Arhitekti: Paul Noël (zgrada K1, 1988.) i Jim Clemes (zgrada K2, 2004. i zgrada K3, 2013.).

Str. *.: © Europska unija, 2018., Europski parlament / Mathieu Cugnot.

Str. *. (lijevo): © Europska unija, 2015. / Angelos Corcinis.

Str. *. (desno): © Europska unija, 2011. / Philippe Terasse.

Str. *.: © Europska unija, 2020. / Etienne Ansotte.

Str. *.: © Europska unija, 2019., Europski revizorski sud.

Str. *.: © Europska unija, 2020., Europski revizorski sud.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU‑a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Str. *.: © Shutterstock / Rawpixel.com.

Str. *.: © Shutterstock / Nopphon_1987.

Str. *. (gore lijevo): © Shutterstock / Pressmaster.

Str. *. (gore desno): © Shutterstock / geniusksy.

Str. *. (dolje): © Shutterstock / MONOPOLY919.

Str. *. (lijevo): © Shutterstock / Jaggat Rashidi.

Str. *. (desno): © Shutterstock / Pagina.

Str. *. (lijevo): © Shutterstock / MMCez.

Str. *. (desno): © Shutterstock / Ekaterina Kondratova.

Str. *. (lijevo): © Shutterstock / stockphoto mania.

Str. *. (desno): © Shutterstock / Riccardo Mayer.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

Kontakt s EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.