Europska unija

Što je i što čini

Ova je publikacija vodič o Europskoj uniji (EU) i njezinim aktivnostima.

U prvom se dijelu ukratko objašnjava što je EU.

U drugom dijelu, pod naslovom „Što Europska unija čini”, opisuje se što EU radi u više od 40 različitih područja kako bi se unaprijedili životi ljudi u Europi, ali i šire.

U trećem dijelu, pod naslovom „Kako Europska unija odlučuje i kako djeluje”, opisuju se institucije koje su u središtu procesa odlučivanja u EU-u i načini na koje njihove odluke prelaze u djela.

U verzijama ove publikacije u formatima HTML i PDF tekst plave boje označava poveznice na detaljnije informacije.

  HTML PDF PRINT
Ova je publikacija dostupna u sljedećim formatima HTML PDF General Report Paper General Report

1 Ukratko o Europskoj uniji

Europska unija (EU) jedinstvena je gospodarska i politička unija 27 europskih zemalja.

EU koji danas poznajemo temelji se na nekoliko ugovora potpisanih nakon Drugog svjetskog rata. Prvi je korak bio poticanje gospodarske suradnje na osnovu ideje da zemlje koje međusobno trguju postaju gospodarski ovisne jedna o drugoj i da je stoga vjerojatnije da će izbjeći sukobe. Zbog toga je 1958. osnovana Europska ekonomska zajednica, čiji je glavni cilj bio povećanje gospodarske suradnje među šest zemalja: Belgije, Njemačke, Francuske, Italije, Luksemburga i Nizozemske.

Otada su se zajednici pridružile još 22 zemlje (Ujedinjena Kraljevina povukla se iz EU-a 31. siječnja 2020.) i stvoreno je veliko jedinstveno tržište (ili unutarnje tržište), koje se nastavlja razvijati prema ostvarenju svojeg punog potencijala.

Počevši od isključivo gospodarske unije, razvila se u organizaciju koja pokriva velik broj različitih područja politike – od klime, okoliša i zdravlja do vanjskih odnosa, sigurnosti, pravosuđa i migracija.

EU je osigurao više od pola stoljeća mira, stabilnosti i blagostanja, pomogao je podići životni standard i uveo jedinstvenu europsku valutu, euro. Više od 340 milijuna građana EU-a upotrebljava je u 19 zemalja kao svoju valutu i od nje ostvaruje koristi.

Budući da su među većinom zemalja EU-a ukinute kontrole na granicama, ljudi mogu slobodno putovati gotovo cijelim kontinentom. Osim toga, postalo je znatno lakše živjeti i raditi u drugoj europskoj zemlji. Svi građani EU-a imaju pravo i slobodu odabrati zemlju EU-a u kojoj žele studirati, raditi ili se umiroviti. Svaka zemlja EU-a mora postupati s građanima EU-a na isti način kao i sa svojim građanima u području zaposlenja, socijalne sigurnosti i poreza.

Glavni je pokretač EU-a jedinstveno tržište, koje omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, novca i ljudi. Cilj je EU-a slijediti taj primjer i u drugim područjima, kao što su energetika, znanje i tržišta kapitala, kako bi se Europljanima omogućilo da i iz tih resursa izvuku najveće moguće koristi.

EU je i dalje usmjeren na povećanje transparentnosti i demokracije svojih upravljačkih institucija. Odluke se donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima. Veće ovlasti dodijeljene su izravno izabranom Europskom parlamentu, a nacionalni parlamenti imaju veću ulogu nego prije i rade zajedno s institucijama EU-a.

EU se temelji na načelu predstavničke demokracije, u kojoj građane na razini EU-a izravno predstavlja Europski parlament, a države članice predstavljaju Europsko vijeće i Vijeće Europske unije.

Građane se potiče da sudjeluju u demokratskom životu Unije izražavanjem svojeg mišljenja o politikama EU-a tijekom njihova sastavljanja ili davanjem prijedloga za poboljšanje postojećih zakona i politika. Europska građanska inicijativa omogućuje građanima da imaju veću ulogu u sastavljanju politika EU-a koje utječu na njihove živote. Građani mogu podnijeti pritužbe i upite povezane s primjenom prava EU-a.

Ugovorom o Europskoj uniji utvrđeno je da se „Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”.

Te vrijednosti neodvojiv su dio europskog načina života. Ljudsko dostojanstvo okosnica je temeljnih prava; ono se mora poštovati i štititi.

Ljudska prava zašticena su Poveljom EU-a o temeljnim pravima, a ukljucuju pravo na nediskriminaciju na osnovi spola, rase ili etnickog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije, pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup pravosudu.

EU je 2012. primio Nobelovu nagradu za mir za promicanje mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi.

Gradani EU-a uživaju i politicka prava. Svaki odrasli gradanin EU-a ima pravo kandidirati se i glasati na izborima za Europski parlament u zemlji boravišta ili maticnoj zemlji.

EU se temelji na vladavini prava. Svi gradani ravnopravni su pred zakonom, a sve što EU cini temelji se na ugovorima koje su države clanice dobrovoljno i demokratski dogovorile. Za pravo i pravosude zaduženo je neovisno sudstvo. U pitanjima prava EU-a zemlje clanice EU-a dodijelile su konacnu nadležnost Sudu Europske unije, cije presude moraju poštovati svi.

Države članice i institucije EU-a

U osnovi EU-a nalaze se 27 država članica i njihovi državljani. Jedinstveno obilježje EU-a jest da njegove države članice, iako su i dalje suverene i neovisne, udružuju dio svoje suverenosti u područjima u kojima to donosi dodanu vrijednost.

To u praksi znači da države članice prenose dio svojih ovlasti za odlučivanje na zajedničke institucije koje su osnovale kako bi se odluke o posebnim pitanjima od zajedničkog interesa mogle donositi demokratski na razini EU-a.


Države članice Europske unije (2022.)


U odlučivanje na razini EU-a uključeno je nekoliko institucija, osobito:

Nacionalni parlamenti država članica imaju ulogu u donošenju odluka i izradi zakona, baš kao i dva savjetodavna tijela. To su: Europski odbor regija, koji se sastoji od predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti; i Europski gospodarski i socijalni odbor, koji se sastoji od predstavnika organizacija zaposlenika i poslodavaca te skupina dionika.

Novo zakonodavstvo obično predlaže Komisija, a donose ga Parlament i Vijeće.

Savjetodavna tijela (Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija) i nacionalni parlamenti sudjeluju u tom procesu tako što dostavljaju svoja mišljenja o prijedlozima, uglavnom sa stajališta načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Supsidijarnost znači da, osim u područjima u kojima ima isključivu nadležnost, EU djeluje samo u slučajevima u kojima je djelovanje učinkovitije na razini EU-a nego na nacionalnoj razini. Načelo proporcionalnosti znači da djelovanje EU-a mora biti ograničeno samo na ono što je nužno za ostvarivanje ciljeva Ugovora EU-a.

Donesene zakone EU-a provode države članice i odgovarajuća institucija ili institucije EU-a. Treći dio ove publikacije sadržava više informacija o tome kako EU donosi i provodi odluke.

Ugovori EU-a

Svako djelovanje EU-a temelji se na ugovorima koje su dobrovoljnim demokratskim postupkom odobrile sve zemlje EU-a. U ugovorima se utvrđuju ciljevi EU-a, pravila o funkcioniranju institucija EU-a, načinima odlučivanja te odnosima između EU-a i država članica.

U posebnim slučajevima u nekim područjima politike EU-a ne sudjeluju sve države članice. Na primjer, iako je euro jedinstvena valuta EU-a u cjelini, europodručje trenutačno čini samo 19 država članica. Danska je odlučila da neće sudjelovati, a ostale zemlje još nisu ispunile kriterije za pridruživanje. Ukupno 22 države članice članice su schengenskog prostora, što znači da ljudi mogu prijeći granicu između dviju od tih zemalja bez predočenja putovnice. Pet država članica provodi vlastite granične kontrole.

Pogled u budućnost

Na temelju strateškog programa koji su dogovorili celnici EU-a, Komisija Ursule von der Leyen utvrdila je novi ambiciozan put prema zelenijem, digitalnijem i pravednijem EU-u kada je preuzela dužnost u prosincu 2019.

EU danas odgovara na izazove sve složenijeg svijeta koji se brzo mijenja u kontekstu dvaju povijesnih dogadaja u svijetu, globalne pandemije, proglašene u ožujku 2020., i nicim izazvane i neopravdane agresije Rusije na Ukrajinu u veljaci 2022. Zbog tih novih prijetnji svih 27 država clanica moralo je još bliže suradivati i djelovati brže nego ikad prije.

Plan oporavka NextGenerationEU, na primjer, omogucio je EU-u da se bolje nosi s pandemijom bolesti COVID-19 i buducim zdravstvenim krizama i pritom povecao otpornost gospodarstava i radnih mjesta u EU-u. U odgovoru na te krize EU je cvrsto ujedinjen kad je rijec o borbi protiv virusa i solidarnosti s Ukrajinom. Osim toga, EU nije samo nastavio, nego je i ubrzao svoj odvažan put prema zelenoj i digitalnoj buducnosti.

EU ne ovisi samo o solidarnosti i zajednickim nastojanjima država clanica; takoder traži doprinos i potice sudjelovanje svojih gradana. Nedavni je primjer toga Konferencija o buducnosti Europe. Inicijativa usmjerena na gradane, koja je zapocela u proljece 2021. i trajala godinu dana, okupila je stotine tisuca ljudi iz cijelog EU-a kako bi raspravljali o tome što im je kao Europljanima važno. Institucije EU-a sada ce razmotriti prijedloge s konferencije i odgovoriti na njih.

2 Što Europska unija čini

U drugom dijelu ove publikacije ukratko se navode aktivnosti EU-a u različitih područja politike i korisne poveznice na više informacija.

Ožujak 2022.

Odgovor na pandemiju koronavirusa

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do ljudskih tragedija, ograničenja kretanja i usporavanja gospodarstva. EU je brzo poduzeo mjere za zaštitu života i egzistencije i pokrenuo je zajednički europski odgovor na javnozdravstvene i gospodarske izazove.

Video:

Što EU čini

Solidarnost je okosnica zajedničkog odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19. EU mobilizira sve raspoložive resurse da bi pomogao državama članicama da koordiniraju nacionalne odgovore. To uključuje pružanje objektivnih informacija o širenju virusa, djelotvorna nastojanja da se ono ograniči i mjere za otklanjanje gospodarske i socijalne štete koju je pandemija uzrokovala.

Pričuva medicinske opreme u okviru sustava rescEU, prva zajednička pričuva EU-a medicinske opreme za hitne slučajeve, pomogla je državama članicama koje nisu imale dovoljno te opreme. Strategija EU-a za cjepiva osmišljena je za brži razvoj, proizvodnju i distribuciju cjepiva protiv bolesti COVID-19. EU je u sklopu svoje strategije kupnje cjepiva financirao neke od početnih troškova s kojima su se suočavali proizvođači cjepiva da bi se ubrzali razvoj i proizvodnja obećavajućih cjepiva. Dosad je na temelju pozitivne znanstvene preporuke Europske agencije za lijekove za uporabu u EU-u odobreno pet sigurnih i učinkovitih cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Komisija je do travnja 2021. osigurala do 2,6 milijardi doza cjepiva, a nastavljaju se pregovori o dodatnim dozama. U siječnju 2021. Komisija je pozvala države članice da ubrzaju cijepljenje u cijelom EU-u. Isporuka cjepiva u države članice EU-a stalno raste, a cijepljenje se provodi u sve većem opsegu. Komisija surađuje i s industrijom da bi se povećali kapaciteti za proizvodnju cjepiva.

Počelo se raditi na brzoj proizvodnji učinkovitih cjepiva za nove varijante. Komisija je u veljači 2021. pokrenula inkubator HERA radi pripreme na zabrinjavajuće varijante virusa koji izaziva bolest COVID-19 i osiguravanja brzog razvoja i proizvodnje djelotvornih cjepiva protiv njih.

U sklopu proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. i plana oporavka NextGenerationEU bit će izdvojeno 1,8 bilijuna eura za potporu ljudima, poduzećima i regijama, posebno onima koje je kriza najviše pogodila. Osim toga, inicijativa SURE (potpora radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji) pridonosi očuvanju radnih mjesta i pruža potporu obiteljima u 19 država članica.

Europska komisija iznijela je u ožujku 2021. prijedlog o uvođenju EU digitalne COVID potvrde da bi se građanima olakšalo sigurno slobodno kretanje unutar EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19.

EU radi na osiguravanju sigurnih cjepiva za mnoge zemlje svijeta. Komisija i države članice EU-a obvezale su se izdvojiti više od 2,2 milijarde eura za COVAX, globalnu inicijativu za osiguravanje ravnopravnog pristupa cjepivima protiv COVID-a 19, i podupiru kampanje cijepljenja u partnerskim zemljama.

Ožujak 2022.

Zdravlje

Zdravlje je jedan od prioriteta Europske unije. Zdravstvenom politikom EU-a nadopunjavaju se politike država članica da bi se osiguralo da svi koji žive u EU-u budu zaštićeni od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju i imaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.

Iako je organizacija zdravstvene zaštite odgovornost pojedinačnih država članica, EU nadopunjava nacionalne politike da bi se postigli zajednički ciljevi. Zdravstvena politika EU-a usmjerena je na uklanjanje ozbiljnih prijetnji zdravlju u cijelom EU-u, sprečavanje bolesti i osiguravanje jednakih prilika za dobro zdravlje te kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za sve. Zajednički rad znači i udruživanje resursa, čime se stvaraju se ekonomije razmjera.

Video:

Što EU čini

EU nastoji osigurati pristupačne, učinkovite i otporne zdravstvene sustave u EU-u. Rad EU-a uključuje aktivnosti u području cijepljenja (uključujući protiv bolesti COVID-19), borbe protiv antimikrobne rezistencije te u sprečavanju i ograničavanju pandemija i drugih zaraznih bolesti.

EU-ova uloga u pripremi za ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju i odgovoru na njih ključna je za zaštitu ljudi u Europi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je snažniju europsku zdravstvenu uniju da bi se zajednički prevladale zdravstvene krize, rak i nestašice lijekova.

Rak je glavni uzrok smrti u EU-u i velik trošak za zdravstvene sustave. Europskim planom za borbu protiv raka EU podupire prevenciju, otkrivanje, ranu dijagnozu i liječenje, kao i kvalitetu života oboljelih od raka i osoba koje su ga preboljele. EU aktivno sudjeluje u borbi protiv pušenja putem zakonodavstva o duhanskim proizvodima i promicanjem zdravog načina života.

Farmaceutskom strategijom nastoji se poboljšati pristup lijekovima za pacijente, uključujući one koji boluju od rijetkih bolesti. Njome će se podupirati i inovacije i različiti lanci opskrbe radi poboljšanja naše pripreme za krizu.

Glavni instrument za financiranje zdravstvenih politika EU-a je program „EU za zdravlje”, sa sredstvima u iznosu od 5,1 milijarde eura. Njime će se financirati intervencije za bolju prevenciju bolesti te pripravnost i otpornost zdravstvenih sustava u EU-u. Osim toga, u okviru programa Obzor Europa uložit će se 5,4 milijarde eura u istraživanja i inovacije povezane sa zdravljem.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti procjenjuje nove prijetnje da bi EU i nacionalna zdravstvena tijela mogli brzo reagirati. Da bi se osiguralo da pacijenti dobiju najbolje liječenje, prije stavljanja na tržište svi lijekovi u EU-u moraju biti odobreni na nacionalnoj ili na razini EU-a (u Europskoj agenciji za lijekove).

Europska kartica zdravstvenog osiguranja pomaže putnicima prilikom liječenja ako se razbole u posjetu drugoj državi članici EU-a, a u zakonodavstvu EU-a o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti navedena su prava građana pri prelasku granica radi planirane zdravstvene zaštite. Zahvaljujući europskim referentnim mrežama oboljeli od rijetkih ili složenih bolesti mogu iskoristiti najbolje stručno znanje u Europi, a da i ne napuste svoju zemlju.

Ožujak 2022.

Europski zeleni plan

Europski zeleni plan je akcijski plan EU-a s ciljem da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent. To je strategija rasta na temelju koje će se do 2050. izgraditi moderno, resursno učinkovito i konkurentno europsko gospodarstvo bez neto emisija stakleničkih plinova u kojem nitko neće biti zapostavljen.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša ugrožavaju Europu i svijet. Atmosfera se zagrijava i klima se mijenja.

Zaštita okoliša i gospodarski rast mogu ići ruku pod ruku. U razdoblju od 1990. do 2019. EU je smanjio svoje emisije stakleničkih plinova za 24 %, dok je njegovo gospodarstvo ostvarilo rast od oko 60 %.

Video:

Što EU čini

U europskom zelenom planu opisuje se kako će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent. Postizanje tog cilja podrazumijeva stvaranje čistog, kružnog gospodarstva, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. Zahtijeva djelovanje u svim gospodarskim sektorima, uključujući:

  • ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš;
  • poticanje inovacija u industriji;
  • čišće, jeftinije i zdravije oblike privatnog i javnog prijevoza
  • dekarbonizaciju energetskog sektora;
  • povećanje energetske učinkovitosti zgrada;
  • suradnju s međunarodnim partnerima na poboljšanju globalnih standarda u području okoliša.

EU se obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. te je postavio cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55  u odnosu na razine iz 1990. Prvim europskim propisom o klimi ti će ciljevi dobiti pravni okvir te će se osigurati da sve politike EU-a pridonose njihovu ostvarenju.

Bit će potrebna znatna ulaganja iz EU-a i nacionalnog javnog sektora, ali i iz privatnog sektora. U okviru Plana ulaganja za europski zeleni plan mobilizirat će se najmanje bilijun eura u održivim ulaganjima, dok će Mehanizam za pravednu tranziciju ciljanom potporom pomoći u mobilizaciji barem 55 milijardi eura u najpogođenijim regijama i osigurati da se ni jedna od njih ne zapostavi. Djelovanje u području klime je sastavnica svih glavnih programa potrošnje EU-a, a barem 30 % proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. namijenjeno je inicijativama povezanima s klimom.

Zeleni plan temelji se na ambicioznom cilju zaustavljanja i preokretanja trenda gubitka biološke raznolikosti preobrazbom naših prehrambenih sustava, i našeg korištenja šuma, zemljišta, vode i mora te preobrazbom energije, gradova i industrije. Nova industrijska strategija EU-a pomoći će europskoj industriji da bude na čelu usporedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i digitalnoj transformaciji. Digitalne tehnologije igrat će važnu ulogu u postizanju klimatskog cilja EU-a za 2050., primjerice optimizacijom upotrebe energije u nizu sektora, uključujući poljoprivredu, prijevoz i proizvodnju.

Klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti globalne su prijetnje, a EU će i dalje predvoditi međunarodne napore u promicanju provedbe ambicioznih politika u području okoliša, klime i energetike u cijelom svijetu.

Ožujak 2022.

Klimatska politika

EU predano radi na tome da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Europski zeleni plan usmjerava taj rad i obuhvaća smanjivanje emisija stakleničkih plinova, ulaganje u zelene tehnologije, zaštitu našeg prirodnog okoliša te ublažavanje neizbježnih posljedica klimatskih promjena.

EU poduzima mjere kojima nastoji riješiti probleme povezane s promjenama u klimi Zemlje, osobito porast globalnih temperatura zbog povećanja emisija stakleničkih plinova uslijed ljudske aktivnosti. Više prosječne temperature imaju brojne posljedice, uključujući češće ekstremne vremenske prilike kao što su poplave, suše i oluje. Takve su nepogode neposredna opasnost za ljude, a mogu ugroziti i proizvodnju hrane te izazvati nestašicu vode, što može uzrokovati glad, sukobe i migracije.

Video:

Što EU čini

EU je globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena. Aktivno surađuje s drugim zemljama i regijama na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, čiji je cilj zadržati globalno zagrijavanje na razini znatno nižoj od 2 °C iznad predindustrijske razine, uz nastojanje da se porast temperature ograniči na 1,5 °C.

EU se obvezao da će do 2050. postati klimatski neutralan te je postavio cilj da neto emisije stakleničkih plinova do 2030. budu najmanje 55 % niže nego 1990. Ti će ciljevi biti uključeni u prvi europski propis o klimi, a ambiciozni paket mjera koje čine europski zeleni plan omogućit će europskim građanima i poduzećima da ostvare korist od održive zelene tranzicije u kojoj se nikoga ne zapostavlja.

Da bi ta tranzicija bila uspješna, u njoj moraju sudjelovati svi dijelovi gospodarstva i društva. Pojedinci i zajednice mogu se uključiti putem europskog klimatskog pakta, kojim se svakoga poziva na sudjelovanje u izgradnji zelenije Europe.

U EU-ovoj strategiji za prilagodbu klimatskim promjenama promiču se mjere kao što su izgradnja infrastrukture za obranu od poplava, razvoj kultura otpornih na sušu i izmjena propisa o gradnji te se podupiru međunarodne mjere za otpornost na klimatske promjene.

EU i ostatak svijeta mogli bi snositi teške posljedice ako ne pristupe rješavanju problema klimatskih promjena. No, istodobno se, zahvaljujući sve većoj potražnji za čistim tehnologijama, stvaraju prilike za inovacije, modernizaciju industrije, otvaranje zelenih radnih mjesta i rast. Europski zeleni plan strategija je rasta koja će omogućiti iskorištavanje tih prilika. Klimatska politika uključena je u sve glavne EU-ove programe potrošnje te je najmanje 30 % proračuna za razdoblje 2021.–2027. namijenjeno inicijativama povezanima s klimom.

EU je oblikovao sveobuhvatan skup mjera za smanjenje emisija iz svih gospodarskih sektora. Putem EU-ova sustava za trgovanje emisijama na troškovno učinkovit način smanjuju se emisije iz industrijskih postrojenja, elektrana i zračnog prometa u Europi. Države članice EU-a dogovorile su i nacionalne ciljeve za smanjenje emisija u drugim sektorima, kao što su promet, građevinarstvo i poljoprivreda.

Ožujak 2022.

Okoliš

EU-ovi standardi zaštite okoliša među najvišima su u svijetu, a njima se štite priroda i kvaliteta života ljudi, potiče prijelaz na zeleno gospodarstvo te osigurava razborita uporaba prirodnih resursa.

Međutim, trenutačno se suočavamo s velikim globalnim problemima, kao što su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i oskudica resursa. Da bismo riješili te probleme moramo hitno djelovati te iz korijena promijeniti naše društvo, način života i načine proizvodnje i potrošnje. Oporavak EU-a od pandemije bolesti COVID-19 mora biti zelen, pravedan i uključiv za sve te učiniti Europu otpornijom.

EU-ova politika zaštite okoliša ključna je za potporu europskom zelenom planu u ubrzavanju prelaska na klimatski neutralno, resursno učinkovito i regenerativno gospodarstvo, koje planetu vraća više nego što uzima.

Video:

Što EU čini

EU nastoji smanjiti utjecaj proizvodnje i potrošnje robe i usluga na okoliš. Prelazak na kružno gospodarstvo, u kojem se vrijednost proizvoda i trajnost materijala održavaju što je dulje moguće, a otpad i uporaba resursa su svedeni na najmanju moguću mjeru, ključan je za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.

Novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo, koji je jedna od glavnih sastavnica europskog zelenog plana, nastoji se postići da održivi proizvodi postanu standard u EU-u. Akcijski plan usmjeren je na područja s najviše potencijala, kao što su elektronika, baterije i vozila, tekstil, građevinarstvo i hrana. U okviru njega strategija za plastiku osmišljena je da bi do 2030. sva plastična ambalaža u EU-u bila prikladna za ponovnu uporabu ili recikliranje, a nova pravila usmjerena su na smanjenje potrošnje plastike za jednokratnu uporabu.

EU mora štititi prirodne resurse i zaustaviti pad broja ugroženih vrsta i staništa. U okviru strategije EU-a za bioraznolikost proširit će se zaštićena područja na kopnu i na moru, posaditi milijarde stabala, poticati održive poljoprivredne prakse i poduzimati inicijative. Temelj će biti postojeća mreža Natura 2000, koja obuhvaća zaštićena prirodna područja diljem EU-a na kojima su moguće održive ljudske aktivnosti bez ugrožavanja rijetkih i ranjivih vrsta i staništa.

Radi zaštite ljudi od pritisaka i rizika za zdravlje povezanih s okolišem, EU namjerava zajamčiti sigurnu vodu za piće i čistu vodu za kupanje, poboljšati kvalitetu zraka, smanjiti buku te smanjiti ili ukloniti učinke štetnih kemikalija.

EU predvodi i međunarodna nastojanja u poticanju održivog razvoja. Problemi povezani s okolišem ne zaustavljaju se na granicama. Potrebno je više globalnih mjera da bi se osiguralo da zrak, oceani i drugi vodni resursi budu čisti, da se zemlja i ekosustavi iskorištavaju na održiv način te da se klimatske promjene zadrže na razini na kojoj se njima može upravljati. Standardi zaštite okoliša poštuju se i u trgovinskim sporazumima EU-a s drugim zemljama.

Ožujak 2022.

Energija

Energetskom politikom EU nastoji osigurati sigurnu, konkurentnu i povoljnu opskrbu energijom uz ostvarivanje svojih klimatskih ciljeva.

Europa je suočena s nizom velikih energetskih poteškoća. Osim osiguravanja sigurne opskrbe energijom po razumnim cijenama za sve, EU mora prijeći s gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima na čišći i ugljično neutralan sustav.

Da bi se taj prelazak ostvario, EU mora povećati energetsku učinkovitost, povećati udio obnovljive energije, objeručke prihvatiti inovacije i nove tehnologije, poboljšati prekogranične energetske veze i smanjiti ovisnost o uvozu energije.

Video:

Što EU čini

Svaka država članica definira vlastitu kombinaciju izvora energije, ali koordinacija pravila na razini EU-a omogućuje ostvarivanje zajedničkih političkih ciljeva.

Klima i energija nerazdvojivo su povezani. Energija čini 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u. Da bi postigao cilj da postane klimatski neutralan do 2050., EU nastoji potpuno redefinirati svoj energetski sustav.

Za tu je transformaciju ključna energetska unija, koja će poboljšati sinergije s drugim područjima politike, kao što su promet, istraživanje i inovacije, digitalizacija, kružno gospodarstvo i održivo financiranje.

Zakonodavni paket Čista energija za sve Europljane pridonijet će ubrzanju tranzicije prema čistoj energiji i ostvarivanju obveza iz Pariškog sporazuma.

Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora pomoću energije iz obnovljivih izvora jedan je od ključnih elemenata europskog zelenog plana. Energija iz obnovljivih izvora na moru je među tehnologijama s najvećim potencijalom. Osim toga, EU poduzima korake za poboljšanje energetske učinkovitosti, među ostalim, renovacijom milijuna europskih zgrada te ekološkim dizajnom i oznakama energetske učinkovitosti.

Predložene strategije EU-a za integraciju energetskog sustava i za vodik otvaraju put prema potpuno dekarboniziranom, učinkovitijem, fleksibilnijem i bolje povezanom energetskom sektoru. Osim toga, Komisija se posvećuje novim izazovima, poput dekarbonizacije plinskog sektora, primjerice, smanjenjem emisija metana.

Pronalaženjem rješenja u pogledu tih izazova na razini EU-a pružaju se i nove mogućnosti za rast, radna mjesta, istraživanje te konkurentnije i održivije energetsko tržište. Potrošači bi također trebali imati znatne koristi u pogledu svojih prava na promjenu opskrbljivača energijom, a u konačnici i u pogledu nižih računa za kućanstvo i smanjenog onečišćenja zraka. Dodatne politike i mjere kojima se osigurava da EU ostvari svoje ciljeve uključuju:

Ožujak 2022.

Promet i putovanja

Prometna politika EU-a pomaže napretku gospodarstva razvojem moderne infrastrukture kojom putovanja postaju brža i sigurnija, uz istodobno poticanje održivih i digitalnih rješenja.

Europi su potrebne učinkovite prometne veze da bi se potaknuli poslovanje, rast i zapošljavanje te turističke i rekreacijske aktivnosti, a ljudi ostali povezani. Promet znatno pridonosi gospodarstvu i u njemu je zaposleno oko deset milijuna ljudi. Prometna politika EU-a usmjerena je na stvaranje jedinstvenog europskog područja otpornog na krizu, s čišćim i zelenijim prometom te poštenim tržišnim natjecanjem.

Platforma Re-open EU sadržava praktične informacije o bolesti COVID-19 i nacionalnim mjerama protiv koronavirusa poduzetima u odnosu na sigurnost i putovanja, kao što su zahtjevi u pogledu karantene i testiranja u državama članicama EU-a.

Video:

Što EU čini

Zahvaljujući EU-u u posljednjih 20 godina ostvaren je znatan napredak u europskom prometnom sektoru u pogledu veće sigurnosti prometa na nebu, moru i cestama, boljih uvjeta rada za radnike u području prometa, veće i jeftinije mobilnosti te brzog napretka prema čišćim rješenjima i rješenjima u području digitalne mobilnosti.

Iz prometa proizlazi četvrtina emisija stakleničkih plinova u EU-u, a cilj je europskog zelenog plana smanjiti ih za 90 % do 2050. Postizanje održivije i pametnije mobilnosti podrazumijeva cjenovno pristupačnije, dostupnije, zdravije i čišće alternative. Glavni je cilj potaknuti korištenje čistih vozila i alternativnih goriva te ojačati ulogu održivih vrsta prijevoza, kao što je željeznica. Godina 2021. je Europska godina željeznice, tijekom koje se naglasilo prednosti željeznice kao održivog, pametnog i sigurnog prijevoznog sredstva.

Povećanje učinkovitosti je ključno pitanje. Na primjer, digitalne tehnologije koje omogućuju automatiziranu mobilnost i pametni sustavi upravljanja prometom pridonijet će učinkovitosti i istodobno učiniti promet čišćim.

Politika EU-a za prometnu infrastrukturu financira se u okviru Instrumenta za povezivanje Europe s proračunom većim od 25,8 milijardi eura i usmjerena je na povezivanje cijelog kontinenta. To uključuje i smanjivanje razlika među nacionalnim prometnim mrežama i podupiranje ulaganja u prekogranične veze. Prednost se daje vrstama prijevoza koje manje zagađuju okoliš, na primjer željeznici, i razvoju infrastrukture za vozila na alternativna goriva.

Promet je okosnica jedinstvenog tržišta kojim se potiče napredak gospodarstva EU-a. Stvaranjem jedinstvenog zrakoplovnog tržišta i napretkom u inicijativi za jedinstveno europsko nebo letenje postaje jednostavnije i jeftinije. Licencirana željeznička poduzeća sada mogu nuditi svoje usluge bilo gdje u EU-u, a pomorski prijevoznici poslovati u više zemalja.

Sigurnost i zaštita iznimno su važne. Iako je postignut napredak, 2020. je u prometnim nesrećama poginulo 18 800 ljudi. Zbog toga EU aktivno radi na poboljšanju sigurnosti na cestama. Prometna politika EU-a putnicima pomaže i na druge načine: neovisno o tome putuju li zrakom, vlakom, brodom ili autobusom, putnici koji putuju u EU-u imaju određena prava u slučaju kašnjenja ili otkazivanja putovanja.

Ožujak 2022.

Hrana i poljoprivreda

Zajednička poljoprivredna politika osigurava stabilnu opskrbu hranom proizvedenom na održiv način po pristupačnim cijenama za 447 milijuna potrošača u EU-u. Također pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, upravljanju našim prirodnim resursima te poticanju zapošljavanja i rasta u ruralnim područjima.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) provodi se u svim zemljama EU-a i financira iz proračuna Europske unije. Temelj je za potporu važnom prehrambenom i poljoprivrednom sektoru EU-a, u kojem radi gotovo 40 milijuna ljudi.

Krize, primjerice uzrokovane klimatskim promjenama, i pandemija bolesti COVID-19, podsjetnik su da je naš prehrambeni sustav ugrožen i da mora postati otporniji. Prelazak na zdraviji i održiviji prehrambeni sustav EU-a temelj je europskog zelenog plana.

Video:

Što EU čini

Potpora u okviru ZPP-a uključuje:

  • Izravna plaćanja poljoprivrednicima kojima se neutraliziraju rizici i nesigurnosti u poljoprivredi, a dodjeljuju se pod uvjetom da se poštuju stroga pravila o sigurnosti hrane, okolišu te zdravlju i dobrobiti životinja.
  • Tržišne mjere za teške situacije, kao što je nagli pad potražnje zbog bojazni po zdravlje ili pad cijena zbog privremene prevelike ponude.
  • Programe ruralnog razvoja (sufinanciraju ih zemlje EU-a) kojima se potiču inovacije i konkurentnost da bi ruralna područja postala privlačna mjesta za život i rad.

EU je 2019. poljoprivrednicima pomogao s 57,98 milijardi eura, pri čemu je potpora dohotku iznosila gotovo tri četvrtine tog iznosa.

Prijedlozima buduće zajedničke poljoprivredne politike nastoji se preusmjeriti naglasak s pravila i usklađenosti na uspješnost i rezultate. Cilj je održiv i konkurentan poljoprivredni sektor koji može pridonijeti ciljevima europskog zelenog plana. Poljoprivrednici, poljoprivredno-prehrambena poduzeća, šumari i ruralne zajednice nezaobilazni su u mnogim pitanjima. Jedno od njih je strategija „od polja do stola”, čiji je cilj zaštititi okoliš tako što će se hrana održivo proizvoditi i konzumirati. Strategijom se promiče zdrava hrana za sve te nastoji spriječiti gubitak i rasipanje hrane, a uz to se poljoprivrednicima žele osigurati sredstva za život. Budući ZPP blisko je povezan sa strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030., a trebao bi se provoditi od 1. siječnja 2023., u očekivanju konačnog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije.

EU-ovim općim propisima o hrani nastoje se zaštititi zdravlje ljudi i interesi potrošača te osigurati učinkovito funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Europska agencija za sigurnost hrane daje savjete o hrani radi zaštite ljudi, životinja, biljaka i okoliša. Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje pomaže da se s polica ukloni hrana koja nije u skladu s europskim pravilima. Kad god dođe do ozbiljnog izbijanja bolesti životinja ili trovanja hranom, nadležna tijela EU-a mogu pratiti kretanje prehrambenih proizvoda u sustavu TRACES.

Ožujak 2022.

Oceani i ribarstvo

Naši oceani proizvode većinu kisika koji udišemo, reguliraju naše vremenske i klimatske uvjete i dom su većine vrsta planeta. Isto su tako važni pokretači europskog gospodarstva jer nam osiguravaju hranu, radna mjesta, prijevoz i rekreaciju. EU nastoji zaštititi naša mora i naše oceane te osigurati da oni ostanu ekološki i gospodarski održivi za buduće generacije.

Što EU čini

S prometom od 650 milijardi EUR u 2018. i sa zaposlenošću od gotovo 4,5 milijuna ljudi, „plavi” gospodarski sektor EU-a u dobrom je zdravstvenom stanju. Strategijom EU-a za održivo plavo gospodarstvo nastoji se iskoristiti potencijal za održivi rast u morskom i pomorskom sektoru u cjelini.

Video:

Zahvaljujući istraživanjima i inovacijama mora i oceani izvor su obnovljive energije, minerala i lijekova. EU ima jedinstvenu priliku za razvoj energije iz obnovljivih izvora na moru zahvaljujući brojnosti i raznolikosti svojih morskih bazena i stalnom padu troškova novih postrojenja. Prijedlozi za maksimalno iskorištavanje tog potencijala pomoći će EU-u u ostvarivanju cilja postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

Iako podupire te nove mogućnosti, EU ima važnu ulogu i u promicanju odgovornog i održivog iskorištavanja mora u Europi i svijetu.

Zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a nastoji se osigurati da ribarstvo i akvakultura (uzgoj ribe u kontroliranim uvjetima) budu ekološki, gospodarski i društveno održivi. Njezini su ciljevi poticanje dinamične i održive ribarske industrije, očuvanje resursa i zaštita morskog okoliša uz istodobno osiguravanje primjerenog životnog standarda ribarskih zajednica. Sadržava skup pravila za upravljanje europskim ribarskim flotama i očuvanje ribljih stokova. Da bi se spriječio prelov, kvotama za države članice EU-a utvrđuje se ograničenje količine ulova svake vrste, dok se obvezom iskrcavanja izbjegava rasipna praksa odbacivanja neželjena ulova.

EU je uveo zaštićena područja da bi se zaštitili morski ekosustavi i njihova bioraznolikost, zajedno s uslugama koje pružaju, te nastoji zaštititi najmanje 30 % mora EU-a do 2030. Osim toga, pravilima EU-a za rješavanje problema morskog otpada smanjuju se negativni učinci 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji se najčešće nalaze na europskim plažama i u europskim morima, kao i izgubljeni i napušteni ribolovni alat.

Zajednička ribarstvena politika i pomorska politika EU-a financirat će se iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu. Do konačnog odobrenja iz tog će fonda biti osigurano više od 6,1 milijarde EUR (2021.–2027.) za održivi razvoj u tom sektoru, s posebnim naglaskom na potporu malom obalnom ribolovu.

Ožujak 2022.

Gospodarstvo, financije i euro

Ekonomska i monetarna unija zajednički je temelj za stabilnost, radna mjesta i rast u cijelom EU-u.

Ekonomska i monetarna unija povezuje gospodarstva EU-a putem koordiniranih gospodarskih i fiskalnih politika, usklađenih pravila za financijske institucije, zajedničke monetarne politike i zajedničke valute, eura. Ona je moćan alat za otvaranje radnih mjesta, rast, socijalnu pravednost i financijsku stabilnost. Međutim, iako su posljednjih godina provedene važne institucionalne reforme za jačanje ekonomske i monetarne unije, rad je i dalje u tijeku.

Video:

Što EU čini

Gospodarske i financijske politike EU-a usmjerene su na:

  • otvaranje radnih mjesta i poticanje ulaganja
  • promicanje gospodarske stabilnosti
  • povećanje učinkovitosti ekonomske i monetarne unije
  • reguliranje financijskih institucija i složenih financijskih proizvoda
  • očuvanje financijske stabilnost i zaštitu poreznih obveznika u financijskim krizama
  • jačanje međunarodne uloge eura.

Iako su svih 27 država članica dio ekonomske i monetarne unije, mnoge su otišle korak dalje u integraciji i uvele euro kao svoju valutu. Te zemlje zajedno čine europodručje. Danas se eurom koristi više od 340 milijuna ljudi u 19 država članica. Novčanice i kovanice eura opipljiv su simbol slobode, pogodnosti i mogućnosti koje EU omogućuje.

Nakon financijske krize 2008. EU je poduzeo mjere za smanjivanje nekih institucionalnih nedostataka otkrivenih tijekom krize u ekonomskoj i monetarnoj uniji te za stvaranje sigurnijeg financijskog sektora. EU je ojačao gospodarsko upravljanje, osmislio sustav za zaštitu financijske stabilnosti u europodručju, poboljšao javne financije država članica i promicao reforme za poticanje ulaganja. Nadalje, EU je uspostavio usklađena pravila za povećanje otpornosti svojih financijskih institucija i jačanje nadzora nad bankama u europodručju.

Snažni temelji ekonomske i monetarne unije pomogli su državama članicama da se nose s nepredviđenim gospodarskim i socijalnim posljedicama pandemije bolesti COVID-19. Pandemija je ukazala na potrebu za brzim, odlučnim i koordiniranim odgovorom na krizne situacije. EU je odgovorio tako što je državama članicama omogućio da odstupe od svojih uobičajenih proračunskih zahtjeva stvaranjem SURE inicijative u iznosu od 100 milijardi eura za zaštitu radnih mjesta i radnika te pokretanjem Mehanizma za oporavak i otpornost u vrijednosti od dosad nezabilježenih 723,8 milijardi eura (u tekućim cijenama), ključnog elementa instrumenta NextGenerationEU. Mehanizmom se financiraju ulaganja i reforme iz planova za oporavak i otpornost koje su pripremile države članice. Tim će se mjerama poduprijeti zelena i digitalna tranzicija, a zemljama EU-a pomoći će se da iz krize izađu snažnije.

Ožujak 2022.

Zapošljavanje i socijalna pitanja

EU pridonosi otvaranju više kvalitetnih radnih mjesta u Europi i želi stvoriti primjerene socijalne standarde za sve, među ostalim i s 99,3 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2021.–2027.

EU i države članice dijele odgovornost za politike zapošljavanja i socijalna pitanja. Komisija je postavila radna mjesta, rast i ulaganja kao glavni prioritet, koji se podupire u okviru EU-ova plana za oporavak NextGenerationEU, kojim se nastoje sanirati socijalne i ekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19.

Što EU čini

Ciljevi EU-ove politike zapošljavanja i socijalnih pitanja:

EU osigurava i koordinira financijska sredstva kojima državama članicama pomaže da ulažu u područja kao što su skrb za djecu, zdravstvo, osposobljavanje, pristupačna infrastruktura i pomoć u pronalaženju posla. Europski socijalni fond plus pomoći će milijunima ljudi da steknu nove vještine, posebno one koje su potrebne za zelenu i digitalnu tranziciju, i pronađu bolja radna mjesta. Program Garancija za mlade pridonosi tome da sve osobe mlađe od 30 godina dobiju kvalitetnu i konkretnu ponudu za posao, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca nakon što napuste formalno obrazovanje ili postanu nezaposleni. U međuvremenu se novom inicijativom ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve) nastoji pomoći mladima u nepovoljnom položaju kojima je otežan pristup radu ili osposobljavanju iz osobnih ili strukturnih razloga.

Program vještina za Europu pomaže pojedincima i poduzećima da razviju nove i bolje vještine te postavlja ambiciozne ciljeve koje treba ostvariti do 2025.

Europski stup socijalnih prava sadržava načela i prava u području jednakih mogućnosti na tržištu rada, pravednih radnih uvjeta i socijalne zaštite. Akcijskim planom za provedbu tih načela u praksi utvrđuju se glavni ciljevi za zapošljavanje, osposobljavanje te socijalnu zaštitu i uključivanje, koje treba ostvariti do 2030.

Pravila EU-a o koordinaciji socijalne sigurnosti ne zamjenjuju nacionalne sustave, već štite prava socijalne sigurnosti ljudi koji se kreću unutar EU-a (i Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske). Europsko nadzorno tijelo za rad osigurava pravednu, jednostavnu i djelotvornu provedbu pravila EU-a o mobilnosti radne snage. EURES, europski portal za radnu mobilnost, povezuje tražitelje posla i poduzeća koja ga nude, a usluga Europass pomaže u izradi životopisa.

Ožujak 2022.

Radna mjesta, rast i ulaganja

EU intenzivno radi na stvaranju privlačnijeg okruženja za ulaganja koje će potaknuti gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. U tu svrhu nastoji ukloniti prepreke za ulaganja i građanima EU-a omogućiti da steknu vještine potrebne za radna mjesta budućnosti.

EU sanira posljedice pandemije bolesti COVID-19, a ujedno pomaže građanima EU-a da se uspješno nose sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Preobrazba gospodarstva EU-a treba biti pravedna i uključiva kako bi svaki građanin mogao iskoristiti prednosti te dvostruke tranzicije i kako nitko ne bi bio zapostavljen.

Što EU čini

Program InvestEU važan je element europskog plana oporavka za saniranje posljedica pandemije bolesti COVID-19 i ostvarivanje dugoročnih prioriteta EU-a. Temelji se na uspjehu Plana ulaganja za Europu, koji je od 2015. do 2020. mobilizirao više od 500 milijardi eura da se nadomjesti manjak ulaganja uzrokovan financijskom krizom iz 2007. i 2008. InvestEU osim toga daje proračunsko jamstvo EU-a da bi poduzeća u EU-u lakše pristupila financijskim sredstvima koja su im potrebna i lakše ih privukla. Cilj je potaknuti dodatna ulaganja u iznosu od najmanje 372 milijarde eura u razdoblju od 2021. do 2027. Program je usmjeren na četiri ključna područja politike:

  • održivu infrastrukturu
  • istraživanja, inovacije i digitalizaciju
  • mala i srednja poduzeća i
  • socijalna ulaganja i vještine.

Kao nadopuna tom programu savjetodavni centar InvestEU bit će jedinstvena kontaktna točka za utvrđivanje, pripremu i razvoj projekata ulaganja za cijeli EU.

Brz prelazak na klimatski neutralnu i digitalnu Europu mijenja naš način rada. U tome nam već pomaže Program vještina za Europu i postavlja ciljeve koje treba ostvariti do 2025. Njime se u praksi provode ključna načela europskog stupa socijalnih prava, čiji je cilj stvoriti pravedno i uključivo europsko tržište rada. Kako bi građani osjetili konkretne koristi, za 2030. su postavljeni ključni ciljevi za zapošljavanje, osposobljavanje, socijalnu zaštitu i uključivanje.

Mehanizam za pravednu tranziciju, Mehanizam za oporavak i otpornost, a ubuduće i predloženi Socijalni fond za klimatsku politiku pružat će potporu za smanjenje regionalnih i socijalnih razlika. Komisija radi i na utvrđivanju konkretnih mjera i rješenja za demografske probleme u Europi kako bi se pružila potpora najpogođenijim građanima, regijama i zajednicama.

Ožujak 2022.

Regije

Regionalna politika usmjerena je na sve regije i gradove EU-u da bi se poduprli otvaranje radnih mjesta, konkurentnost poduzeća, gospodarski rast i održivi razvoj te poboljšala kvaliteta života građana.

Modernizacija zračnih luka u Rigi i Wrocławu, povećanje urbane mobilnosti u Ateni, Sofiji i Cluj-Napoci, očuvanje Mont-Saint-Michela i zaštita Pompeja, razvoj širokopojasne infrastrukture diljem Litve, potpora poduzećima u Utrechtu i Paredesu, obnova sustava pročišćavanja otpadnih voda u Trenčínu i Slavonskom Brodu te poticanje uporabe informacijskih tehnologija na sveučilištima u Nikoziji i Ljubljani samo su neki od tisuća projekata sufinanciranih u okviru EU-ove regionalne politike.

Video:

Što EU čini

Regionalnom politikom podupire se europska solidarnost poticanjem gospodarskog rasta i poboljšanjem kvalitete života strateškim ulaganjima. Većina sredstava namijenjena je za pomoć slabije razvijenim zemljama i regijama EU-a da dostignu ostale, čime se smanjuju gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike koje su još uvijek prisutne u EU-u.

Regionalnom politikom zajedno upravljaju Komisija te države članice EU-a i njihove regije, koje odabiru koje će projekte EU sufinancirati u okviru unaprijed dogovorenih programa s Komisijom. Sredstva EU-a uvijek se nadopunjuju nacionalnim (privatnim i/ili javnim) sredstvima.

Regionalnom politikom u okviru programâ za europsku teritorijalnu suradnju (Interreg) posebna se pažnja posvećuje potrebama i potencijalu graničnih regija.

Gotovo trećina (392 milijarde eura) proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2027. izdvojena je za regionalnu politiku. Ta sredstva upotrebljavaju se za financiranje strateške prometne i komunikacijske infrastrukture, poticanje prijelaza na gospodarstvo koje je prihvatljivije za okoliš, pomoć malim i srednjim poduzećima da postanu inovativnija i konkurentnija, stvaranje novih i dugoročnih poslovnih prilika, poboljšanje i modernizaciju obrazovnih sustava te izgradnju uključivijeg društva.

Osim toga, u okviru instrumenta NextGenerationEU, Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) osigurat će više od 50 milijardi eura novih sredstava za postojeće programe u državama članicama do 2023. za potporu oporavku od pandemije bolesti COVID-19.

Da bi EU ostvario svoj cilj i postao prvi klimatski neutralan kontinent, mehanizmom za pravednu tranziciju mobilizirat će se u razdoblju od 2021. do 2027. oko 55 milijardi eura za potporu regijama kojima je prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo najteži. Predloženim Socijalnim fondom za klimatsku politiku nastoji se pomoći državama članicama da u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti podupru one koji se najviše oslanjaju na fosilna goriva.

Ožujak 2022.

Istraživanja i inovacije

U okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor Europa, vrijednog 95,5 milijardi eura, potiču se otvaranje radnih mjesta i rast te pronalaze odgovori za neka od najvažnijih pitanja.

Istraživanja i inovacije ključni su za naše gospodarstvo i društvo. U središtu su rada na otvaranju radnih mjesta i poticanju rasta i ulaganja u EU-u. Osim toga, zaslužni su za nova rješenja u zdravstvenoj skrbi, prometu i energetici koja poboljšavaju živote naših građana. Pomažu nam i u odgovaranju na hitne probleme kao što je pandemija bolesti COVID-19, kao i na dugoročne probleme kao što su klimatske promjene i borba protiv raka.

Video:

Što EU čini

EU je najveća svjetska tvornica znanja i zaslužan je za gotovo trećinu globalne znanstvene i tehnološke proizvodnje. Međutim, suočava se sa sve oštrijim tržišnim natjecanjem, zbog čega mora nastaviti pretvarati izvrsna istraživanja i inovativne ideje u uspješne proizvode i tehnologije. Svaka država članica EU-a ima vlastite istraživačke politike i programe financiranja, ali mnogi bi se važni problemi najučinkovitije riješili kada bi se istraživačima i inovatorima iz različitih zemalja pomoglo da surađuju. Stoga se istraživanje i inovacije podupiru na razini EU-a, a osobito u okviru programa Obzor Europa.

Obzor Europa jedan je od najvećih i najambicioznijih istraživačkih programa na svijetu, u čijem se okviru ulaže 95,5 milijardi eura (za razdoblje od 2021. do 2027.), povrh ostalih javnih i privatnih ulaganja koja se na taj način privlače. Na temelju rezultata programa Obzor 2020. nastavlja se poticati znanstvena izvrsnost Europe putem Europskog istraživačkog vijeća te stipendija i razmjena Marie Skłodowska-Curie. Program se oslanja i na znanstvene savjete, tehničku potporu, i ciljana istraživanja Zajedničkog istraživačkog centra, Komisijine službe za znanost i znanje.

U okviru Obzora Europa uspostavljen je niz misija EU-a kao nov način suradnje na važnim pitanjima u području zdravlja, klime i okoliša. Svaka od pet misija funkcionira kao skup mjera za postizanje konkretnih rezultata do 2030.

U okviru Obzora Europa podupiru se i europska partnerstva, u kojima EU, nacionalna tijela i privatni sektor zajedno rade na rješavanju gorućih europskih pitanja uz pomoć usklađenih inicijativa za istraživanja i inovacije. Ta će partnerstva pomoći ojačati novi europski istraživački prostor, koji je zamišljen kao jedinstveno tržište EU-a za istraživanja, inovacije i tehnologiju koje omogućuje zemljama da djelotvornije usklađuju svoje istraživačke politike i programe.

Obveza otvorenog pristupa publikacijama i načelima otvorene znanosti primjenjuje se u cijelom programu Obzor Europa.

Ožujak 2022.

Jedinstveno tržište

Jedinstveno tržište jedno je od najvećih postignuća EU-a. Već 30 godina olakšava svakodnevni život građanima i poduzećima te omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i novca po cijelom EU-u.

Zahvaljujući jedinstvenom tržištu (tzv. unutarnjem tržištu) građani EU-a mogu studirati, živjeti, kupovati, raditi i umiroviti se u bilo kojoj državi članici EU-a te uživati u proizvodima iz cijele Europe. Poduzeća mogu proširiti svoje poslovanje, a tržišno natjecanje pomaže u snižavanju cijena i povećanju izbora za potrošače. EU istodobno nastoji osigurati da te veće slobode ne narušavaju pravednost, zaštitu potrošača, prava radnika ni okolišnu održivost.

Video:

Što EU čini

Uz potporu u obliku industrijske strategije EU-a, jedinstveno tržište ima ključnu ulogu u podupiranju poduzeća na putu kroz zelenu i digitalnu tranziciju. Osim toga, pomaže poduzećima u razdobljima naglih prekida opskrbe i krizama, kao i u jačanju njihove globalne konkurentnosti.

EU radi na sljedećem:

  • uči na iskustvima iz pandemije bolesti COVID-19 i rata Rusije protiv Ukrajine, npr. sprječava prekide u lancima opskrbe
  • osigurava da jedinstveno tržište poduzećima i poduzetnicima pruži više prilika za proširenje poslovanja
  • uklanja prepreke jednostavnom kupovanju ili prodaji roba i usluga preko granica država članica te slobodnom kretanju radnika
  • osigurava da se pravila o pravednosti, mogućnostima i obvezama primjenjuju i na digitalno gospodarstvo
  • poboljšava mogućnosti za prekvalificiranje i usavršavanje u svim sektorima
  • osigurava pristup financijskim sredstvima, standardima i patentima kako bi se zauzeo, ojačao i zaštitio vodeći položaj Europe u inovativnim tehnologijama.

Novi industrijski savezi u ključnim područjima u kojima EU ovisi o trećim zemljama znatno pomažu EU-u da postigne svoje ciljeve. U tom je kontekstu EU predstavio nove mjere za poboljšanje kružnog gospodarstva i povećanje održivosti opskrbe kritičnim sirovinama.

Mala i srednja poduzeća čine 99 % svih poduzeća u EU-u i zapošljavaju dvije trećine ukupnog broja zaposlenika u privatnom sektoru. Politikama EU-a potiče se stvaranje novih poduzeća i podržava rast inovativnih poduzeća.

S proračunom od 4,2 milijarde eura za razdoblje od 2021. do 2027. Program jedinstvenog tržišta objedinjuje širok raspon aktivnosti u područjima kao što su sigurnost hrane, zaštita potrošača, standardizacija i konkurentnost, sprječava preklapanja i poboljšava koordinaciju.

Na portalu Your Europe mogu se pronaći informacije o životu, radu, putovanju, studiranju i poslovanju u drugoj državi članici. Preko tog portala može se pristupiti i službama kao što su Vaša Europa – Savjeti i SOLVIT, mreža za rješavanje problema.

Ožujak 2022.

Zaštita potrošača

Politika zaštite potrošača EU-a štiti prava potrošača, jamči sigurnost proizvoda, pomaže građanima da pri kupnji robe i usluga raspolažu svim potrebnim informacijama te, u slučaju problema, nudi načine za njihovo rješavanje.

Jedinstveno tržište EU-a potrošačima nudi veći izbor, više fleksibilnosti i bolju kvalitetu po povoljnijim cijenama. EU svojom politikom zaštite potrošača osigurava da se poštuju prava građana u slučaju problema pri kupnji robe ili usluga iz drugih država članica. Tako se gradi povjerenje i potiče trgovina, među ostalim i na internetu.

Video:

Što EU čini

Nova strategija za potrošače u EU-u bit će aktualna do 2025. U njoj se navode mjere koje će EU poduzeti u reakciji na velike promjene, kakve donose COVID-19 te zelena i digitalna tranzicija. Među njima je rješavanje pitanja povezanih s okolišem i održivošću, ostvarivanje prava potrošača i zaštita ugroženih potrošača.

EU potrošačima nudi niz praktičnih prava kad dođe do problema.

  • Kupci na internetu imaju 14 dana da se predomisle i odustanu od kupnje. Proizvod mogu vratiti unutar dva tjedna i dobiti povrat novca.
  • Ako proizvod kupljen u EU-u (na internetu ili u trgovini) ne odgovara opisu ili nije ispravan, potrošač ima pravo barem na besplatan popravak ili zamjenu.
  • Prema pravilima EU-a o hipotekarnim kreditima, informacije u oglasima moraju biti jasne, a potrošači pravodobno informirani prije potpisivanja ugovora.
  • Postoje minimalni standardi za prava putnika u svim vrstama prijevoza, a uključuju informacije, pomoć i naknadu u slučaju otkazivanja ili duljeg kašnjenja.

Uz to, EU pomaže da se sporovi s trgovcima riješe brže i učinkovitije. Platforma za internetsko rješavanje sporova potrošačima i trgovcima omogućuje da riješe sporove koji se odnose na kupnju na internetu. Mreža europskih potrošačkih centara potrošačima pruža besplatnu pomoć i savjete o prekograničnoj kupnji. Nova pravila EU-a organizacijama će najkasnije do sredine 2023. olakšati obranu kolektivnih interesa potrošača i pokretanje postupaka pred sudom.

Strogi sigurnosni, zdravstveni i ekološki standardi primjenjuju se na igračke, električne uređaje, kozmetiku i farmaceutske proizvode. Zahvaljujući rigoroznim pravilima, opasni se proizvodi povlače s tržišta: svake se godine stotine proizvoda prijavi putem EU-ova sustava brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode. Komisija je 2021., uz reviziju pravila EU-a o potrošačkim kreditima, predložila i reviziju pravila o sigurnosti proizvoda, uključujući nova pravila za internetska tržišta.

Akcijskim planom EU-a za kružno gospodarstvo usklađuju se prava potrošača i prava u području okoliša, pri čemu je težište na kvalitetnijim, dugotrajnijim i održivim proizvodima.

Ožujak 2022.

Pošteno tržišno natjecanje

Pravilima EU-a o tržišnom natjecanju nastoji se osigurati pošteno i pravedno natjecanje svih poduzeća na jedinstvenom tržištu, imajući u vidu koristi za potrošače, poduzeća i cijelo europsko gospodarstvo.

Zajedno s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje i nacionalnim sudovima Komisija osigurava primjenu pravila EU-a o tržišnom natjecanju, kojima se osigurava pošteno natjecanje među poduzećima. Na taj način pridonosi se sniženju cijena i poboljšanju kvalitete, potiču se inovacije i učinkovitost te se potrošačima omogućuje veći izbor.

Što EU čini

Komisija poduzima radnje u pogledu:

  • kartela ili drugih nezakonitih aranžmana poduzeća s ciljem izbjegavanja međusobnog tržišnog natjecanja ili umjetnog povisivanja cijena
  • situacija u kojima veliki igrači zloupotrebljavaju vladajući položaj na tržištu kako bi pokušali istisnuti konkurente s tržišta ili naplaćivali previsoke cijene
  • spajanja i preuzimanja poduzeća kojima bi se moglo ograničiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu
  • financijskih potpora (državnih potpora) vlada država članica EU-a namijenjenih poduzećima koje mogu narušiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu stavljanjem nekih poduzeća u povlašteni položaj te
  • promicanja kulture tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini kako bi poduzeća iz EU-a mogla poslovati u pravednim uvjetima tržišnog natjecanja bilo gdje u svijetu.

Provedba politike tržišnog natjecanja koristi građanima EU-a. Na primjer, prema konzervativnim procjenama Komisije, potrošači su 2020. zahvaljujući zabranama kartela i intervencijama u spajanja poduzeća uštedjeli između 14 i 23,3 milijarde eura.

Istrage EU-a o praksama koje narušavaju tržišno natjecanje obuhvaćaju robu, profesije i usluge. Komisija nadzire pomoć koju vlade država članica dodjeljuju poduzećima kako bi osigurala da nekim poduzećima ne daju nepoštenu prednost pred konkurencijom. Državne potpore mogu se dopustiti ako se koriste za pomoć i potporu regijama u nepovoljnom položaju, malim i srednjim poduzećima, istraživanju i razvoju, zaštiti okoliša, osposobljavanju, zapošljavanju ili kulturi.

Nova pravila o državnim potporama uvedena u siječnju 2022. u skladu su s važnim ciljevima EU-a iz europskog zelenog plana. Tim se pravilima nastoji pomoći državama članicama u ostvarivanju ambicioznih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a te se podupiru projekti u području zaštite okoliša, uključujući zaštitu klime i proizvodnju zelene energije.

Osim toga, EU prilagođava svoje zakonodavstvo digitalnoj transformaciji. Naprimjer, Aktom o digitalnim tržištima i njegovim jasnim popisom dopuštenih i zabranjenih radnji spriječit će se da internetske platforme koje djeluju kao nadzornici pristupa nameću nepoštene uvjete poduzećima i potrošačima. Aktom o digitalnim uslugama uvest će se obveze na razini EU-a za pružatelje posredničkih digitalnih usluga koje povezuju potrošače s robom, uslugama ili sadržajem, pa će manjim platformama biti lakše širiti se na jedinstvenom tržištu EU-a.

Ožujak 2022.

Porez i carina

Poreze neovisno određuju i naplaćuju nacionalne vlade, a EU je odgovoran za carinsku uniju, koja jamči slobodno kretanje i sigurnost robe na jedinstvenom tržištu.

Vlade država članica EU-a imaju veliku slobodu u izradi poreznih zakona u skladu sa svojim nacionalnim prioritetima. Međutim, pritom se moraju pridržavati određenih temeljnih načela i osigurati da nacionalna porezna pravila ne ometaju jedinstveno tržište EU-a.

Carinska unija EU-a olakšava trgovinu poduzećima, usklađuje carine na robu koja se uvozi u EU i pomaže zaštititi građane i okoliš u EU-u.

Video:

Što EU čini

EU nema izravnu ulogu u povećanju ili određivanju poreznih stopa. On zapravo nadzire nacionalna porezna pravila kako bi osigurao da ta pravila promiču otvaranje radnih mjesta i rast te da porezi jedne države članice nisu diskriminirajući prema potrošačima, radnicima ili poduzećima iz drugih država članica.

Vlade svih država članica moraju se složiti kad se donose odluke EU-a kako bi se interesi svih njih uzeli u obzir. Kad je riječ o nekim porezima, kao što su porez na dodanu vrijednost ili trošarine na benzin, duhan i alkohol, države članice dogovorile su zajednička pravila za pojednostavnjenje prekogranične trgovine na internetu i izvan njega te radi ravnopravnosti uvjeta za poduzeća i platforme iz EU-a i one iz trećih zemalja.

Komisija je 2021. predstavila svoju viziju za nov, pravedniji i transparentniji sustav za oporezivanje poslovanja, primjeren za 21. stoljeće. To uključuje mjere za smanjenje administrativnog opterećenja, potporu malim poduzećima i borbu protiv zlouporabe poreza. Na temelju prijedloga za minimalnu stopu poreza na dobit od najmanje 15 % za sva multinacionalna poduzeća Komisija namjerava postići da EU bude među prvima koji će primjenjivati povijesni globalni sporazum o reformi poreza iz 2021. Time bi se u konačnici trebalo osigurati da se sva poduzeća oporezuju pravedno, neovisno o tome gdje posluju.

Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti na cijelom jedinstvenom tržištu, EU mora funkcionirati kao jedinstvena carinska unija s istim carinama, standardima i postupcima za postupanje s robom uvezenom iz trećih zemalja. Na prijevoz robe iz jedne u drugu državu članicu ne naplaćuju se carine.

Carinskom unijom EU-a u praksi upravljaju nacionalne carinske uprave. One štite ljude, životinje i okoliš od potencijalno opasne robe te pomažu u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i krijumčarenja. Nakon carinjenja roba se može slobodno kretati ili prodavati bilo gdje u Europi.

Ožujak 2022.

Svemir

Svemirska politika EU-a aktivno doprinosi borbi protiv klimatskih promjena, potiče tehnološki napredak i inovacije te poboljšava živote građana EU-a.

Svemirska tehnologija, podaci i usluge sveprisutni su u svakodnevnom životu Europljana. Korištenje mobilnih telefona, navigacijskih sustava u automobilima, bankomata itd. danas je nezamislivo bez njih. Sateliti su vrijedan izvor podataka i pružatelj usluga u raznoraznim područjima i situacijama, od prometa, poljoprivrede i okoliša do kriznih intervencija.

Video:

Što EU čini

Svemirska industrija EU-a je konkurentna i u usponu. Njezina se vrijednost procjenjuje na 62 milijarde eura, a zapošljava više od 230 000 ljudi i kontrolira trećinu svih satelita trenutačno u orbiti.

Najvažniji elementi, koji svakodnevno pružaju europske svemirske usluge:

  • Copernicus je sustav EU-a za promatranje Zemlje. Podaci koje generiraju njegovi sateliti koriste se u mnogim područjima, od praćenja klimatskih promjena i njihovih posljedica do usmjeravanja hitnih službi i humanitarnih intervencija. Copernicusovi podaci koriste se za lociranje plovila u nevolji i za brzu reakciju u slučaju šumskih požara, potresa i poplava. Tako spašavaju živote i štite imovinu.
  • Galileo, EU-ov globalni satelitski navigacijski sustav, daje točne i pouzdane informacije za utvrđivanje položaja i vremena za sve načine prijevoza, automobile, željeznicu, zrakoplovstvo i razne druge sektore. Zahvaljujući Galileu 3,2 milijarde pametnih telefona ima siguran i neovisan sustav za određivanje položaja.
  • Europska geostacionarna navigacijska prekrivajuća služba (EGNOS) prati i ispravlja satelitske navigacijske signale za korisnike u zračnom, pomorskom i cestovnom prometu u većem dijelu Europe. 426 zračnih luka u EU-u već koristi EGNOS za sigurnije slijetanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Zahvaljujući tome manje je kašnjenja i preusmjeravanja.

Svemirski program EU-a za razdoblje 2021.–2027. ima proračun od 14,9 milijardi eura. Njegove su aktivnosti nastavak uspješnog rada spomenutih programa, pri čemu se nastoji povećati koordinacija s drugim područjima politike EU-a. Cilj mu je potaknuti znanstveni i tehnički napredak te poduprijeti konkurentnost i inovacijski kapacitet europske svemirske industrije, posebno malih i srednjih poduzeća, start-up poduzeća i inovativnih poslovnih modela. Komisija je predložila i dvije nove, istaknute inicijative. Njihov je cilj proširiti sigurnu satelitsku povezivost i poboljšati upravljanje svemirskim prometom.

Zahvaljujući radu u pojedinačnim državama članicama i Europskoj svemirskoj agenciji, EU raspolaže vrhunskom tehnologijom za istraživanje svemira. Među velikim je postignućima razvoj novih raketa i satelita te istraživačkih robota za Mjesec i Mars. Istraživanje svemira je strateški i politički važno za EU, ali ujedno pomaže znanstvenicima da otkriju tajne svemira; istraživači su 2019. uz potporu EU-a objavili prvu fotografiju crne rupe ikad snimljenu.

Ožujak 2022.

Međunarodni odnosi i sigurnost

Zajednička vanjska i sigurnosna politika omogućuje EU-u da usklađeno nastupa i djeluje na svjetskom planu, državama članicama da rješavaju poteškoće koje ne bi mogle riješiti same te osigurava sigurnost i boljitak za građane EU-a.

Tu politiku provodi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a podupire je Europska služba za vanjsko djelovanje, diplomatska služba EU-a. Vanjsko djelovanje EU-a vođeno je načelima koja su nadahnula njegovo osnivanje i razvoj te koja on nastoji promicati na globalnoj razini, uključujući mir, demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i temeljne slobode.

Video:

Što EU čini

U vrijeme sve većih i složenih prijetnji sigurnosti, Strateški kompas EU-a za sigurnost i obranu ojačat će sposobnost EU-a da reagira na krize i prijetnje u predstojećem desetljeću. Strateški kompas usmjeren je na:

  • brže i odlučnije djelovanje u slučaju krize
  • zaštitu građana od prijetnji koje se brzo mijenjaju
  • ulaganje u kapacitete i tehnologije potrebne EU-u
  • partnerstvo s drugima da bi se postigli zajednički ciljevi.

EU pomaže zemljama pogođenima sukobima i krizama. U okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći EU preuzima još veću odgovornost za globalnu sigurnost. Instrumentom se financiraju zajednički troškovi vojnih misija i operacija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike i operacija za potporu miru u suradnji s partnerima kao što je Afrička unija. Njime se jačaju i obrambeni kapaciteti partnerskih zemalja te regionalnih i međunarodnih organizacija, a imao je i ključnu ulogu u pružanju potpore Ukrajini u njezinu odgovoru na rusku vojnu agresiju.

Osim toga, od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. EU je poduzeo mjere da putem međunarodne suradnje osigura ponovnu uspostavu globalne sigurnosti opskrbe hranom.

EU i njegove države članice i dalje su najveći donatori kad je riječ o odgovoru međunarodne zajednice na krizu u Siriji – od 2011. uložili su ukupno više od 27 milijardi eura i tako pružili potporu ljudima u Siriji i široj regiji.

Global Gateway nova je strategija ulaganja EU-a kojom će se potaknuti primjena pametne, čiste i sigurne energije i razvoj prometne i digitalne infrastrukture te ojačati zdravstveni, obrazovni i istraživački sustavi širom svijeta. EU, njezine države članice i njezine financijske institucije, djelujući u okviru Tima Europa, nastoje u razdoblju od 2021. do 2027. mobilizirati javna i privatna ulaganja u vrijednosti do 300 milijardi eura. Global Gateway doprinos je EU-a Globalnom partnerstvu za infrastrukturu i ulaganja skupine G7.

Ožujak 2022.

Međunarodna partnerstva

Partnerstva i razvojna suradnja u središtu su vanjske politike EU-a. EU i njegove države članice najveći su svjetski pružatelji razvojne pomoći.

Razvojna pomoć, uz vanjsku, sigurnosnu i trgovinsku politiku, jedan je od stupova djelovanja EU-a u svijetu. EU podupire iskorjenjivanje siromaštva, ljudski razvoj, održivi rast i dobro upravljanje tako što stvara partnerstva radi svladavanja globalnih izazova kao što su klimatske promjene, iscrpljivanje prirodnih resursa i nezakonite migracije. EU poštuje učinkoviti multilateralizam i surađuje sa svim dionicima jer aktualni izazovi zahtijevaju multilateralnije upravljanje i međunarodnu suradnju utemeljenu na pravilima.

Video:

Što EU čini

EU međunarodna partnerstva smatra ulaganjem u održivu i zajedničku budućnost. EU vodeći je zagovornik UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Europskim konsenzusom o razvoju utvrđuje se kako se EU u svojem radu na ostvarenju ciljeva održivog razvoja usredotočuje na ljude, planet, blagostanje, mir i partnerstvo. Vanjsko djelovanje EU-a temelji se na:

Partnerstvo Afrike i EU-a i dalje je jedan od glavnih prioriteta EU-a.

EU je 2020. brzo odgovorio na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Pristup Tim Europa, koji kombinira resurse, stručno znanje i instrumente EU-a, država članica i financijskih institucija, pomaže EU-ovim partnerima ublažiti posljedice pandemije koronavirusa. EU također predvodi u osiguravanju dostupnosti sigurnih i djelotvornih cjepiva svima. Pristup „Tim Europa” sad se primjenjuje u proračunu EU-a za vanjsko djelovanje: Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa.

EU izdvaja oko 10 % svojeg proračuna za vanjsko djelovanje. Delegacije EU-a surađuju s vladama, međunarodnim organizacijama, državama članicama EU-a i privatnim sektorom da bi povećale učinak europske potpore. EU i njegove države članice 2020. zajedno su osigurali 66,8 milijardi EUR pomoći.

Vrijednosti poštovanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava vodilja su djelovanja EU-a u svijetu. Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju usmjeren je na zaštitu i osnaživanje pojedinaca, stvaranje otpornih, uključivih i demokratskih društava te promicanje ljudskih prava u cijelom svijetu. Zahvaljujući Akcijskom planu za rodnu ravnopravnost, rodna ravnopravnost i osnaživanje žena u središtu su djelovanja EU-a.

Ožujak 2022.

Politika susjedstva i proširenja EU-a

EU potiče stabilne demokracije i gospodarstva u susjednim zemljama izgradnjom individualno prilagođenih partnerstava na temelju zajedničkih interesa i suradnje na bilateralnoj i regionalnoj razini.

Video:

Što EU čini

U okviru europske politike susjedstva upravlja se odnosima EU-a sa 16 njegovih susjednih zemalja na jugu i istoku. Na jugu: Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Palestina*, Sirija i Tunis. Na istoku: Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina.

Ciljevi te suradnje uglavnom su sljedeći:

  • stabilizirati susjedne zemlje poticanjem gospodarskog razvoja, zapošljavanja i mogućnosti za mlade, prometne i energetske povezanosti te sigurnosti, kao i upravljanjem migracijama;
  • promicati vrijednosti dobrog upravljanja, demokracije, vladavine prava i ljudskih prava;
  • olakšati suradnju na regionalnoj razini, na primjer, putem Istočnog partnerstva i Unije za Mediteran.

Osim toga, u okviru južnog susjedstva EU surađuje sa svojim partnerima u rješavanju kriza, kao što su one u Siriji i Libiji, i u upravljanju migracijskim tokovima.

Politika proširenja EU-a obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo**, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku. Mogućnost članstva u EU-u snažan je poticaj za demokratske i gospodarske reforme u europskim državama koje žele postati države članice EU-a. Njome se potiču pomirenje i stabilnost. Europska zemlja može postati država članica EU-a samo ako ispunjava demokratske standarde (uključujući vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina), ima funkcionalno tržišno gospodarstvo, može se nositi s konkurencijom i tržišnim silama u EU-u te je u stanju preuzeti obveze koje sa sobom nosi članstvo u EU-u.

Turska je partner EU-a u mnogim ključnim područjima, no, proteklih se godina sve više udaljava od temeljnih vrijednosti i načela EU-a. Stoga su pregovori o pristupanju Turske praktički zamrznuti. U strateškom je interesu EU-a postizanje stabilnog i sigurnog okruženja u istočnom Sredozemlju te razvoj uzajamno korisnog odnosa s Turskom koji se temelji na suradnji.

EU je 2020. pružio pomoć u vrijednosti od 7,47 milijarde eura susjednim regijama i regijama u postupku proširenja da bi se ublažio učinak pandemije bolesti COVID-19. EU je pružio odgovor na hitne situacije, poticao istraživanja, pridonio jačanju zdravstvenih i vodoopskrbnih sustava te se odazvao na gospodarske i socijalne posljedice pandemije.

  • Taj naziv ne tumači se kao priznavanje palestinske države i njime se ne dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tom pitanju.
  • Tim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Ožujak 2022.

Trgovina

EU je zagovornik slobodne trgovine. Trgovinom sa zemljama izvan EU-a, izravno ili neizravno, podržava se 35 milijuna radnih mjesta u EU-u. EU se bori za otvorena tržišta koja se temelje na pravilima, jednake uvjete i najviše međunarodne standarde u cijelom svijetu.

EU je najveća svjetska trgovinska sila s jednim od najotvorenijih gospodarstava. Trećina bruto domaćeg proizvoda EU-a ovisi o trgovini. Predviđa se da će se 85 % budućega globalnog rasta ostvariti izvan Europe. EU pregovara o međunarodnim trgovinskim sporazumima i dogovara ih u ime svojih država članica.

Video:

Što EU čini

Trgovinska politika EU-a obuhvaća trgovinu roba i usluga, ali i pitanja kao što su komercijalni aspekti intelektualnog vlasništva i izravna strana ulaganja.

Komisija je u veljači 2021. predstavila novu trgovinsku strategiju EU-a, u kojoj su utvrđena tri glavna cilja:

  • podupiranje oporavka i preobrazbe gospodarstva EU-a tako da se potaknu naši ciljevi zelene i digitalne tranzicije;
  • oblikovanje pravednih i održivih globalnih pravila;
  • povećanje sposobnosti EU-a za ostvarivanje svojih interesa i prava.

Okosnica te strategije su nastojanja u pogledu reforme Svjetske trgovinske organizacije radi njezine prilagodbe izazovima moderne trgovine.

Trgovinska politika može imati važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša. EU će stoga poboljšati provedbu i izvršenje poglavljâ o održivom razvoju u svojim trgovinskim sporazumima. Konkretno, EU će predložiti poštovanje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama kao osnovnog elementa budućih sporazuma o trgovini i ulaganjima.

EU se zalaže za otvorenu i pravednu trgovinu, bori protiv protekcionizma i uspostavlja ravnotežu između otvorenosti i osiguravanja zaštite ljudi i poduzeća od nepoštene trgovačke prakse. Imenovanjem novog glavnog službenika za nadzor provedbe trgovinskih pravila EU nastoji maksimalno povećati koristi trgovinskih sporazuma za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća i poljoprivrednike, te osigurati da trgovinski partneri poštuju svoje obveze, među ostalim, u pogledu održivog razvoja.

EU je sklopio 46 trgovinskih sporazuma sa 78 partnera u cijelom svijetu, 2020. sklopio je novi trgovinski sporazum s Meksikom, a trgovinski sporazum s Vijetnamom stupio je na snagu. Na temelju sporazuma s Japanom, izvoz iz EU-a povećao se već u prvoj godini, i to za gotovo 7 % u prvih deset mjeseci primjene sporazuma.

Nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a 31. siječnja 2020., EU i Ujedinjena Kraljevina potpisali su 30. prosinca 2020. Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

Ožujak 2022.

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

EU je, zajedno sa svojim državama članicama, među najvećim donatorima humanitarne pomoći u svijetu. Milijunima ljudi pruža prijeko potrebnu pomoć i koordinira hitnu potporu u Europi i svijetu.

U kriznim situacijama EU reagira brzom i učinkovitom isporukom pomoći, a dva glavna kanala za to su mu humanitarna pomoć i civilna zaštita. Ciljevi EU-a su sljedeći:

  • spašavati i čuvati živote, sprečavati i ublažavati patnju te štititi integritet i dostojanstvo stanovništva pogođenog prirodnim katastrofama i krizama izazvanima ljudskim djelovanjem,
  • brzo reagirati u hitnim situacijama unutar i izvan granica EU-a
  • smanjiti rizike od katastrofa, npr. mjerama za ublažavanje posljedica klimatskih promjena,
  • poboljšati pripravnost na katastrofe, npr. sustavima ranog upozoravanja
  • pobrinuti se za nesmetan prelazak s operacija pružanja hitne pomoći na strategije razvojne pomoći,
  • jačati opću otpornost stanovništva, npr. ulaganjem u mjere koje će mu pomoći da se pripremi za moguće buduće katastrofe, i
  • zaštititi i osigurati budućnost djece pogođene katastrofama.
Video:

Što EU čini

U suradnji s brojnim partnerima EU već više od 30 godina podupire humanitarne operacije u 110 zemalja, a samo u 2021. je pružio više od 2,4 milijarde eura humanitarne pomoći. Glavni je donator humanitarne pomoći u mnogim krizama, a neki od primjera su:

Osim toga, EU preko svojeg Mehanizma za civilnu zaštitu šalje timove za hitne intervencije i usmjerava pomoć pogođenim regijama u EU-u i svuda u svijetu. Neki od primjera su:

  • reakcija na pandemiju COVID-a 19 u Europi i svijetu, među ostalim, dostavljanjem potrepština za suzbijanje pandemije putem sustava rescEU i repatrijacijom državljana EU-a koji su se zatekli u inozemstvu
  • slanje stručnjaka i opreme u zemlje pogođene potresima (Haiti), vulkanskim erupcijama (Tonga), šumskim požarima (zapadni Balkan i Sredozemlje) i za obuzdavanje epidemije ebole u Gvineji 2021.
  • usmjeravanje milijuna najnužnijih potrepština (kao što su kutije za prvu pomoć, šatori i kreveti) u Ukrajinu i susjedne zemlje u najvećoj operaciji od uspostave Mehanizma za civilnu zaštitu.

Ožujak 2022.

Temeljna prava

EU jamči niz temeljnih prava. Poštovanje temeljnih prava zajednička je vrijednost EU-a i njegovih država članica koja usmjerava djelovanje EU-a unutar i izvan njegovih granica.

EU nije samo jedinstveno tržište proizvoda i usluga. Europljani dijele vrijednosti i prava utvrđena u ugovorima EU-a i u Povelji EU-a o temeljnim pravima.

Što EU čini

U Povelji EU-a o temeljnim pravima utvrđena su sva osobna, građanska, politička, ekonomska i socijalna prava koja uživaju građani EU-a. Ta su prava zajamčena u državama članicama EU-a i gdje god se primjenjuje pravo EU-a, a odnose se na ljudsko dostojanstvo, slobodu izražavanja i udruživanja, pravo na nediskriminaciju, pravo na azil i pravo na pošteno suđenje.

Osim toga, Poveljom su utvrđena posebna prava povezana s građanstvom EU-a na temelju ugovorâ o EU-u:

Zaštita temeljnih prava zajamčena je i posebnim propisima EU-a kao što su Opća uredba o zaštiti podataka, zakonodavstvo za sprečavanje diskriminacije na temelju spola, rase, etničke pripadnosti, vjere, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije i propisi za zaštitu zviždača i žrtava kaznenih djela.

EU osigurava i zaštitu temeljnih prava posebnim mjerama politike i bliskom suradnjom sa zemljama EU-a i civilnim društvom, primjerice kad je riječ o zločinima iz mržnje i govoru mržnje, rodnoj ravnopravnosti i nediskriminaciji, građanskom i kaznenom pravosuđu, digitalizaciji pravosuđa, zaštiti podataka, poštivanju vladavine prava, pravima djeteta i pravima potrošača.

Zakonodavni i politički rad EU-a u području temeljnih prava podupire se programom Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti.

EU radi na ostvarivanju unije jednakosti nizom strategija čiji je cilj suprotstaviti se stereotipima i stvoriti uvjete kojima se svima osigurava potpuno i slobodno sudjelovanje u europskom društvu.

Osim toga, EU promiče i brani univerzalne vrijednosti diljem svijeta. EU je 2021. pokrenuo Globalni program za ljudska prava i demokraciju, vrijedan 1,5 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027. Uspostavio je i globalni režim sankcija u području ljudskih prava, koji omogućuje da se sankcije usmjere na one koji su odgovorni za teška kršenja ljudskih prava na globalnoj razini.

Ožujak 2022.

Pravosuđe i vladavina prava

EU nastoji osigurati ujednačenu primjenu prava EU-a, rješava prekogranične pravne probleme za svoje građane te promiče i štiti vladavinu prava.

EU nastoji izgraditi područje pravde u kojem građani i poduzeća mogu rješavati pravna pitanja u drugim državama članicama EU-a na isti način kao i kod kuće. Zahvaljujući zajedničkom pravosudnom području bez granica i prepreka, građani će se moći osloniti na jednak skup prava i imat će pristup pravosuđu diljem EU-a.

Što EU čini

Građani EU-a mogu živjeti, studirati, raditi i poslovati bilo gdje u EU-u. Zbog toga bi se mogli zateći u situaciji da moraju potražiti pomoć pravosudnih tijela druge države članice.

EU želi povećati povjerenje među sudovima i administracijama država članica EU-a radi uzajamnog priznavanja sudskih odluka. To je osobito važno u građanskim predmetima kao što su razvod, skrbništvo nad djetetom ili zahtjevi za uzdržavanje.

Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) olakšava suradnju među nacionalnim pravosudnim tijelima u borbi protiv teških kaznenih djela kao što su korupcija, terorizam i trgovina drogom te njezino raspačavanje. Na primjer, europski uhidbeni nalog zamijenio je dugotrajne postupke izručenja radi vraćanja osumnjičenih ili osuđenih počinitelja kaznenih djela u zemlju u kojoj su osuđeni ili će im se suditi. Istodobno, Strategija EU-a za prava žrtava trebala bi osigurati potrebnu potporu i zaštitu za sve žrtve kaznenih djela u EU-u.

Sud Europske unije jamči da se pravo EU-a primjenjuje na jednak način u svim državama članicama. EU radi na modernizaciji pravosudnih sustava EU-a da bi držao korak s digitalnom transformacijom i osigurao lakši i brži pristup pravosuđu. Napredak se može pratiti uz pomoć Pregleda stanja u području pravosuđa EU-a, koji pruža podatke o učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti pravosudnih sustava u svim državama članicama, dok portal e-pravosuđe pruža jedinstvenu kontaktnu točku za sva pravosudna pitanja.

Vladavina prava – jedna od temeljnih vrijednosti EU-a – znači da neovisni i učinkoviti pravosudni sustavi moraju pružati djelotvornu sudsku zaštitu svima u EU-u. Potrebno je zaštititi sve druge vrijednosti jer je to ključno za funkcioniranje EU-a. Na taj se način jamče primjena prava EU-a, učinkovitost unutarnjeg tržišta te potiče uzajamno povjerenje, čime se omogućuje okruženje pogodno za poslovanje.

EU zajedno s državama članicama nastoji zaštititi i ojačati vladavinu prava uz pomoć mehanizma vladavine prava te osiguravanja tehničke potpore i financijskih sredstava za pravosudne reforme.

Ožujak 2022.

Rodna ravnopravnost

Ravnopravnost žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a sadržanih u Ugovoru iz Rima iz 1957. EU nastavlja raditi na borbi protiv rodno uvjetovane diskriminacije i ostvarivanju rodne ravnopravnosti.

Iako bi žene u Europi trebale uživati jednakost, osnaživanje i sigurnost, i dalje su prekomjerno zastupljene u slabije plaćenim sektorima, nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se donose odluke u politici i gospodarstvu te u prosjeku zarađuju 13 % manje od muškaraca u EU-u. Osim toga, rodno uvjetovano nasilje i uznemiravanje i dalje su vrlo rašireni.

Video:

Što EU čini

Rad EU-a u području rodne ravnopravnosti temelji se na Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. Cilj joj je okončati rodno uvjetovano nasilje, suprotstaviti se rodnim stereotipima, ukloniti rodno uvjetovane razlike na tržištu rada i promicati rodnu ravnotežu u donošenju odluka i u politici. Strategija se temelji na desetljećima inicijativa EU-a za rodnu ravnopravnost.

Da bi se provelo načelo jednake plaće za jednak rad utvrđeno u Ugovoru iz Rima, Komisija je predložila mjere za transparentnost plaća, uključujući obveze izvješćivanja o razlici u plaćama između spolova za velika poduzeća. Zaposlenici će imati pravo i na naknadu zbog diskriminacije u plaćama.

Nasilje nad ženama jedan je od najtvrdokornijih oblika rodne diskriminacije u Europi. Komisija je predložila nova pravila na razini EU-a za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, čiji je cilj kažnjavanje počinitelja i osiguravanje bolje zaštite žena, uključujući na internetu. Sve države članice i EU potpisali su Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija).

EU također nastoji pomoći ženama da probiju „stakleni strop” u gospodarstvu i politici te potaknuti sudjelovanje žena u digitalnom sektoru. Konkretno, Komisija nastoji poboljšati rodnu ravnotežu u upravama trgovačkih društava u najvećim trgovačkim društvima EU-a koja kotiraju na burzi.

Međutim, život se ne svodi samo na posao i novac. U Direktivi o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, koja je stupila na snagu u srpnju 2019. i države članice su je trebale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do kolovoza 2022., uvode se nova prava koja pridonose ujednačenijem raspoređivanju obveza skrbi između žena i muškaraca. Radi se o očinskom i roditeljskom dopustu te dopustu za pružatelje skrbi, uz fleksibilno radno vrijeme za roditelje i pružatelje skrbi.

EU nastoji poboljšati živote djevojčica i žena širom svijeta provedbom svojeg Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost III. Njime se pitanja rodne ravnopravnosti promiču u vanjskom djelovanju EU-a, među ostalim u područjima kao što su razvojna suradnja i trgovinski pregovori. EU je također predvodio pregovore o uključivanju ciljeva u pogledu ravnopravnosti spolova u UN-ov Program održivog razvoja do 2030.

Ožujak 2022.

Rasizam i jednakost

EU nastoji osigurati da svatko može uživati svoja temeljna prava i slobode te ravnopravno sudjelovati u društvu bez obzira na podrijetlo.

Iako je diskriminacija na temelju rasnog ili etničkog podrijetla zabranjena u EU-u, rasizam i rasna diskriminacija i dalje su prisutni. EU se bori protiv rasizma i netolerancije u svim područjima.

Što EU čini

EU intenzivira rad u borbi protiv diskriminacije i rasizma provedbom Akcijskog plana EU-a za borbu protiv rasizma za razdoblje 2020.–2025. i imenovanjem prvog koordinatora za borbu protiv rasizma.

EU odbacuje i osuđuje sve oblike rasizma i netolerancije. U Akcijskom planu za borbu protiv rasizma utvrđen je niz mjera za:

  • suzbijanje rasizma i rasne diskriminacije zakonodavstvom i drugim mjerama i osiguravanje da se zakonodavstvo EU-a kojim se zabranjuje govor mržnje i zločini iz mržnje primjenjuje na terenu, uključujući i na internetu,
  • intenziviranje borbe protiv strukturnog rasizma,
  • davanje većeg prostora osobama manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla i okupljanje aktera na svim razinama u zajedničkom nastojanju da se izgradi okruženje bez rasizma i diskriminacije,
  • osiguravanje financiranja za izgradnju uključivih društava i promicanje tolerancije i pluralizma,
  • promicanje raznolikosti među osobljem Komisije i osiguravanje uključivog radnog okruženja bez diskriminacije za sve, neovisno o rasnom ili etničkom podrijetlu ili boji kože.

Nejednako postupanje na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, među ostalim i kad je riječ o zapošljavanju, zabranjeno je Direktivom o rasnoj jednakosti, Direktivom o jednakosti pri zapošljavanju i Poveljom EU-a o temeljnim pravima.

Uspostavljene su politike za borbu protiv određenih oblika rasizma. Na primjer, Strategijom EU-a za suzbijanje antisemitizma nastoje se suzbiti svi oblici antisemitizma, njegovati židovski način života i promicati sjećanje na holokaust i obrazovanje o njemu. Uspostavljen je i još jedan strateški okvir za promicanje ravnopravnosti Roma.

Direktivom o pravima žrtava štite se žrtve zločina iz mržnje. Strategijom EU-a za prava žrtava (2020.–2025.) nastoji se osigurati da sve žrtve kaznenih djela dobiju pomoć i zaštitu bez obzira na to gdje je u EU-u počinjeno kazneno djelo.

EU je također posvećen sprečavanju i suzbijanju širenja mržnje na internetu, uz istodobnu zaštitu slobode izražavanja. Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu iz 2016. omogućio je korisnicima da prijave govor mržnje na internetu, a platformama da brzo pregledaju i uklone ilegalni ili štetni sadržaj.

Ožujak 2022.

Ravnopravnost LGBTIQ osoba

EU svojim građanima jamči niz temeljnih prava i štiti ih od diskriminacije. To se odnosi i na pripadnike zajednice LGBTIQ.

Prema rezultatima ankete iz 2019., 76 % Europljana slagalo se s tim da bi homoseksualci, lezbijke i biseksualne osobe trebali imati ista prava kao i heteroseksualne osobe. Međutim, lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne, nebinarne, interseksualne i queer osobe (LGBTIQ) mogu se suočiti s diskriminacijom u mnogim područjima života, kao i s govorom mržnje i nasiljem.

Što EU čini

Komisija je 2020. donijela prvu strategiju za ravnopravnost LGBTIQ osoba, koja se bavi suzbijanjem diskriminacije, sigurnošću, uključivošću i ravnopravnošću.

Strategija se temelji na više od dva desetljeća djelovanja na razini EU-a. EU je od 1999. ovlašten djelovati u slučajevima diskriminacije na osnovi spolne orijentacije. Mjere EU-a uključuju sljedeće:

Istospolni odnosi diljem svijeta i dalje su kriminalizirani u nekoliko zemalja, uz slabu zaštitu LGBTIQ osoba. EU potiče druge zemlje da osiguraju da spolna orijentacija, rodni identitet ili spolna obilježja ne mogu biti razlozi za nasilje ni kaznenopravne sankcije.

Osim toga, EU je velik donator sredstava na svjetskoj razini za projekte usmjerene na suzbijanje diskriminacije, uglavnom u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava. EU od 2016. podržava projekte u Aziji, Africi, Latinskoj Americi i istočnoj Europi. EU je 2018. pokrenuo fond za potporu aktivistima i organizacijama u područjima u kojima su LGBTIQ osobe izloženije diskriminaciji.

Ožujak 2022.

Invaliditet

EU promiče aktivno uključivanje i potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu i gospodarstvu na ravnopravnoj osnovi s drugima te ih štiti od diskriminacije i nasilja.

Približno 87 milijuna osoba u EU-u živi s nekim oblikom invaliditeta. One imaju ista prava i temeljne slobode kao i svi ostali, uključujući pravo na jednakost i nediskriminaciju te pravo da se prema njima ne provodi nasilje, da ih se ne izrabljuje ni zlostavlja. EU radi na stvaranju Europe bez prepreka koja osnažuje osobe s invaliditetom i omogućuje im da u potpunosti uživaju svoja prava.

Što EU čini

EU i njegove države članice stranke su Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Nadalje, u Povelji EU-a o temeljnim pravima i Ugovorima EU-a Unija se dodatno obvezuje na promicanje politika koje se bave pravima i potrebama osoba s invaliditetom.

U Strategiji o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030., koja se temelji na konvenciji UN-a, kao i na svojoj prethodnici i europskom stupu socijalnih prava, utvrđuju se konkretne inicijative da bi se osiguralo da osobe s invaliditetom mogu:

  • uživati isto pravo na slobodno kretanje kao i svi ostali. Parkirna karta EU-a i iskaznica EU-a za osobe s invaliditetom, za koje se već provode pilot-projekti u osam država članica, olakšavaju uzajamno priznavanje statusa i prava osoba s invaliditetom među državama članicama EU-a;
  • bolje sudjelovati na tržištu rada zahvaljujući posebnim mjerama za poboljšanje njihovih mogućnosti zapošljavanja;
  • živjeti neovisno, gdje god i s kim god odluče. Centar za resurse AccessibleEU svojim će informacijama pridonijeti poboljšanju pristupa prometu, zgradama, informacijama, audiovizualnim medijima, komunikacijama i tehnologijama;
  • sudjelovati u društvu i gospodarstvu te biti zaštićeni od diskriminacije i nasilja. Ciljevi strategije uključuju i osiguravanje jednakih mogućnosti u pravosuđu, obrazovanju, kulturi, sportu i turizmu te pristup tim uslugama.

Posljednjih godina niz inicijativa i zakonodavstva EU-a pridonio je poboljšanju života osoba s invaliditetom u Europi. U Europskom aktu o pristupačnosti utvrđeni su obvezujući zahtjevi za pristupačnost određenih ključnih proizvoda i usluga. Uspostavljena su i posebna pravila da bi se osigurali zaštita od diskriminacije i jednako postupanje prilikom zapošljavanja i na radnom mjestu.

EU se zalaže i za podizanje svijesti o izazovima s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću i o alatima koji su im potrebni za poboljšanje kvalitete života. Europski dan osoba s invaliditetom, koji se obilježava početkom prosinca svake godine, skreće pozornost šire javnosti na pitanja invaliditeta. Svake se godine nagrada za pristupačnost dodjeljuje gradu koji je uložio iznimne napore da bi postao pristupačniji.

Ožujak 2022.

Osobe starije od 50 godina

EU poduzima brojne mjere kako bi ljudima omogućio zdrav, aktivan i neovisan život što je dulje moguće. Mjerama EU-a dopunjuju se mjere država članica u područjima kao što su zapošljavanje, zdravstvo i obrazovanje te se koordiniraju zajednička djelovanja u vezi s epidemijama.

Demografski trendovi upućuju na znatno povećanje udjela starijih osoba u stanovništvu EU-a u nadolazećim desetljećima. Zelenom knjigom Komisije o starenju pokrenuta je rasprava o izazovima i mogućnostima društva koje stari u Europi. Zemlje EU-a nastoje odgovoriti na posljedice starenja stanovništva poboljšanjem sustava obrazovanja i stjecanja vještina, poticanjem duljeg i potpunijeg radnog vijeka te promicanjem reformi sustava socijalne zaštite, uključujući mirovinske sustave i dugotrajnu skrb.

Što EU čini

EU je zabranio poslodavcima da na radnom mjestu ili pri zapošljavanju diskriminiraju ljude na temelju dobi. Europska mreža tijela za promicanje jednakosti pridonosi tome da se pravila EU-a o ravnopravnosti i nediskriminaciji ujednačeno primjenjuju u cijelom EU-u.

Inicijative EU-a kao što su Program vještina za Europu, Pakt za vještine i Akcijski plan za digitalno obrazovanje pomažu ljudima da se prilagode svijetu rada koji se mijenja. Projekti koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda plus pomažu milijunima Europljana da svake godine nauče nove vještine i pronađu bolja radna mjesta.

Bilo da želite napredovanje u karijeri ili vam je važan osobni razvoj, za učenje nikad nije kasno. Razne mogućnosti za osobe starije od 50 godina, od tečajeva i osposobljavanja na radnom mjestu do projekata koje financira EU, dostupne su u okviru programa Erasmus+.

EURES, Europska mreža za radnu mobilnost, pomaže u pronalasku posla u drugoj državi članici, dok se pravilima EU-a olakšava koordinacija nacionalnih sustava socijalne sigurnosti i štite prava osoba koje se sele ili odlaze u mirovinu unutar Europe.

Zahvaljujući novom dobrovoljnom mirovinskom sustavu, paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP), ljudima se sada daje veći izbor i omogućuje im se da nastave štedjeti u okviru istog proizvoda, čak i ako se presele u drugu zemlju članicu EU-a. Svake tri godine Komisija objavljuje izvješće o trenutačnoj i budućoj primjerenosti dohodaka u starosti u državama članicama. EU će Strategijom o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030. pridonijeti uklanjanju nedostataka u socijalnoj zaštiti osoba s invaliditetom, uključujući njihove mirovine.

EU je aktivan u mnogim područjima, kao što su promicanje zdravog načina života, podupiranje učinkovitijih i održivijih zdravstvenih usluga, sprečavanje bolesti i jačanje borbe protiv raka.

EU financijski podupire nevladine organizacije koje promiču pravo na pošteno postupanje i rade na suzbijanju dobne diskriminacije, kao što je AGE Platform Europe.

Ožujak 2022.

Digitalno gospodarstvo i društvo

EU je odlučan u nastojanjima da ovo bude digitalno desetljeće Europe. Radi na približavanju digitalnih tehnologija svima, ujedno pridonoseći postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. i osiguravajući položaj Europe kao predvodnika u digitalnom gospodarstvu.

Digitalne tehnologije nikad nisu bile važnije u našim životima. Tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 one su omogućile da ljudi ostanu povezani, a poduzeća nastave raditi, te su se pokazale neophodnima za obrazovanje i osposobljavanje. Ključne su i u borbi protiv klimatskih promjena, među ostalim putem pametnih energetskih i prometnih sustava.

Video:

Što EU čini

Temelji za digitalnu transformaciju već su postavljeni. Djelovanjem EU-a ostvarene su, među ostalim, sljedeće koristi:

U okviru predložene digitalne strategije EU-a nastavit će se raditi na digitalnim rješenjima koja koriste ljudima, poduzećima i planetu. Strategija ima tri glavna cilja: tehnologiju koja koristi građanima, pravedno i konkurentno gospodarstvo te otvoreno, demokratsko i održivo društvo.

Komisija je predložila sveobuhvatan skup pravila za internetske platforme koje posluju u EU-u kako bi zaštitila temeljna prava građana na internetu, suzbila štetne internetske sadržaje i poticala inovacije. Osim toga, strategija obuhvaća sve od kibersigurnosti i podataka do digitalnog obrazovanja i demokracije. Predloženim digitalnim kompasom ambicije EU-a za 2030. pretvaraju se u konkretne ciljeve. Jedan od najvažnijih elemenata jest zaštita vrijednosti EU-a te temeljnih prava i sigurnosti građana.

Programom Digitalna Europa, s financiranjem u iznosu većem od 7,5 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2027., poticat će se ulaganja u područja kao što su superračunalstvo, umjetna inteligencija i digitalne vještine. Također će se osigurati široka upotreba digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu, među ostalim s pomoću digitalnoinovacijskih centara.

Digitalna tranzicija podupirat će se i drugim programima, uključujući Obzor Europa, koji je usmjeren na istraživanja i tehnološki razvoj, i digitalne aspekte Instrumenta za povezivanje Europe. Usto bi u okviru instrumenta za oporavak NextGenerationEU države članice trebale dodijeliti 20 % svoje financijske potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost za digitalnu transformaciju.

Ožujak 2022.

Sigurniji internet

Pravila EU-a o zaštiti podataka i privatnosti najstroža su na svijetu. Ona pridonose sigurnosti internetskog okruženja za građane i poduzeća te zaštiti ljudi, a posebno djece, od nezakonitog i štetnog sadržaja.

Brzi rast internetskih usluga posljednjih je godina Europljanima donio mnoge prednosti, ali i potencijalne nove rizike. Zato EU neprekidno radi na usklađivanju svojeg zakonodavstva s digitalnom transformacijom te da sadržaj koji je nezakonit izvan interneta bude nezakonit i na internetu.

Video:

Što EU čini

Zaštita osobnih podataka i privatnosti temeljna su prava u EU-u. Ona desetljećima primjenjuje visoke standarde za zaštitu podataka i privatnosti. Stanovnicima EU-a zakonom su dodijeljena prava u pogledu zaštite podataka i povjerljivosti komunikacija, koja moraju poštovati organizacije koje obrađuju njihove podatke. Opća uredba o zaštiti privatnosti (GDPR) donesena je kao odgovor na stvarnu situaciju u internetsko doba i njome se pojedincima daju provediva prava, uključujući pravo na zaborav.

EU usporedno predvodi napore da bi digitalni svijet postao sigurniji. Strategijom za kibersigurnost nastoji se ojačati kolektivna otpornost EU-a na kiberprijetnje i osigurati da svi građani i poduzeća mogu u potpunosti iskoristiti vjerodostojne i pouzdane digitalne usluge i alate.

Komisija se bori protiv širenja dezinformacija i pogrešnih informacija na internetu da bi osigurala zaštitu europskih vrijednosti i demokratskih sustava. Inicijative u tom kontekstu obuhvaćaju akcijski plan i Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija za borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija, akcijski plan za europsku demokraciju i Europski opservatorij za digitalne medije.

Kodeksom postupanja EU-a za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu nastoji se osigurati brza obrada zahtjeva za uklanjanje rasističkog i ksenofobnog sadržaja. Poduzeća, uključujući Facebook, Twitter, Instagram i Snapchat obvezala su se preispitati većinu tih zahtjeva u manje od 24 sata i prema potrebi ukloniti sadržaj.

Sigurnost djece na internetu od ključne je važnosti. Europska strategija za bolji internet za djecu utjecala je na nacionalne politike u većini država članica i postavila globalno mjerilo za zaštitu i osnaživanje djece na internetu. Mreža centara za sigurniji internet koju financira EU pridonosi povećanju informiranosti o sigurnosti na internetu i potiče sudjelovanje djece. Novim pravilima o audiovizualnim medijskim uslugama zahtijeva se da platforme za razmjenu videosadržaja na internetu poduzmu korake za ograničavanje pristupa djece štetnom sadržaju, dok se predloženim Aktom o digitalnim uslugama predviđaju posebne obveze za rješavanje znatnih rizika za dobrobit djece. Komisija je predstavila i Strategiju EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece.

Ožujak 2022.

Građani i demokracija

EU potiče transparentnost i demokratsko sudjelovanje u poštenom i pravednom europskom političkom sustavu te aktivno promiče sudjelovanje građana u postupcima donošenja odluka EU-a.

EU se temelji na načelu predstavničke demokracije, u kojoj građane na razini EU-a izravno predstavlja Europski parlament, a države članice predstavljaju Europsko vijeće i Vijeće Europske unije. EU radi na očuvanju europske demokracije, promicanju slobodnih i poštenih izbora te poštovanju biračkih prava građana EU-a.

Video:

Što EU čini

Na izborima za Europski parlament 2019. zabilježen je najveći odaziv birača u 20 godina (više od 50 %), što upućuje na zdravu razinu demokratskog sudjelovanja građana EU-a i želju da se njihov glas čuje.

Kao dio obveze EU-a da sasluša građane i dâ im veću ulogu u odlučivanju o tome što EU čini i kako služi svojim građanima, pokrenuta je Konferencija o budućnosti Europe. Ta inicijativa, u trajanju od godinu dana, pružila je Europljanima i Europljankama jedinstvenu priliku da tijekom debata i rasprava koje su vodili građani podijele svoje ideje i očekivanja.

Građani EU-a mogu sudjelovati u postupcima donošenja odluka EU-a na više načina. Na internetskim stranicama Iznesite svoje mišljenje građani i poduzeća mogu iznijeti mišljenja o postojećim propisima i novim politikama EU-a. Istodobno, europska građanska inicijativa omogućuje građanima da pozovu Komisiju da predloži zakonodavne akte u područjima u kojima je EU ovlašten djelovati, za što inicijativa treba prikupiti milijun potpisa u najmanje sedam država članica. Dijalozi s građanima omogućuju da građani političarima EU-a postavljaju pitanja, daju komentare i kažu kako na njih utječu politike EU-a.

Cilj je akcijskog plana za europsku demokraciju ojačati ulogu građana i demokraciju u EU-u promicanjem slobodnih i poštenih izbora, suzbijanjem dezinformacija te jačanjem slobode medija. U okviru svojeg rada u tom području Komisija je utvrdila konkretne mjere kako bi se poboljšala sigurnost novinara i medijskih djelatnika te kako bi ih se zaštitilo od strateških tužbi.

Komisija je predložila nova pravila za veću transparentnost plaćenog političkog oglašavanja, koje posljednjih godina postaje sve važnije u kampanjama u EU-u. Predložila je i ažuriranje postojećih pravila EU-a o financiranju političkih stranaka EU-a i biračkim pravima mobilnih građana. Komisija svake tri godine izvješćuje o napretku prema uspostavljanju građanstva EU-a u praksi i o novim prioritetima za sljedeće godine u području prava građana EU-a.

Ožujak 2022.

Proračun EU-a

Iz proračuna EU-a osiguravaju se sredstva za ispunjavanje političkih ciljeva Europske unije. Udruživanjem sredstava na razini EU-a države članice mogu postići mnogo više nego kad djeluju samostalno i rješavati opće probleme, kao što su klimatske promjene ili pandemija bolesti COVID-19.

Proračun EU-a sadržava dugoročne 7-godišnje planove. Europski parlament i zemlje EU-a u Vijeću odlučuju o proračunu za svaku godinu na temelju prijedloga Komisije. Godišnji proračun za 2022. iznosi oko 170 milijardi eura – u apsolutnim vrijednostima radi se o velikom iznosu, ali to je samo oko 1 % onoga što gospodarstva EU-a ostvaruju u jednoj godini. Manje od 7 % tog iznosa troši se na administraciju EU-a.

Proračun EU-a uglavnom se financira iz prihoda od carinskih pristojbi, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa koji se temelji na nerecikliranom plastičnom otpadu i direktnog doprinosa država članica, tj. doprinosa na temelju bruto nacionalnog dohotka. Za borbu protiv zlouporabe europskih sredstava zadužen je Europski ured za borbu protiv prijevara koji provodi neovisne istrage korupcije, prijevare i drugih nezakonitih aktivnosti povezanih sa sredstvima EU-a te za Komisiju izrađuje politiku borbe protiv prijevara.

Što EU čini

Proračun EU-a ima središnju ulogu u svladavanju krize uzrokovane pandemijom, a investicijski paket vrijedan je 2 bilijuna eura. Ta sredstva obuhvaćaju dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027. vrijedan 1,211 bilijuna eura, a tome se pribraja 807 milijardi eura iz privremenog instrumenta NextGenerationEU za pokretanje oporavka. Sredstva iz tog paketa koriste se za poticanje gospodarskog oporavka Europe i usmjeravanje tranzicije prema modernoj, održivoj i otpornoj Europskoj uniji. Za financiranje instrumenta NextGenerationEU Unija se zadužuje na tržištima kapitala. Posuđena sredstva vraćat će se sve do 2058. Da bi se namaknula sredstva za otplatu, EU razmatra nove izvore prihoda za svoj proračun.

Navest ćemo nekoliko primjera. Na početku pandemije sredstva iz proračuna omogućila su Uniji da s farmaceutskim kompanijama sklopi sporazume o prethodnoj kupnji cjepiva protiv bolesti COVID-19. Tako je osigurano gotovo 4,2 milijarde doza cjepiva.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. sredstva iz proračuna EU-a upotrijebljena su za pružanje hitne pomoći, potporu na granicama i u zemljama EU-a te kao odgovor na humanitarnu krizu uzrokovanu ratom.

Ožujak 2022.

Migracije i azil

Migracijskom politikom i politikom azila EU-a pomaže se Europi u rješavanju problema migracija na učinkovit način.

EU se bori protiv nezakonitih migracija i krijumčarenja ljudi te za spašavanje života i osiguravanje vanjskih granica EU-a, a pritom i dalje nastoji privući nove talente i vještine.

Zahvaljujući mjerama koje je EU poduzeo kako bi kontrolirao svoje vanjske granice i upravljao migracijama, broj nezakonitih dolazaka smanjio se za gotovo 90 % od 2015.

Što EU čini

Prijedlogom Komisije iz 2020. o novom paktu o migracijama i azilu, koji se nadovezuje na napredak ostvaren od 2016., uspostavit će se učinkovit sustav za upravljanje migracijama i rješavanje nezakonitih dolazaka, među ostalim u kriznim vremenima. Novim okvirom osigurat će se pravedna podjela odgovornosti i solidarnosti među državama članicama, uz istodobno pružanje sigurnosti podnositeljima zahtjeva.

Paktom se osigurava pravo na boravak u EU-u onima kojima je zaista potreban, dok je cilj prve EU-ove strategije dobrovoljnog povratka i reintegracije pomoći osobama bez prava boravka u EU-u da se dobrovoljno vrate i iskoriste prilike u svojoj zemlji podrijetla.

Cilj je nove politike o zakonitim migracijama privući ljude s novim vještinama i talentima koji će koristiti gospodarstvu EU-a, ojačati suradnju sa zemljama izvan EU-a i općenito poboljšati dugoročno upravljanje migracijama.

Integracija i uključivanje ključni su za osobe koje dolaze u Europu, lokalne zajednice i dugoročnu dobrobit naših društava i stabilnost naših gospodarstava. Iako je integracijska politika prvenstveno u nadležnosti država članica, EU pojačava djelovanje u tom području. Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. usmjeren je na uključivanje za sve tako da se osigura bolji pristup radnim mjestima, zdravstvenoj skrbi, stanovanju i obrazovanju.

Jači odgovor na krijumčarenje migranata zajednička je odgovornost EU-a, njegovih država članica i partnerskih zemalja. Od 2015., zahvaljujući operacijama EU-a i država članica, spašeno je više od 650 000 života na moru. Obnovljenim akcijskim planom EU-a protiv krijumčarenja migranata utvrđuju se mjere za suzbijanje i sprečavanje krijumčarenja u suradnji s partnerskim zemljama.

EU je područje na kojem se pruža zaštita osobama koje bježe od progona ili teškog nasilja u matičnoj zemlji. Nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu u veljači 2022. EU je brzo reagirao kako bi pružio neposrednu potporu osobama koje bježe od rata, uključujući privremenu zaštitu u EU-u. Sustavom privremene zaštite osobama se daju prava kao što su boravišne dozvole, pristup tržištu rada i stanovanju, zdravstvena skrb i pristup obrazovanju za djecu.

Ožujak 2022.

Schengensko područje

EU osigurava prostor za putovanje bez granica za više od 425 milijuna ljudi u 26 zemalja, kao i za državljane trećih zemalja koji žive u EU-u ili putuju kao turisti, studenti na razmjeni ili u poslovne svrhe.

Zahvaljujući Schengenskom sporazumu postupno su ukinute kontrole na mnogim unutarnjim granicama EU-a. Danas gotovo 1,7 milijuna ljudi živi u jednoj zemlji schengenskog područja, a radi u drugoj, dok 3,5 milijuna ljudi svakodnevno putuje iz jedne zemlje schengenskog područja u drugu. Schengensko područje olakšava funkcioniranje jedinstvenog tržišta, čime se omogućuje slobodno kretanje robe i usluga.

Video:

Što EU čini

Od 1985. schengensko područje se proširuje i danas obuhvaća većinu zemalja članica EU-a (osim Bugarske, Irske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske) te četiri zemlje izvan EU-a (Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku).

Međutim, ukidanje unutarnjih granica ne smije biti na štetu sigurnosti. Budući da se na unutarnjim granicama ne provode kontrole, zemlje schengenskog područja udružile su snage kako bi poboljšale sigurnost strožim kontrolama na svojim vanjskim granicama na temelju zajedničkih pravila.

Operativna suradnja među tijelima kaznenog progona država članica ključna je za jačanje sigurnosti unutar EU-a. Jedan je od glavnih alata Schengenski informacijski sustav, koji se upotrebljava za razmjenu podataka o traženim i nestalim osobama i predmetima u stvarnom vremenu.

EU je 2017. uveo nova pravila za jačanje kontrola u relevantnim bazama podataka svih osoba koje prelaze njegove vanjske granice, uključujući građane EU-a, kako bi se osiguralo da ne predstavljaju prijetnju unutarnjoj sigurnosti ili javnom poretku. Do kraja 2023. uspostavit će se novi sustav za prethodno pregledavanje putnika iz zemalja izvan EU-a kojima nije potrebna viza za posjet schengenskom području. Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) primjenjivat će se i na Bugarsku, Hrvatsku, Cipar i Rumunjsku. Doprinijet će uklanjanju postojećih nedostataka informacija u području sigurnosti, uz istodobno izbjegavanje čekanja na granici za putnike.

Na temelju iskustava stečenih tijekom pandemije bolesti COVID-19, predloženim novim pravilima nastoji se osigurati da se kontrole na unutarnjim granicama uvode samo kao krajnja mjera. Njima se uvode i zajednički alati za učinkovitije upravljanje vanjskim granicama u slučaju javnozdravstvene krize.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) ima važnu ulogu u zaštiti vanjskih granica EU-a i upravljanju migracijama. Prvo raspoređivanje novih stalnih snaga Frontexa započelo je 1. siječnja 2021. Do 2027. dosegnut će svoj puni kapacitet od 10 000 službenika.

Ožujak 2022.

Unutarnji poslovi i sigurnost građana

Europska unija radi na sigurnosti i zaštiti svih građana EU-a, i u fizičkom i u digitalnom svijetu te u svim društvenim sferama.

Europljani bi se trebali moći osloniti da to da su im sloboda i sigurnost zajamčeni bilo gdje u EU-u. Države članice EU-a, agencije i drugi partneri rade na sigurnosti građana, suzbijaju prijetnje i bore se protiv kriminala, a EU uvodi politike i instrumente koji im olakšavaju suradnju.

Što EU čini

Nova strategija EU-a za sigurnosnu uniju za razdoblje od 2020. do 2025. usmjerena je na tri prioritetna područja:

  • suzbijanje organiziranog kriminala i trgovine ljudima
  • borbu protiv terorizma i radikalizacije i
  • borbu protiv kiberkriminaliteta.

Organizirani kriminal nanosi veliku štetu žrtvama, ali i gospodarstvu: procjenjuje se da se na taj način svake godine izgubi od 218 do 282 milijarde eura. Inicijative EU-a u tom području stoga uključuju: novu strategiju EU-a za borbu protiv organiziranog kriminala, strategiju EU-a u području droga za razdoblje 2021.–2025., Akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem i strategije EU-a za borbu protiv trgovine ljudima i seksualnog zlostavljanja djece.

Svojom novom agendom za borbu protiv terorizma Komisija želi ubrzati borbu protiv terorizma boljim predviđanjem i sprečavanjem terorističkih prijetnji, zaštitom od tih prijetnji i odgovorom na njih. Paket zakonodavnih prijedloga namijenjen je postroživanju pravila EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. EU radi i na sprečavanju radikalizacije. Od 7. lipnja 2022. internetska poduzeća moraju ukloniti teroristički sadržaj s interneta u roku od jednog sata od naloga koji izdaju nacionalna tijela.

Agencija Europske unije za izvršavanje zakonodavstva (Europol) bavi se suzbijanjem svih vrsta kriminala i terorizma te surađuje s partnerskim zemljama izvan EU-a i međunarodnim organizacijama. Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) olakšava suradnju među nacionalnim pravosudnim tijelima u borbi protiv teških oblika organiziranog kriminala, a europski uhidbeni nalog zamijenio je dugotrajne postupke izručenja kako bi se osumnjičenici ili osuđenici vratili u zemlju u kojoj će im se suditi ili u kojoj su osuđeni.

EU se bori protiv svih aspekata kiberkriminaliteta. Novom strategijom EU-a za kibersigurnost nastoji se svim građanima i poduzećima omogućiti da bez rizika iskoriste sve prednosti pouzdanih usluga i digitalnih alata, dok se Aktom EU-a o kibersigurnosti jača obrana EU-a od prekograničnog kiberkriminaliteta velikih razmjera.

Jačanju vanjskih granica EU-a moraju pridonijeti sve relevantne strane, uključujući ojačanu Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) i carinsku uniju. Sposobnost informacijskih sustava EU-a da razmjenjuju podatke i prenose informacije povećat će učinkovitost kontrola na vanjskim granicama.

Ožujak 2022.

Obrazovanje i osposobljavanje

EU pomaže unaprijediti kvalitetu obrazovanja poticanjem i podupiranjem suradnje među državama članicama i nadopunjavanjem nacionalnih mjera. Erasmus+ omogućuje ljudima svih dobnih skupina studiranje, osposobljavanje, stjecanje radnog iskustva i sudjelovanje u razmjenama.

Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje ključno je za budućnost građana. EU i njegove države članice nastoje poboljšati obrazovne ishode, smanjiti broj osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje, riješiti problem nedostatka vještina i osigurati da svi Europljani mogu iskoristiti prednosti zelene i digitalne tranzicije.

Što EU čini

Zemlje EU-a odgovorne su za svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, a EU im pomaže da uspostave kvalitetno obrazovanje razmjenom primjera dobre prakse, postavljanjem ciljeva i standarda te osiguravanjem financiranja i stručnog znanja.

EU radi na stvaranju europskog prostora obrazovanja u kojem će se ukloniti prepreke učenju i poboljšati pristup kvalitetnom obrazovanju za sve. Inicijativa obuhvaća sve razine obrazovanja i usmjerena je na:

  • poboljšanje kvalitete i pravednosti u obrazovanju i osposobljavanju
  • pružanje potpore nastavnicima, voditeljima osposobljavanja i ravnateljima škola
  • promicanje razvoja digitalnih vještina svih građana
  • poticanje inicijativa za zeleno obrazovanje
  • jačanje suradnje sa zemljama u cijelom svijetu.

Nadovezujući se na iskustvo stečeno tijekom pandemije bolesti COVID-19, Akcijski plan za digitalno obrazovanje (2021.–2027.) namijenjen je poticanju digitalne pismenosti i pomaganju državama članicama da svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja prilagode digitalnom dobu. Tu je i Program vještina za Europu, kojim se nastoji pomoći ljudima da razviju vještine koje su im potrebne za promjene u svijetu rada i u kojemu se navode ambiciozni ciljevi za usavršavanje i prekvalifikaciju do 2025.

Erasmus+, program EU a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, podupire mobilnost i učenje za sve. Zahvaljujući ukupnom proračunu od više od 28 milijardi eura, što je dvostruko više od prethodnog programa, Erasmus+ će omogućiti da više od 10 milijuna ljudi studira, prođe osposobljavanje, stekne radno iskustvo ili volontira u nekoj drugoj zemlji od 2021. do 2027. Inicijativa DiscoverEU, koja je sada sastavni dio programa Erasmus+, pruža osamnaestogodišnjacima priliku da besplatno vlakom proputuju zemlje EU-a. Zahvaljujući toj inicijativi već je više od 130 000 mladih dobilo priliku naučiti više o europskoj kulturi i povijesti, steći nove prijatelje i poboljšati svoje jezične vještine.

Ciljani program mobilnosti EURES-a pomaže osobama starijima od 18 godina da pronađu posao, osposobljavanje ili naukovanje u drugoj državi članici EU-a, a inicijativa Europass pomaže radnicima da se prijavljuju za poslove u inozemstvu tako što im omogućuje da svoje vještine i kvalifikacije predstave u standardnom formatu prihvaćenom u cijeloj Europi.

Ožujak 2022.

Mladi

Svojim politikama i programima za mlade, EU nastoji mladima pružiti ravnopravnije mogućnosti u obrazovanju i na tržištu rada te osigurati da u potpunosti sudjeluju u svim područjima društva.

EU podupire i dopunjuje djelovanje država članica svojim politikama za mlade, primjerice u području obrazovanja i zapošljavanja, te promiče suradnju među državama članicama.

Što EU čini

Strategija EU-a za mlade okvir je za suradnju u području politike za mlade u EU-u do 2027. Njome se nastoji:

  • podupirati osobni razvoj i rast mladih te im omogućiti stjecanje životnih vještina
  • poticati mlade da postanu aktivni građani i nositelji pozitivnih promjena nadahnutih vrijednostima EU-a i europskim identitetom
  • poboljšati političke odluke koje utječu na mlade u svim sektorima, posebno u području zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i socijalne uključenosti i
  • pridonijeti iskorjenjivanju siromaštva mladih i svih oblika diskriminacije te promicati socijalnu uključenost mladih.

Mladi zauzimaju središnje mjesto u politikama EU-a, od instrumenta NextGenerationEU i europskog zelenog plana do digitalnog desetljeća. Godina 2022. proglašena je europskom godinom mladih da bi se mladima odalo poštovanje i pružila potpora te da bi se s njima stupilo u dijalog, osobito s mladima u nepovoljnom položaju.

EU provodi niz programa i inicijativa da bi mladima pomogao da preuzmu aktivniju ulogu u društvu i iskoriste iskustvo stečeno boravkom u drugim zemljama.

Erasmus+ je EU-ov program koji podupire obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport u Europi. Zahvaljujući ukupnom proračunu većem od 28 milijardi eura predviđa se da će više od 10 milijuna ljudi od 2021. do 2027. tijekom boravka u inozemstvu steći znanje i vještine tako što će studirati, obavljati pripravništvo ili naukovanje, sudjelovati na razmjeni, poučavati ili obavljati osposobljavanje, raditi s mladima i provoditi sportske aktivnosti.

Program Garancija za mlade potiče zapošljavanje mladih tako što osigurava da sve osobe mlađe od 30 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca nakon što napuste obrazovanje ili postanu nezaposleni. Novom inicijativom pod nazivom ALMA pomoći će se mladima u nepovoljnom položaju tako što će im se ponuditi radno iskustvo u drugoj državi članici.

Zahvaljujući ukupnom proračunu većem od milijarde eura za razdoblje 2021.–2027. novi program europskih snaga solidarnosti pružit će priliku za oko 270 000 mladih da pridonesu rješavanju društvenih i humanitarnih problema volontiranjem u svojoj zemlji ili u inozemstvu.

Na Europskom portalu za mlade nalaze se informacije o inicijativama kao što su DiscoverEU i dijalog EU-a s mladima, koje oblikovateljima politika omogućuju da iz prve ruke saznaju što mladi misle o pitanjima koja su im važna.

Europski tjedan mladih održava se svake dvije godine, naizmjence s Europskim skupom mladih.

Ožujak 2022.

Kultura, mediji i sport

EU nastoji očuvati zajedničku kulturnu baštinu Europe i učiniti je dostupnom svima. Programom Kreativna Europa se podupire umjetnost te razvoj kulturnog i kreativnog sektora, a u okviru programa Erasmus+ promiče se sport.

Kultura i kreativnost u samom su središtu europskog projekta i kulturne politike EU-a. Bogata europska kulturna baština i dinamični kulturni i kreativni sektori obogaćuju i ispunjavaju milijune ljudi te im pružaju osjećaj identiteta.

Sport i vježbanje sastavni su dio života milijuna Europljana. Osim što poboljšava zdravlje i djeluje pozitivno, sport može pomoći i u rješavanju problema kao što su rasizam, socijalna isključenost i rodna neravnopravnost.

Što EU čini

EU nastoji zaštititi kulturnu baštinu i raznolikost Europe u svim zemljama te iskoristiti doprinos kulturnih i kreativnih industrija gospodarstvu i društvu. Politikom EU-a nastoji se i odgovoriti na zajedničke izazove i poticati inovacije u kulturnom sektoru. Nova europska agenda za kulturu sadrži konkretne mjere za iskorištavanje punog potencijala kulture.

Cilj je programa Kreativna Europa, s proračunom od 2,4 milijarde eura za razdoblje 2021.–2027., ojačati europski kulturni i kreativni sektor te poduprijeti oporavak tih sektora od pandemije bolesti COVID-19. Programom se promiču i inicijative kao što su nagrade Europske unije za kulturnu baštinu, arhitekturu, književnost i glazbu, oznaka europske baštine te Europske prijestolnice kulture. Potprogramom Media podupire se razvoj, distribucija i promidžba audiovizualnih djela, uključujući filmove, serije, videoigre te imerzivne sadržaje. Cilj je audiovizualne i medijske politike EU-a ojačati europski audiovizualni sektor i poboljšati dostupnost sadržaja građanima diljem EU-a.

Digitalne tehnologije pružaju nove mogućnosti za očuvanje kulturnog sadržaja i njegovu ponovnu upotrebu te pristupačniju kulturnu baštinu za sve osobe. Digitalna platforma Europeana omogućuje pristup bogatstvu kulturne baštine iz više od 4 000 muzeja, galerija, knjižnica i arhiva iz cijele Europe.

EU smatra sport sredstvom kojim se održava zdravlje ljudi, izgrađuju zajednice, potiče socijalna uključenost i promiču jednake prilike.

U okviru programa Erasmus+ sufinanciraju se inicijative koje pomažu u razvoju, razmjeni i primjeni inovativnih ideja i praksi za promicanje amaterskog sporta. EU je 2020. pružio potporu 315 projekata u području zdravlja, socijalne uključenosti i integriteta u sportu. Nagradom EU-a za sport pod nazivom #BeInclusive odaje se priznanje organizacijama koje koriste sport za jačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju, a Europski tjedan sporta potiče Europljane da budu aktivni u svakodnevnom životu.

3 Kako Europska unija odlučuje i kako djeluje

1 TKO JE TKO

Europska unija temelji se na vladavini prava. To znači da se svako djelovanje EU-a temelji na ugovorima koje su dobrovoljnim demokratskim postupkom odobrile sve zemlje EU-a. O ugovorima pregovaraju i sporazumijevaju se sve države članice EU-a, a nakon toga se oni ratificiraju u nacionalnim parlamentima ili referendumom.

U ugovorima se utvrđuju ciljevi EU-a i pravila o funkcioniranju institucija EU-a, načinu donošenja odluka i odnosima između EU-a i njegovih država članica. Mijenjaju se svaki put kad nova država članica pristupi EU-u. Ponekad se mijenjaju i kako bi se reformirale institucije EU-a i kako bi se EU-u dodijelila nova područja nadležnosti.

Posljednji ugovor o izmjenama, Ugovor iz Lisabona, stupio je na snagu 1. prosinca 2009. Raniji ugovori sada su uvršteni u aktualnu pročišćenu verziju, koja sadržava Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije.

Europska unija nedavno je zaključila Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji, međuvladin ugovor kojim se zemlje sudionice obvezuju na uspostavu strogih pravila kojima će se zajamčiti uravnoteženost javnih proračuna i osnažiti upravljanje europodručjem.

U donošenju odluka na razini EU-a sudjeluju razne institucije EU-a, i to:

Svoju ulogu imaju i savjetodavna tijela (Europski gospodarski i socijalni odbor te Europski odbor regija) i nacionalni parlamenti.

Općenito, Europsko vijeće utvrđuje politički program EU-a, dok Europska komisija predlaže nove zakone koje nakon toga Europski parlament i Vijeće (koje se naziva i Vijeće Europske unije) odluče donijeti. Zatim ih provode države članice i odgovarajuća institucija ili institucije EU-a.

Europski parlament

Zastupnike Europskog parlamenta biraju građani EU-a na izravnim izborima koji se održavaju svakih pet godina. Svaka država članica odabire određen broj zastupnika u Europskom parlamentu, a zastupnička mjesta dodjeljuju se na temelju broja stanovnika svake države članice. Parlament zasjeda u Bruxellesu i Strasbourgu. Trenutačna je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Zastupnici Europskog parlamenta članovi su klubova zastupnika i odbora u kojima razmatraju prijedloge novih zakonodavnih akata iz različitih područja politike.

Kad je riječ o donošenju odluka, Parlament je nadležan za sljedeća područja:

  • Odobravanje, izmjena ili odbijanje zakonodavnih akata EU-a, zajedno s Vijećem, na temelju prijedloga Komisije. Parlament s Vijećem u jednakoj mjeri dijeli odgovornost za donošenje proračuna EU-a (koji predlaže Komisija).
  • Odlučivanje o međunarodnim sporazumima.
  • Odlučivanje o proširenju EU-a.
  • Izbor predsjednika Komisije na temelju prijedloga država članica, a zatim potvrđivanje svih članova Komisije.
  • Pregled programa rada Komisije i upućivanje zahtjeva Komisiji da predstavi zakonodavne prijedloge.

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze:

  • Odbori pripremaju zakonodavne akte: Parlament ima 20 odbora i dva pododbora, a svaki od njih bavi se specifičnim područjem politike. Odbori razmatraju zakonodavne prijedloge, a zastupnici i klubovi zastupnika mogu predlagati izmjene ili predložiti da se zakonodavni prijedlog odbije. O tim se pitanjima raspravlja i unutar klubova zastupnika, koji zatim odlučuju o tome kako će glasovati o pojedinoj temi.
  • Na plenarnim sjednicama odobravaju se, izmjenjuju ili odbijaju zakonodavni akti. Tada se svi zastupnici okupe u parlamentarnoj dvorani kako bi dali svoj konačan glas o zakonodavnom prijedlogu i predloženim izmjenama. Plenarne sjednice obično se održavaju u Strasbourgu, a eventualne dodatne sjednice održavaju se u Bruxellesu.

Deveti izbori za Europski parlament održani su od 23. do 26. svibnja 2019. Izravnim glasovanjem građani 27 država članica EU-a izabrali su 705 zastupnika koji čine sadašnji saziv Parlamenta. Više informacija o rezultatima izbora za Europski parlament 2019. i sastavu novog parlamenta dostupno je na internetskim stranicama Europskog parlamenta. Sljedeći izbori održat će se 2024.

Europsko vijeće

Sjedište Europskog vijeća nalazi se u Bruxellesu, a njegovi su članovi šefovi država ili vlada iz svih država članica EU-a, predsjednik Europske komisije te visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Europsko vijeće okuplja čelnike EU-a kako bi utvrdili politički program EU-a. Riječ je o najvišoj razini političke suradnje među državama članicama EU-a. Čelnici država članica EU-a okupljaju se u okviru Europskog vijeća na sastancima na vrhu (obično svaka tri mjeseca), a njima predsjeda predsjednik Europskog vijeća. Predsjednik može sazvati i dodatne sastanke radi rješavanja hitnih pitanja. U srpnju 2019. Europsko vijeće za svojeg je predsjednika na razdoblje od 1. prosinca 2019. do 31. svibnja 2022. izabralo Charlesa Michela. Ponovno je izabran na drugi mandat, od 1. lipnja 2022. do 30. studenoga 2024.

Europsko vijeće svoje odluke obično donosi jednoglasno, a u nekim slučajevima kvalificiranom većinom.

Europsko vijeće:

  • odlučuje o općem smjeru i političkim prioritetima EU-a, no ne donosi zakone;
  • rješava složena ili osjetljiva pitanja koja se ne mogu riješiti na nižim razinama međuvladine suradnje;
  • utvrđuje zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a uzimajući u obzir strateške interese EU-a i implikacije u području obrane;
  • predlaže i imenuje kandidate za neke visoke položaje na razini EU-a, kao što su predsjednik Europske komisije ili predsjednik Europske središnje banke.

U pogledu svakog pitanja Europsko vijeće može:

  • pozvati Komisiju da donese prijedlog o njegovu rješavanju;
  • povjeriti njegovo rješavanje Vijeću Europske unije.

Vijeće Europske unije

Zajedno s Parlamentom Vijeće je glavno tijelo za donošenje odluka u EU-u. Naziva se i Vijeće Europske unije. U okviru Vijeća ministri vlade svake države članice okupljaju se kako bi raspravljali o zakonodavstvu, izmjenjivali ga i donosili te kako bi usklađivali politike. Ministri imaju ovlasti obvezati svoje vlade na djelovanje dogovoreno na tim sastancima. Predsjedništvo Vijeća izmjenjuje se među državama članicama EU-a svakih šest mjeseci i odgovorno je za vođenje svih sastanaka Vijeća i izradu programa.

Vijeće:

  • pregovara o zakonodavstvu EU-a i donosi ga zajedno s Parlamentom na temelju prijedloga Komisije;
  • koordinira politike država članica EU-a;
  • razvija vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na temelju smjernica Europskog vijeća;
  • sklapa sporazume između EU-a i drugih zemalja ili međunarodnih organizacija;
  • zajedno s Parlamentom donosi godišnji proračun EU-a.

Na sastancima sudjeluju ministri nadležni za područje politike o kojem se raspravlja. Na primjer, ministri zaštite okoliša sastaju se na sastancima Vijeća za okoliš. Ministri se sastaju nekoliko puta godišnje kako bi donijeli odluke povezane s EU-om, no vladini dužnosnici tijekom čitave godine imaju sastanke na kojima raspravljaju o pojedinostima politika.

Da bi se donijela odluka, obično je potrebna kvalificirana većina od 55 % država članica koje čine najmanje 65 % ukupnog stanovništva EU-a. No kad je riječ o temama kao što su vanjska politika i oporezivanje, odluke se moraju donijeti jednoglasno (suglasnost svih država članica), dok je obična većina potrebna za postupovna i upravna pitanja.

Vijeće nije isto što i Vijeće Europe, koje nije tijelo EU-a nego međunarodna organizacija osnovana kako bi se promicala demokracija te zaštitila ljudska prava i vladavina prava u Europi. Ono okuplja 47 europskih zemalja, uključujući države članice EU-a.

Europska komisija

Europska komisija glavna je institucija koja upravlja svakodnevnim radom EU-a. Riječ je o jedinoj instituciji EU-a koja može izrađivati zakonodavne prijedloge (često na zahtjev Parlamenta i Vijeća), o kojima zatim glasuju Parlament i Vijeće. Većina zaposlenika Komisije radi u Bruxellesu ili Luxembourgu, no u svim glavnim gradovima država članica EU-a nalaze se njezina predstavništva.

Komisija se sastoji od Kolegija 27 povjerenika, po jednog iz svake države članice EU-a, uključujući predsjednicu, Ursulu von der Leyen, i potpredsjednike.

Nakon što se nominira predsjednik Komisije, Vijeće u dogovoru s nominiranim predsjednikom predlaže ostalih 26 članova Komisije. O članovima kao jedinstvenom tijelu odlučuje se glasovanjem u Parlamentu. Povjerenici čine političko vodstvo Komisije u petogodišnjem mandatu. Svakom povjereniku predsjednik dodjeljuje odgovornost za specifično područje politike.

Zaposlenici Komisije istovjetni su državnim službenicima u državama članicama i organizirani su u odjele koji se nazivaju glavne uprave i službe, slične ministarstvima na nacionalnoj razini.

Komisija odlučuje na temelju kolektivne odgovornosti Kolegija povjerenika. Svi su povjerenici jednaki u procesu odlučivanja i jednako odgovorni za te odluke. Oni nemaju pojedinačne ovlasti odlučivanja, osim u situacijama u kojima su za to posebno ovlašteni.

Osam je potpredsjednika (uključujući troje izvršnih potpredsjednika i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku), koji tu dužnost obavljaju uz uobičajeni portfelj povjerenika. Potpredsjednici djeluju u ime predsjednika i usklađuju aktivnosti iz svojeg područja odgovornosti zajedno s nekoliko povjerenika. U političkim smjernicama koje je predsjednica von der Leyen predstavila u srpnju 2019. postavljeno je šest glavnih ciljeva za Europu.

Odluke se općenito donose konsenzusom, no može se održati i glasovanje. U tom slučaju odluke se donose običnom većinom, a svaki povjerenik ima jedan glas. Predmetom odluke dalje se bavi relevantna glavna uprava, obično izradom nacrta zakonodavnih prijedloga.

Savjetodavni odbori

Savjetodavni odbori (Europski gospodarski i socijalni odbor te Europski odbor regija) savjetuju Parlament, Vijeće i Komisiju. Donose mišljenja o zakonodavnim prijedlozima. Europski gospodarski i socijalni odbor predstavlja organizirano civilno društvo, a Europski odbor regija predstavlja lokalna i regionalna tijela.

Nacionalni parlamenti

Nacionalni parlamenti 27 država članica pridonose dobrom funkcioniranju EU-a nadziranjem rada svojih vlada u pogledu aktivnosti EU-a, a imaju i niz prava, uključujući pravo na iskazivanje mišljenja o nacrtima zakonodavnih akata.

Nacionalni parlamenti dostavljaju Komisiji obrazložena mišljenja kada smatraju da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti. EU bi trebao djelovati samo ako će djelovanje biti učinkovitije na razini EU-a nego na nacionalnoj razini, osim u onim slučajevima ili područjima u kojima ima isključivu nadležnost. Ako su zadovoljeni određeni uvjeti, Komisija preispituje svoj prijedlog i daje javno objašnjenje o tome hoće li ga zadržati, izmijeniti ili povući.

Komisija neprekidno vodi politički dijalog s nacionalnim parlamentima, koji joj dostavljaju svoja mišljenja o bilo kojoj njezinoj zakonodavnoj ili političkoj inicijativi ili na vlastitu inicijativu o bilo kojoj političkoj temi.

Europska središnja banka i Europska investicijska banka

Europska središnja banka neovisna je institucija ekonomske i monetarne unije kojoj pripadaju sve države članice EU-a. Odluke donosi ne tražeći i ne primajući upute vlada ili drugih institucija EU-a. Njezina je glavna svrha održavati monetarnu stabilnost europodručja osiguravanjem niske i stabilne inflacije potrošačkih cijena.

Europska investicijska banka banka je EU-a. U vlasništvu je država članica i njezin je zadatak pozajmljivati novac za ulaganja kojima se podupiru ciljevi EU-a. Usmjerena je na povećanje potencijala zapošljavanja i rasta EU-a te na potporu mjerama u području klime i politici EU-a izvan njegovih granica.

Agencije Europske unije

Rad EU-a podupiru različite agencije EU-a, zasebni pravni subjekti osnovani kako bi obavljali posebne zadaće u skladu s pravom EU-a. One rade na pitanjima i problemima koji utječu na svakodnevni život stanovnika EU-a. Imaju znatan utjecaj, a institucijama EU-a i državama članicama pružaju stručno znanje u raznim područjima, kao što su kibersigurnost, sigurnost hrane i lijekova, zaštita okoliša, temeljna prava i zaštita granica.

2 ODLUČIVANJE

U procesu odlučivanja EU-a sudjeluju razne institucije, a prije svega Parlament, Vijeće i Komisija.

Komisija obično predlaže nove pravne akte, a donose ih Parlament i Vijeće. U nekim slučajevima Vijeće to može učiniti samostalno.

Kako bi se osiguralo da se djelovanjem na razini EU-a postignu ciljevi EU-a na najučinkovitiji način, Komisija procjenjuje očekivane i stvarne učinke politika, zakonodavstva i drugih važnih mjera. Također uključuje građane i dionike u svaku fazu ciklusa politike, od planiranja, izrade prijedloga i provedbe do preispitivanja i naknadnih izmjena.

Kako bi najavila nove zakonodavne inicijative ili planirane evaluacije postojećeg zakonodavstva, Komisija objavljuje početne procjene učinka ili planove. Moguće gospodarske, socijalne i okolišne posljedice predloženih mjera analiziraju i opisuju u procjenama učinka koje se prilažu zakonodavnim prijedlozima.

Što se događa sa zakonodavstvom ili inicijativama koji su već na snazi? Nakon dovoljno dugog razdoblja provedbe inicijative se ocjenjuju kako bi se njihova učinkovitost usporedila sa standardnim kriterijima. Dio te ocjene je Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), u kojemu se utvrđuju mogućnosti za smanjenje regulatornih troškova i pojednostavnjenje postojećih zakona.

Postoji nekoliko vrsta pravnih akata, koji se primjenjuju na različite načine.

  • Uredba je zakonodavni akt koji je izravno primjenjiv i obvezujući u svim državama članicama. Države članice ne moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo, no nacionalni zakoni ponekad se moraju izmijeniti kako ne bi bili u sukobu s uredbom.
  • Direktiva je zakonodavni akt koji obvezuje države članice ili skupinu država članica da ostvare određeni cilj. Direktive se obično moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo kako bi stupile na snagu. Važno je napomenuti da se u direktivi navode rezultati koje treba postići, a države članice samostalno odlučuju kako će ih ostvariti.
  • Odluka može biti upućena državama članicama, skupinama ljudi ili čak pojedincima. Ona je u cijelosti obvezujuća. Odluke se na primjer primjenjuju kako bi se odlučilo o predloženim spajanjima trgovačkih društava.
  • Donošenjem preporuka i mišljenja institucije EU-a obavješćuju države članice, a u nekim slučajevima i pojedine građane, o svojem stavu, koji nije obvezujući i ne podrazumijeva pravnu obvezu osobe ili tijela na koje se odnosi.

Svaki prijedlog novog pravnog akta EU-a u skladu je s određenim člankom ugovora, koji čini njegovu pravnu osnovu. Time se određuje koji zakonodavni postupak treba primijeniti.

Većina zakonodavnih akata izrađuje se u skladu s procesom koji se naziva redovni zakonodavni postupak.

Redovni zakonodavni postupak

Redovni zakonodavni postupak ili postupak suodlučivanja najčešći je postupak kojim se donosi zakonodavstvo EU-a. U tom postupku Parlament i Vijeće imaju jednaku važnost, a doneseni zakoni zajednički su akti Parlamenta i Vijeća. Primjenjuje se na veliku većinu zakona EU-a i obuhvaća širok raspon područja, kao što su prava potrošača, zaštita okoliša i promet. U okviru redovnog zakonodavnog postupka Komisija izrađuje prijedlog koji moraju donijeti i Parlament i Vijeće. Nakon primanja prijedloga proces se odvija kako slijedi.

Prvo čitanje

  • Parlament raspravlja o prijedlogu u okviru svojih odbora. Ti odbori sastavljaju eventualne izmjene prijedloga i o njima glasuju. Prijedlog se zatim upućuje čitavom Parlamentu, koji o njemu (i daljnjim izmjenama) glasuje na plenarnoj sjednici.
  • Vijeće i države članice detaljno analiziraju zakonodavni prijedlog, a većina rasprava odvija se u okviru radne skupine javnih službenika. Na toj se tehničkoj razini ili na razinama neposredno iznad nje mogu riješiti brojni problemi, no neka pitanja moraju se završno riješiti na sastancima relevantnih ministara. Vijeće postiže politički dogovor o prijedlogu – to se može dogoditi prije ili nakon glasovanja u Parlamentu. Nakon glasovanja u Parlamentu politički dogovor preinačuje se u službeno zajedničko stajalište. Ako se zajedničko stajalište Vijeća razlikuje od odluke Parlamenta, prijedlog se prosljeđuje na drugo čitanje kako bi se riješile razlike.
  • Predstavnici Parlamenta i Vijeća često se neformalno sastaju kako bi se pokušali međusobno dogovoriti prije usvajanja službenih stajališta. Ako se dogovore, Vijeće će donijeti isti tekst kao i Parlament i prijedlog će postati zakon. To se naziva usuglašeno stajalište u prvom čitanju.

Drugo čitanje

  • Ako se u okviru prvog čitanja ne postigne dogovor, započinje drugo čitanje. Drugo čitanje odvija se na sličan način kao i prvo, no ovaj put Parlament razmatra izmjene koje je predložilo Vijeće i glasuje o njima, a Vijeće razmatra prijedlog Parlamenta. Drugo čitanje brži je proces od prvog čitanja jer se raspravlja isključivo o razlikama u stajalištima Parlamenta i Vijeća, a pojedini koraci vremenski su ograničeni.
  • Moguće je da se Parlament i Vijeće dogovore u toj fazi (usuglašeno stajalište u drugom čitanju). Ako te dvije institucije ne mogu doći do zajedničke odluke o prijedlogu pravnog akta, on se prosljeđuje odboru za mirenje u kojemu sudjeluje jednak broj predstavnika Parlamenta i Vijeća. Postupak mirenja danas se rijetko primjenjuje. Većina pravnih akata donosi se redovnim zakonodavnim postupkom u prvom ili drugom čitanju.
  • Nakon što se postigne dogovor o konačnom tekstu i nakon što se dovrše svi prijevodi, dokument se ponovno prosljeđuje Parlamentu i Vijeću koji ga donose kao pravni akt. Zatim se objavljuje u Službenom listu Europske unije na službenim jezicima EU-a. U zakonodavnom aktu navodi se u kojem ga roku države članice moraju provesti ili kada stupa na snagu ako je riječ o uredbi.

Komisija može tužiti države članice i zatražiti da se novčano kazne ako ne provode zakonodavstvo EU-a. Zakonodavstvo EU-a gotovo se u cijelosti provodi u državama članicama. To ponekad može rezultirati pritužbama na nejednaku provedbu pravila u različitim zemljama. Neke odluke provode se izravno na razini EU-a, posebno u području prava o tržišnom natjecanju, kao što su antikartelski predmeti. Vidjeti odjeljak 3. ovog dijela, Osiguravanje poštovanja zakonodavstva EU-a, za više informacija.

S kime se još provodi savjetovanje?

Pri donošenju odluka u brojnim područjima politike Parlament, Vijeće i Komisija savjetuju se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (čija je predsjednica Christa Schweng).

O pitanjima koja su važna za regije Parlament, Vijeće i Komisija moraju se savjetovati s Europskim odborom regija (čiji je predsjednik Apostolos Tzitzikostas).

Mišljenja odbora nisu obvezujuća za institucije EU-a.

One se mogu savjetovati i s drugim institucijama i tijelima ako je prijedlog iz njihova područja interesa ili stručnosti. Na primjer, kad je riječ o prijedlozima koji se odnose na gospodarska ili financijska pitanja, mogu zatražiti savjet Europske središnje banke.

Nadzor nacionalnih parlamenata

Nacionalni parlamenti dobivaju nacrte zakonodavnih akata u isto vrijeme kad i Parlament i Vijeće. Mogu dati svoje mišljenje kako bi osigurali da se odluke donose na najprikladnijoj razini. Nacionalni parlamenti nadziru ispravnu primjenu načela supsidijarnosti u postupku odlučivanja EU-a i mogu dati „obrazložena mišljenja” kada smatraju da se to načelo ne poštuje.

Sudjelovanje građana

Svaki građanin EU-a ima pravo Parlamentu podnijeti predstavku na jednom od službenih jezika EU-a u obliku žalbe ili zahtjeva u vezi s pitanjima koja pripadaju području djelovanja Europske unije. Predstavke pregledava Odbor za predstavke Parlamenta, koji donosi odluku o njihovoj dopuštenosti i zadužen je za njihovu obradu.

Građani mogu i izravno sudjelovati u razvoju politika EU-a poticanjem Komisije na donošenje zakonodavnih prijedloga o pitanjima koja su u okviru zakonodavne nadležnosti EU-a. Takozvanu europsku građansku inicijativu mora podržati barem 1 milijun građana EU-a iz najmanje sedam država članica. U svakoj od tih sedam država članica potreban je minimalan broj potpisnika.

Građani mogu podijeliti svoja mišljenja o inicijativama Komisije u ključnim fazama procesa donošenja politike i zakonodavstva. Putem internetskog portala Iznesite svoje mišljenje građani i dionici mogu pridonijeti na različite načine:

  • Komisija prvo najavljuje novu inicijativu ili evaluaciju postojeće politike ili zakona objavom početne procjene učinka ili plana. Građani i dionici imaju rok od četiri tjedna kako bi iznijeli povratne informacije koje se objavljuju na istoj internetskoj stranici.
  • Tijekom rada na novoj inicijativi ili evaluaciji Komisija provodi javna savjetovanja putem internetskih upitnika koji su dostupni 12 tjedana.
  • Nakon što Komisija izradi završni zakonodavni prijedlog i podnese ga Parlamentu i Vijeću, građani imaju još jednu priliku da iznesu svoje primjedbe o njemu. Nakon osmotjednog roka za iznošenje povratnih informacija o prijedlogu Komisije sve primjedbe prosljeđuju se Parlamentu i Vijeću kako bi ih oni razmotrili tijekom pregovora.
  • Na portalu Iznesite svoje mišljenje: može jednostavnije! građani mogu Komisiji u bilo kojem trenutku iznijeti prijedloge za pojednostavnjenje postojećih zakona ili politika, poboljšanje njihove djelotvornosti i smanjenje njihova opterećenja.

Usklađivanje politika država članica – primjer gospodarske politike

U okviru ekonomske i monetarne unije gospodarska politika EU-a temelji se na bliskoj usklađenosti nacionalnih gospodarskih politika. Usklađivanje provode ministri gospodarstva i financija, koji zajedno čine Vijeće za ekonomske i financijske poslove.

Ministri gospodarstva i financija članica europodručja čine Euroskupinu, koja radi na promicanju gospodarskog rasta i financijske stabilnosti u europodručju.

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

Zajednička vanjska i sigurnosna politika organizirana je i dogovorena vanjska politika EU-a, koja se prvenstveno odnosi na diplomaciju i djelovanje u području sigurnosti i obrane. Države članice donose odluke jednoglasno u Vijeću, no nakon što se donesu, o nekim se aspektima može dalje odlučivati glasovanjem kvalificiranom većinom. Vanjsku politiku EU-a na ministarskoj razini predstavlja visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije, trenutačno Josep Borrell Fontelles, koji također predsjeda sastancima ministara vanjskih poslova.

Zaključivanje međunarodnih sporazuma

Vijeće svake godine zaključuje (tj. službeno potpisuje) brojne sporazume između EU-a i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija. Ti sporazumi mogu obuhvaćati razna područja, kao što su trgovina, suradnja i razvoj, a mogu se i odnositi na specifične teme, kao što su tekstilna industrija, ribarstvo, znanost i tehnologija ili promet. Za sve međunarodne sporazume u područjima obuhvaćenima redovnim zakonodavnim postupkom potreban je pristanak Parlamenta.

Odobravanje proračuna EU-a

O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Parlament i Vijeće. Ako te dvije institucije ne postignu dogovor, primjenjuju se postupci mirenja sve dok se proračun ne odobri. Vidjeti odjeljak 4. ovog dijela, „Djelovanje: proračun EU-a”, za više informacija.

3 OSIGURAVANJE POŠTOVANJA ZAKONODAVSTVA EU-a

Sud Europske unije osigurava jednako tumačenje i primjenu zakonodavstva EU-a u svim državama članicama. Sud ima ovlasti rješavanja pravnih sporova između država članica, institucija EU-a, poduzeća i pojedinaca. Kako bi mogao riješiti tisuće predmeta koje prima, podijeljen je u dva glavna tijela: Sud i Opći sud.

Ako je privatna osoba ili poduzeće pretrpjelo štetu zbog djelovanja neke institucije EU-a ili njezina osoblja ili njihova propusta da djeluju, protiv njih može pokrenuti postupak pred Sudom na jedan od dva načina:

  • neizravno putem nacionalnih sudova, koji mogu predmet uputiti Sudu; ili
  • izravno pred Općim sudom ako su izravno i pojedinačno oštećeni odlukom institucije EU-a.

Ako osoba smatra da su tijela bilo koje zemlje prekršila pravo EU-a, mora se pridržavati službenog postupka podnošenja pritužbe.

Kako Sud funkcionira

Predmeti se obrađuju u dva koraka:

  • Pisani dio. Stranke podnose pisane izjave pred Sudom, a opažanja mogu dostaviti i nacionalna tijela, institucije EU-a, a ponekad i privatne osobe. Sudac izvjestitelj sve sažima te se o tome raspravlja na općoj sjednici Suda.
  • Usmeni dio. Održava se javna rasprava: odvjetnici obiju strana predstavljaju svoje argumente pred sucima i nezavisnim odvjetnikom, koji im mogu postavljati pitanja. Ako Sud odluči da je potrebno mišljenje nezavisnog odvjetnika, ono se daje nekoliko tjedana nakon rasprave. Suci zatim razmatraju predmet i donose svoju presudu.

Postupak Općeg suda je sličan, osim što o većini predmeta odlučuju tri suca i u njemu ne sudjeluje nezavisni odvjetnik.

Druge pravosudne institucije EU-a

Europski ombudsman prima i istražuje pritužbe te pomaže u utvrđivanju nepravilnosti u djelovanju institucija EU-a i drugih tijela. Pritužbu ombudsmanu može predati svaki građanin, rezident, udruženje ili poduzeće države članice EU-a.

Europski nadzornik za zaštitu podataka zadužen je za zaštitu osobnih podataka građana i rezidenata EU-a koje institucije EU-a pohranjuju u elektroničkom, pisanom ili vizualnom obliku i zaštitu njihove privatnosti. Isto tako promiče dobru praksu u tom području među institucijama i tijelima EU-a.

4 DJELOVANJE: PRORAČUN EU-a

EU dogovara dugoročne planove potrošnje (poznate kao višegodišnji financijski okvir), koji čine stabilnu osnovu za provedbu proračuna u razdoblju od najmanje sedam godina. Njime EU nadopunjuje nacionalne proračune financiranjem politika s dodanom vrijednošću EU-a. U višegodišnjem financijskom okviru utvrđuju se najveći godišnji iznosi (gornje granice) koje EU može potrošiti na pojedine kategorije rashoda (naslovi). Trenutačni proračun obuhvaća razdoblje 2021.–2027. i omogućuje EU-u da u tom razdoblju uloži približno 1,2 bilijuna eura u sedam kategorija potrošnje. Taj se proračun iznimno dopunjuje bespovratnim sredstvima i zajmovima u iznosu od 806,9 milijardi eura iz instrumenta NextGenerationEU; riječ je o planu oporavka EU-a za ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19.

O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Parlament i Vijeće. Parlament o njemu raspravlja u dva uzastopna čitanja, a stupa na snagu kada ga potpiše predsjednik Parlamenta. Odbor Parlamenta za proračunski nadzor prati kako se proračun troši, a svake godine Parlament odlučuje o tome hoće li odobriti Komisijino upravljanje proračunom za prethodnu financijsku godinu.

Godišnji proračun EU-a za 2022. iznosio je oko 170 milijardi eura – u apsolutnim vrijednostima radi se o velikom iznosu, no to je samo oko 1 % bogatstva koje gospodarstva država članica generiraju u jednoj godini.

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027. i NextGenerationEU


Komisija je odgovorna za upravljanje proračunom EU-a i njegovo izvršenje te provedbu politika i programa koje donose Parlament i Vijeće. Izvršavanje proračuna i trošenje sredstava u praksi se većinom odvija na razini nacionalnih i lokalnih tijela, no za nadzor je nadležna Komisija. Komisija upravlja proračunom pod budnim okom Europskog revizorskog suda. Cilj je obiju institucija osigurati dobro financijsko upravljanje.

Slijedom preporuke Vijeća Parlament svake godine odlučuje hoće li dati svoje konačno odobrenje ili razrješnicu za način na koji je Komisija upravljala proračunom EU-a. Tim se postupkom osigurava potpuna odgovornost i transparentnost, a dodijeljena razrješnica označava formalno zaključenje poslovnih knjiga za pojedinu godinu.

Europski revizorski sud neovisna je vanjska revizorska institucija EU-a. On provjerava je li Unija ispravno primila svoje prihode, jesu li njezini rashodi nastali na zakonit i regularan način te je li njezino financijsko upravljanje dobro. Svoje zadatke obavlja neovisno o drugim institucijama EU-a i vladama.

KONTAKT S EU-om

Osobno

U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetu (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Telefonom ili pismenim putem

Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu

Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa (european-union.europa.eu).

Publikacije EU-a

Publikacije EU-a možete pregledati ili naručiti preko internetske stranice op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se svojoj lokalnoj službi Europe Direct ili dokumentacijskom centru (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti

Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa (eur-lex.europa.eu).

Otvoreni podaci EU-a

Portal data.europa.eu omogućuje pristup otvorenim podatkovnim zbirkama iz institucija, tijela i agencija EU-a. Zbirke se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Putem portala moguć je i pristup mnoštvu podatkovnih zbirki iz europskih država.

O publikaciji

Europska unija – Što je i što čini

Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja
Rue de la Loi/Wetstraat 56
1049 Bruxelles/Brussel
BELGIQUE/BELGIË

Rukopis dovršen u ožujku 2022.

Ovaj dokument nije službeno stajalište Europske komisije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022.

© Europska unija, 2022.

Ponovna je uporaba dopuštena uz uvjet navođenja izvora.

Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).

Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom Europske unije dopuštenje treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

Sve slike: © Shutterstock, © Fotolia i © Adobe Stock, osim fotografija na sljedećim stranicama: Odgovor na pandemiju koronavirusa; Europski zeleni plan; Radna mjesta, rast i ulaganja; Oporezivanje i carina; Svemir; Politika susjedstva i proširenja EU-a; Temeljna prava; Pravosuđe i vladavina prava; Rodna ravnopravnost; Rasizam i jednakost; Ravnopravnost LGBTIQ osoba; Invaliditet; Osobe starije od 50 godina; Sigurniji internet; Građani i demokracija; Unutarnji poslovi i sigurnost građana; Kultura, mediji i sport: © Europska unija.

Identifikacijske oznake

Print ISBN 978-92-76-24651-0 doi:10.2775/94107 NA-04-20-632-HR-C
PDF ISBN 978-92-76-24624-4 doi:10.2775/452374 NA-04-20-632-HR-N
HTML ISBN 978-92-76-24603-9 doi:10.2775/841997 NA-04-20-632-HR-Q