EU 2022.

Uvod

Dok se globalno gospodarstvo polako oporavljalo od pandemije bolesti COVID-19, svijet se 2022. suočio s novom geopolitičkom krizom. Gotovo osam godina nakon nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja, Rusija je 24. veljače pokrenula ratnu agresiju na Ukrajinu. Stanovnici te zemlje odonda trpe njezine tragične posljedice uz sve veći broj žrtava i stalna razaranja. Osim što je prouzročila dosad nezabilježenu humanitarnu krizu, Rusija je svojim djelovanjem izazvala i najgoru energetsku krizu u Europi od 1970-ih. Posljedično je došlo i do povećanja cijena hrane u cijelom svijetu, što je dodatno pogoršalo globalnu nesigurnost opskrbe hranom.

Odgovor Europske unije bio je složan, odlučan i brz. Njezinih 27 država članica i partneri širom svijeta osudili su ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju te su poduzeli brze i odlučne korake da bi gospodarski izolirali Rusiju te oštrim sankcijama ograničili njezinu sposobnost financiranja rata.

Pokazujući nepokolebljivu potporu Ukrajini, EU je povećao svoju političku, humanitarnu i financijsku pomoć toj zemlji. Izvanredno je aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti, prvi put u svojoj povijesti, da bi se pružila neposredna zaštita milijunima Ukrajinaca koji su bili prisiljeni pobjeći iz svojih domova.

EU je istodobno mobilizirao sva sredstva za potporu državama članicama u njihovu odgovoru na posljedice ruske agresije na Ukrajinu i golem priljev izbjeglica u susjedne zemlje.

Napad na Ukrajinu ujedno je potaknuo promjene u europskoj sigurnosnoj strukturi. EU je u ožujku donio Strateški kompas za jačanje položaja EU-a u području sigurnosti i obrane do 2030. (vidjeti poglavlje 8.).

Osim toga, Europska komisija donijela je revolucionarni plan REPowerEU, koji bi trebao pridonijeti okončanju ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima (vidjeti poglavlje 2.).

Nakon povijesne odluke Europskog vijeća u lipnju 2022., EU je Ukrajini dodijelio status zemlje kandidatkinje (vidjeti poglavlje 8.).

Solidarnost s Ukrajinom

Brz i složan odgovor

EU je brzo reagirao na vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu. U duhu istinske solidarnosti između EU-a i njegovih država članica EU je 2022. donio više od 200 mjera kao odgovor na invaziju. Odgovorio je na tri razine: izolirao je Rusiju i zahtijevao da ta zemlja odgovara za ratnu agresiju, invaziju i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ratne zločine; uveo je dosad nezabilježene sankcije koje su trebale dovesti do ozbiljnih posljedica za rusko gospodarstvo i oslabiti njegovu sposobnost za nastavak rata te je Ukrajini pružio sveobuhvatnu potporu. Osim toga, EU je prekinuo suradnju s ruskim vlastima te nastavio pružati potporu civilnom društvu, borcima za ljudska prava i neovisnim medijima.

U travnju je svijet pokazao solidarnost i prikupio 9,1 milijardu € za osobe koje su bježale od ruske invazije, od čega je milijarda eura dodijeljena iz proračuna EU-a, a još jednu milijardu donirala je Europska banka za obnovu i razvoj. Europska komisija i kanadska vlada, zajedno s međunarodnom organizacijom za promicanje interesa Global Citizen, na poziv su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pokrenule donatorsku konferenciju i kampanju Stand Up for Ukraine. S obzirom na velikodušnost poljskog naroda prema izbjeglicama donatorska konferencija održana je u Varšavi, a na njoj je sudjelovao i poljski predsjednik Andrzej Duda.

---

Koridori solidarnosti između EU-a i Ukrajine postali su nove logističke rute za povezivanje Ukrajine sa svjetskim trgovinskim partnerima željeznicom, cestom i unutarnjim plovnim putovima. Bili su neophodni za ukrajinsko gospodarstvo jer su ukrajinskim poljoprivrednicima i poduzećima osigurali više od 15 milijardi € prijeko potrebnih prihoda te omogućili izvoz robe, prije svega žitarica, kako bi se osigurala opskrba hranom u zemljama u razvoju (vidjeti poglavlje 8.). Omogućili su i uvoz potrebne robe, od humanitarne pomoći do hrane za životinje i gnojiva.

---

Platforme za otpornost lanca opskrbe te koridore solidarnosti i poslovno povezivanje EU-a i Ukrajine omogućile su poduzećima da posluju unatoč prekidima lanaca opskrbe i pronađu rješenje za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

---

Europski prometni koridori prošireni su na Moldovu i Ukrajinu kako bi se poboljšale prometne veze s EU-om. Obje će zemlje imati pristup Instrumentu za povezivanje Europe, iz kojeg se može dodijeliti potpora kako bi se uklonile prepreke za prekogranične projekte.

Sporazumi EU-a s Moldovom i Ukrajinom olakšat će i prekogranični prijevoz robe.

---

Zahvaljujući novim pravilima na sav uvoz iz Ukrajine u EU ne primjenjuju se carine ni kvote. Ukinuta su sva trgovinska ograničenja koja su se odnosila na Ukrajinu prije rata, poput antidampinških i zaštitnih mjera.

---

Zajedničke smjernice omogućile su tijelima država članica brzo, pravedno i fleksibilno priznavanje stručnih kvalifikacija za osobe koje su bježale iz Ukrajine.

---

Ukrajinci koji su pobjegli u EU mogli su i dalje upotrebljavati ukrajinske vozačke dozvole, a zahtjevi za profesionalne vozače ublaženi su.

---

Elektroenergetske mreže Moldove i Ukrajine sinkronizirane su s kontinentalnom europskom elektroenergetskom mrežom. Ukrajina će imati koristi i od EU-ova mehanizma zajedničke kupnje plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika (vidjeti poglavlje 2.).

---

Operateri iz EU-a i Ukrajine omogućili su izbjeglicama jeftinije ili čak besplatne pozive i internet te nudili besplatne SIM kartice za Ukrajince u Europi.

---

U okviru paketa za hitne slučajeve od 330 milijuna € EU je mobilizirao 25 milijuna € za povećanje kiberotpornosti i digitalne otpornosti Ukrajine.

Sankcije EU-a

EU je od ožujka 2014. postupno uvodio sankcije Rusiji, u početku kao odgovor na nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja te namjernu destabilizaciju Ukrajine.

EU je Rusiji također onemogućio pristup tržištima kapitala EU-a, primjerice, zamrzavanjem imovine i zabranom financiranja nizu ruskih banaka, isključivanjem određenih banaka iz mreže SWIFT i ograničavanjem pristupa ključnoj infrastrukturi financijskog tržišta. Zabrana transakcija s Ruskom središnjom bankom znači da ona više ne može pristupiti imovini koju je pohranila u središnjim bankama i privatnim institucijama u EU-u.

Ruskim medijima u državnom vlasništvu zabranjeno je emitiranje u EU-u da bi se suzbilo širenje pogrešnih informacija i dezinformacija. Osim toga, EU je zatvorio svoj zračni prostor i luke za ruske zrakoplove i brodove te uveo zabranu poslovanja ruskim cestovnim prijevoznicima. Ostale mjere uključivale su zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije morskim putem, određivanje gornje granice cijena nafte dogovorene s partnerima iz skupine G7 i zabranu uvoza svih oblika ruskog ugljena.

Sankcije koje su nametnuli EU i zemlje širom svijeta počele su slabiti gospodarsku bazu Rusije, koja je zbog njih ostala bez ključne tehnologije i tržišta, te su smanjile njezinu sposobnost da vodi rat. Očekuje se da će budući gospodarski rast Rusije biti znatno sporiji od rasta drugih tržišta u nastajanju, gospodarstava u razvoju i naprednih gospodarstava.

• Zabrana pružanja usluga financijske komunikacije (ponajprije SWIFT) za 10 ruskih banaka.
• Ograničenje pristupa tržištima kapitala i financijskim tržištima EU-a za Rusiju.
• Zabrana obavljanja transakcija s Ruskom središnjom bankom i Ruskom bankom za regionalni razvoj.
• Zabrana isporuke novčanica eura Rusiji.
• Zabrana poslovanja s ruskim subjektima u državnom vlasništvu.
• Zabrana pružanja usluga povezanih s kreditnim rejtingom ruskim subjektima.
• Zabrana pružanja lisnica za kriptovalute.

Vijeće Europske unije u studenome je dogovorilo proširenje popisa „kaznenih djela EU-a” utvrđenog člankom 83. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije da bi se obuhvatilo i kršenje sankcija EU-a. Nakon te odluke, Komisija je predložila direktivu o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih sankcija.

Borba protiv dezinformacija

EU je 2022. nastavio s radom na razvoju alata koji bi mu omogućili da počiniteljima štetnih manipulacija informacijama i upletanja, uključujući one koje su usmjerene na izbore i otvorena medijska okruženja, nametne političke, gospodarske i reputacijske troškove.

Rad Europske službe za vanjsko djelovanje uključivao je praćenje, analizu i razotkrivanje manipulacija informacijama i dezinformacija ruske vlade putem pojačane komunikacije i internetske stranice EUvsDisinfo.

EU je proširio izravnu potporu Ukrajini u području strateške komunikacije te je blisko surađivao s međunarodnim partnerima i partnerima sličnih stavova, posebno sa skupinom G7 i NATO-om, da bi se suprotstavio ratnoj propagandi. Mreža Komisije za borbu protiv dezinformacija pratila je i analizirala lažne diskurse i preporučene mjere te protudiskurse u tjednim izvješćima koja priprema Komisija.

EU blisko surađuje s internetskim platformama i drugim relevantnim dionicima u borbi protiv širenja dezinformacija. Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija od 2018. služi kao alat pomoću kojeg relevantni industrijski akteri mogu postići dogovor o samoregulatornim standardima za borbu protiv dezinformacija. U lipnju su 34 potpisnika (veće internetske platforme, nove i specijalizirane platforme, dionici u oglašivačkom sektoru, provjeravatelji činjenica te istraživačke organizacije i organizacije civilnog društva) potpisala ojačanu verziju Kodeksa. Cilj je revidiranog Kodeksa smanjiti financijske poticaje za one koji šire dezinformacije, osigurati transparentnost političkog oglašavanja i osnažiti zajednicu koja provjerava činjenice.

Rješavanje humanitarne krize

Od početka ruske agresije humanitarne potrebe u Ukrajini dosegle su dosad nezabilježene razine. Do kraja 2022. više od 13 milijuna ljudi u toj zemlji primilo je humanitarnu pomoć. Od ukupnog iznosa financijske potpore pružene Ukrajini, humanitarna pomoć uključivala je 485 milijuna eura dodijeljenih za programe humanitarne pomoći za potporu civilima pogođenima oružanim sukobom u Ukrajini i 38 milijuna eura za Moldovu, koja se teško nosi s posljedicama rata. Humanitarno financiranje EU-a pružilo je ključnu potporu, uključujući pristup osnovnim proizvodima i uslugama, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i hrana. Dodatnih 200 milijuna eura dodijeljeno je za potporu raseljenim osobama u Ukrajini.

Glavni prioritet EU-a bila je zaštita ukrajinskih civila. U suradnji s ukrajinskim tijelima civilne zaštite Komisija je započela dosad najveću i najsloženiju operaciju u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu da bi zajamčila najhitniju nenovčanu pomoć Ukrajini i susjednim zemljama te sigurnu evakuaciju osoba koje bježe od oružanog sukoba. Do kraja godine ukupna vrijednost gotovo 78 000 tona pomoći koju su pružile države članice EU-a i treće zemlje koje pridonose Mehanizmu, zajedno s pomoći iz pričuva sustava rescEU, dosegla je oko pola milijarde eura.

Komisija je zajedno s državama članicama i Regionalnim uredom za Europu Svjetske zdravstvene organizacije uspostavila trijažne centre na granici s Ukrajinom i u najpogođenijim državama članicama da bi se ubrzali premještanje i medicinski transferi. Solidarnost su na početku rata pokazali i europski prijevoznici koji su izbjeglicama iz Ukrajine ponudili besplatan prijevoz u europske zemlje.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu koordinirao je medicinske evakuacije ukrajinskih civila i ranjenih vojnika u zemlje EU-a i Norvešku radi nastavka liječenja ili hitne medicinske pomoći. Komisija je uspostavila logističke centre za usmjeravanje europske pomoći i potporu humanitarnim partnerima na terenu. Među njima su medicinski centri u gradovima Jasionka u Poljskoj, Iaşi u Rumunjskoj i Košice u Slovačkoj, koji omogućuju sigurnu evakuaciju pacijenata i obavljaju pripreme za prihvat velikog priljeva pacijenata u zemljama koje graniče s EU-om. Potporu za evakuacije osiguravao je novi zrakoplov rescEU-a za medicinsku evakuaciju, financiran sredstvima EU-a koji se nalazi u Norveškoj. Do kraja godine više od 1 670 pacijenata premješteno je u bolnice u 19 europskih zemalja.

Svih 27 država članica, zajedno sa Sjevernom Makedonijom, Norveškom i Turskom, cijele je godine u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu pružalo pomoć Ukrajini pokazujući hvalevrijednu razinu solidarnosti s njezinim narodom. Uspostavljene su dodatne zalihe hitno potrebnih resursa (npr. medicinska oprema i privremena skloništa) kao središnje mjesto na koje se usmjeravaju donacije privatnih poduzeća.

30 zemalja ponudilo je pomoć

Donirano je više od 77 500 tona nenovčane pomoći

1 260 generatora

1 105 transformatora

185 vozila hitne pomoći

125 vatrogasnih vozila

129 vozila građevinske mehanizacije

33 pontona i prefabricirana mosta

Ruska ratna agresija na Ukrajinu povećala je pritisak i na zdravstvene sustave država članica koji su pružali zdravstvenu skrb raseljenim osobama u EU-u. Na temelju sporazuma s EU-om, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca pružala je potporu mentalnom zdravlju i emocionalnu potporu raseljenim osobama u Ukrajini te u EU-u i zemljama Europskog gospodarskog prostora.

Europska agencija za lijekove i Komisijno Tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize pozorno su pratili opskrbu važnim lijekovima i medicinskom opremom, uključujući cjepiva za djecu i cjepiva za druge zarazne bolesti, da bi se spriječili problemi u lancu opskrbe. Dodatna potpora, u obliku nadzora otpadnih voda radi detektiranja različitih patogena, pružena je i državama članicama koje su primile izbjeglice. Komisija je koordinirala te mjere s međunarodnim partnerima kao što je Svjetska zdravstvena organizacija.

Neprekidni i namjerni ruski napadi na energetsku infrastrukturu Ukrajine ozbiljno su narušili funkcioniranje njezina energetskog sustava. EU je zajedno s državama članicama i privatnim poduzećima Ukrajini isporučio hitnu energetsku opremu vrijednu nekoliko milijuna eura. Osim toga, 32 milijuna eura prikupljena su za pokrivanje najhitnijih potreba putem Fonda za potporu ukrajinskom energetskom sektoru koji je uspostavila energetska zajednica na zahtjev Komisije. Predsjednica von der Leyen najavila je u prosincu da će EU mobilizirati oko 30 milijuna eura za kupnju do 30 milijuna žarulja za uštedu energije za Ukrajinu.

EU je iz pričuva sustava rescEU isporučio i opremu za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje u vrijednosti od više od 40 milijuna eura te je dodijelio 13 milijuna eura za obnovu laboratorija koje su ruski okupatori oštetili u Černobilu.

Prihvat osoba koje bježe od oružanog sukoba

EU je 4. ožujka rekordnom brzinom donio povijesnu odluku o aktivaciji Direktive o privremenoj zaštiti da bi se osigurala hitna i učinkovita pomoć. Uz pružanje zaštite osobama u bijegu od ruske ratne agresije, uključujući davanje jasnog pravnog statusa i boravišne dozvole u državi članici EU-a, EU im je omogućio i pristup obrazovanju, socijalnoj skrbi, radnim mjestima, zdravstvenoj skrbi i stanovanju.

Komisija je uspostavila EU-ovu kao središnje mjesto za praćenje potreba i koordinaciju operativnog odgovora. Platforma, koja je dostupna i na ukrajinskom i na ruskom jeziku, omogućila je državama članicama EU-a razmjenu ključnih informacija o dolasku milijuna raseljenih osoba u europske zemlje. Komisija je u ožujku predstavila za jačanje europske koordinacije u prihvatu izbjeglica.

Komisija je pokrenula i kampanju za informiranje izbjeglica o njihovim pravima i pouzdanim izvorima informacija pri putovanju u EU. Do kraja 2022. oko 4,5 milijuna osoba službeno je registrirano za privremenu zaštitu u državama članicama EU-a.

Obrazovanje u vrijeme sukoba

Ruska agresija na Ukrajinu teško je pogodila njezin obrazovni sustav, što je utjecalo na učenike, nastavnike te administrativne i obrazovne ustanove, od kojih su tisuće pretrpjele štetu. Uz potporu Europske unije Unicef je osigurao školski pribor i organizirao osposobljavanje za učitelje i nastavnike o podučavanju životnih vještina i emocionalnoj potpori.

Prema procjenama EU-a otprilike trećina izbjeglica iz Ukrajine bila su djeca školske dobi. Ta djeca imala su ista prava i zaštitu kao i djeca koja su državljani zemalja članica. Oko pola milijuna ukrajinske djece uključeno je u školske sustave u 20 država članica na početku nove školske godine u rujnu.

Komisija je za potporu nacionalnim obrazovnim sustavima izdala praktični priručnik za školsku godinu 2022./2023. te smjernice za ubrzano priznavanje ukrajinskih akademskih kvalifikacija, uzajamno poučavanje, internetske platforme i fleksibilne mehanizme financiranja u okviru programa Erasmus+, kojim se podupiru obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport u Europi.

Komisija je u lipnju pozvala države članice da revidiraju svoje zahtjeve za pomoć u školskoj godini 2022./2023. u okviru programa EU-a za škole radi skrbi za raseljenu ukrajinsku djecu. Programom se podupire dijeljenje voća, povrća, mlijeka i određenih mliječnih proizvoda školskoj djeci od vrtića do srednje škole. Kao rezultat toga, tim je zemljama preraspodijeljeno ukupno 2,9 milijuna eura.

Komisija je pokrenula i program MSCA4Ukraine, koji se financira u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, s proračunom u iznosu od 25 milijuna eura, radi potpore istraživačima koji su pobjegli od rata. To im je omogućilo da nastave s radom u akademskim i neakademskim organizacijama u državama članicama EU-a i zemljama pridruženima programu Obzor Europa te da istodobno održavaju veze s istraživačkim i inovacijskim zajednicama u Ukrajini.

EU je 2022. dodijelio 100 milijuna € za sanaciju oštećenih ukrajinskih škola i donirao 14 milijuna € za kupnju i prijevoz školskih autobusa za djecu u Ukrajini. Komisija je organizirala i kampanju solidarnosti te pozvala javne i privatne subjekte da doniraju školske autobuse. Do prosinca je putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu iz država članica EU-a nabavljeno 240 autobusa za Ukrajinu.

VIDEO Autobusi za budućnost Ukrajine

Pružanje potpore državama članicama EU-a

EU je također brzo i solidarno pružio potporu državama članicama koje su primile ukrajinske izbjeglice i pružile im smještaj te je odmah na raspolaganje stavio 3,5 milijardi eura iz instrumenta za oporavak od krize uzrokovane pandemijom REACT-EU (Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja). Države članice i njihove regije također su mogle preusmjeriti postojeća sredstva za pružanje osnovne materijalne pomoći, kao što su hrana i odjeća, u okviru djelovanja kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE). Da bi dodatno proširila tu potporu, Komisija je u lipnju predstavila prijedlog fleksibilne pomoći područjima (FAST-CARE) da bi pomogla državama članiama u pružanju potpore izbjeglicama. U okviru inicijative CARE potencijalno je dostupno do 17 milijardi eura za razdoblje 2014.–2020. (uključujući prethodno navedeni REACT-EU) te do 17 milijardi eura u okviru paketa FAST-CARE za razdoblje 2021.–2027.

Sredstva za unutarnje poslove za razdoblje 2014.–2020. i 2021.–2027. također su bila na raspolaganju za potporu državama članicama za prihvat osoba u bijegu iz Ukrajine. Osim toga, državama članicama pod najvećim pritiskom na raspolaganje je stavljeno 400 milijuna eura da bi im se pomoglo da pokriju troškove smještaja, hrane i zdravstvene skrbi, kao i za pomoć u upravljanju granicama.

Devet država članica zatražilo je potporu u okviru Instrumenta za tehničku potporu za potrebe provedbe Direktive o privremenoj zaštiti. To je uključivalo pomoć u potrazi za poslom u EU-u osobama koje bježe iz Ukrajine i prilagodbu školskih kurikuluma potrebama ukrajinskih učenika.

Nakon obustave programa suradnje s Rusijom i njezinim saveznikom Bjelarusom, EU je 26,2 milijuna eura, koji su bili predviđeni za projekte s tim dvjema zemljama, preusmjerio u jačanje suradnje država članica s Moldovom i Ukrajinom.

EU je uveo i izmjene pravnog okvira za 15 programa prekogranične i transnacionalne suradnje čija je provedba zaustavljena zbog ruske ratne agresije. Te su izmjene uvedene da bi se osiguralo da se i dalje mogu provoditi projekti kojima se podupiru države članice i koji koriste Moldavcima i Ukrajincima. To je uključivalo projekte za potporu izbjeglicama.

• Potpuna fleksibilnost i pojednostavnjenje svih kohezijskih fondova
• 30 % sredstava namijenjeno lokalnim vlastima i organizacijama civilnog društva
• Fleksibilnost za provedbu projekata koji su morali biti odgođeni zbog manjka sirovina i radne snage
• Pojednostavnjena potpora u iznosu od 100 € po izbjeglici tjedno tijekom 26 tjedana
• Dodatnih 3,5 milijardi € pretfinanciranja za programe kohezije

Pomoć poljoprivrednicima i ribarima

Mjere za potporu poljoprivrednicima u EU-u koji su najviše pogođeni ratom uključivale su izvanredni paket pomoći u iznosu od 500 milijuna eura. Poljoprivrednici su primili uvećanu potporu iz fondova za ruralni razvoj, što je državama članicama omogućilo isplatu jednokratnog paušalnog iznosa pogođenim poljoprivrednicima i poljoprivredno-prehrambenim poduzećima. Osim toga, očekuje se da će se privremenim ublažavanjem pravila o plodoredu za razdoblje 2022.–2023., čiji je cilj maksimizirati proizvodnju žitarica, za proizvodnju ponovo početi koristiti oko 1,5 milijuna hektara zemljišta.

Ruska odluka da svoj izvoz energenata koristi kao oružje dodatno je pogoršala već tešku situaciju na tržištu gnojiva neposredno nakon pandemije bolesti COVID-19. Vrhunac rasta cijena plina izazvao je povećanje troškova dušičnih gnojiva od oko 149 % u rujnu 2022. u usporedbi s prethodnom godinom. Kao odgovor na to, Komisija je predstavila širok raspon inicijativa da bi osigurala dostupnost i cjenovnu pristupačnost gnojiva u EU-u i svijetu. Mjere za potporu poljoprivrednicima uključivale su ciljanu financijsku pomoć, kao što su posebna potpora putem privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama, potpora za alternativna gnojiva i pokretanje tržišnog opservatorija za gnojiva da bi se povećala transparentnost tržišta.

Gospodarski subjekti u sektoru ribarstva i akvakulture iz EU-a također su bili teško pogođeni rastućim cijenama energije i sirovina. EU je za pomoć tom ugroženom sektoru aktivirao Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te su, uz potporu gospodarskim subjektima, uvedene i posebne krizne mjere. Tim su inicijativama dopunjene inicijative u sklopu privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama, koji je donesen da bi se poduzećima iz EU-a pomoglo da se nose s visokim cijenama energije i drugim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu (za više informacija vidjeti poglavlje 2.).

Potpora u istragama i kaznenom progonu ratnih zločina

EU je poduzeo niz mjera da bi ruski donositelji odluka odgovarali za teška kršenja međunarodnog prava u području ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u Ukrajini.

U ožujku su sve države članice EU-a, zajedno s drugim partnerskim zemljama, odlučile stanje u Ukrajini zajednički prijaviti Međunarodnom kaznenom sudu. Uz nastavak pružanja potpore radu Suda, EU je izrazio spremnost na suradnju s međunarodnom zajednicom na uspostavi ad hoc međunarodnog suda ili „hibridnog” suda za istragu i kazneni progon ruskog zločina agresije.

Do kraja 2022. Ukrajina i 14 država članica EU-a pokrenule su istrage o međunarodnim kaznenim djelima koje je Rusija počinila u Ukrajini. Neke od tih država članica već izravno surađuju s Ukrajinom i Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) preko zajedničkog istražnog tima, osnovanog radi prikupljanja dokaza i istraživanja ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Mandat Eurojusta ojačan je u lipnju 2022., što mu je omogućilo da čuva, analizira i pohranjuje dokaze povezane s međunarodnim kaznenim djelima.

EU je izmijenio i mandat savjetodavne misije EU-a za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini da bi joj omogućio i pružanje potpore ukrajinskim vlastima u istrazi i kaznenom progonu svih međunarodnih kaznenih djela počinjenih u kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu.

Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) uspostavila je posebnu radnu skupinu za prikupljanje i analizu javno dostupnih informacija da bi pomogla Ukrajini i Međunarodnom kaznenom sudu u praćenju internetskog sadržaja.

Komisija je u studenome 2022. državama članicama predstavila različite opcije prema kojima bi se osiguralo da Rusija plati za zločine počinjene tijekom ničim izazvane agresije na Ukrajinu. Komisija je kratkoročno predložila stvaranje nove financijske strukture za upravljanje zamrznutom i imobiliziranom javnom ruskom imovinom, njezino ulaganje i upotrebu tako dobivenih prihoda u Ukrajini. Dugoročno, nakon ukidanja sankcija, ta bi se sredstva mogla iskoristiti da bi se osiguralo da Rusija u potpunosti nadoknadi štetu nanesenu Ukrajini.

Obnova Ukrajine

Ruska ratna agresija već je prouzročila masovna uništenja gradova i zajednica u Ukrajini, a Svjetska banka procijenila je ukupnu štetu na 600 milijardi eura. Bit će potreban zajednički međunarodni angažman da bi se pružila potpora Ukrajini u obnovi njezine zemlje i gospodarstva.

U pogledu dugoročne obnove, Komisija i predsjedništvo skupine G7 su 25. listopada u Berlinu zajednički organizirali Međunarodnu konferenciju stručnjaka o oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine. Nadovezujući se na rasprave održane u Luganu u Švicarskoj 4. i 5. srpnja na Konferenciji o oporavku Ukrajine, na konferenciji u Berlinu pruženi su dodatni stručni savjeti o procesu oporavka. Ishod konferencije pridonijet će razvoju međunarodne platforme za koordinaciju, kako je Komisija predložila u svibnju. U prosincu su čelnici skupine G7 postigli dogovor o uspostavi takve multiagencijske platforme za koordinaciju donatora, zajedno s Ukrajinom i međunarodnim partnerima te u bliskoj koordinaciji s relevantnim međunarodnim organizacijama i međunarodnim financijskim institucijama. Platforma će biti ključna za usklađivanje potreba i resursa za oporavak i obnovu Ukrajine. EU, Ukrajina i SAD supredsjedat će platformom, a u radu će im pomagati tehničko tajništvo s uredom u prostorima Komisije u Bruxellesu te ukrajinske vlade u Kijevu.

Uvod

Trostruka kriza koju su izazvali klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje gorući je izazov koji zahtijeva hitno djelovanje. EU se za prevladavanje te krize i dalje oslanja na europski zeleni plan.

Osim toga, dva prijelomna svjetska događaja – pandemija bolesti COVID-19 i vojna agresija Rusije na Ukrajinu – samo su povećala odlučnost EU-a da nastavi raditi na zelenoj tranziciji i ubrza promjene.

Sve veći intenzitet ekstremnih vremenskih uvjeta 2022. ukazao je na potrebu za daljnjim angažmanom na razini EU-a i na međunarodnoj razini kako bi se suzbile klimatske promjene, povećala otpornost na sušu i obnovili ekosustavi. Druge inicijative odnosile su se na stroža pravila o onečišćujućim tvarima, smanjenje upotrebe kemijskih pesticida, rješavanje problema ambalažnog otpada i izgradnju održivije budućnosti.

Provedba europskog zelenog plana

U okviru svoje dugoročne strategije rasta EU nastoji osigurati klimatsku neutralnost Europe do 2050. Taj je cilj utvrđen u europskom propisu o klimi, kao i pravno obvezujuća obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. EU će to učiniti s pomoću europskog zelenog plana. EU je 2022. nastavio povlačiti hrabre poteze u nastojanju da ostvari svoje klimatske ciljeve.

Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS) temelj je politike EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i ključan instrument za troškovno učinkovito smanjenje emisija stakleničkih plinova. Riječ je o tržištu na kojem sudionici u cilju maksimalne učinkovitosti mogu međusobno trgovati ograničenim količinama emisijskih jedinica. Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su 2022. dogovor o prijedlogu Europske komisije o reviziji ETS-a EU-a. Postignut je i politički dogovor o prijedlozima koji se odnose na emisije i uklanjanja ugljika za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku te o prijelazu na automobile i kombije s nultim emisijama do 2035.

Globalno djelovanje za planet

Međuvladin panel o klimatskim promjenama, vodeće međunarodno tijelo za procjenu klimatskih promjena, objavio je 2022. tri izvješća koja potvrđuju da se naš planet brzo zagrijava zbog ljudskog utjecaja te je utvrdio načine za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. EU je nastavio surađivati s međunarodnim partnerima na tome kako povećati ambicije jačanjem sektorskih ciljeva na razini cijeloga gospodarstva i predlaganjem strategija za nultu neto stopu emisija.

Diplomacija EU-a osigurala je na Skupštini UN-a za okoliš u ožujku potporu pravno obvezujućem globalnom sporazumu za borbu protiv onečišćenja plastikom. Pregovori bi prema planu trebali završiti do 2024. Cilj budućeg sporazuma bit će jačanje postojećih inicijativa i sporazuma, posebno u fazama projektiranja i proizvodnje u životnom ciklusu plastike. Trebao bi objediniti napore svih dionika kako bi se postigao opći cilj i plastika prestala ispuštati u okoliš.

Konferencije UN-a o klimatskim promjenama i okolišu

U lipnju 2022. na konferencijama stranaka konvencija UN-a iz Basela, Rotterdama i Stockholma (sporazumi o okolišu koji imaju zajednički cilj zaštite zdravlja ljudi i okoliša od opasnih kemikalija i otpada) ostvaren je napredak u dobrom gospodarenju kemikalijama i otpadom. Omogućila ga je ključna odluka o kontroli globalne trgovine elektroničkim otpadom i sprečavanju njegova nekontroliranog odlaganja. EU je predložio i razvoj globalnih standarda za upravljanje rabljenim gumama, koje su glavni izvor mikroplastike. Ponovljeni su pozivi na uklanjanje polikloriranih bifenila, kemikalija koje su vrlo prisutne u staroj električnoj opremi i uljima, najkasnije do 2025.

Uoči godišnje konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP 27 u egipatskom gradu Sharm el-Sheikhu EU je sudjelovao u konstruktivnim pregovorima za poticanje globalnog djelovanja u području klime kako bi se globalno zagrijavanje i dalje ograničilo na 1,5 °C u skladu s ciljem Pariškog sporazuma.

EU je na konferenciji COP 27 u Egiptu pod vodstvom izvršnog potpredsjednika Fransa Timmermansa pozvao sve strane da poduzmu hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i za prilagodbu neizbježnim posljedicama klimatskih promjena u nadolazećim desetljećima.

Na konferenciji je donesen program rada za ublažavanje kako bi se povećale ambicije i provedba. Prepoznajući hitnu potrebu za jačanjem globalnog djelovanja i pružanjem potpore najranjivijim zemljama u razvoju koje su pogođene klimatskim promjenama, EU je podržao uspostavu novog fonda za izbjegavanje, smanjenje i uklanjanje gubitaka i štete. Time se postavljaju temelji za veću solidarnost između potrebitih i onih koji mogu pomoći. EU i Afrička unija najavili su inicijativu Tima Europa o prilagodbi i otpornosti na klimatske promjene u Africi u okviru strategije Global Gateway (vidjeti poglavlje 8.) koja bi trebala mobilizirati milijardu eura.

Na tom je skupu EU uspostavio partnerstvo za šume s pet partnerskih zemalja (Gvajanom, Mongolijom, Republikom Kongo, Ugandom i Zambijom), a najavljen je i ambiciozan dugoročni plan ulaganja Južne Afrike za pravednu energetsku tranziciju. EU je s Namibijom i Kazahstanom sklopio važna strateška partnerstva za održive sirovine i vodik iz obnovljivih izvora te je pojačao suradnju s Egiptom u prelasku na čistu energiju, što je uključivalo strateško partnerstvo za vodik iz obnovljivih izvora.

© Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije

#ForOurPlanet nova je kampanja EU-a pokrenuta 2022. u kontekstu konferencija COP 27 i COP 15, koja će se provoditi svake godine kako bi se mobilizirala globalna potpora za djelovanje u području prirode i klime.

Na 15. sjednici Konvencije UN-a o suzbijanju dezertifikacije održanoj u svibnju doneseno je 38 odluka kojima se naglašava uloga održivog upravljanja zemljištem u rješavanju višestrukih kriza. Njezin je najvažniji ishod bilo preuzimanje globalne obveze jačanja otpornosti na suše i ulaganja u obnovu zemljišta radi budućeg blagostanja.

EU se zalagao za obnovu ekosustava, ponovno pošumljavanje i prirodna rješenja za zaštitu zemljišta i tla te je istaknuo važnost poveznice između zaštite prirode i rješavanja posljedica suša i klimatskih promjena.

Svijet se 2022. okupio i na najvećoj konferenciji o bioraznolikosti u proteklom desetljeću kako bi se postigao dogovor o novom globalnom okviru za bioraznolikost. Konferencija UN-a o bioraznolikosti (COP 15), prvotno zakazana za 2020., održana je u dva dijela zbog pandemije bolesti COVID-19. Tijekom prvog dijela, koji je održan virtualno u kineskom gradu Kunmingu od 11. do 15. listopada 2021., stranke su ponovno potvrdile svoju predanost ostvarenju vizije „života u skladu s prirodom” do 2050. i donijele Deklaraciju iz Kunminga. Na drugom dijelu konferencije, koji je održan u kanadskom gradu Montrealu od 7. do 19. prosinca 2022., sastali su se predstavnici 196 zemalja radi postizanja globalnog sporazuma o zaštiti prirode i planeta, s dugoročnim ciljevima do 2050. i ključnim etapama za 2030. EU je pod vodstvom povjerenika Sinkevičiusa surađivao sa svim stranama na sklapanju ambicioznog globalnog sporazuma o zaštiti, obnovi, održivoj upotrebi i ulaganju u bioraznolikost i ekosustave.

Na 19. sastanku Konferencije COP stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (Svjetska konferencija o divljim biljnim i životinjskim vrstama), održanom od 14. do 25. studenoga 2022. u panamskom glavnom gradu Panami, EU je aktivno doprinio postizanju najvažnijih dogovora kojima se omogućuje održiva trgovina više od 500 novonavedenih vrsta. To je ključno za rješavanje problema gubitka bioraznolikosti na svjetskoj razini, koji ugrožava naše zdravlje, sigurnost opskrbe hranom i egzistenciju.

Gubitak bioraznolikosti

Milijun vrsta u opasnosti je od izumiranja

Čovjek je radikalno promijenio tri četvrtine Zemljine površine

75 % usjeva ovisi o oprašivačima

Polovina svjetskog bruto domaćeg proizvoda ovisi o prirodi

70 % lijekova protiv raka prirodno je ili nadahnuto prirodom

Zaštita i obnova prirode u Europi

Ekstremni vremenski uvjeti

Europa je 2022. doživjela rekordne suše. Prema predviđanjima Europskog opservatorija za suše, prinosi usjeva znatno su se smanjili na cijelom kontinentu, a proizvodnja energije pala je zbog smanjene proizvodnje hidroelektrana.

Vodeni okoliš i prijevoz teglenicama također su pretrpjeli štete zbog povijesno niskih razina vode u velikim rijekama. Tijekom ljeta zabilježene su visoke razine suše na 60 % EU-ova područja, što je dovelo do gubitka usjeva i infrastrukture zbog šumskih požara. To je zajedno s mjerama civilne zaštite EU stajalo više od 2,4 milijarde eura.

Visoke temperature i ozbiljan nedostatak padalina utjecali su na gotovo sve rijeke u cijeloj Europi, što je otežalo proizvodnju energije i riječni promet.

Ti bi se ekstremni vremenski uvjeti u budućnosti mogli izbjeći smanjenjem emisija stakleničkih plinova i rješavanjem klimatske krize. Paketom prijedloga EU-a „Spremni za 55 %” povećat će se ambicije i ciljevi u tom području. Nadalje, strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama doprinijet će povećanju otpornosti europskih građana, poljoprivrednika i poduzeća na ekstremne vremenske uvjete.

Prema karti kombiniranog pokazatelja suše iz rujna 2022. 35% područja Europske unije bilo je na razini upozorenja, a 25% na razini uzbunjivanja. Najveći manjak vlage u tlu zabilježen je u zapadnoj Europi (Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i tako dalje) te u zemljama istočne i jugoistočne Europe. Vegetacijski stres zbog manjka vlažnosti tla i vegetacije utjecao je na skoro cijelo područje Europske unije. Manjak je padalina u manjoj mjeri ravnomjerno raspoređen na cijelom području Europske unije. U južnim dijelovima Grčke, Španjolske i Italije te u dijelovima istočne Europe ostvaren je potpuni oporavak. Privremena obnova vlage u tlu i vegetacije u to je vrijeme bila zanemariva.

Zaštita šuma i divljih vrsta

Šumski požari također su bili ozbiljan problem 2022. kada je u Europi izgorjelo više od 800 000 hektara. Timovi za spašavanje koristili su se uslugom satelitskog kartiranja programa Copernicus, koja se temelji na satelitskim snimkama i drugim geoprostornim podacima, kako bi pomogli zemljama, uključujući Grčku, Španjolsku, Francusku i Portugal, kao i nekim zemljama koje nisu članice EU-a, u borbi protiv požara tijekom ljeta.

Europska služba za informacije o šumskim požarima konstatirala je da je sezona požara trajala dulje od uobičajenih mjeseci srpnja, kolovoza i rujna, pri čemu su se mnogi kritični događaji dogodili kasnije tijekom godine. Čak i područja koja u prošlosti obično nisu bila izložena, kao što su središnja i sjeverna Europa, češće su bila pogođena šumskim požarima. Nadalje, budući da se 38 % izgorjelog područja 2022. nalazi unutar zaštićenih područja mreže Natura 2000, gubici bioraznolikosti povećali su osjetljivost ekosustava. Fond solidarnosti EU-a, koji je izvorno osnovan 2002. radi pružanja financijske potpore za obnovu područja pogođenih prirodnim katastrofama, ponovno je mobiliziran 2022. kao odgovor na štetu prouzročenu šumskim požarima diljem Europe.

Šume imaju ključnu ulogu u zaštiti europskih ekosustava i bioraznolikosti. Od presudne je važnosti i njihova uloga u hvatanju ugljika koji bi se inače ispustio u atmosferu i pogoršao klimatske promjene. U samo jednoj godini šumski požari doveli su do više od 2 milijarde eura gospodarskih gubitaka, pri čemu je u atmosferu ispušteno više od 25 milijuna tona CO². Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije u rujnu najavila udvostručenje kapaciteta EU-a za gašenje požara iz zraka koji će se staviti na raspolaganje za sljedeću sezonu šumskih požara.

U studenome je Komisija predložila prvi dobrovoljni okvir na razini EU-a za pouzdano certificiranje visokokvalitetnog uklanjanja ugljika. Ako bude donesen, taj će alat pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u pogledu klime, okoliša i nulte stope onečišćenja.

Do kraja 2022. u EU-u je posađeno gotovo 9,5 milijuna stabala u okviru preuzete obveze sadnje 3 milijarde stabala. Ta je obveza dio Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i strategije EU-a za šume do 2030., kojima se Europska unija obvezala na sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU-u do 2030., uz poštovanje ekoloških načela.

Revidiranim Akcijskim planom EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom, koji je također dio Strategije za bioraznolikost, nastoji se osigurati da se djelovanjem EU-a protiv nezakonite trgovine divljom faunom i florom na sveobuhvatan način odgovori na postojeće izazove. Temelji se na četiri prioriteta: rješavanju uzroka nezakonite trgovine divljom faunom i florom, istraživanju novih pravnih i političkih alata, jačanju provedbe i poticanju globalne suradnje.

Kako bi do 2050. postao klimatski neutralan, EU mora smanjiti svoje emisije na najmanju moguću mjeru, ali ih ne može svesti na nulu. Stoga će svake godine morati ukloniti više stotina milijuna tona CO₂ iz atmosfere.

Načini uklanjanja ugljika koji bi se mogli certificirati u skladu s predloženim okvirom uključuju:

sekvestraciju ugljika u poljoprivredi, primjerice obnovu šuma i tla te gospodarenje močvarnim područjima i tresetištima

trajno skladištenje, kao u slučaju hvatanja i skladištenja ugljika u proizvodnji bioenergije, ili izravno hvatanje i skladištenje ugljika iz zraka

skladištenje ugljika u dugotrajnim proizvodima i materijalima, primjerice prilikom korištenja drva kao građevinskog materijala

Zahvaljujući okviru EU-a za certifikaciju, još više poduzeća, poljoprivrednika, šumara i drugih može iskoristiti tu priliku i podnijeti zahtjev za usklađeno i pouzdano certificiranje.

Komisija je u lipnju 2022. donijela paket prijedloga za obnovu narušenih ekosustava kao važnog koraka za izbjegavanje kolapsa ekosustava i sprečavanje najgorih učinaka klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Komisija je i u postupku modernizacije zakonodavstva kako bi osigurala dostupnost kvalitetnog i raznovrsnog sjemenja i biljnog reprodukcijskog materijala radi postizanja ciljeva održivosti, prilagodbe klimatskim promjenama i bioraznolikosti.

VIDEO Sudionici Zelenog tjedna EU-a 2022. govore o Aktu o obnovi prirode, lipanj 2022.

Program LIFE je EU-ov instrument za financiranje djelovanja u području okoliša i klime. Provodi se od 1992. i iz njega je financirano više od 5 500 projekata u EU-u i izvan njega. Nakon što mu se pridružila u lipnju 2022. Ukrajina također može primati sredstva iz tog programa. To znači da može dobiti potporu za obnovu teško oštećenog i onečišćenog okoliša te uništenih ekosustava i saniranje drugih posljedica ruske vojne agresije. Kratkoročno se putem programa LIFE mogu analizirati potrebe i pružiti pomoć u dekontaminaciji tla i vode, među ostalim putem prirodnih rješenja. Ukrajina i Island jedine su zemlje izvan EU-a koje su se pridružile programu LIFE.

Prema nultoj stopi onečišćenja

U skladu s ambicijom uklanjanja šteta od onečišćenja do 2050. Komisija je u listopadu predložila stroža pravila o onečišćujućim tvarima u zraku i površinskim i podzemnim vodama te pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Tim će se pravilima poboljšati javno zdravlje, smanjiti broj slučajeva preuranjene smrti te dugoročni zdravstveni troškovi.

Kvaliteta zraka

Cilj je predloženih pravila:

• uskladiti privremene standarde kvalitete zraka u EU-u za 2030. sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije;
• smanjiti broj smrtnih slučajeva do kojih dolazi zbog glavnog zagađivača, PM_2.5, čije su razine u 10 godina premašile razine iz smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za više od 75 %;
• osigurati da osobe čije je zdravlje narušeno zbog onečišćenja zraka imaju pravo na odštetu u slučaju kršenja pravila EU-a o kvaliteti zraka i pravo da ih zastupa nevladina organizacija u okviru kolektivne tužbe za naknadu štete;
• da je njihov trošak manji od 0,1 % bruto domaćeg proizvoda, a moguće koristi za gospodarstvo i društvo najmanje sedam puta veće.

Kvaliteta vode

Novim prijedlozima utvrđeno je sljedeće:

• nove i strože norme za niz štetnih tvari u površinskim i podzemnim vodama;
• države članice morat će smanjiti prisutnosti tih onečišćujućih tvari;
• troškovno učinkovitije i pravednije pročišćavanje otpadnih voda u skladu s načelom „onečišćivač plaća”;
• preventivne mjere za industriju (upotreba drugih industrijskih kemikalija ili manjih količina industrijskih kemikalija) i poljoprivrednike (npr. upotreba manje štetnih pesticida ili manjih količina pesticida).

Prijedlozima se odgovara i na posebne zahtjeve iznesene tijekom Konferencije o budućnosti Europe (vidjeti poglavlje 9.), na kojoj su građani pozvali na drastično smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i gnojiva te na razvoj održive poljoprivrede.

Osim toga, EU i mediteranske države uspješno su Međunarodnoj pomorskoj organizaciji podnijeli prijedlog o proglašenju područja kontrole emisija sumpora u Sredozemnom moru. Cilj je poboljšati kvalitetu zraka i vode smanjenjem onečišćujućih tvari iz pomorskog prometa povezanih sa sumporom.

Prijedlogom Uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja uvode se mjere za smanjenje ekološkog otiska prehrambenog sustava EU-a i ublažavanje gospodarskih gubitaka koji su već nastali zbog klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Cilj joj je do 2030. smanjiti upotrebu kemijskih i rizičnijih pesticida za 50 % te uvesti ekološki prihvatljivije metode suzbijanja štetnih organizama. U skladu s mrežom Natura 2000 zabranit će se svi pesticidi u urbanim zelenim područjima, uključujući javne parkove ili vrtove, igrališta, škole, rekreacijske ili sportske terene, javne putove i zaštićena područja.

Smanjenje emisija iz prometa i industrijskih emisija

EU je 2022. uspostavio i industrijski savez za lanac vrijednosti obnovljivih i niskougljičnih goriva, novu inicijativu usmjerenu na poticanje proizvodnje obnovljivih i niskougljičnih goriva u zračnom i vodnom prometu i njihove opskrbe. Rad saveza bit će važan za osiguravanje potrebnih alternativnih goriva za sektore koje je teško dekarbonizirati, kao što su zrakoplovni i pomorski sektor. Daljnji napredak ostvaren je i u izradi pravila za uporabu alternativnih goriva u tim sektorima. Tim će se pravilima, koja bi se mogla donijeti 2023., utvrditi jasan put prema dekarbonizaciji tih sektora.

Komisijin prijedlog modernizacije Direktive o industrijskim emisijama doprinijet će znatnom smanjenju štetnih emisija iz industrijskih postrojenja i najvećih europskih stočarskih gospodarstava te dugoročnom povećanju sigurnosti ulaganja, poticanju inovacija i povećanju energetske i resursne neovisnosti Europe. Revizija se temelji na postojećoj direktivi i obuhvaća oko 50 000 velikih agroindustrijskih postrojenja u Europi. Ona moraju poštovati ograničenja u pogledu razina emisija primjenom najboljih raspoloživih tehnika koje određuju industrija, nacionalni i europski stručnjaci te civilno društvo. Nova pravila uključuju učinkovitije odobravanje dozvola i ciljanu potporu inovacijama za predvodnike i ulaganjima industrije u kružno gospodarstvo. Time će se ojačati veza između smanjenja onečišćenja i dekarbonizacije te povećati transparentnost i sudjelovanje javnosti u postupku izdavanja dozvola.

Komisija je u studenome predstavila i prijedlog novih emisijskih normi. Novim emisijskim normama Euro 7 osigurat će se da automobili, kombiji, kamioni i autobusi mnogo manje zagađuju zrak, osobito u gradovima u kojima su problemi s onečišćenjem zraka najveći, i to mnogo dulje nego dosad. Prijedlog se odnosi na emisije iz ispušnih cijevi, kočnica i guma. Njime se doprinosi i postizanju novih strožih normi kvalitete zraka. Osim toga, europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari preoblikovat će se u portal EU-a za industrijske emisije na kojem građani mogu doznati informacije o aktivnostima koje onečišćuju okoliš u svojoj blizini.

Što je novo u Uredbi o normi Euro 7?

Za sve automobile, kombije, kamione i autobuse:

ograničavaju se emisije iz kočnica;

donose se pravila o onečišćenju mikroplastikom iz guma;

vozila dulje moraju biti u skladu s pravilima o emisijama;

uvodi se učinkovitije ispitivanje emisija;

uvodi se digitalno praćenje ispunjavanja zahtjeva;

poboljšava se ispitivanje nadzora tržišta.

Za vozila koja imaju motor s unutarnjim izgaranjem:

uvode se granične vrijednosti emisija koje su neutralne u pogledu goriva i tehnologije;

reguliraju se dodatne onečišćujuće tvari;

uvode se ispitivanja na cesti u različitijim uvjetima vožnje.

Za električna i hibridna vozila na punjenje:

uvode se stroži zahtjevi za trajnost baterije.

Poticanje ekološke poljoprivrede i proizvodnje kvalitetne hrane

Održiva poljoprivreda i smanjenje upotrebe pesticida od presudne su važnosti kako bi se zajamčila dugoročna sigurnost opskrbe hranom. Države članice dostavile su 2021. svoje planove za reformu zajedničke poljoprivredne politike u skladu s preporukama Komisije. Komisija je u kolovozu 2022. službeno odobrila te strateške planove zajedničke poljoprivredne politike, u kojima se navodi kako svaka država članica namjerava upotrebljavati izravna plaćanja i gospodarske intervencije za potporu ruralnom razvoju. Novim zakonodavstvom, koje bi trebalo stupiti na snagu 2023., omogućit će se pravednija, zelenija i učinkovitija poljoprivredna politika. Njime će se nastojati osigurati održiva budućnost za europske poljoprivrednike, pružiti usmjerenija potpora manjim poljoprivrednim gospodarstvima i omogućiti veća fleksibilnost državama članicama EU-a u prilagodbi mjera lokalnim uvjetima.

Komisija je u ožujku donijela prijedlog za jačanje sustava za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući nazive poljoprivrednih proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića. Sustavom oznaka zemljopisnog podrijetla štite se nazivi određenih proizvoda radi promicanja jedinstvenih kvaliteta, svojstava ili ugleda povezanih s njihovim zemljopisnim podrijetlom, kao i tradicionalnog stručnog znanja povezanog s njihovom proizvodnjom.

Svečanost dodjele nagrada EU-a za ekološku proizvodnju održana je u Bruxellesu u rujnu 2022., na Dan ekološke proizvodnje EU-a. Dobitnici dolaze iz Austrije, Belgije, Francuske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Španjolske i Švedske i svi su primjer rasta i inovacija u europskom ekološkom sektoru te njegova doprinosa smanjenju utjecaja poljoprivrede na klimu i okoliš.

Održiv način života

Gradovi i građani imaju ključnu ulogu u stvaranju zelene i održive Europe. EU nastoji poduprijeti projekte iza kojih stoje pojedinci i lokalne vlasti u zajedničkom osmišljavanju tog novog svijeta s pomoću financijske potpore i inicijativa za zaštitu okoliša.

U 2022. 100 gradonačelnika diljem EU-a potpisalo je Sporazum o zelenim gradovima, obvezujući svoje gradove na rješavanje pitanja u pet područja upravljanja okolišem, a to su zrak, voda, priroda i bioraznolikost, kružno gospodarstvo i otpad te buka. Cilj je ove inicijative EU-a učiniti gradove čišćima, zelenijima i zdravijima.

Inicijativa novi europski Bauhaus, koja je prvi put najavljena 2020., okuplja građane, stručnjake, poduzeća i institucije koji bi trebali iznova osmisliti održiv život u Europi i šire. Osim što je omogućila platformu za eksperimentiranje i povezivanje, inicijativom se podupiru i pozitivne promjene osiguravanjem pristupa financijskim sredstvima EU-a za lijepe, održive i uključive projekte.

Europska urbana inicijativa uspostavljena je u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj kako bi se poduprle urbane inovacije te kapaciteti i znanje gradova za izgradnju održive budućnosti. U prvom pozivu na podnošenje prijedloga, objavljenom u listopadu, na raspolaganje je stavljeno 50 milijuna eura sredstava EU-a za potporu inovativnim projektima novog europskog Bauhausa u gradovima EU-a. Gradovi su pozvani da predstave projektne ideje o kružnom gospodarstvu i ugljičnoj neutralnosti, očuvanju kulturne baštine, prilagodbi zgrada za cjenovno pristupačna rješenja za stanovanje i obnovi gradskih prostora u skladu s vrijednostima održivosti, uključivosti i estetike novog europskog Bauhausa.

Dobitnici nagrada novog europskog Bauhausa za 2022. proglašeni su na prvom festivalu novog europskog Bauhausa održanom u lipnju, na kojem su se ljudi iz cijelog EU-a okupili kako bi slavili ideju lokalnih i kreativnih pristupa zelenoj tranziciji i podijelili iskustva povezana s njima. Nagrade su dodijeljene projektima iz 15 država članica.

Kako bi se istaknuo inovativni duh mladih, među nagradama novog europskog Bauhausa je i nagrada „Rising Star” posvećena projektima koje razvijaju osobe mlađe od 30 godina. Kao dopuna Europskoj godini mladih 2022. „novi europski Bauhaus” bio je u središtu inicijative DiscoverEU, godišnje inicijative koja pomaže osamnaestogodišnjacima da besplatno putuju Europom. U tom je kontekstu u inicijativu uključena i ruta novog europskog Bauhausa.

VIDEO Na javnom glasovanju pobijedili su Vrtovi budućnosti, ciparski projekt kojim se napušteno područje u politički podijeljenom glavnom gradu Nikoziji preoblikovalo u zajednički vrt.

Zajedno s koalicijom „Obrazovanje za klimu”, EU je najavio poziv na preobrazbu mjesta učenja kako bi se stvorila mreža za preobrazbu prostora za učenje u cijelom društvu.

Kao odgovor na oružani sukob u Ukrajini stručnjaci novog europskog Bauhausa analiziraju hitne stambene potrebe i osmišljavaju održivo stanovanje kao pripremu za poslijeratnu obnovu (vidjeti poglavlje 1.).

VIDEO Konceptualni projekt FOLK iz Poljske namijenjen je oživljavanju tradicionalne ruralne arhitekture i očuvanju poljske kulturne baštine.

Održiva i pametna mobilnost

Komisija je službeno pokrenula Savez za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija, dobrovoljnu europsku inicijativu privatnih i javnih dionika za pripremu zrakoplova s pogonom na vodik i zrakoplova na električni pogon za komercijalnu upotrebu. Savez će, s procijenjenih 26 000 zrakoplova s nultim emisijama do 2050., ispuniti obvezu usklađivanja tog sektora s klimatskim ambicijama EU-a.

Kako bi se zajamčila veća sigurnost automobila i drugih vozila te utvrdio okvir za automatizirana vozila, 2022. na snagu je stupila EU-ova Uredba o općoj sigurnosti vozila. Prvi takav regulatorni okvir u svijetu štiti potrošače te će potaknuti inovacije i poboljšati konkurentnost europske automobilske industrije.

U okviru Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2021.–2027., odnosno instrumenta EU-a za financiranje kojim se podupire zeleni plan, Komisiija ulaže u raznovrsne projekte prometne infrastrukture diljem EU-a. Njima se nastoji poboljšati prekogranična infrastruktura i promicati nove tehnologije. Primjeri uključuju tunel Lyon–Torino, čvrstu vezu na pojasu Fehmarn Belt i projekt Rail Baltica.

Kako bi se europska prometna infrastruktura prilagodila i civilnoj i obrambenoj upotrebi, Komisija je donijela Akcijski plan za vojnu mobilnost i predstavila postupak dodjele bespovratnih sredstava za projekte kojima se podupire vojna mobilnost. Drugi projekti pomoći će u uspostavi infrastrukture za predviđena povećanja energetski učinkovite mobilnosti s nultom stopom emisija.

U okviru Instrumenta za povezivanje Europe ukupno je dostupno 25,8 milijardi eura bespovratnih sredstava za sufinanciranje projekata transeuropske prometne mreže u državama članicama EU-a.

Nakon Europske godine željeznice 2021. EU je započeo s provedbom novog akcijskog plana za poticanje željezničkog prijevoza putnika na velike udaljenosti i prekograničnog željezničkog prijevoza putnika. Komisija je pozvala željezničke prijevoznike, upravitelje infrastrukture i nacionalna tijela da predlože pilot-projekte za prekogranične usluge kojima se uklanjaju preostale prepreke prekograničnoj željeznici. Prijelazom na održivi promet, koji je dio sveobuhvatnog paketa zelenog plana, osigurat će se da zajednice i gospodarstvo EU-a mogu napredovati u zdravom i sigurnom okolišu još godinama nakon 2050.

Potreban je poticaj za prekogranični željeznički prijevoz putnika. Putnički promet 2018. činio je 7% prekograničnog prometa u Europskoj uniji, dok je teretni promet činio 52%. Godine 2019. bila su 2804 konvencionalna prekogranična putnička vlaka za velike udaljenosti tjedno, što je više od 2545 2001., a broj brzih prekograničnih putničkih vlakova za velike udaljenosti gotovo se udvostručio, sa 637 vlakova tjedno 2001. na 1244 vlaka tjedno 2019. Broj prekograničnih noćnih putničkih vlakova znatno se smanjio, s 1257 vlakova tjedno 2001. na 445 vlakova tjedno 2019. Općenito je zabilježeno 95% više prekograničnih usluga velike brzine, 65% manje prekograničnih noćnih vlakova i 1% više kombiniranih prekograničnih usluga.

Uvod

EU-ova vizija Europe u digitalnom dobu usko je povezana s postizanjem klimatske neutralnosti. Desetogodišnji plan, poznat i kao digitalno desetljeće, sadržava ciljeve za digitalizaciju javnih usluga i poduzeća, uspostavu digitalne infrastrukture kao što su 5G i superračunala te stjecanje potrebnih vještina za dobro snalaženje u digitalnom okruženju. Države članice te ciljeve trebaju ostvariti na temelju programa politike za digitalno desetljeće do 2030., koji je donesen 2022.

Digitalno desetljeće EU-a bit će doba pionirskih tranzicija prema sigurnijem i održivijem svijetu. Stoga je EU 2022. poduzeo korake za ažuriranje pravila o kibersigurnosti, priznavanje digitalnih prava i povećanje odgovornosti pružatelja digitalnih usluga. Usto je uvedena potrebna digitalna infrastruktura te se potiče razvijanje digitalnih vještina. Predložena su i nova pravila za pravedniji pristup podacima te je poboljšana regulacija digitalizacije različitih sektora.

Digitalizacija za građane

Antropocentrični pristup digitalizaciji središnji je element digitalnog desetljeća EU-a. To znači da se prava i slobode pojedinaca na internetu moraju poštovati baš kao i izvan njega. EU je 2022. donio Europsku deklaraciju o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće, u kojoj se utvrđuju jasne referentne točke za zaštitu i jačanje položaja pojedinaca u interakciji s novim tehnologijama.

Prvo je načelo pristup u službi čovjeka. Digitalne tehnologije trebale bi štititi prava ljudi, podupirati demokraciju i jamčiti odgovorno i sigurno djelovanje svih digitalnih aktera. Unija te vrijednosti promiče u cijelom svijetu. Drugo su načelo solidarnost i uključenost. Tehnologija bi trebala ujedinjavati, a ne dijeliti ljude. Svatko bi trebao imati pristup internetu, digitalnim vještinama, digitalnim javnim uslugama i poštenim radnim uvjetima. Treće je načelo sloboda izbora. Svatko bi trebao imati koristi od poštenog internetskog okruženja, biti zaštićen od nezakonitog i štetnog sadržaja i biti sposoban upotrebljavati nove i perspektivne tehnologije, kao što je umjetna inteligencija. Četvrto je načelo sudjelovanje. Građani trebaju imati mogućnost sudjelovanja u demokratskom procesu na svim razinama i kontrolu nad vlastitim podacima. Peto je načelo sigurnost i zaštita. Digitalno okruženje trebalo bi biti sigurno i zaštićeno. Svim bi se korisnicima, od djece do starijih osoba, trebala pružiti sigurnost i zaštita. Šesto je načelo održivost. Digitalni uređaji trebali bi podupirati održivost i zelenu tranziciju. Ljudi moraju znati kako njihovi uređaji utječu na okoliš i kolika im je potrošnja energije.

Kibersigurnost i otpornost

Budući da Europljani provode sve više vremena na internetu, a društvo je sve povezanije, kiberprijetnje postaju sve češće i opasnije. Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine također predstavlja prijetnju bez presedana za kiberobranu Europe.

EU je 2022. ažurirao zakonodavstvo o mjerama za postizanje visoke razine zajedničke kibersigurnosti u svim državama članicama. Nova direktiva o kibersigurnosti (NIS 2), objavljena u prosincu 2022., zamijenila je 16. siječnja 2023. prethodnu direktivu o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS). Njome se proširuje popis kritičnih subjekata i sektora koji moraju uvesti mjere upravljanja rizicima kako bi se povećala razina kibersigurnosti u Europi.

pružatelji javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga

gospodarenje otpadnim vodama i otpadom

proizvodnja određenih ključnih proizvoda (kao što su lijekovi, medicinski proizvodi i kemikalije)

prehrambeni proizvodi

digitalne usluge (kao što su platforme za usluge društvenih mreža i usluge podatkovnih centara)

svemir

poštanske i kurirske usluge

javna uprava

Slike © Adobe Stock

Kritična infrastruktura, kao što su podmorski kabeli, cjevovodi za transport i komunikacijski vodovi, često je usko povezana s mnogim različitim digitalnim uslugama te ju je stoga potrebno zaštititi. Sabotaža plinovoda Sjeverni tok i drugi incidenti jasno su pokazali da je otpornost EU-ove kritične infrastrukture ugrožena. Nedavno doneseno zakonodavstvo uskoro će postati novi i sveobuhvatni pravni okvir EU-a za jačanje fizičke otpornosti i kiberotpornosti te infrastrukture.

S obzirom na brzi razvoj prijetnji, Europska komisija predložila je jačanje kapaciteta za rano upozoravanje i reagiranje na poremećaje u kritičnoj infrastrukturi putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, a poziva i na pojačanu suradnju s ključnim partnerima i susjednim zemljama u području otpornosti kritične infrastrukture.

Budući da brojne digitalne proizvode upotrebljavamo u svakodnevnom životu, Komisija je u rujnu 2022. predstavila prijedlog novog akta o kiberotpornosti. Mnogi takvi proizvodi, kao što su monitori za bebe, pametni uređaji i zvučnici koje aktiviraju glasovne naredbe nisu dovoljno zaštićeni pa su ranjivost i nedovoljna sigurnosna ažuriranja raširena pojava. Usto, korisnicima tih proizvoda često je teško saznati jesu li određeni proizvodi sigurni od kiberprijetnji. Novim prijedlogom osigurat će se da proizvođači poboljšaju sigurnost svojih proizvoda i transparentnost sigurnosnih svojstava.

Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima

Internetske platforme nezaobilazan su element današnjeg digitalnog svijeta. Zahvaljujući njima ljudi mogu komunicirati, dobivati informacije i kupovati na internetu. No, istodobno se putem njih mogu širiti nezakoniti i štetni sadržaji te nepoštene tržišne prakse. Zbog toga je EU donio Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima, koji su stupili na snagu u studenome 2022.

Aktom o digitalnim uslugama postavljaju se dosad najstroži standardi za odgovornost internetskih platformi i tražilica za nezakonite i štetne sadržaje. Kad se ujesen 2023. počne primjenjivati na vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice, a u veljači 2024. na sve druge platforme, osigurat će bolju zaštitu korisnika interneta i njihovih temeljnih prava na internetu. Pružatelji usluga imat će koristi od jedinstvenih pravila unutarnjeg tržišta, a manje platforme moći će se lakše širiti.

Pravilima iz Akta o digitalnim tržištima, koja će se primjenjivati od 2. svibnja 2023., ograničit će se nepoštene prakse velikih internetskih platformi (tzv. nadzornika pristupa). Svi nadzornici pristupa bit će određeni do 6. rujna 2023., a obveze iz Akta moraju ispuniti najkasnije do 6. ožujka 2024. On sadržava popis mjera koje će nadzornici pristupa morati provoditi. Na primjer, oni na svojoj platformi više neće moći nuditi vlastite proizvode pod atraktivnijim uvjetima od sličnih proizvoda trećih strana.

Uredba o platformama za kratkoročni najam smještaja

Kako bi se zaštitili turisti, Komisija je predložila i povećanje transparentnosti podataka o rezervacijama i kratkotrajnom smještaju, posebno informacija o vlasništvu, adresi i registracijskim brojevima poduzeća. Time će se lokalnim vlastima omogućiti da zajedno s platformama za rezervacije uklanjaju nezakonite oglase kako posjetitelji ne bi rezervirali nezakoniti smještaj.

Još jedno desetljeće roaminga

Zahvaljujući novoj i poboljšanoj Uredbi o roamingu, koja je stupila na snagu u srpnju 2022., građani mogu biti „u roamingu kao kod kuće” najmanje sljedećih 10 godina i dobiti veću brzinu podataka kad putuju u inozemstvo. Također mogu primati informacije o uslugama koje se dodatno plaćaju, bolje se zaštititi od neočekivanih naknada kad se mobiteli automatski povezuju sa satelitskim mrežama te primati informacije o alternativnim načinima kontaktiranja hitnih službi u drugim zemljama EU-a.

Jedinstveni punjač

Zahvaljujući novim pravilima potrošači u EU-u uskoro će moći upotrebljavati isti punjač za sve svoje elektroničke uređaje, odnosno neće morati kupovati novi punjač za svaki novi uređaj. Do kraja 2024. svi mobilni telefoni, tableti i kamere koji se prodaju u EU-u morat će biti opremljeni utorom za punjenje USB C, a od proljeća 2026. to će vrijediti i za prijenosna računala. Tako će se smanjiti količina elektroničkog otpada.

Vrste elektroničkih uređaja obuhvaćene Direktivom o jedinstvenom punjaču su mobilni telefoni, miševi, tipkovnice, prijenosna računala, e-čitači, prijenosni navigacijski sustavi, prijenosni zvučnici, naglavne slušalice i slušalice koje se umeću u uho, prijenosne konzole za videoigre, digitalne kamere i tableti.

Slike © Adobe Stock

Digitalizacija za industriju

Povezivost

Bolja povezivost povećava kvalitetu života i potiče gospodarstvo, a sve je važnija i za održiv život. Unatoč tome, i dalje postoje razlike u digitalizaciji između urbanih, ruralnih i udaljenih područja.

Države članice obvezale su se uložiti oko 130 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost u digitalnu transformaciju, uključujući povećanje povezivosti. To je 26 % sredstava koje su države članice zatražile u okviru tog mehanizma do kraja 2022. i znatno premašuje minimalni zahtjev za digitalne rashode (20 %) (za više informacija o planovima za oporavak i otpornost vidjeti poglavlje 6.).

Svih 27 nacionalnih planova za oporavak i otpornost uključuje mjere povezivosti vrijedne oko 16,5 milijardi eura. Cilj je tijekom sljedeće četiri godine uvesti digitalnu mrežnu infrastrukturu, među ostalim u ruralnim područjima i udaljenim regijama, kako bi se omogućio napredak te potaknule inovacije i održivost. EU će usto pokrenuti ulaganja u povezivost putem novog Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, programa InvestEU i zajmova Europske investicijske banke.

Komisija je 2022. objavila i prve pozive na podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe kako bi poboljšala infrastrukturu EU-a za povezivost. Sufinancirat će inicijative za opremanje glavnih europskih prometnih pravaca i lokalnih zajednica 5G mrežom, uvođenje ili nadogradnju važnih mreža za napredne tehnologije i postavljanje temelja za uspostavu operativnih digitalnih platformi za prometnu i energetsku infrastrukturu diljem EU-a.

Program Digitalna Europa

S proračunom od 7,5 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027., novi program Digitalna Europa prvi je EU-ov program financiranja za približavanje digitalne tehnologije javnim upravama, poduzećima i građanima.

Tijekom 2022. pokrenuto je više poziva na podnošenje prijedloga za, među ostalim, financiranje projekata povezanih s podatkovnim prostorima i infrastrukturom lanca blokova, tečajevima za stjecanje naprednih digitalnih vještina, umjetnom inteligencijom i aktivnostima za poboljšanje suradnje država članica i Komisije u području kibersigurnosti.

Pokrenuti su i dodatni pozivi za nacionalne centre za računalstvo visokih performansi, uvođenje naprednih nacionalnih sustava i mreža kvantne komunikacijske infrastrukture te europske centre za digitalne inovacije.

Europski akt o čipovima: jačanje konkurentnosti Europe

Čipovi i poluvodiči nalaze se u svim elektroničkim proizvodima, od pametnih uređaja do svemirskih i obrambenih sustava. Bez njih su moderno gospodarstvo i svakodnevnica nezamislivi. Nedavna globalna nestašica čipova poremetila je lance opskrbe i uzrokovala nestašice proizvoda, od automobila do medicinskih proizvoda, a u nekim je slučajevima čak došlo do zatvaranja tvornica.

Kako bi se to u budućnosti spriječilo, EU je predložio donošenje europskog akta o čipovima. Njime će se pridonijeti izgradnji ekosustava poluvodiča u EU-u i ispuniti više strateških ciljeva. Jedan od njih je jačanje vodećeg položaja EU-a u području istraživanja i tehnologije, a time i kapaciteta za inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova. Tim se aktom nastoji riješiti i problem nedostatka kvalificirane radne snage u naprednoj proizvodnji kako bi EU i dalje privlačio vrhunske svjetske talente u tom važnom području.

Napredak europske strategije za podatke

Podaci, osobito industrijski podaci, pokreću digitalno gospodarstvo, ali njihov puni potencijal i dalje je u velikoj mjeri neiskorišten. Stoga je Komisija Aktom o podacima 2022. predložila nova pravila o tome tko smije pristupati podacima nastalima u gospodarskim sektorima EU-a i koristiti ih.

Cilj je Europske strategije za podatke iz 2020. Europsku uniju učiniti predvodnicom u društvu temeljenom na podacima. Aktom o upravljanju podacima iz 2020. olakšava se razmjena podataka među sektorima i državama članicama. Aktom o podacima iz 2022. pojašnjava se tko može stvarati vrijednost na temelju podataka. Deset europskih zajedničkih podatkovnih prostora, od industrije do mobilnosti, europskog zelenog plana te energije i zdravlja. Uporabom proizvoda i usluga potrošači i poduzeća generiraju podatke. Zahvaljujući Aktu o podacima ostvarit će koristi od nižih cijena poslijeprodajnih usluga i popravaka svojih povezanih predmeta. Danas u slučaju kvara tvorničkog robota samo proizvođač može pristupiti podacima, a poduzeću se nudi samo jedna mogućnost, tj. da za popravak pozove proizvođača. U budućnosti korisnik bi mogao zatražiti da pristup podacima dobije i neovisni servis koji bi mogao biti jeftiniji. Nove mogućnosti za upotrebu usluga koje se temelje na pristupu tim podacima moći će iskoristiti i potrošači i poduzeća. Danas poljoprivrednik s opremom različitih proizvođača, kao što su na primjer traktor ili automatski sustav navodnjavanja, ne može eksternalizirati analitiku podataka svoje opreme. Podacima raspolažu samo njezini proizvođači. U budućnosti bi poljoprivredniku poduzeće koje prikuplja podatke iz svakog dijela opreme moglo ponuditi prilagođene savjete. Bolji pristup podacima koje je prikupio ili proizveo uređaj mogli bi imati i potrošači i poduzeća. Danas ako vlasnik kafića želi posluživati bolju kavu, a poduzeće koje proizvodi aparate za kavu želi poboljšati svoj proizvod, poduzeće može pristupiti podacima koje je proizveo aparat kako bi izradilo novi model aparata, ali vlasnik kafića ne može pristupiti nikakvim informacijama. U Aktu o podacima propisano je da će u budućnosti obje strane moći pristupiti svim podacima koje je prikupio aparat.

Inicijativa „GreenData4All”, u okviru koje će se ažurirati pravila EU-a o geoprostornim podacima o okolišu i javnom pristupu informacijama o okolišu, doprinijet će zelenoj i digitalnoj transformaciji Europe. Cilj je učiniti podatke dostupnijima za potrebe inovacija i donošenja odluka utemeljenih na dokazima.

Digitalizacija zdravstvene skrbi u EU-u

Zdravstveni podaci vrlo su korisni pružateljima zdravstvenih usluga i istraživačima. Pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je razvoj i uvođenje digitalnih zdravstvenih proizvoda i usluga, pri čemu je telezdravstvo postalo uobičajena pojava. Osim toga, pokazalo se da je za pružanje učinkovite skrbi u kriznim vremenima i razvoj djelotvornih načina liječenja potrebno da zdravstveni podaci budu ažurirani, pouzdani i FAIR (vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi).

Europski prostor za zdravstvene podatke, čije je stvaranje predloženo u svibnju 2022., prvi je zajednički podatkovni prostor u nekom području koji će proizaći iz europske strategije za podatke i važan je element izgradnje europske zdravstvene unije. Njime se u središte stavljaju interesi i prava pojedinca.

Cilj je europskog prostora za zdravstvene podatke pojedincima u EU-u osigurati veću kontrolu nad elektroničkim zdravstvenim podacima i omogućiti im da svoje elektroničke zdravstvene evidencije dijele s liječnikom po vlastitom izboru, čak i u drugoj državi članici. Time će se uspostaviti i pravni okvir koji će obuhvatiti pouzdane mehanizme upravljanja EU-a i država članica te sigurno okruženje za obradu. To će omogućiti istraživačima, inovatorima, oblikovateljima politika i regulatornim tijelima na razini EU-a i država članica da pristupaju relevantnim elektroničkim zdravstvenim podacima, a time i bolje dijagnosticiranje i liječenje te veću dobrobit pojedinaca, kao i oblikovanje boljih i utemeljenijih politika. Ujedno se nastoji usklađivanjem pravila pridonijeti izgradnji istinskog jedinstvenog tržišta za digitalne zdravstvene proizvode i usluge i tako povećati učinkovitost zdravstvenog sustava.

Svemir

2022. zabilježeno je otprilike 500000 mjerenja dnevno, sudjelovalo je 176 organizacija iz 22 države članice, otkriveno je 13608 bliskih susreta, provedeno je sedam analiza raspadanja na komade i 77 analiza ponovnog ulaska u atmosferu, zabilježeno je 756 događaja od velikog interesa te je nadzirano 310 satelita.

Takav sustav zahtijeva i pouzdan nadzor i praćenje u svemiru kako bi se zaštitila svemirska infrastruktura. Sustav EU-a za nadzor i praćenje u svemiru, koji postoji od 2016., sad prati 310 satelita EU-a kako bi se izbjegli sudari u svemiru. Zbog eksponencijalnog povećanja broja satelita i količine otpada u orbiti EU je 2022. donio zajedničku komunikaciju o pristupu EU-a sigurnom upravljanju svemirskim prometom.

Svemir igra važnu ulogu i u obrani. U skladu s akcijskim planom o sinergijama između civilne, obrambene i svemirske industrije nastao je EU-ov plan za ključne tehnologije za sigurnost i obranu kako bi se građani i dionici informirali o najnovijim inicijativama u području tehnologije i njezinoj povezanosti sa sigurnošću i obranom. Cilj je smanjiti stratešku ovisnost EU-a na području ključnih tehnologija i lanaca vrijednosti za sigurnost i obranu.

Strategija za dronove 2.0

U studenome je u Strategiji za održivu i pametnu mobilnost najavljena i strategija za dronove 2.0, u kojoj se navodi 19 mjera za siguran i održiv sustav dronova do 2030. Među njima su zajednička pravila o plovidbenosti i osposobljavanju pilota, potpora istraživanjima i inovacijama te kriteriji za dobrovoljnu kibersigurnosnu oznaku. Ciljevi te strategije su i proširiti upotrebu dronova za prijevoz putnika i tereta, nadzor ključne infrastrukture, praćenje izljeva nafte te sigurnost i obranu, kao i rješavanje pitanja buke, sigurnosti i privatnosti kako bi dronovi postali prihvaćeniji u društvu.

Digitalno obrazovanje

Digitalno obrazovanje i digitalne vještine

Da bi iskoristili prednosti tranzicije, građani moraju steći vještine koje će im pomoći da napreduju u digitalnom svijetu. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. pokazao je da samo 54 % europskih građana u dobi od 16 do 74 godine ima osnovne digitalne vještine, a cilj je digitalnog desetljeća do 2030. taj broj povećati na 80 %. To pokazuje da je hitno potrebno intenzivnije raditi na ostvarenju tog cilja. Upravo to je cilj platforme za digitalne vještine i radna mjesta, pokrenute 2022.

EU je surađivao s državama članicama i na utvrđivanju prepreka koje se javljaju pri pružanju visokokvalitetnog digitalnog obrazovanja i vještina svima. Ishod tih rasprava uzet će se u obzir u Akcijskom planu za digitalno obrazovanje. EU je i 2022. nastavio pružati smjernice za učitelje i nastavnike o važnim elementima digitalne pismenosti: dezinformacijama i etičkoj upotrebi umjetne inteligencije i podataka u poučavanju. Nakon pokretanja europske platforme za digitalno obrazovanje, u lipnju 2022. osnovana je zajednica u kojoj nastavnici mogu razmjenjivati najbolje prakse.

U sklopu EU-ove inicijative Girls Go Circular 10 000 djevojaka iz cijele Europe steklo je digitalne i poduzetničke vještine.

EU je u ožujku 2022. bio domaćin prvog foruma dionika u području digitalnog obrazovanja.

Deseti Europski tjedan programiranja održavao se od 8. do 23. listopada 2022., a organizirano je 75 070 aktivnosti u 77 zemalja.

Slike © Adobe Stock

Superračunala i umjetna inteligencija

Superračunala

Želi li Europa poticati znanstvenu izvrsnost i povećati industrijsku moć, potrebna su joj vrhunska superračunala. Mreža superračunala također bi osigurala tehnološku suverenost jer bi EU imao vlasništvo nad svojim važnim digitalnim tehnologijama.

U lipnju 2022. Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU), pravni subjekt koji zemljama sudionicama omogućuje udruživanje resursa za uspostavu superračunala, pustio je u rad superračunalo LUMI u Kajaaniju u Finskoj, a zatim je u studenome 2022. pušteno u rad superračunalo Leonardo u Bologni u Italiji. LUMI i Leonardo dva su najbrža superračunala u Europi te treće i četvrto najbrže na svijetu.

Njihova računalna snaga dopunjuje postojeća superračunala EuroHPC JU-a: Discoverer u Bugarskoj, Karolinu u Češkoj, MeluXinu u Luksemburgu i Vegu u Sloveniji. Trenutačno se radi na puštanju u rad još dva superračunala EuroHPC-a: MareNostrum 5 u Barceloni u Španjolskoj i Deucalion u Portugalu.

Godine 2022. najavljeno je da će prvo europsko eksaskalarno superračunalo Jupiter biti smješteno u Centru za superračunalstvo Jülich u Njemačkoj. Eksaskalarni kapaciteti velika su tehnološka prekretnica za EU i vrlo su važni za europsku znanstvenu izvrsnost, kao i za komplementarne tehnologije, kao što su kvantno računalstvo, digitalni blizanci i velika količina podataka.

U listopadu 2022. odabrano je šest lokacija u EU-u za smještaj i rad prvih kvantnih računala. Riječ je o lokacijama u Češkoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Kvantna računala mogu izvoditi izračune koji su presloženi za obična računala.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija jedna je od najvažnijih novih tehnologija: već je temelj mnogih alata koje svakodnevno upotrebljavamo, primjerice algoritama društvenih medija, a omogućit će i razvoj novih tehnologija, kao što su vozila bez vozača.

Europski parlament i Vijeće Europske unije nastavili su 2022. pregovarati o predloženom Aktu o umjetnoj inteligenciji, čiji je cilj uvođenje zajedničkog regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju. Komisija i španjolska vlada predstavile su pilot-projekt prvog regulatornog sigurnog testnog okruženja za umjetnu inteligenciju, koje bi poduzećima omogućilo da istraže učinke tog okvira na određene projekte umjetne inteligencije u kontroliranom okruženju. To će pomoći da se zakonodavstvo provede u roku od dvije godine. Testiranje je počelo u listopadu 2022., a rezultati će biti objavljeni u drugoj polovini 2023.

Digitalne financije

Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti

Godina 2022. bila je važna godina za paket o digitalnim financijama: Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti objavljen je 14. prosinca 2022., a stupio je na snagu 16. siječnja 2023. Financijski sektor sve se više oslanja na softver i digitalizaciju, no time i rastu rizici povezani s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT). Novim će se zakonodavstvom osigurati da financijska poduzeća mogu izdržati prijetnje povezane s IKT-om. Banke, burze, centri za razmjenu informacija i druga financijska društva morat će poštovati stroge standarde za sprečavanje i ograničavanje posljedica takvih incidenata. Sporazumom se uvodi i nadzorni okvir za pružatelje usluga koji financijskim institucijama pružaju ključne usluge, kao što je računalstvo u oblaku.

Značajke europske strategije za digitalne financije uključuju: jedinstveno digitalno tržište za financijske usluge, regulatorni okvir za olakšavanje inovacija, ublažavanje rizika digitalne transformacije i europski financijski podatkovni prostor radi promicanja inovacija utemeljenih na podacima.

Uredba o kriptoimovini

EU je među prvim velikim jurisdikcijama u svijetu koje su izradile sveobuhvatan regulatorni okvir za kriptoimovinu, odnosno donio je prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine. Novim pravilima uvodi se jasan pravni okvir za kriptoimovinu koja već nije uređena drugim financijskim propisima EU-a, čime će se zaštititi potrošači, integritet tržišta i financijska stabilnost.

U njemu se utvrđuju strogi zahtjevi za uspostavu, izdavanje odobrenja za rad i upravljanje pričuvama, kao i nadzor EU-a za značajne „stabilne kriptovalute” (kriptovalute koje su manje nestabilne od klasičnih), koje su sistemski važne. I pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom morat će dobiti odobrenje za rad u EU-u, nakon čega će moći pružati svoje usluge u svim državama članicama.

Osim toga, suzakonodavci su postigli dogovor o prijedlogu izmjene Uredbe o prijenosu novčanih sredstava kako bi pružatelji usluga koji se bave prijenosom kriptoimovine imali obvezu prikupljati podatke o pošiljateljima i korisnicima prijenosa kriptoimovine kojima upravljaju te ih staviti na raspolaganje tijelima nadležnima za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Tako će se znatno poboljšati praćenje i sljedivost prijenosa kriptoimovine te osigurati usklađenost s relevantnim mjerama na koje se poziva u preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje.

Uvod

EU-ov plan oporavka NextGenerationEU bio je uspješan na terenu i 2022. jer su se iz njega financirale važne mjere za jačanje otpornosti gospodarstva i društva te za ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije.

Nakon zamaha u prvoj polovini godine rast EU-a usporio se, a inflacija je narasla kao jedna od posljedica ruske ratne agresije na Ukrajinu. Unatoč izazovima, tržište rada i dalje je bilo vrlo stabilno.

Budući da su gospodarski izgledi neizvjesni zbog rizika povezanih s budućom opskrbom plinom, EU je ubrzao svoj prelazak na čistu energiju da ne bi ovisio o ruskim fosilnim gorivima. Istodobno je nastavio s radom na jačanju otpornosti jedinstvenog tržišta i podupiranju industrije i poduzeća na putu prema klimatskoj neutralnosti.

Gospodarski rast Europe

Trendovi

U drugoj polovini 2022. za gospodarstvo EU-a počelo je zahtjevno razdoblje. Šokovi koje je izazvao agresivni rat Rusije protiv Ukrajine izravno su i neizravno utjecali na gospodarstvo EU-a te doveli do nižega gospodarskog rasta i veće inflacije. Brzi rast cijena energije i prehrambenih sirovina narušio je kupovnu moć kućanstava u cijelom EU-u.

Iako je ruska vojna agresija protiv Ukrajine znatno utjecala na određene gospodarske sektore EU-a, tržište rada i dalje je dobro funkcioniralo zahvaljujući programima skraćenog radnog vremena koji se podupiru putem inicijative SURE (potpora radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji). Nezaposlenost je 2022. dosegnula rekordno nisku razinu od 6,2 %.

Općenito bi gospodarstvo EU-a trebalo nastaviti rasti, ali znatno sporijim tempom nego što se prije očekivalo. Prognoze gospodarske aktivnosti i inflacije i dalje uvelike ovise o nastavku rata i njegovim posljedicama za opskrbu Europe plinom.

Zato je potrebna što brža provedba Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednog 723,8 milijardi eura, koji je glavni dio plana oporavka NextGenerationEU jer se tako Europi omogućuje upravo ono što danas treba.

Novo poglavlje za nacionalne planove za oporavak i otpornost

Mehanizam za oporavak i otpornost, kao najvažniji dio instrumenta NextGenerationEU, uveden je radi ublažavanja gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije koronavirusa. Cilj mu je učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije.

U tu svrhu Mehanizam podupire provedbu ključnih ulaganja i reformi iz planova država članica za oporavak i otpornost. To uključuje širok raspon mjera, od smanjenja ugljičnog otiska javnog prijevoza u Portugalu i modernizacije zdravstvenih usluga u Slovačkoj do digitalizacije javnih usluga u Estoniji. Europska komisija procjenjuje da bi ukupni poticaj iz instrumenta NextGenerationEU mogao potaknuti gospodarski rast EU-a do 1,5 % do 2027. i doprinijeti otvaranju do 1,5 milijuna novih radnih mjesta.

Paket Next Generation EU vrijedan je 806,9 milijardi eura. Mehanizam za oporavak i otpornost vrijedan je ukupno 723,8 milijardi eura, a čini ga 338 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i 385,8 milijardi eura u zajmovima. Iz njega će se financirati čiste tehnologije i obnovljivi izvori energije, obnova zgrada, odnosno poboljšanje njihove energetske učinkovitosti, održivi prijevoz i postaje za punjenje, povezivanje uvođenjem brzih širokopojasnih usluga, modernizacija javne uprave putem digitalizacije, povećanje kapaciteta podatkovnog oblaka i održivih procesora te prekvalifikacija i usavršavanje putem financiranja obrazovanja i osposobljavanja radi stjecanja digitalnih vještina. Doprinos tog instrumenta drugim programima iznosi 83,1 milijardu eura, od čega je 50,6 milijardi eura namijenjeno za react EU, 10,9 milijardi eura za Fond za pravednu tranziciju, 8,1 milijarda eura za ruralni razvoj, 6,1 milijarda eura za Invest EU, 5,4 milijarde eura za Obzor Europa i 2 milijarde eura za sustav rescue EU.

U izvješću objavljenom u srpnju potvrđuje se da je ostvaren velik napredak u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost te da je ambiciozan program reformi i ulaganja država članica na dobrom putu. Do prosinca je odobreno svih 27 planova za oporavak i otpornost, a države članice namijenile su više od 200 milijardi eura za rashode u području klime i 130 milijardi eura za potrošnju u području digitalne tranzicije. Ti iznosi premašuju 40 % odnosno 26 % ukupnih sredstava koje su države članice zatražile u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost do kraja 2022., što je znatno iznad ciljeva od 37 % i 20 % utvrđenih u uredbi.

Mehanizam je i važan dio plana REPowerEU, odgovora EU-a na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom energetskom tržištu uzrokovane ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu. Njime se podupire koordinirano planiranje i financiranje relevantne infrastrukture, energetskih projekata i reformi kako bi se boljom kombinacijom izvora energije i odustajanjem od ruskih fosilnih goriva EU-u osigurala pouzdanija, povoljnija i održivija opskrba energijom (vidjeti poglavlje 2.). U prosincu je postignut politički dogovor o uključivanju posebnih poglavlja u postojeće planove država članica za oporavak i otpornost kako bi se poduprli prioriteti plana REPowerEU.

Budući da je riječ o instrumentu koji se temelji na uspješnosti, plaćanja u okviru Mehanizma ovise o tome da države članice ispune ključne etape i ciljeve za ulaganja i reforme iz svojih planova za oporavak i otpornost. Pokazalo se da takav ustroj pomaže ubrzavanju u provedbi reformi u nekim državama članicama i time osigurava njihovu učinkovitost. Sustavi praćenja i kontrole država članica, koji su preduvjet za odobrenje planova za oporavak i otpornost, stvorili su i osjećaj nacionalne odgovornosti koji je presudan za uspjeh zahtjevnih reformi.

Na internetskoj stranici s tablicom pokazatelja za oporavak i otpornost transparentno je prikazan napredak u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost i nacionalnih planova.

Komisija pomaže državama članicama u provedbi planova za oporavak i otpornost putem Instrumenta za tehničku potporu, programa EU-a koji pruža prilagođeno tehničko stručno znanje za osmišljavanje i provedbu reformi. Komisija je odgovorila na zahtjeve za potporu 19 država članica. Osim toga, 17 država članica prima tehničku potporu za provedbu plana REPowerEU.

Preostali zajmovi (trenutačno 225 milijardi €) iz Mehanizma za oporavak i otpornost i nova bespovratna sredstva u iznosu od 20 milijardi € koja se financiraju u okviru Mehanizma iz kombinacije izvora: Inovacijskog fonda (60 %) i pojačane prodaje emisijskih jedinica u okviru sustava za trgovanje emisijama u početnom razdoblju (40 %)

Iznos od 5,4 milijarde € iz pričuve za prilagodbu Brexitu koji će države članice moći dobrovoljno prenijeti u Mehanizam radi financiranja mjera plana REPowerEU

Fondovi kohezijske politike

Instrument za povezivanje Europe

Inovacijski fond

Financiranje nacionalnim sredstvima i sredstvima EU-a za potporu ciljevima plana REPowerEU

Nacionalne fiskalne mjere

Privatna ulaganja

Europska investicijska banka

Okvir gospodarskog upravljanja prilagođen budućim izazovima

Nakon otvorene i žive javne rasprave Komisija je objavila smjernice za jednostavniji i učinkovitiji okvir gospodarskog upravljanja. Prijedlozima Komisije nastoji se promicati veća nacionalna odgovornost i bolja provedba fiskalnih i gospodarskih politika, a istodobno omogućiti reforme i ulaganja te realno, postupno i održivo smanjiti visoke udjele javnog duga. Na taj bi način reformirani okvir trebao pomoći da se izgradi zeleno, digitalno i otporno gospodarstvo budućnosti, ali i da se osiguraju održive javne financije u svim državama članicama.

Hrvatska se priprema za uvođenje eura

U srpnju je EU donio posljednje pravne akte kojima je omogućio Hrvatskoj da uvede euro 1. siječnja 2023. To je uslijedilo nakon razdoblja intenzivnih priprema i nastojanja Hrvatske da ispuni sve potrebne preduvjete. Pripreme za prelazak na euro popraćene su sveobuhvatnom komunikacijskom kampanjom hrvatskih tijela, čemu su pridonijele i Komisija i Europska središnja banka.

Ulaskom Hrvatske u europodručje 20 država članica i 347 milijuna građana EU-a koristi zajedničku valutu. Euro će hrvatskim građanima i poduzećima donijeti praktične koristi. Olakšat će putovanje i život u inozemstvu, povećati transparentnost i konkurentnost tržištâ te pojednostavniti trgovinu. Novčanice i kovanice eura ujedno će Hrvatima postati opipljivi simbol slobode, praktičnosti i prilika koje EU pruža.

Jačanje europske gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije

Cilj je europske regionalne politike, poznate i kao kohezijske politike, ukloniti nejednakosti među regijama. Njome se ostvaruju politički prioriteti EU-a, posebno gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija te zelena i digitalna tranzicija.

Komisija je 2022. sa svim državama članicama donijela sporazume o partnerstvu u vezi s fondovima EU-a za razdoblje 2021.–2027. Riječ je o važnim instrumentima u svakom financijskom razdoblju jer se u njima utvrđuju strategije pojedinačnih zemalja u pogledu ulaganja sredstava za financiranje regija EU-a u razdoblju 2021.–2027. Nakon početka provedbe sporazumâ doneseno je 380 nacionalnih, regionalnih i tematskih programa kohezijske politike, uključujući teritorijalne planove za pravednu tranziciju i 80 prekograničnih programa kojima se strategije ostvaruju konkretnim inicijativama na terenu.

Projekt zajedno Interreg España–Portugal za razdoblje od 2021. do 2027. najveći je prekogranični program financiranja Europske unije s proračunom od 320 milijuna eura. Proračun za projekt zajedno za suradnju u sjeverozapadnoj Europi, atlantskom području i arktičkom području iznosi 467 milijuna eura. Proračun za projekt zajedno za pravednu tranziciju s ciljanim ulaganjima u Karlovarski, Ustečki i Moravsko-šleski kraj u Češkoj iznosi 1,64 milijarde eura.

Osiguravanje pravedne tranzicije

Mehanizam za pravednu tranziciju, ključni alat kojim se osigurava da se tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu odvija na pravedan način i da nitko ne bude zapostavljen, već je počeo ispunjavati najavu da će se do 2029. mobilizirati ulaganja u iznosu do 55 milijardi eura. U 26 država članica doneseno je oko 67 od očekivanih 70 teritorijalnih planova za pravednu tranziciju.

Nova tvornica magneta rijetkih zemalja u estonskom gradu Ida-Virumaa bila je prvi projekt za koji je osigurano financiranje iz Fonda za pravednu tranziciju. Druge regije s velikom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika također odabiru prva ulaganja u okviru fonda.

Za bolju potporu regijama u kojima treba provesti pravednu tranziciju osnovana je platforma za pravednu tranziciju, koja nudi prilagođenu pomoć te razmjenu informacija i dobre prakse na portalu platforme i na konferencijama koje se održavaju svake dvije godine.

Komisija je u veljači objavila osmo izvješće o koheziji u kojem se ocjenjuje stanje regija EU-a u više područja politika, uključujući gospodarstvo, energetiku, promet, inovacije, demografiju i društvo. U izvješću je utvrđeno da zahvaljujući ulaganjima u okviru kohezijske politike većina slabije razvijenih regija nadoknađuje zaostatke te da se smanjuju razlike između njih i bogatijih područja EU-a. Međutim, u politikama se moraju uzeti u obzir određene zabrinjavajuće pojave kao što su gospodarska stagnacija u nekim područjima, sve veći inovacijski jaz i starenje stanovništva.

Stavljanje ljudi na prvo mjesto – obnovljena strategija za najudaljenije regije

Kako bi potaknula koheziju unutar EU-a, Komisija je 2022. donijela moderniziranu i ažuriranu strategiju angažmana i potpore najudaljenijim regijama EU-a. Devet prekomorskih područja – Kanarski otoci (Španjolska), Francuska Gijana, Guadeloupe, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint Martin (Francuska) te Azori i Madeira (Portugal) – i dalje se suočava s nizom karakterističnih strukturnih uvjeta, kako izazova tako i prednosti, za koje su potrebna prilagođena rješenja. Nova strategija stavlja ljude na prvo mjesto i donosi prijedloge konkretnih mjera za poboljšanje životnih uvjeta pet milijuna stanovnika. To će se postići podupiranjem zelene i digitalne tranzicije te oslanjanjem na njihove jedinstvene prednosti, kao što su mlado stanovništvo, opsežne pomorske zone, jedinstvena bioraznolikost i istraživački potencijal. Strategija će osigurati posebnu pomoć da bi najudaljenije regije mogle u potpunosti iskoristiti politike EU-a i svoj potencijal.

Ona se počela provoditi 2022. s dva namjenska instrumenta pomoći: milijun eura vrijedan sustav manjih iznosa bespovratnih sredstava za mlade kako bi mogli provoditi lokalne projekte po vlastitom izboru i milijun eura vrijedan projekt za potporu održivom plavom turizmu. Osim toga, u strategiji je najavljen novi instrument za savjetovanje posebno osmišljen za najudaljenije regije, odnosno instrument na zahtjev za pomoć u razvoju, usavršavanju i provedbi strategija regionalnog razvoja najudaljenijih područja.

Otpornost jedinstvenog tržišta na krize

Jedinstveno tržište već je gotovo 30 godina najvažniji resurs EU-a koji poduzećima nudi sigurnost, tržište širokih razmjera i globalnu odskočnu dasku, a potrošačima široku dostupnost kvalitetnih proizvoda i usluga.

Međutim, nedavne krize dovele su u pitanje normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, posebno u početku pandemije bolesti COVID-19, kad su poduzeća i građani bili pogođeni ograničenjima ulaska, poremećajima u lancima opskrbe i nepredvidivim pravilima. Nedavno je utjecaj ruske vojne agresije na Ukrajinu pokazao koliko se brzo određeni lanci opskrbe mogu raspasti, što može dovesti do nestašice određene robe i usluga u Europi i prisiliti poduzeća da traže nova tržišta.

Stoga je Komisija predložila novi okvir za zaštitu funkcioniranja jedinstvenog tržišta u kriznim vremenima. Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve osigurat će slobodno kretanje robe, usluga i ljudi na jedinstvenom tržištu, zaštititi neometano funkcioniranje lanaca opskrbe i zajamčiti dostupnost ključnih proizvoda i usluga te pristup tim proizvodima i uslugama.

Turizam je bio jedan od sektora koje je pandemija najteže pogodila, a prvi je imao koristi od nove inicijative za ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije u cijeloj industriji EU-a. U skladu s ažuriranjem industrijske strategije EU-a iz 2021. Komisija je u veljači 2022. objavila tranzicijski put za turizam, plan koji su zajednički izradili industrija i civilno društvo i u kojem su detaljno opisane ključne inicijative, ciljevi i uvjeti za dvostruku transformaciju i dugoročnu otpornost sektora.

Nakon što je EU pozvao turističku zajednicu da objavi svoje konkretne mjere i ciljeve, tijekom 2022. preuzeto je više od 250 obveza. Među njima su inicijative javnih tijela i organizacija za upravljanje odredištima za uspostavu i praćenje strategija za ekološki, gospodarski i socijalno održiv turizam kako bi se pružateljima turističkih usluga omogućilo da rade s internetskim alatima za rezervaciju i da digitalno razmjenjuju informacije o svojim ponudama. Aktivno je angažiran i privatni sektor, pri čemu se nekoliko velikih poduzeća konkretno obvezalo smanjiti svoj ugljični otisak, potrošnju vode i stvaranje otpada. Osim toga, i mali i veliki privatni dionici postavili su ciljeve za pružanje održivih turističkih mogućnosti.

Inicijativa jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve – okvir za upravljanje krizama

Savjetodavna skupina

koordinira i savjetuje Komisiju.

Krizni planovi

Ovaj se okvir primjenjuje kad nema krize, a jedinstveno tržište funkcionira bez poteškoća.

Mjere opreza u pogledu jedinstvenog tržišta

Aktiviraju se odlukom Komisije kad događaj zahtijeva mjere opreza.

Hitni slučaj na jedinstvenom tržištu

Aktivira se odlukom Vijeća ako kriza ozbiljno utječe na jedinstveno tržište.

EU ne razmatra kako ojačati otpornost europskoga gospodarstva samo unutar svojih granica, nego se bavi i područjima u kojima postoji ovisnost o trećim zemljama. Komisija je u veljači 2022. objavila drugu detaljnu analizu usmjerenu na pet strateških područja: elemente rijetkih zemalja i magnezij, kemikalije, solarne ploče, softver za kibersigurnost i informacijsku tehnologiju.

Na temelju rezultata Komisija je poduzela nekoliko inicijativa, uključujući pokretanje europskog saveza za solarnu fotonaponsku industriju. Time se nastoji povećati kapacitet Europe za proizvodnju solarnih i fotonaponskih tehnologija na 30 gigavata godišnje do 2025. u svakom segmentu fotonaponskog vrijednosnog lanca. Postizanje tog cilja značilo bi 60 milijardi eura novog bruto domaćeg proizvoda godišnje u Europi i više od 400 000 novih radnih mjesta.

Norme su implicitan temelj jedinstvenog tržišta i globalne konkurentnosti EU-a. One su nevidljiv, ali važan dio našeg svakodnevnog života bilo da je riječ o bežičnim frekvencijama, igračkama s internetskom vezom ili vezovima za skije. U okviru nove strategije normizacije Komisija je predložila nova pravila kojima se utvrđuje strateški bolji pristup normama i uzimaju u obzir demokratske vrijednosti u tehnološkim primjenama. Nova strategija koristit će poduzećima i potrošačima jer će osigurati interoperabilnost proizvoda i usluga, smanjiti troškove, poboljšati sigurnost i poticati inovacije.

Komisija je 2022. predstavila i revidirana pravila kako bi se u zakonodavstvu o dizajnu uzimali u obzir novi digitalni aspekti proizvoda te kako bi zaštita industrijskog dizajna u cijelom EU-u bila jednostavnija, jeftinija i predvidljivija.

Iako EU ima posebnu zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za vina, jaka alkoholna pića i druge poljoprivredne i prehrambene proizvode, trenutačno ne postoji takva zaštita za obrtničke i industrijske proizvode. Nova pravila koja je predložila Komisija omogućit će proizvođačima da zaštite proizvode kao što su staklo iz Murana, tvid iz Donegala, porculan iz Limogesa, pribor za jelo iz Solingena i keramika iz Boleslawieca te da djeluju protiv lažnih proizvoda u Europi i izvan nje. Osim toga, potrošačima će olakšati prepoznavanje kvalitete takvih proizvoda.

Novim normama trebala bi se definirati kvaliteta vodika i tehnička interoperabilnost kako bi se industriji omogućila dekarbonizacija upotrebom vodika.

Sirovine koje se upotrebljavaju u baterijama – za napajanje električnih automobila i brojnih drugih elektroničkih uređaja – trebale bi se eksploatirati u skladu sa strogim ekološkim i radnim standardima.

Čipovi potrebni za pametne satove i druge povezane uređaje zahtijevaju snažnu zaštitu od kiberprijetnji.

Pošteno tržišno natjecanje

Kvalitetni proizvodi po poštenim cijenama u teškoj godini za Europljane bili su potrebniji nego ikad prije. Među najjačim su instrumentima s pomoću kojih Europska komisija može zaštititi potrošače i održati gospodarstvo njezine protumonopolske odluke, odluke o koncentracijama i odluke o državnim potporama koje tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu održavaju dinamičnim i pravednim.

Presuda Suda Europske unije iz rujna, kojom se u velikoj mjeri potvrđuje odluka koju je Komisija donijela protiv Googlea i određuje novčana kazna od više od 4 milijarde eura, među primjerima je načina na koji sustav kontrole tržišnog natjecanja EU-a može braniti interese građana. Zabrana društvu Illumina da kupi društvo GRAIL, čime bi se smanjio izbor testova za rano otkrivanje raka, još je jedna odluka koja pokazuje kako politika tržišnog natjecanja može poduprijeti inovacije. Komisija je zabranila dogovor jer društvo Illumina nije ponudilo korektivne mjere koje bi ublažile njezinu zabrinutost.

Održiva proizvodnja i potrošnja

Naš trenutačni gospodarski model „uzmi, izradi pa zamijeni” iscrpljuje naše resurse, zagađuje okoliš, šteti bioraznolikosti i pokreće klimatske promjene. Osim toga, zbog njega Europa ovisi o resursima podrijetlom izvan njezina područja. Imajući to na umu i u okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo Komisija je u ožujku 2022. predstavila paket prijedloga kako bi održivi proizvodi postali standard u EU-u.

Prijedlog se temelji na uspjehu važećih pravila EU-a o ekološkom dizajnu, koja su donijela znatna smanjenja potrošnje energije u EU-u i velike uštede za potrošače. Samo su prošle godine važeći zahtjevi za ekološki dizajn potrošačima uštedjeli 120 milijardi eura.

Prijedlog uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode odnosi se na dizajn proizvoda, koji određuje do 80 % učinka proizvoda na okoliš tijekom njegova životnog ciklusa. Proširuje se postojeći okvir za ekološki dizajn jer se utvrđuju zahtjevi za poboljšanje kružnosti, energetske učinkovitosti i drugih aspekata ekološke održivosti proizvoda.

Paket uključuje i novu strategiju za trajnije tekstilne proizvode koji se mogu popraviti, ponovno upotrijebiti i reciklirati. Nastoji se boriti protiv brze mode, tekstilnog otpada i uništavanja neprodanog tekstila te osigurati da se proizvodi izrađuju uz potpuno poštovanje socijalnih prava.

Zeleniji, kružni i energetski učinkoviti proizvodi na temelju zahtjeva za ekološki dizajn

Bolje informacije o okolišnoj održivosti proizvoda za potrošače i aktere u lancu opskrbe zahvaljujući digitalnim putovnicama za proizvode

Sprečavanje uništavanja neprodane robe široke potrošnje

Promicanje održivih poslovnih modela

Utvrđivanje obveznih zahtjeva za zelenu javnu nabavu

Nova pravila koja je Komisija predložila osigurat će da potrošači pri kupnji proizvoda donose informirane i ekološki prihvatljive odluke. Bilo da je riječ o mobilnom telefonu ili kuhinjskom aparatu, potrošači će biti bolje informirani o tome koliko dugo proizvod može trajati i može li ga se popraviti. Novim će se pravilima zabraniti manipulativni zeleni marketing i prakse koje dovode potrošače u zabludu o trajnosti proizvoda.

Pri sastavljanju prijedloga Komisija se savjetovala s više od 12 000 potrošača, kao i s poduzećima, stručnjacima za zaštitu potrošača i nacionalnim tijelima. Nemogućnost provjere pouzdanosti tvrdnji o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda smatrala se najvećom preprekom sudjelovanju potrošača u zelenoj tranziciji.

Predloženom revizijom Uredbe o građevnim proizvodima postrožit će se i modernizirati pravila koja su na snazi od 2011. Tako će se uspostaviti usklađeni okvir za procjenu i obavješćivanje o ekološkoj i klimatskoj učinkovitosti građevnih proizvoda.

U drugom paketu za kružno gospodarstvo, predstavljenom u studenome, Komisija je predložila nova pravila na razini EU-a za rješavanje problema ambalaže, sve većeg izvora otpada i frustracije potrošača. Ona će potrošačima omogućiti da biraju ambalažu koja se može ponovno upotrijebiti, uklonit će se nepotrebna ambalaža, ograničiti prekomjerna ambalaža i pružiti jasne oznake za pravilno recikliranje. Paket uključuje i inicijativu kojom se potrošačima i industriji pružaju jasne informacije o biološkoj plastici, plastici koja se može kompostirati i biorazgradivoj plastici i utvrđuje u kojim je primjenama takva plastika zaista korisna za okoliš i kako bi se trebala dizajnirati, odlagati i reciklirati.

Poduzeća imaju ključnu ulogu u izgradnji održivog gospodarstva i društva. Komisija je u veljači donijela prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje. Njime se nastoji potaknuti održivo i odgovorno korporativno ponašanje u svim globalnim lancima vrijednosti. Poduzeća će u svoje poslovne aktivnosti i korporativno upravljanje morati uklopiti pitanja ljudskih prava i okoliša.

Otprilike polovina potrošača koji su sudjelovali u studiji EU-a izjavila je da bi bili voljni platiti više za proizvod koji traje dulje bez potrebe za popravcima.

Izvor: Pripremna studija za prikupljanje dokaza o načinima osnaživanja potrošača da aktivno sudjeluju u zelenoj tranziciji.

Građevni proizvodi

čine 30 % godišnje količine otpada u EU-u

Zgrade

troše 40 % energije u EU-u

Građevinarstvo i građevinski radovi

stvaraju 9,4 % ukupnog domaćeg ugljičnog otiska

Cement, čelik, aluminij i plastika

odgovorni su za 15 % emisija ugljika u EU-u

Ubrzavanje održivih ulaganja

EU uz velika privatna ulaganja može do 2050. ostvariti klimatsku neutralnost. Održivo financiranje, koje je u središtu zelene i digitalne tranzicije, svodi se na preusmjeravanje ulaganja u ekološki prihvatljive gospodarske djelatnosti. EU je već postao globalni predvodnik u postavljanju okolišnih, socijalnih i upravljačkih standarda na financijskim tržištima te je uveo prvi sustav klasifikacije održivih djelatnosti u EU-u (takozvana taksonomija EU-a).

Komisija je 2022. ažurirala pravila, koja su se počela primjenjivati 2023., i obuhvatila posebne prijelazne djelatnosti koje uključuju plinske i nuklearne tehnologije u skladu s klimatskim i okolišnim ciljevima EU-a.

Koje su plinske djelatnosti uključene?

• Proizvodnja električne energije iz plinovitih fosilnih goriva
• Visokoučinkovita kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva
• Proizvodnja energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih fosilnih goriva u učinkovitom sustavu centraliziranog grijanja i hlađenja

Koje su nuklearne djelatnosti uključene?

• Istraživanje, razvoj i primjena naprednih tehnologija („IV. generacija”) kojima se smanjuje količina otpada i poboljšavaju sigurnosni standardi
• Novi projekti nuklearnih elektrana s postojećim tehnologijama za proizvodnju električne ili toplinske energije („III.+ generacija”) (do 2045.)
• Nadogradnja i izmjene postojećih nuklearnih elektrana za potrebe produljenja životnog vijeka (do 2040.)

Pravedno, jednostavno i moderno oporezivanje i carina

EU u dugoročnom poreznom programu za pravedno i održivo poslovno okruženje utvrđuje ciljane mjere za promicanje ulaganja i poduzetništva.

U prosincu je Europska komisija iznijela sveobuhvatni paket o porezu na dodanu vrijednost (PDV) u digitalnom dobu kako bi on bolje funkcionirao za poduzeća u modernom gospodarstvu. Osim toga, EU-ov sustav PDV-a postat će otporniji na prijevare jer će se iskoristiti potencijal digitalizacije.

Ključne predložene mjere uključuju uvođenje jedinstvenog upisa u registar obveznika PDV-a za cijeli EU, prelazak na digitalno izvješćivanje u stvarnom vremenu za prekogranična poduzeća i ažurirana pravila o PDV-u za platforme koje posreduju u pružanju usluga putničkog prijevoza i smještaja. Na taj će način EU-ov sustav PDV-a biti prikladniji za današnje globalizirano, digitalizirano poslovno okruženje i otporniji na prijevare.

Komisija je predložila i nove mjere za poreznu transparentnost za sve pružatelje usluga koje kupcima u EU-u olakšavaju transakcije kriptoimovinom (vidjeti i poglavlje 3.). Korisnici kriptoimovine trenutačno ostvaruju znatnu dobit nad kojom nacionalna porezna tijela nemaju nadzor. To uzrokuje velike gubitke prihoda za javne proračune. Komisija je predložila da svi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, neovisno o njihovoj veličini ili lokaciji, moraju prijavljivati transakcije klijenata s boravištem u EU-u. Prijedlog proširuje postojeće zahtjeve za prijavu i razmjenu informacija kako bi se obuhvatili e-novac i odluke donesene imućnim pojedincima.

U prosincu su države članice postigle i jednoglasan dogovor o direktivi o uspostavi globalne najniže razine oporezivanja multinacionalnih grupacija u Europskoj uniji. Zahvaljujući tom povijesnom dogovoru EU će biti predvodnik u primjeni globalnog sporazuma o poreznoj reformi koji je 2021. sastavila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. Direktiva uključuje zajednički skup pravila o izračunu efektivne minimalne porezne stope od 15 % kako bi se ta stopa pravilno i dosljedno primjenjivala u cijelom EU-u. Na globalnoj razini minimalnu poreznu stopu od 15 % dogovorilo je 137 zemalja. Direktiva će osigurati pravednost, transparentnost i stabilnost u međunarodnom okviru poreza na dobit. Države članice moraju provesti nova pravila do 31. prosinca 2023.

Komisija je 2022. pokrenula i raspravu o budućnosti oporezivanja u EU-u, uzimajući u obzir trenutačne izazove i buduće megatrendove. Ona je zaključena poreznim simpozijem na visokoj razini organiziranom u studenome na kojem su ministri, čelnici međunarodnih organizacija, dionici i akademici raspravljali o najvažnijim pitanjima u vezi s budućom kombinacijom poreza.

Snažnija financijska tržišta

Potrošačko financiranje: brže uvođenje trenutačnih plaćanja

Trenutačna plaćanja omogućuju prijenos novca za 10 sekundi u bilo kojem trenutku, čineći prijenos znatno bržim i praktičnijim, primjerice pri plaćanju računa ili primanju hitnih transfera (na primjer u hitnim medicinskim slučajevima). Poboljšavaju novčani tok i omogućuju uštede za poduzeća, posebice mala i srednja poduzeća, te trgovce na malo. Komisija je u listopadu iznijela zakonodavni prijedlog o omogućavanju trenutačnih plaćanja u eurima svim građanima i poduzećima s bankovnim računom u EU-u i u zemljama Europskog gospodarskog prostora.

Potrošači, poduzeća, mala i srednja poduzeća te pružatelji platnih usluga mogu ostvariti koristi od trenutačnih plaćanja. Trenutačna plaćanja omogućuju potrošačima, poduzećima te malim i srednjim poduzećima da odmah prime dospjeli novac te im je na raspolaganju veći izbor sredstava plaćanja. Potrošači mogu lakše upravljati svojim osobnim financijama i brže primiti robu kupljenu na internetu. S druge strane, poduzeća te mala i srednja poduzeća mogu ostvariti uštede uklanjanjem potrebe za jamstvom za plaćanje. Poboljšan je i novčani tok za poduzeća, mala i srednja poduzeća te trgovce na malo. Još jedna korist za potrošače i poduzeća te mala i srednja poduzeća jest da se sredstva u iznosu do 200 milijardi eura, trenutačno zaključana u financijskom sustavu, oslobađaju svakoga dana za produktivnu uporabu, čime se ostvaruju gospodarske koristi u vrijednosti od 1,34 do 1,84 milijarde eura godišnje. Pružatelji platnih usluga imaju i prilike za inovacije, poput novih aplikacija za mobilno plaćanje. Trenutačna plaćanja koriste svima jer osiguravaju otpornost Unijina sustava za plaćanja malih vrijednosti.

Prema učinkovitijoj i otpornijoj uniji tržišta kapitala

Unija tržišta kapitala dugoročni je plan EU-a za produbljivanje jedinstvenog tržišta kapitala. Cilj je olakšati protok novca (ulaganja i štednje) u cijelom EU-u kako bi od njega imali koristi potrošači, ulagači i poduzeća, bez obzira na to gdje se nalaze.

Kako bi se taj plan proveo, Komisija je 2022. iznijela dva paketa prijedloga. U ožujku je predložila izmjene Uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira za sigurniju i učinkovitiju namiru na financijskim tržištima EU-a. Namira je isporuka vrijednosnih papira kupcu u zamjenu za isporuku gotovine prodavatelju. Može trajati do dva radna dana, a u tom razdoblju mogu nastati kreditni i pravni rizici. Stoga je za financijski sustav EU-a ključno omogućiti sigurnu i učinkovitu namiru transakcija. U prijedlogu se osiguravaju proporcionalnija i učinkovitija pravila radi smanjenja troškova usklađivanja i regulatornog opterećenja za središnje depozitorije vrijednosnih papira. Usto im se olakšava pružanje šireg spektra prekograničnih usluga i poboljšava se njihov prekogranični nadzor.

Drugi paket prijedloga usmjeren je na tri ključna područja: poboljšanje sustava poravnavanja u EU-u, usklađivanje pravila o nesolventnosti trgovačkih društava u državama članicama i smanjenje opterećenja za poduzeća pri uvrštavanju na burze.

Uvod

EU je 2022. nastavio raditi na postizanju klimatski neutralne, zelene, pravedne i socijalne Europe i promicati inicijative koje je pokrenula Europska komisija. Unatoč vanjskim izazovima, poboljšanje obrazovanja, socijalnih prava i radnih uvjeta za sve koji žive u Europi i dalje je prioritet. To uključuje i primjerenost minimalnih plaća te poboljšanje kvalitete i cjenovne pristupačnosti dugotrajne skrbi.

Čelnici EU-a i lokalne organizacije okupili su se na drugom europskom sastanku na vrhu o borbi protiv rasizma kako bi konsolidirali svoj rad na ravnopravnosti i nediskriminaciji. Tema ravnopravnosti kulminirala je objavom prvih europskih prijestolnica uključivosti i raznolikosti, a održan je i prvi Europski forum o zapošljavanju i socijalnim pravima, na kojem se raspravljalo o tome kako postići pravednu i uključivu zelenu tranziciju.

Pravedno gospodarstvo za zelenu i digitalnu tranziciju

Kako bi prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo i stvaranje klimatski neutralnog kontinenta bili pravedni za sve, socijalne politike EU-a moraju biti usklađene s njegovim zelenim i digitalnim prioritetima. To znači da moraju osiguravati mogućnosti zapošljavanja, jednak pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju te ulaganje u socijalnu zaštitu najranjivijih.

Države članice predstavile su 2022. svoje nacionalne socijalne ciljeve za 2030. u okviru Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Obvezale su se da će postići ili čak premašiti glavne ciljeve EU-a u pogledu zapošljavanja, stjecanja vještina i smanjenja siromaštva.

Jedan od glavnih prijedloga zakonodavnog paketa „Spremni za 55 %” o klimatskoj neutralnosti (vidjeti poglavlje 2.) bio je osnivanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Njegov je cilj ublažiti utjecaj određivanja cijene ugljika na građane i tako pružiti potporu kućanstvima u nepovoljnom ekonomskom položaju, malim poduzećima i mikropoduzećima te korisnicima usluga prijevoza.

Godinu dana nakon što je EU odredio dugoročnu viziju za ruralna područja, više od tisuću organizacija na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, potpisalo je Pakt za ruralna područja 2022. radi jačanja suradnje javnih tijela u raznim područjima politika te poticanja održivosti i socioekonomske vitalnosti ruralnih područja.

Kako se Europska komisija bori protiv diskriminacije i promiče raznolikost?

• Zakonodavstvom, strategijama i akcijskim planovima kao što su:
  • Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025.;
  • Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.;
  • Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.;
  • Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma 2021.–2030.;
  • Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.;
  • Nagrada za europske prijestolnice uključenosti i raznolikosti;
  • Europski mjesec raznolikosti;
  • Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava.
• Suradnjom s državama članicama.
• Financiranjem u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti, Europskog socijalnog fonda i Europskog socijalnog fonda plus.
• Podupiranjem dobrovoljnih inicijativa kao što su europske povelje o raznolikosti.

Države članice obvezale su se povećati stopu zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine na najmanje 78,5%, čime je premašen prvotni cilj Europske unije od najmanje 78%. Obvezale su se i da će do 2030. najmanje 57,6% svih odraslih svake godine sudjelovati u osposobljavanju, dok je Unijin cilj najmanje 60%. Države članice obvezale su se i da će do 2030. biti najmanje 15,6 milijuna manje izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što premašuje cilj Europske unije od najmanje 15 milijuna.

Potpora radnicima

Europski parlament i države članice postigli su politički dogovor o direktivi o primjerenim minimalnim plaćama, kojom se uspostavlja okvir za svrsishodnost nacionalnih minimalnih plaća, odnosno njihovu primjerenost za pristojan život. Novim pravilima poticat će se kolektivno pregovaranje o plaćama i poboljšati zaštita prava na minimalnu plaću u EU-u.

Stupila je na snagu i Direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji, koja radnicima u svim dijelovima Europe jamči veću stabilnost te pravodobne i potpunije informacije o važnim aspektima njihova rada, kao što su mjesto rada i plaća.

Zapošljavanje mladih

U okviru Europske godine mladih 2022. pokrenuta je inicijativa ALMA (utvrdi cilj, uči, nauči, postigni) kako bi se mladima (od 18 do 30 godina) u nepovoljnom položaju pomoglo da se zaposle izvan svoje države članice.

ALMA sudionicima nudi od 2 do 6 mjeseci nadziranog boravka u drugoj državi članici, nakon čega slijedi intenzivno osposobljavanje i pomoć pri traženju zaposlenja nakon povratka. U svim fazama postupka pomažu im mentori i savjetnici. Ta se inicijativa financira iz Europskog socijalnog fonda plus te pokriva skupinu mladih koji nisu obuhvaćeni programima kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti.

Društvene nejednakosti i nezaposlenost goruća su pitanja za mlade Europljane.

Izvor: Budućnost Europe, Posebno istraživanje Eurobarometra, br. 517, 2022.

Za 88 % Europljana socijalna Europa od osobne je važnosti.

Izvor: Socijalna pitanja, Posebno istraživanje Eurobarometra, br. 509, 2021.

Pomoć za osobe kojima je potrebna

Primjeren minimalni dohodak (to su novčana davanja koja djeluju kao mreža socijalne sigurnosti, što nije isto kao i minimalne plaće) osigurava da svi mogu plaćati račune i imati dostojanstven život. To je posebno važno u vrijeme gospodarskog pada jer ublažava udarac osobama kojima je pomoć najpotrebnija ako se smanji dohodak kućanstva, što omogućuje održiv i uključiv rast. Iako minimalni dohodak postoji u svim državama članicama, njihova primjerenost, doseg i djelotvornost nisu uvijek dovoljni.

Više od
95 milijuna
ljudi u EU-u 2021. je bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Oko 20 % nezaposlenih osoba koje su izložene riziku od siromaštva ne ispunjava uvjete za primanje dohodovne potpore.

Procjenjuje se da
30 %–50 %
stanovništva koje ispunjava uvjete nije sudjelovalo u programima minimalnog dohotka.

Cilj je preporuke:

zaštititi najranjivije osobe smanjenjem rizika od siromaštva i socijalne isključenosti;

pružiti poticaje i potporu za reintegraciju radno sposobnih ljudi na tržište rada;

doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja i smanjenja siromaštva do 2030.;

očuvati održivost javnih financija.

Komisija je 2022. predstavila prijedlog preporuke Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kako bi se državama članicama pomoglo da moderniziraju programe minimalnog dohotka i izvuku više osoba iz siromaštva, a da se pritom osobe koje mogu raditi uključe na tržište rada.

Europska godina mladih

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen proglasila je 2022. službenom Europskom godinom mladih kako bi se naglasile prilike za mlade u zelenoj i digitalnoj tranziciji te uključila perspektiva mladih u politike EU-a.

VIDEO Videozapis o Europskoj godini mladih

Pokrenuta je imerzivna platforma Iznesi svoju viziju, koja se bavi pitanjima od važnosti za mlade, kao što su klimatske promjene i okoliš, zapošljavanje i mentalno zdravlje kako bi se mladima omogućilo da ostavljaju poruke o područjima politika u okviru Europske godine mladih i da se tako čuje njihov glas.

Kako bi se potaknulo aktivno sudjelovanje i angažman mladih, pokrenut je niz dijaloga o politikama za mlade koji su im omogućili da raspravljaju s članovima Kolegija povjerenika. S istim su ciljem pokrenuti i razgovori mladih (Youth Talks), koji su mlade stavili u središte pozornosti kako bi razmjenjivali nove ideje i inspirirali vršnjake da preuzmu aktivniju ulogu u procesu promjena.

Na Europskom portalu mladih objavljivane su sve prilike povezane s Europskom godinom mladih. Sadržavao je i odjeljak s pričama mladih novinara te odjeljak o politikama u području mladih kojim su bile obuhvaćene inicijative od izravne koristi za mlade. Na karti aktivnosti na Europskom portalu za mlade ponuđeno je više od 8 500 aktivnosti u Europi i izvan nje.

VIDEO Dijalog o politici za mlade na temu financiranja budućih prioriteta EU-a s Johannesom Hahnom, povjerenikom Europske komisije za proračun i upravu, u okviru Europske godine mladih, rujan 2022.

Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

Države članice pojačale su 2022. suradnju u novom strateškom okviru europskog prostora obrazovanja i namijenile znatna sredstva EU-a za sektor obrazovanja i osposobljavanja. U okviru inicijative za europski prostor obrazovanja, osmišljene 2017., države članice zajedno grade otpornije i uključivije sustave obrazovanja i osposobljavanja. U izvješću o napretku iz 2022. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. analiziraju se provedba povezanih inicijativa, političke reforme i napredak u ostvarivanju ciljeva na razini EU-a.

U području ravnopravnosti, pravednosti, uključivosti i rodne ravnopravnosti Vijeće je donijelo preporuke o mobilnosti mladih volontera u EU-u kako bi volontiranje postalo pristupačnije osobama s manje mogućnosti te dodatne preporuke za uspjeh u školi kako bi manje učenika rano napuštalo školovanje.

EU je također želio pomoći sveučilištima da ponude bolje i uključivije obrazovanje i istraživanje. U 2022. napravljena su dva važna koraka: donesene su Komunikacija o europskoj strategiji za sveučilišta i Preporuka Vijeća o jačanju veza radi djelotvorne europske suradnje u području visokog obrazovanja. Cilj je bio razviti istinski europsku dimenziju sektora visokog obrazovanja na temelju zajedničkih vrijednosti. Izvrsnost i uključenost obilježja su europskog visokog obrazovanja. Nakon što su čelnici EU-a pozvali Vijeće, Komisiju i države članice da ojačaju partnerstva među sveučilištima, u okviru inicijative Europska sveučilišta pokrenuta su 44 saveza u kojima sudjeluje 340 visokih učilišta iz 31 zemlje.

Države članice i dionici oslanjat će se i na Preporuku Vijeća iz 2022. o europskom pristupu mikrokvalifikacijama za cjeloživotno učenje i zapošljivost kako bi osigurali da građani koriste mogućnosti za personalizirano učenje i razvoj karijere tijekom cijelog života, čime će se nastojati riješiti problem razlike u ponudi i potražnji vještina.

U 2022. pokrenuto je prvih 11 akademija za stručno usavršavanje učitelja u okviru programa Erasmus+, u kojima sudjeluju 182 organizacije iz 23 zemlje, koje će tijekom tri godine primiti ukupno 15 milijuna eura za učenje i mobilnost učitelja i nastavnika. Zeleno i digitalno obrazovanje također su važni za stvaranje europskog prostora obrazovanja.

EU je sudjelovao i na UN-ovu sastanku na vrhu o preobrazbi obrazovanja te je poslao snažnu političku poruku da se mora ubrzati postizanje 4. cilja održivog razvoja UN-a: kvalitetno obrazovanje. Predsjednica von der Leyen jedna je od pet globalnih predvodnika te inicijative, a EU je pozivao na povećanje financiranja obrazovanja u svijetu.

EU i države članice pobrinuli su se 2022. da učenici svih dobnih skupina mogu pristupiti znanju i vještinama potrebnima kako bi živjeli na održiviji način i nosili se s promjenama na tržištu rada u digitalnom dobu. Kako bi se odgovorilo na sve veće potrebe EU-a za stjecanjem vještina potrebnih za zelenu i digitalnu tranziciju, doneseni su Preporuka Vijeća o učenju za zelenu tranziciju i održivi razvoj i Europski okvir kompetencija za održivost, a nastavlja se i strukturirani dijalog o digitalnom obrazovanju i vještinama.

Za prelazak na moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo europskoj radnoj snazi potrebne su odgovarajuće vještine. Vijeće je stoga u lipnju donijelo preporuku za poticanje osposobljavanja radno sposobnih odraslih osoba. U njoj se predlaže da države članice uspostave „individualne račune za učenje” radi boljeg pristupa osposobljavanju i ostanka na tržištu rada i tako povećaju broj osoba koje svake godine sudjeluju u osposobljavanju.

Vijeće je donijelo i Preporuku o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti te pozvalo države članice da donesu mjere koje se odnose na zapošljavanje i socijalne aspekte klimatskih, energetskih i okolišnih politika. Te mjere uključuju sveobuhvatan paket politika o kvalitetnom, cjenovno pristupačnom i uključivom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju te jednakim mogućnostima.

Cilj je pakta za vještine u okviru Programa vještina za Europu olakšavati stvaranje velikih partnerstava za vještine i poticati ih da se obvežu na konkretne oblike usavršavanja i prekvalifikacije odraslih te tako povezati javne i privatne organizacije. Pakt je 2022. imao čak 1 000 članova, koji su se obvezali da će ponuditi konkretne oblike osposobljavanja za 6 milijuna radnika u cijeloj Europi. Osim toga, u okviru programa Erasmus+ i drugih programa EU-a osiguravaju se znatna financijska sredstva za inicijative na razini EU-a te nacionalne i lokalne reforme obrazovanja i osposobljavanja.

Komisija je u listopadu donijela prijedlog da se 2023. proglasi Europskom godinom vještina. Tako će, uz podršku Europskog parlamenta, državama članicama te javnim i privatnim akterima, potaknuti cjeloživotno učenje u EU-u, pomoći ljudima da steknu odgovarajuće vještine za kvalitetna radna mjesta i poduzećima omogućiti da riješe problem manjka radnika s traženim vještinama. Kako bi se iskoristio puni potencijal europske radne snage, stavit će se naglasak na žene, mlade i one koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju.

Više mjera za uniju ravnopravnosti

Komisija je 2022. nastavila provoditi različite strategije koje se odnose na rodnu ravnopravnost (uključujući jednake plaće), antirasizam, antisemitizam, diskriminaciju Roma, LGBTIQ zajednicu i prava osoba s invaliditetom.

Rodna ravnopravnost

U Komisijinu izvješću o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2022. razmatraju se glavne inicijative za promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca pokrenute u posljednjih 12 mjeseci u ključnim područjima Strategije za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.

U lipnju 2022., donošenjem Direktive o ženama u upravnim odborima uz punu podršku Europskog parlamenta, postignut je povijesni dogovor o rodnoj ravnoteži u poduzećima iz EU-a. Poduzeća iz Unije uvrštena na burze EU-a sad su obvezna među savjetodavnim članovima uprave imati 40 % predstavnika podzastupljenog spola, a među svim članovima uprave 33 %. Direktivom se također nameću jasni i transparentni postupci imenovanja.

Na prijedlog Komisije iz 2021. Parlament i Vijeće postigli su u prosincu politički dogovor o mjerama za transparentnost plaća. Novim pravilima osigurat će se veća transparentnost i učinkovita provedba načela jednake plaće za žene i muškarce te olakšati pristup pravosuđu u slučaju diskriminacije.

povećanje od
26%

Globalni rast povećao bi se za 26 % kad bismo uklonili razlike među spolovima.

Izvor: Moć pariteta: kako unaprjeđenje ravnopravnosti žena može globalnom rastu donijeti 12 bilijuna dolara.

svaki peti

Najmanje svaki peti milenijalac smatra da ga se cijelo vrijeme ili često diskriminira na temelju porijekla. Najčešće su navedeni uzroci rasa i etnička pripadnost.

Izvor: The Deloitte Global 2021 Millennial and Gen Z Survey.

Ulaganje u žene i djevojčice u EU-u i svijetu

• Rodna ravnopravnost ključan je element novog proračuna EU-a, instrumenta NextGenerationEU i financiranja vanjskog djelovanja EU-a.
• Više od 100 različitih inicijativa u području rodne ravnopravnosti predviđeno je u planovima za oporavak i otpornost država članica.
• Za razdoblje 2021.–2027. dodijeljeno je 1,55 milijardi € u okviru EU-ova programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti.
• U okviru EU-ove i UN-ove inicijative Spotlight dodijeljeno je 500 milijuna €.
• 85 % inicijativa u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju promicat će rodnu ravnopravnost.

Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja

Na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, Komisija je predložila pravila na razini EU-a za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Predloženom direktivom kriminaliziralo bi se silovanje definirano izostankom pristanka, genitalno sakaćenje žena i nasilje na internetu, što uključuje dijeljenje intimnih slika bez pristanka, uhođenje na internetu, uznemiravanje i poticanje na nasilje ili mržnju na internetu.

Nadalje, predloženim se pravilima poboljšava pristup žrtava pravosuđu te se države članice potiču na smještanje svih službi za potporu i zaštitu na isto mjesto.

U tim se pravilima navodi i da bi žrtve trebale moći tražiti naknadu tijekom kaznenog postupka. Usto se poziva na odgovarajuću i specijaliziranu zaštitu i potporu, kao što su besplatne telefonske linije za pomoć i krizni centri za žrtve silovanja, te se pruža ciljana potpora skupinama s posebnim potrebama i ugroženim skupinama, uključujući žene koje bježe od oružanih sukoba.

EU kojem je stalo

Svatko ima pravo na pristupačnu skrb, od ranog odgoja i obrazovanja do dugotrajne zdravstvene njege u kući i skrbi u zajednici. Uključenost u rani i predškolski odgoj i obrazovanje pozitivno utječe na razvoj djeteta i smanjuje rizik od socijalne isključenosti i siromaštva u djetinjstvu i kasnije u životu. Dugotrajna skrb omogućuje ljudima kojima je zbog starosti, bolesti ili invaliditeta potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima da žive samostalno i dostojanstveno. Međutim, mnogi nemaju pristup tim uslugama ili si ih ne mogu priuštiti.

Komisija je 2022. donijela europsku strategiju za skrb kako bi se povećala dobrobit primatelja skrbi, rodna ravnopravnost i socijalna pravednost. Cilj je tog ambicioznog plana poboljšati pristup cjenovno pristupačnoj, visokokvalitetnoj i dugotrajnoj skrbi te revidirati ciljeve u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koje je Vijeće utvrdilo u Barceloni, u skladu s Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava.

Ulaganje u skrb važno je kako bi se privukla radna snaga u taj sektor poznat po teškim uvjetima rada i niskim plaćama, dovelo više radnika i iskoristio gospodarski potencijal sektora, uključujući otvaranje radnih mjesta. Time će se i povećati broj žena koje rade. Budući da one i dalje snose najveći teret skrbi (90 % radne snage u području formalne skrbi čine žene, a 7,7 milijuna žena je nezaposleno kako bi mogle skrbiti za druge), učinkovit sektor skrbi mogao bi smanjiti rodnu neravnopravnost, primjerice razliku u plaćama i mirovinama.

Komisija stoga predlaže konkretne mjere kako bi države članice povećale pristup visokokvalitetnoj i pristupačnoj skrbi te poboljšale uvjete rada i ravnotežu između privatnog i poslovnog života pružatelja skrbi.

Od kolovoza 2022. sve države članice morale su početi primjenjivati nova pravila EU-a o ravnoteži između poslovnog i privatnog života.

Gotovo 90 % radne snage u području formalne skrbi čine žene

7,7 milijuna žena ne radi zbog neplaćenih obveza skrbi

Ulaganjem u skrb može se stvoriti dodatnih 13,6 milijuna radnih mjesta u EU-u do 2030.

Samo je 27 % djece izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti 2019. bilo upisano u ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, za razliku od 35 % djece u općoj populaciji

Otprilike trećina kućanstava u kojima je potrebna dugotrajna skrb ne koristi usluge kućne njege jer si ih ne može priuštiti

Slike © Adobe Stock

---

Provedba Strategije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.

EU je objavio nove smjernice za strategije i akcijske planove za poboljšanje ravnopravnosti LGBTIQ osoba kako bi državama članicama pomogao u provedbi mjera za ravnopravnost članova tih zajednica. Smjernice uključuju postavljanje jasnih ciljeva za promicanje ravnopravnosti, a najviše je pažnje pridano najranjivijim pripadnicima LGBTIQ zajednice i zakonskom osiguravanju njihove zaštite.

Komisija je donijela i prijedlog za usklađivanje priznavanja roditeljstva u državama članicama, zaštitu temeljnih prava djece i pružanje pravne sigurnosti obiteljima (vidjeti poglavlje 5.).

Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.

Osobe s invaliditetom imaju pravo na sudjelovanje u svim aspektima života, kao i svi ostali. No unatoč određenom napretku, i dalje nailaze na brojne prepreke. Primjerice, zaposlena je samo polovina osoba s invaliditetom, dok je to slučaj za tri četvrtine osoba bez invaliditeta, a 2021. je 29,7 % stanovnika EU-a u dobi od 16 ili više godina s invaliditetom (ograničenje aktivnosti) bilo izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, dok je u toj situaciji bilo samo 18,8 % osoba bez invaliditeta.

Komisija je 2022. objavila okvir za praćenje napretka sve 64 mjere iz Strategije o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. Već su provedene dvije vodeće inicijative: uspostava platforme za pitanja invaliditeta, u okviru koje države članice EU-a, civilno društvo i institucije surađuju na provedbi strategije, te obnova strategije Europske komisije za ljudske resurse, koja sadržava mjere za promicanje raznolikosti i uključenosti osoba s invaliditetom.

Paket mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom, donesen u rujnu, pomoći će u razradi nacionalnih politika kojima se osobe s invaliditetom uključuju u zelenu i digitalnu tranziciju.

Tijekom konferencije u povodu Europskog dana osoba s invaliditetom, u organizaciji Komisije i Europskog foruma za osobe s invaliditetom, potpredsjednica Komisije zadužena za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová i povjerenica Komisije za ravnopravnost Helena Dalli dodijelile su nagrade za pristupačnost grada za 2023. gradovima koji su poboljšali pristupačnost osobama s invaliditetom i omogućili njihovo sudjelovanje u gradskom životu. Pobjednik je švedski grad Skellefteå zbog inovativnog pristupa i dugoročnog angažmana na poboljšanju pristupačnosti javnih prostora i prometne infrastrukture.

EU-ova platforma za osobe s invaliditetom još je jedno mjesto koje relevantnim dionicima omogućuje da razmjenjuju iskustva i dobru praksu, uče jedni od drugih i surađuju.

© Adobe Stock

Istinski antirasistička Europska unija

U okviru Akcijskog plana EU-a za antirasizam 2020.–2025. Komisija je u ožujku 2022. održala drugi europski sastanak na vrhu o borbi protiv rasizma, na kojem je okupila institucije EU-a, države članice, civilno društvo, tijela za ravnopravnost i lokalne organizacije. Od pokretanja akcijskog plana od država članica zatraženo je da izrade nacionalne planove za borbu protiv rasizma. Sastanak na vrhu bio je prilika za raspravu o napretku provedbe tih planova, a posebice o zajedničkim vodećim načelima za pripremu i provedbu nacionalnih akcijskih planova za borbu protiv rasizma.

Komisija je surađivala s državama članicama i na izradi izvješća o njihovim nacionalnim strateškim okvirima za Rome u sklopu novog strateškog okvira EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma, u kojima su analizirane obveze država članica te se pružaju konkretne smjernice za poboljšanje.

EU je nastavio borbu protiv rasističkih i ksenofobnih zločina iz mržnje i govora mržnje te se zalaže za pravilno prenošenje i provedbu Okvirne odluke o borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje kaznenopravnim sredstvima, među ostalim postupcima zbog povrede prava.

Borba protiv antisemitizma

Komisija je počela s provedbom prve strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života 2021.–2030. Vijeće je u ožujku 2022. donijelo zaključke o suzbijanju rasizma i antisemitizma i pozvalo države članice da do kraja godine izrade nacionalne strategije za borbu protiv antisemitizma. Države članice pozvane su i da u praksi upotrebljavaju pravno neobvezujuće radne definicije antisemitizma te negiranja i iskrivljavanja holokausta koje je donio Međunarodni savez za sjećanje na holokaust.

Prve nagrade EU-a za prijestolnice raznolikosti

Komisija je u travnju 2022. objavila dobitnike prvih nagrada za europske prijestolnice uključenosti i raznolikosti, čiji je cilj istaknuti gradove i regije EU-a koji drugima mogu biti primjer provedbe uključivih politika. Pobjednicima iz pet država članica čestitano je na izgradnji pravednijih društava promicanjem raznolikosti i uključenosti u pogledu spola, rasnog i etničkog podrijetla, vjere i uvjerenja, invaliditeta, dobi, LGBTIQ identiteta i integracije Roma.

Godišnje nagrade za Europske prijestolnice uključenosti i raznolikosti, pokrenute u okviru Akcijskog plana EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025., odraz su rada Komisije na postizanju istinske unije ravnopravnosti. Pobjednici su proglašeni tijekom Europskog mjeseca raznolikosti 2022. Tema je bila „izgradnja mostova”, a predstavnici poduzeća, akademske zajednice, nevladinih organizacija i Komisije raspravljali su o otvaranju uključivih radnih mjesta i oblikovanju politika uključivanja i raznolikosti koje se odnose na više aspekata i područja diskriminacije.

VIDEO Dobitnici prve nagrade za europske prijestolnice uključivosti i raznolikosti govore o lokalnim učincima te nagrade, svojoj motivaciji i općenitim koristima izgradnje ravnopravnije i uključivije Europe.

Uvod

U godini rastuće nesigurnosti EU se i dalje zalagao za multilateralizam te je ambicioznom politikom susjedstva, solidarnošću i razvojem sveobuhvatnih partnerstava za uspostavu i promicanje mira, stabilnosti, demokracije i ljudskih prava u svijetu prednjačio u odgovoru na globalne izazove.

Složni i odlučni u odgovoru na ruski agresivni rat protiv Ukrajine te prehrambenu i energetsku krizu koja je uslijedila, EU i njegove države članice pružali su humanitarnu pomoć, hitnu pomoć te financijsku, operativnu i vojnu potporu Ukrajini (vidjeti poglavlje 1.).

Države članice EU-a ujedno su ponovo pokazale spremnost da preuzmu veću odgovornost za europsku sigurnost i obranu, u bliskoj suradnji s međunarodnim partnerima, radi zaštite zajedničkih interesa i vrijednosti.

Sigurnost i obrana

Da bi se poboljšala sposobnost EU-a da štiti svoje građane, vrijednosti i interese te pridonosi međunarodnom miru i sigurnosti, Vijeće je donijelo Strateški kompas, koji su čelnici EU-a potvrdili u ožujku 2022. U skladu sa smjerom utvrđenim u Izjavi iz Versaillesa cilj je povećati ulaganja, iskoristiti inovativne i ključne tehnologije te izgraditi integriranije i konkurentnije europsko obrambeno tržište. To će se postići povećanjem proračuna EU-a za obranu i poboljšanjem koordinacije među državama članicama u pogledu standardizacije kapaciteta i opreme.

Suradnja EU-a i NATO-a i dalje je okosnica europske stabilnosti i sigurnosti. Još dvije države članice EU-a, Finska i Švedska, podnijele su 2022. zahtjev za pridruživanje NATO-u, čime su odustale od dugogodišnje vojne nesvrstanosti.

Danska se ove godine pridružila ostalim državama članicama (26), u zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, čime je dodatno ojačana sposobnost EU-a da preuzme vodeću ulogu u mirovnim operacijama, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti.

Zbog vjerojatnih dugotrajnih posljedica ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine (vidjeti poglavlje 1.) za europski i globalni sigurnosni poredak, potrebna je još bliža suradnja s partnerima kao što su UN, NATO, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Afrička unija i Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN).

Budući da nesigurni globalni poredak zahtijeva analizu prijetnji, Vijeće je donijelo Strateški kompas Europske unije. Strategija i akcijski plan temelje se na četiri glavna stupa: udruživanju snaga protiv zajedničkih prijetnji, djelovanju na brz i odlučan način u kriznim situacijama, ulaganju u sposobnosti i tehnologije te jamčenju sigurnosti pri suočavanju s prijetnjama i zaštiti građana EU-a.

U okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći ukrajinskim oružanim snagama stavljena je na raspolaganje vojna oprema i sigurnosna infrastruktura, što je bila velika potpora obrani Ukrajine. To je bilo prvi put u povijesti da je EU nekoj zemlji isporučio smrtonosnu opremu da bi se obranila od agresije. Putem Europskog instrumenta mirovne pomoći EU je pomagao partnerskim zemljama kao što su Moldova, Mozambik, Niger, Somalija i zemlje zapadnog Balkana, te je podupirao Afričku uniju.

Isto tako, EU je pokrenuo misiju za vojnu pomoć radi jačanja kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga za obranu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te radi odvraćanja i odgovora na moguće buduće vojne ofenzive Rusije i drugih potencijalnih agresora.

EU i njegove države članice brzo su pokrenuli Europsku multidisciplinarnu platformu za borbu protiv kaznenih djela da bi osigurali praćenje kriminalaca koji iskorištavaju trenutačnu vojnu agresiju u Ukrajini. U Moldovi je uspostavljen centar EU-a za potporu unutarnjoj sigurnosti i upravljanju granicama.

EU je pružio punu operativnu i financijsku potporu najizloženijim zemljama (vidjeti poglavlje 1.). Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) na granicama EU-a s Rusijom i Ukrajinom pomaže lokalnim tijelima u suočavanju s dolaskom velikog broja izbjeglica. Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) također je prisutna na terenu i blisko surađuje sa svim državama članicama na sprečavanju i suzbijanju kaznenih djela kao što su trgovina ljudima, trgovina vatrenim oružjem, pranje novca i iskorištavanje radne snage.

Susjedska politika i pregovori o proširenju

Zapadni Balkan i Turska

EU se i dalje zalagao za europsku perspektivu ove regije te je u srpnju otvorio pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. U prosincu je Bosni i Hercegovini dodijelio status zemlje kandidatkinje.

Paket za proširenje za 2022. sadržava detaljan pregled provedbe gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan u vrijednosti od 30 milijardi eura u okviru strategije Global Gateway (vidjeti u nastavku). Cilj je smanjiti očite socioekonomske razlike između EU-a i te regije te poboljšati njezinu energetsku sigurnost.

Europska komisija potvrdila je svoju preporuku o ukidanju viznog režima za Kosovo (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova). U okviru pregovora o pristupanju EU je nastavio redoviti dijalog s Crnom Gorom i Srbijom na političkoj i tehničkoj razini.

Prvi sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održan je 6. prosinca u Tirani i predstavljao je važnu priliku da se ponovo potvrdi perspektiva pristupanja partnera sa zapadnog Balkana. Komisija je najavila paket mjera za energetsku potporu u iznosu od milijarde eura bespovratnih sredstava za pomoć zapadnom Balkanu da se suoči s energetskom krizom i radi poticanja njegova prelaska na čistu energiju. Na sastanku na vrhu potpisana je i zajednička izjava telekomunikacijskih operatera EU-a i zapadnog Balkana o budućem smanjenju troškova roaminga između EU-a i zapadnog Balkana te je preuzeta obveza usklađivanja s viznom politikom EU-a.

EU je nastavio dijalog na visokoj razini s Turskom u odabranim područjima od zajedničkog interesa, ponajprije o klimatskim promjenama i migracijama. Nastavila se i intenzivna suradnja u području trgovine.

Istočno partnerstvo

Donošenjem odluke Europskog vijeća iz lipnja 2022. EU je Moldovi i Ukrajini dodijelio status zemalja kandidatkinja, a Gruziji potvrdio europsku perspektivu.

EU je nastavio provoditi svoj ambiciozni gospodarski i investicijski plan u okviru strategije Global Gateway (vidjeti u nastavku) u cijeloj regiji Istočnog partnerstva da bi podržao mala i srednja poduzeća te zelenu i digitalnu tranziciju.

Ulaganjem 2,3 milijarde eura u zemlje Istočnog partnerstva, EU potiče dodatna ulaganja do 17 milijardi eura u svim sektorima. To uključuje projekte digitalne povezivosti, kao što su uvođenje optičkoga kabela u Crnome moru i razvoj širokopojasne infrastrukture velike brzine. Prioritet su i rute za prijevoz ljudi i robe između Kavkaza i EU-a.

Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o energiji s Azerbajdžanom ojačane su energetska sigurnost EU-a i zelena tranzicija Azerbajdžana.

Nakon namještenih predsjedničkih izbora u Bjelarusu 2020. i sudjelovanja tog režima u ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine, EU je povećao sankcije protiv bjeloruskog režima. Međutim, EU i dalje pruža potporu i solidarnost bjeloruskom narodu, kako u zemlji tako i u egzilu.

Južno susjedstvo

Provedba gospodarskog i investicijskog plana za južno susjedstvo u okviru strategije Global Gateway (vidjeti u nastavku) dobro napreduje, a važni projekti realiziraju se u prioritetnim područjima zelene tranzicije i otpornosti na klimatske promjene. Za ulaganja u južno partnerstvo 2022. je izdvojeno 30 milijardi eura, ponajprije za infrastrukturu za obnovljivu energiju.

U studenome su EU i Egipat pojačali suradnju u prelasku na čistu energiju potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o strateškom partnerstvu za vodik iz obnovljivih izvora.

Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do višestrukih negativnih posljedica u zemljama južnog susjedstva, posebno u zemljama koje strukturno ovise o uvozu hrane i u kojima vladaju loši socioekonomski uvjeti, već pogoršani pandemijom bolesti COVID-19.

Komisija je podržavala otpornost partnerskih zemalja programima za gospodarski oporavak, socijalnu zaštitu, otvaranje radnih mjesta i poljoprivredu. U okviru Mehanizma za hranu i otpornost EU je južnom susjedstvu stavio na raspolaganje 225 milijuna eura da bi se ublažili učinci mogućih novih kriza s hranom zbog velike ovisnosti o uvozu hrane narušenom ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu (vidjeti odjeljak „Sigurnost opskrbe hranom”).

Međunarodna partnerstva i humanitarna pomoć

Global Gateway

EU je 2022. radio na uvođenju pozitivne i održive ponude za financiranje ulaganja, strategije Global Gateway. Ta je strategija pokrenuta krajem 2021. radi potpore velikim ulaganjima u projekte materijalne i nematerijalne infrastrukture, a cilj joj je učvrstiti pametne, čiste i sigurne veze u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te unaprijediti zdravstvene, obrazovne i istraživačke sustave.

U okviru Tima Europa EU, države članice, razvojne banke i financijske institucije složile su se da će mobilizirati 300 milijardi eura do 2027. za ulaganje u partnerske zemlje. Prvi veliki paket ulaganja Afrika – Europa u okviru strategije Global Gateway u iznosu od 150 milijardi eura najavljen je na sastanku na vrhu EU-a i Afričke unije u veljači.

U prvoj godini provedbe uvelike se ulagalo u poticanje digitalne povezivosti pomoću podvodnih podatkovnih kabela i zemaljskih veza između EU-a i njegovih partnera, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ulaganjima u solarne elektrane i vjetroelektrane te povećanje dostupnosti i proizvodnih kapaciteta za cjepiva, lijekove i zdravstvene tehnologije.

EU i njegove države članice u okviru Tima Europa i dalje su vodeći pružatelji službene razvojne pomoći diljem svijeta, sa 71,6 milijardi eura 2021. (najnoviji dostupni podaci), što čini 41 % globalne pomoći. Zajedno izdvajaju i više od polovine ukupne globalne pomoći za obrazovanje i tako podupiru obrazovni sektor u više od 100 zemalja svijeta. EU je i dalje predvodnik u ostvarivanju UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva.

Godine 2022. obilježeno je i 45 godina odnosa EU-a i ASEAN-a. Tijekom komemorativnog sastanka na vrhu EU-a i ASEAN-a, EU i njegove države članice, u okviru pristupa Tima Europa, najavili su mobilizaciju 10 milijardi eura kao dio strategije Global Gateway da bi se ubrzala ulaganja u infrastrukturu u zemljama ASEAN-a. U indopacifičkoj regiji odvijao se niz vodećih projekata, kao što je inicijativa Tima Europa za održivu povezivost.

Za pomoć partnerskim zemljama u borbi protiv pandemije i njezinih posljedica do kraja 2021. već je mobilizirano 53,7 milijardi eura, a 47,7 milijardi eura isplaćeno je u okviru pristupa Tima Europa. EU i njegove države članice i 2022. bile su predvodnice međunarodne solidarnosti u borbi protiv bolesti COVID-19: s partnerskim zemljama podijelile su čak 502,2 milijuna doza cjepiva. Od toga je 422 milijuna doza podijeljeno u okviru COVAX-a (1,1 milijun doza putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu), a 80,2 milijuna doza na temelju bilateralnih sporazuma (38 milijuna doza putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu).

EU je namijenio još 300 milijuna eura za brže uvođenje i primjenu cjepiva u više zemalja, uglavnom afričkih, te još 100 milijuna za poboljšanje zdravstvenih sustava i omogućivanje pristupa dijagnostičkim postupcima i liječenju. Da bi se povećali kapaciteti zdravstvenih sustava u cijelom svijetu, EU je pomogao osnovati novi međunarodni fond za sprečavanje pandemija, pripravnost i odgovor na njih te je za tu svrhu namijenio 427 milijuna eura.

U 2022. napredovala je provedba inicijative Tima Europa za proizvodnju i dostupnost cjepivâ, lijekova i zdravstvenih tehnologija u Africi te je najavljena slična inicijativa u Latinskoj Americi i na Karibima. Time će se upotpuniti i dodatno ojačati društvene, gospodarske i znanstvene veze između EU-a te Latinske Amerike i Kariba.

EU je predložio i strategiju za jačanje partnerstva između svojih država članica i Vijeća za suradnju u Zaljevu u ključnim političkim područjima, kao što su energetika, zelena tranzicija i klimatske promjene, trgovina i gospodarska diversifikacija, regionalna stabilnost i globalna sigurnost, humanitarni i razvojni izazovi te međuljudski kontakti. Osim toga, pojačava suradnju s arapskim donatorima na zajedničkim prioritetima.

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

Tijekom posljednjih 30 godina EU je pomogao ublažiti patnje milijuna najranjivijih osoba u više od 110 zemalja. Komisija je 2022. mobilizirala humanitarnu pomoć vrijednu 2,2 milijarde eura za najhitnije potrebe ljudi u cijelom svijetu, a više od 14 % proračuna EU-a za humanitarnu pomoć bilo je namijenjeno za „zaboravljene krize”, kao što je glad u regiji Sahel.

Komisija je nastavila osiguravati i humanitarnu pomoć za 4 milijuna izbjeglica u Turskoj, od kojih je većina pobjegla od rata u Siriji. Povrh 325 milijuna eura humanitarne pomoći, koja je već najavljena krajem 2021., za Mrežu za hitnu socijalnu pomoć u Turskoj osigurano je još 50 milijuna eura, čime se ukupna vrijednost humanitarne pomoći koju je EU poslao Turskoj od 2012. popela na gotovo 3,4 milijarde eura.

EU je 9. i 10. svibnja 2022. predsjedao šestom briselskom konferencijom pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije”, na kojoj se okupilo 55 zemalja i 22 međunarodne organizacije. Bila je to glavna donatorska konferencija za Siriju i regiju, a mobilizirano je više od 6,4 milijarde eura pomoći Sirijcima u Siriji i susjednim zemljama.

Europski kapacitet za humanitarni odgovor, uspostavljen 2022., novi je alat za poboljšanje humanitarnog odgovora (uglavnom u području logistike) na iznenadne prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

VIDEO Pomoć pekarnici da nastavi rad nakon rata, Aleppo, Sirija, ožujak 2022.

Inicijativa za europski kapacitet za humanitarni odgovor doprinijet će pružanju potpore humanitarnim akterima i hitnim službama zalihama vode, neprehrambenih proizvoda za skloništa, sanitarnim uslugama i higijenom, zdravstvenim i logističkim stručnjacima te zajedničkim logističkim uslugama, kao što su Unijin humanitarni zračni most, zračne rute humanitarne pomoći Unije, isporuka na posljednjem kilometru, usluge prijevoza i skladištenje.

Operacije humanitarne pomoći koje financira EU pokrivaju mnoga područja, kao što su opskrba hranom, zdravstvena skrb, pružanje utočišta i obrazovanje u kriznim situacijama, ali i zaštitu, među ostalim od rodno uvjetovanog nasilja. Pomoć se pruža na temelju četiriju temeljnih humanitarnih načela: čovječnosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti.

EU se i dalje predano zalaže za poštovanje međunarodnog humanitarnog prava da bi mogao ispuniti svoje humanitarne ciljeve i poboljšati sigurnost svojih humanitarnih partnera, no, međunarodno humanitarno pravo i dalje se krši u mnogim dijelovima svijeta.

EU glavni humanitarni donator u Jemenu

Nakon sedam godina rata u Jemenu i dalje vlada jedna od najgorih humanitarnih kriza na svijetu. Milijuni Jemenaca raseljeni su, siromašni i pothranjeni. Osim toga, više od polovine stanovništva nema siguran izvor hrane. Humanitarna pomoć EU-a Jemencima omogućuje opskrbu hranom, pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i vodi, sklonište te bolje higijenske usluge u područjima u kojima je opskrba hranom nesigurna i ljudi pate od pothranjenosti, u područjima sukoba i za raseljeno stanovništvo.

Rog Afrike

633 milijuna € (Tim Europa)
za borbu protiv ekstremne nestašice hrane zbog nezapamćene suše, bolesti COVID-19 i ruske ratne agresije na Ukrajinu.

Regija Sahela i jezera Čad

954 milijuna € (EU i države članice)
za borbu protiv akutne i sve veće nestašice hrane u Africi.

Sirija i regija

6,4 milijarde €
ukupne donacije obećane na konferenciji o Siriji 2022.
EU i države članice obećali su donirati 4,8 milijardi €. Oni su dosad bili najveći donatori humanitarne pomoći i pomoći za otpornost ovoj regiji – od 2011. donirali su 27,4 milijarde €.

Afganistan i regija

Više od 115 milijuna €
za potporu humanitarnim organizacijama (plus dodatno financiranje zbog razornog potresa magnitude 5,9 koji je pogodio istočni Afganistan u lipnju 2022.).

Jemen

170 milijuna €
za ljude pogođene sukobom.
Od početka rata 2015. EU je izdvojio više od 1,2 milijarde € za odgovor na krizu, uključujući 862 milijuna € humanitarne pomoći i 407 milijuna € razvojne pomoći.

Mjanmar/Burma

27 milijuna €
za hitne potrebe najranjivijih skupina, uključujući raseljene zajednice i zajednice pogođene sukobima.

Sigurnost opskrbe hranom

Blokada ukrajinskog izvoza i uništavanje polja za proizvodnju usjeva znatno su ugrozili dostupnost i povećali cijenu hrane u susjedstvu EU-a, u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, ali i u Aziji, supsaharskoj Africi i Latinskoj Americi. To se posebno odnosilo na pšenicu, koja je temeljna namirnica.

U nastojanju da riješi problem globalne nestašice hrane, EU je u okviru pristupa Tima Europa udružio resurse i stručno znanje s državama članicama i financijskim institucijama, ali i surađivao s međunarodnim partnerima.

Stoga je mobilizirao dodatnih 600 milijuna eura za afričke, karipske i pacifičke zemlje i 225 milijuna eura za sjevernu Afriku i Bliski istok, a procjenjuje se da će ukupna potpora EU-a za globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehrambene sustave 2024. dosegnuti više od 8,3 milijardi eura.

Ukupni doprinos Europske unije globalnoj sigurnosti u svijetu iznosi 8,3 milijarde eura, raspodijeljeno na sljedeći način: globalno 1,32 milijarde eura, supsaharska Afrika 3,21 milijarda eura, južno susjedstvo 1,12 milijardi eura, Azija i Pacifik 1,05 milijardi eura, zapadni Balkan i Turska 886 milijuna eura, Latinska Amerika i Karibi 384 milijuna eura te istočno susjedstvo 294 milijuna eura.

EU je nastojao povećati proizvodnju hrane i olakšati trgovinu hranom i hranom za životinje iz Ukrajine te povećati lokalnu proizvodnju. Na zahtjev ukrajinskih poljoprivrednih tijela pokazana je fleksibilnost te je očuvan i olakšan pristup tržištima EU-a, odnosno uvoz u Ukrajinu i izvoz iz nje. Tako su nastali koridori solidarnosti između EU-a i Ukrajine, nove logističke rute za povezivanje Ukrajine sa svjetskim trgovinskim partnerima (vidjeti poglavlje 1.).

EU je također podupirao UN-ovu crnomorsku inicijativu za žitarice da bi se olakšao siguran provoz žitarica i povezanih prehrambenih proizvoda te gnojiva iz ukrajinskih crnomorskih luka u druge luke radi daljnje distribucije.

Zahvaljujući tim inicijativama od svibnja do prosinca 2022. iz Ukrajine je, prema informacijama dobivenima od ukrajinskog Ministarstva poljoprivrede, izvezeno oko 29 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda, a u prosincu je mobilizirana još milijarda eura da bi se održali i proširili koridori solidarnosti između EU-a i Ukrajine.

VIDEO Koridori solidarnosti između EU-a i Ukrajine

Trgovina i tehnologija

Novi alati

Da bi se riješio problem drugih globalnih sila koje trgovinu upotrebljavaju kao oružje, EU je uveo nekoliko novih alata. Instrument za međunarodnu javnu nabavu, koji je pokrenut 2022., poduzećima u EU-u olakšava pristup javnoj nabavi izvan EU-a.

U Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije napredovala je uspostava mehanizma za borbu protiv prisile. Riječ je o instrumentu za borbu protiv gospodarske prisile, kad zemlja koja nije članica EU-a nastoji prisiliti EU ili države članice na donošenje određenih političkih odluka. Taj će mehanizam EU-u omogućiti da poduzme protumjere nametanjem trgovinskih, investicijskih i drugih ograničenja.

Osim toga, novom komunikacijom o snazi trgovinskih partnerstava nastoji se povećati doprinos trgovinskih sporazuma EU-a unapređenju održivog razvoja i zaštiti klime, okoliša i radničkih prava u svijetu. Taj novi pristup uključuje primjenu trgovinskih sankcija za kršenje temeljnih odredbi o klimi i radu.

Sporazumi

U lipnju su EU i Novi Zeland zaključili pregovore o trgovinskom sporazumu koji sadrži dosad najambicioznije obveze u pogledu održivosti. Otvorit će nove mogućnosti za europske poljoprivrednike, poduzeća i radnike.

VIDEO EU i Novi Zeland potpisuju Sporazum o slobodnoj trgovini, lipanj 2022.

Pregovori o trgovinskim sporazumima s Australijom i Indijom nastavili su se i 2022., a nastavljen je i tehnički i pravni rad na trgovinskom sporazumu između EU-a i Mercosura. Postignut je i politički dogovor o zaključenju pregovora o trgovinskom sporazumu s Čileom.

EU i deset zemalja ASEAN-a potpisali su 2022. prvi sveobuhvatni sporazum o zračnom prometu između tih dviju skupina zemalja, kojim je obuhvaćeno više od 1,1 milijarde stanovnika. Zahvaljujući jedinstvenim pravilima za sve usluge zračnog prijevoza između EU-a i ASEAN-a, otvorit će se tržišta, poboljšati izravna povezanost te stvoriti gospodarske koristi i nove prilike. Od toga će koristi imati korisnici, zračni prijevoznici i zračne luke. Temeljni su elementi tog sporazuma zajednički visoki standardi u područjima kao što su okoliš, radno pravo i pošteno tržišno natjecanje te sigurnost i zaštita zračnog prometa.

Sveobuhvatni sporazum o zračnom prometu između EU-a i ASEAN-a

Zamjenjuje više od 140 bilateralnih sporazuma o uslugama u zračnom prometu s članicama Udruženja država jugoistočne Azije

Oceani i ribarstvo

Novi sporazum Svjetske trgovinske organizacije o ukidanju štetnih subvencija za ribarstvo ključan je korak prema tome da održivost postane glavni cilj subvencija za ribarstvo u cijelom svijetu i da se tako doprinese zaštiti oceana. Sporazumom se zabranjuju subvencije koje potiču nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov te nereguliran ribolov na otvorenom moru. Zabranjene su i subvencije za prekomjerno izlovljene stokove za koje nisu donesene mjere upravljanja radi obnove stokova.

VIDEO Zaključci 12. ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije: Sporazum o subvencijama za ribarstvo, lipanj 2022.

Osim toga, u zajedničkoj komunikaciji o programu EU-a za međunarodno upravljanje oceanima predložene su mjere za sigurne, zaštićene, čiste i zdrave oceane kojima se održivo upravlja. U skladu s tim programom, EU je dobrovoljno preuzeo 52 obveze u vrijednosti do 7 milijardi eura, što je konkretan primjer EU-ova globalnog vodstva u zaštiti svjetskih oceana. Program će znatno pridonijeti ostvarivanju plave dimenzije europskog zelenog plana. U njemu se uzimaju u obzir glavni trendovi, kao što su sve veći utjecaj klimatskih promjena, opasno smanjenje bioraznolikosti i novi geopolitički uvjeti.

EU se obvezao na koordiniran i komplementaran pristup zajedničkim izazovima i kumulativnim učincima radi jačanja okvira za međunarodno upravljanje oceanima na globalnoj i regionalnoj razini te postizanja održivosti oceana do 2030.

Zbog sve veće konkurencije u međunarodnim vodama i otežane multilateralne suradnje nastavit će raditi i na sigurnosti i zaštiti oceana.

Ažuriranjem svoje politike EU je potvrdio predanost ubrzanju provedbe UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i 14. cilja održivog razvoja.

Digitalna partnerstva

Na ministarskom sastanku Vijeća za trgovinu i tehnologiju, održanom 2022., EU i Sjedinjene Američke Države potvrdili su da podupiru otvoren, globalni, interoperabilan, pouzdan i siguran internet, u skladu s Deklaracijom o budućnosti interneta i deklaracijom o europskim digitalnim pravima i načelima. Dvije strane raspravljale su i o provedbi zajedničkih načela u području umjetne inteligencije te su se dogovorile da će izraditi zajednički plan za alate za evaluaciju i mjerenje za pouzdanu umjetnu inteligenciju i upravljanje rizicima.

EU je 2022. osnovao i vijeće za trgovinu i tehnologiju s Indijom te pokrenuo digitalna partnerstva s Japanom, Singapurom i Južnom Korejom.

Uvod

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija 2022. blisko su surađivali kako bi odgovorili na hitne situacije, ali i kako bi poboljšali izradu zakonodavstva EU-a i ostvarili još bolje rezultate za građane. S obzirom na mogućnosti i izazove koji predstoje na putu prema održivom oporavku te imajući na umu budućnost EU-a, potrebno je i dalje djelovati što učinkovitije. Poboljšanje propisa EU-a zajednički je cilj i odgovornost svih institucija EU-a i država članica jer će to doprinijeti ostvarenju boljih rezultata za građane EU-a.

Najvažnije inicijative u 2022.

Tijekom godine institucije su napredovale u provedbi niza važnih inicijativa. Vijeće Europske unije donijelo je Strateški kompas, ambiciozan akcijski plan za jačanje sigurnosne i obrambene politike EU-a do 2030. te lakše postizanje dogovora među čelnicima EU-a o jačanju europske obrambene industrijske baze (vidjeti poglavlje 8.).

Kad je riječ o zelenom programu te održivom i uključivom rastu, Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor o reviziji sustava EU-a za trgovanje emisijama, osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku i provedbi novog mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama. Postigli su i privremeni dogovor o smanjenju rizika od krčenja šuma te politički dogovor o korporativnom izvješćivanju o održivosti (vidjeti poglavlje 3.).

Kad je riječ o ključnim aktima u području digitalnih tehnologija, političkim dogovorom Parlamenta i Vijeća omogućena je finalizacija Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima te novog zakonodavstva o univerzalnim punjačima (vidjeti poglavlje 4.).

Parlament i Vijeće su uspjeli postići i politički dogovor o Direktivi o ženama u upravnim odborima, o mjerama za transparentnost plaća i direktivi o primjerenim minimalnim plaćama (vidjeti poglavlje 7.).

Vijeće je vodilo rasprave o vanjskim odnosima EU-a (vidjeti poglavlje 8.) te je bilo domaćin sastanaka na vrhu EU-a i Afričke unije te zapadnog Balkana. Osim toga, otvorilo je pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom (vidjeti poglavlje 8.). Parlament i Vijeće postigli su dogovor i o ključnim zakonodavnim aktima o stranim subvencijama kojima se narušava tržišno natjecanje i o instrumentu za međunarodnu javnu nabavu.

Predsjedanje Vijećem Europske unije rotira se između država članica EU-a svakih šest mjeseci. Parlament, francusko i češko predsjedništvo Vijeća te Švedska i Španjolska koje bi rotirajuće predsjedništvo trebale preuzeti 2023. prošle su godine udruženim snagama radili na unapređenju međuinstitucijskih pregovora o zajedničkom europskom sustavu azila i paktu o migracijama i azilu te su potpisali zajednički plan (vidjeti poglavlje 5.).

Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija dali su važne i relevantne doprinose radu Parlamenta, Vijeća i Europske komisije, među ostalim u pogledu programa rada Komisije za 2023., te su aktivno doprinijeli konačnim preporukama Konferencije o budućnosti Europe.

Europski gospodarski i socijalni odbor istaknuo je gospodarske, socijalne i ekološke posljedice vojne agresije na Ukrajinu, a Europski odbor regija donio je Marsejski manifest, poziv europskim čelnicima da daju više prostora stavovima milijuna izabranih političara i političarki na regionalnoj i lokalnoj razini iz cijelog EU-a, koji se zalažu za približavanje Europe građanima.

Nova predsjednica Parlamenta

Početak prošle godine obilježila je tužna vijest o smrti bivšeg predsjednika Europskog parlamenta Davida-Marije Sassolija. Predsjednik Sassoli ostat će upamćen kao istinski europski lider i borac za demokraciju. Tijekom više od desetljeća svojeg djelovanja u Parlamentu ustrajno je branio EU i njegove vrijednosti, ali i vjerovao da Europa mora težiti tome da postane ujedinjenija, bliža građanima i vjernija svojim vrijednostima.

Roberta Metsola izabrana je 18. siječnja 2022. u okviru izbornog postupka sredinom mandata za novu predsjednicu s apsolutnom većinom od 458 od 690 danih glasova.

Parlament je osnovao tri nova parlamentarna odbora: za vanjsko upletanje u demokratske procese, uključujući dezinformiranje, za iskustva stečena u pandemiji bolesti COVID-19 te za ispitivanje uporabe špijunskog softvera Pegasus.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen redovito je sudjelovala u raspravama, posebno o pripremama za sastanke Europskog vijeća ili daljnjem postupanju u vezi s njima, kao i u raspravama povezanima s Ukrajinom. U svojem godišnjem govoru o stanju Unije 14. rujna 2022. navela je prioritete politika za 2023. i drugu polovicu mandata Komisije.

Usmjerenost na građane

Konferencija o budućnosti Europe

Jednogodišnja Konferencija o budućnosti Europe, na kojoj su Europljani imali priliku reći što očekuju od EU-a, završila je 2022. Riječ je o najvećem i najdalekosežnijem savjetovanju te vrste, u kojem je uz pet milijuna posjetitelja višejezične digitalne platforme sudjelovalo i više od 720 000 građana koji su prisustvovali više od 6 600 događanja uživo, uključujući nacionalne panele građana i građanki i europske panele građana i građanki.

Organizirana su četiri europska panela građana i građanki s po 200 građana, odabranih nasumičnim odabirom iz svih 27 država članica, pri čemu se posebno pazilo da sudionici odražavaju raznolikost EU-a u pogledu zemljopisnog podrijetla, spola, dobi, socioekonomskog stanja i razine obrazovanja. Nastojalo se osigurati i da trećinu svakog panela čine mladi (u dobi od 16 do 25 godina). Sudionici su o svojim preporukama raspravljali na plenarnim skupštinama konferencije na kojima su članovi civilnog društva, izabrani predstavnici svih razina upravljanja i drugi dionici sporazumno podržali 49 prijedloga konferencije, koji su potom predstavljeni institucijama EU-a.

Završno izvješće sa svim prijedlozima i pojedinostima 326 mjera predstavljeno je predsjednicima Parlamenta, Vijeća i Komisije na svečanosti zatvaranja konferencije koje je održano na Dan Europe 9. svibnja 2022. Rezultati su strukturirani prema devet tema konferencije, od klimatskih promjena i zdravlja do europske demokracije i digitalne transformacije.

Komisija je 17. lipnja predstavila Komunikaciju o Konferenciji o budućnosti Europe u kojoj je ocijenila prijedloge i odredila daljnje korake. U svojem govoru o stanju Unije predsjednica von der Leyen potvrdila je da će se paneli građana i građanki redovito uzimati u obzir pri donošenju politika Komisije te je iznijela nove prijedloge koji proizlaze iz zaključaka konferencije. Više od 80 % novih inicijativa iz programa rada Komisije za 2023. izravno se ili neizravno nadovezuje na prijedloge s konferencije. Parlament, Vijeće i Komisija održali su 2. prosinca 2022. događanje na kojem su građanima pružili povratne informacije o tome što institucije poduzimaju u vezi s prijedlozima s konferencije.

Komisija je u prosincu bila domaćin prvog europskog panela građana i građanki o smanjenju rasipanja hrane. U skladu s prijedlozima Konferencije o budućnosti Europe smanjenje stvaranja otpada, a posebno otpada od hrane, predmet je zakonodavnog prijedloga uključenog u program rada Komisije za 2023.

Na portalu Iznesite svoje mišljenje, novom internetskom interaktivnom alatu Komisije nadahnutom konferencijom, objedinit će se sve informacije o mehanizmima Komisije za uključivanje građana. On će integrirati najvažnije značajke višejezične digitalne platforme konferencije te će biti temelj novog sustava demokratskog angažmana i inovacija.

Savjetodavni odbori također su u potpunosti odigrali svoju ulogu na konferenciji. Europski gospodarski i socijalni odbor donio je 27. travnja 2021. rezoluciju o konferenciji pod nazivom „Nova slika Europe” i organizirao 75 događanja diljem Europe, od kojih se samo na njih 45 okupilo više od 7 600 sudionika. U dokumentu „Vizija organiziranog civilnog društva za budućnost Europe” predstavljeni su rezultati tih savjetovanja u kojima se detaljno navode preporuke i ideje na kojima se temelji 326 konačnih prijedloga prihvaćenih na konferenciji.

Europski odbor regija organizirao je više od 120 lokalnih i prekograničnih dijaloga s građanima, a ideje i preporuke iz tih dijaloga objavljene su na platformi. Njegova skupina na visokoj razini za europsku demokraciju donijela je završno izvješće o demokraciji u EU-u kao dio doprinosa lokalnih i regionalnih vlasti konferenciji.

Europska građanska inicijativa

U 2022. obilježena je i deseta godišnjica europske građanske inicijative (EGI). Komisija je tu važnu obljetnicu obilježavala tijekom cijele godine, zajedno s međuinstitucijskim partnerima, organizatorima inicijativa i osobama s utjecajem na javno mnijenje. Informiranje građana o europskoj građanskoj inicijativi bilo je u središtu pažnje 2022., u sklopu događanja i promotivnih aktivnosti koji su organizirani u povodu Dana Europe te godišnjeg Dana europske građanske inicijative koji se održava 2. lipnja u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

Sedma uspješna inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike! U smjeru poljoprivrede koja je pogodna za pčele i za zdrav okoliš” dostavljena je Komisiji na razmatranje 2022. Za svaku od druge dvije inicijative prikupljeno je više od milijun potpisa: „Stop rezanju peraja – stop trgovini” i „Spasite kozmetiku proizvedenu bez okrutnosti – podržimo Europu u kojoj nema ispitivanja na životinjama”. Komisija će na te tri inicijative odgovoriti 2023.

Komisija je 2022. registrirala i deset novih inicijativa u kojima se poziva na djelovanje EU-a u raznim područjima, kao što su sport, obrazovanje, odjevna industrija, zelena energija, zaštita životinja, ruralna politika i okoliš bez duhana.

Rad u kriznim vremenima

Institucije EU-a ponovno su 2022. pokazale veliku otpornost u odgovoru na nepredviđene hitne situacije. Dok je oporavak od pandemije bolesti COVID-19 bio u tijeku, Rusija je započela ničim izazvanu i neopravdanu agresiju na Ukrajinu. Institucije EU-a neumorno su pružale potporu ukrajinskom narodu u njegovoj borbi za slobodu te su građanima i poduzećima u državama članicama pomagale da se nose s posljedicama rata.

Parlament je 1. ožujka 2022. održao izvanrednu plenarnu sjednicu na kojoj se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio zastupnicima iz Kijeva. Naglasio je da se Ukrajinci „bore za svoja prava, slobodu i živote, kao i za to da postanu ravnopravni članovi Europe”. U raspravi su sudjelovali i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Parlament je izrazio nepokolebljivu potporu Ukrajini te je pozvao na sankcije Rusiji i na to da se učini više kako bi se Ukrajini dodijelio status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.

Nakon toga Parlament je tijekom plenarnih sjednica održavao redovite rasprave o Ukrajini i donio 16 rezolucija. Predsjednik ukrajinske Vrhovne rade (parlamenta) Ruslan Stefančuk osobno je sudjelovao na plenarnoj sjednici u lipnju 2022. U međuvremenu su ukrajinski ministri i visoki dužnosnici često sudjelovali na sjednicama raznih parlamentarnih odbora i razgovarali sa zastupnicima u Parlamentu o razvoju događaja na terenu.

Odlikovanje ukrajinskog naroda

Nagradu Saharov za slobodu mišljenja Europski parlament je 2022. dodijelio hrabrom narodu Ukrajine na ceremoniji održanoj 14. prosinca.

Nagrada se sastoji od potvrde i 50 000 eura, a dodjeljuje se svake godine pojedincima i organizacijama koji brane ljudska prava i temeljne slobode.

Francuska i Češka preuzele su šestomjesečna predsjedanja Vijećem Europske unije. Vijeće je nastojalo odlučno i zajednički odgovoriti na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu i posljedičnu prehrambenu i energetsku krizu. Pod vodstvom Europskog vijeća nadgledalo je uvođenje dosad nezabilježenih mjera i pružanje velikih količina pomoći Ukrajini.

Komisija je cijele godine poduzimala opsežne mjere za potporu Ukrajini u svim područjima te je 2022. donijela više od 200 mjera kao odgovor na invaziju. Velik broj tih odluka trebao je omogućiti EU-u da pruži potrebnu humanitarnu pomoć i financijsku potporu Ukrajini te pomogne državama članicama u prihvatu Ukrajinaca koji su bježali od rata i u odgovoru na gospodarske posljedice ruske agresije na Ukrajinu (vidjeti poglavlje 1.). Iznijela je i niz prijedloga za reviziju svoje energetske politike kako bi se smanjila ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima (vidjeti poglavlje 2.).

Ničim izazvana i neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu i njezin narod izravno utječe na vrijednosti EU-a i svjetski poredak utemeljen na pravilima. U godišnjem izvješću o vladavini prava za 2022. poseban je naglasak stavljen na važnost poštovanja demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava. Izvješće je prvi put sadržavalo posebne preporuke upućene svakoj državi članici kako bi im se pomoglo da utvrde gdje su potrebna poboljšanja i potaknule potrebne reforme.

Komisija je nastavila izvršavati svoju ulogu čuvarice ugovora te je donijela 1 410 odluka o postupcima zbog povrede prava EU-a. Poštovanje vladavine prava ključno je i dobro financijsko upravljanje proračunom EU-a i za djelotvorno korištenje njegovih financijskih sredstava. Vijeće je u prosincu 2022. donijelo mjere za zaštitu proračuna na temelju Uredbe o uvjetovanosti u slučaju povreda načela vladavine prava u Mađarskoj.

Komisija i Europski revizorski sud, odnosno izvršno i revizijsko tijelo EU-a, nastavili su konstruktivnu suradnju. Na godišnjem sastanku u srpnju članovi su raspravljali o tome kako se proračunom EU-a doprinosi postizanju političkih prioriteta Europske unije, ostvaruju konkretni rezultati za građane i dodaje vrijednost djelovanju država članica.

Unatoč krizama Komisija je nastavila raditi na transparentnom i učinkovitom donošenju odluka u okviru svoje agende za bolju regulativu. To znači da se njezini prijedlozi temelje na čvrstim dokazima te opsežnim savjetovanjima na portalu „Iznesite svoje mišljenje”, a preispituje ih neovisno nadzorno tijelo, Odbor za nadzor regulative. Okvir Komisije za bolju regulativu dobio je najbolje ocjene u izvješću Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj o mjerenju regulatorne učinkovitosti u EU-u.

Komisija je 2022. započela punu provedbu načela „jedan za jedan”, kojim se osigurava da se sva novouvedena opterećenja kompenziraju uklanjanjem istovjetnih opterećenja u istom području politike. Pristup je usmjeren na učinke troškova prijedloga Komisije na građane i poduzeća te se njime dopunjuje Program Komisije za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). U okviru REFIT-a Komisija pri svakoj reviziji i evaluaciji zakonodavstva EU-a sustavno radi na utvrđivanju i uklanjanju suvišnih birokratskih koraka i nepotrebnih troškova, vodeći pritom računa o postizanju ciljeva politika. Stručna skupina na visokoj razini, platforma Fit for Future, podržala je taj rad donošenjem deset mišljenja s preporukama o tome kako pojednostavniti zakonodavstvo EU-a i učiniti ga učinkovitijim. Komisija je također nastojala boljom regulativom obuhvatiti i poduprijeti ciljeve održivosti i digitalnu transformaciju.

Strateško predviđanje

EU nastoji svoje politike prilagoditi budućim izazovima stoga će predviđanja postati sve važniji element u oblikovanju politika. Strateškim predviđanjem anticipiraju se trendovi, rizici i nova pitanja te njihove moguće posljedice i prilike koje iz njih proizlaze kako bi se dobili korisni uvidi za strateško planiranje, oblikovanje politika i pripravnost. Služi i kao temelj za osmišljavanje novih inicijativa EU-a i preispitivanje postojećih politika u skladu s paketom instrumenata za bolju regulativu. U konačnici, strateško predviđanje pomoći će EU-u da bolje reagira na dosad nezabilježene i vrlo složene situacije u kontekstu sve veće nesigurnosti.

Međuinstitucijska suradnja u području predviđanja u okviru Europskog sustava strateške analize i analize politika 2022. bila je usmjerena na geopolitiku. Pokrenut je pilot-projekt europske strateške analize i analize politika o ispitivanju perspektiva kako bi se utvrdili signali promjena koje bi u budućnosti mogle imati znatan utjecaj na EU.

Uspješno upravljanje usporednom zelenom i digitalnom tranzicijom temelj je održive, pravedne i konkurentne budućnosti.

Izvješće Komisije o strateškim predviđanjima 2022. bilo je usmjereno na međudjelovanje zelene i digitalne tranzicije u novom geopolitičkom kontekstu koji se brzo mijenja. Komisija je nastavila i analizu ključnih megatrendova koji utječu na budućnost, kao što su migracije, klimatske promjene, digitalizacija i nejednakosti. Dodatno je produbljena suradnja s državama članicama putem Mreže za predviđanja na razini EU-a, u koju su uključeni ministri nadležni za pitanja budućnosti.