Institucije i tijela Europske unije blisko su surađivali 2023. kako bi promicali zajedničke interese EU-a i ostvarivali rezultate za njegove građane. Nastavljen je rad na poboljšanju zakonodavnog postupka EU-a i reformi uprava, koje se trebaju bolje pripremiti za prilike i opasnosti koje donosi svijet koji se mijenja. Poboljšanje propisa EU-a zajednički je cilj i odgovornost svih institucija EU-a i država članica jer će to doprinijeti ostvarenju boljih rezultata za građane EU-a. To će omogućiti aktivnije uključivanje građana u demokratske procese.
Institucionalni ustroj EU-a jedinstven je, a njegov sustav donošenja odluka stalno se razvija. U načelu, Europska komisija predlaže nove propise, a donose ih Europski parlament i Vijeće Europske unije kao suzakonodavci. Države članice zatim provode donesene propise, a Komisija osigurava njihovu pravilnu primjenu. Rad tih institucija dopunjuju druge institucije i tijela - otvara se u novoj kartici..
Institucije EU-a ostvarile su 2023. napredak u pogledu nekoliko ključnih zakonodavnih inicijativa i pojačale nastojanja da EU učine transparentnijim, odgovornijim i učinkovitijim. Imajući na umu komunikaciju Komisije naslovljenu „Prema otpornoj, konkurentnoj i održivoj Europi - otvara se u novoj kartici.”, čelnici EU-a sastali su se u listopadu u Granadi (Španjolska) kako bi pokrenuli raspravu s ciljem utvrđivanja općih političkih smjernica i prioriteta Europske unije za nadolazeće godine.
Svakih šest mjeseci druga država članica predsjeda Vijećem Europske unije. Na početku 2023. bila je to Švedska koju je zamijenila Španjolska.
Suzakonodavci EU-a 2023. ostvarili su napredak u pogledu nekoliko važnih inicijativa.
Kad je riječ o solidarnosti s Ukrajinom i vojnoj potpori (vidjeti poglavlje 1.), Parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o Aktu za potporu proizvodnji streljiva kojim se mobilizira 500 milijuna eura za proizvodnju streljiva i projektila. Postigli su i dogovor o novim mjerama za hitno povećanje kapaciteta obrambene industrije EU-a u proizvodnji streljiva (Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave – vidjeti poglavlje 8.). S obzirom na nastavak agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine Vijeće je postiglo dogovor o 11. i 12. paketu gospodarskih i pojedinačnih mjera ograničavanja (sankcije).
Postignut je napredak u jačanju gospodarstva i konkurentnosti EU-a zahvaljujući dogovorima suzakonodavaca o važnim prijedlozima kao što su Uredba o europskim zelenim obveznicama, paket o bankarstvu i Uredba o namiri i središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te revolucionarni Europski akt o kritičnim sirovinama (vidjeti poglavlje 2.). Osim toga, Vijeće je postiglo dogovor o zajedničkom stajalištu o prijedlogu Komisije za reformu pravila EU-a o gospodarskom upravljanju.
Kad je riječ o zelenom programu, Parlament i Vijeće donijeli su ključne zakonodavne akte za postizanje klimatskih ciljeva za 2030. To uključuje nova pravila za smanjenje potrošnje konačne energije i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije u EU-u (vidjeti poglavlja 3. i 4.).
Kad je riječ o digitalnoj tranziciji, Parlament i Vijeće donijeli su nova pravila za jačanje europskog poluvodičkog sektora (Akt o čipovima) koja bi trebala ojačati tehnološki suverenitet EU-a. Suzakonodavci su donijeli i Akt o podacima, kojim će se osigurati pravedan pristup podacima, te su postigli politički dogovor o Aktu o umjetnoj inteligenciji, kojim će se promicati sigurna upotreba umjetne inteligencije u EU-u u korist svih (vidjeti poglavlje 5.).
Pregovori između Parlamenta i Vijeća završili su političkim dogovorom o novom paktu o migracijama i azilu (vidjeti poglavlje 7.) te o transparentnosti političkog oglašavanja (vidjeti u nastavku). Napredak je postignut i u pogledu direktive o boljim radnim uvjetima u radu putem platformi (poglavlje 6.). Kad je riječ o schengenskom području, Vijeće je jednoglasno postiglo dogovor o ukidanju kontrola na unutarnjim zračnim i morskim granicama s Bugarskom i Rumunjskom (vidjeti poglavlje 7.).
Politički dogovor o ciljanoj reviziji Financijske uredbe bio je važan korak za zaštitu proračuna EU-a (vidjeti poglavlje 2.), povećanje transparentnosti, poboljšanje upravljanja krizama i smanjenje administrativnog opterećenja država članica.
Pravo EU-a mora se posvuda provoditi i primjenjivati u cijelosti i ispravno kako bi građani i poduzeća mogli u potpunosti uživati u prednostima koje donosi. S tim je ciljem Komisija 2023. pokrenula više od 500 novih postupaka zbog povrede jer države članice nisu pravodobno prenijele direktive EU-a u nacionalno zakonodavstvo, nisu ispravno primjenjivale pravila EU-a ili njihova nacionalna pravila nisu u potpunosti usklađena s pravom EU-a.
S druge strane, tijekom godine zaključeno je 1 000 postupaka zbog povrede nakon što su države članice postigle usklađenost s pravilima EU-a. To će donijeti konkretne koristi, kao što su veća prava na jedinstvenom digitalnom tržištu, bolja energetska učinkovitost, bolja zaštita okoliša, bolje financijske usluge i sigurniji promet.
Komisija je također nastavila s radom na sprečavanju povreda, primjerice pružanjem pravodobne potpore državama članicama u provedbi prava EU-a putem praktičnih smjernica, sastanaka, osposobljavanja i tehničke pomoći.
Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija pružili su važne i relevantne doprinose Parlamentu, Vijeću i Komisiji te su snažno pridonijeli pružanju potpore Ukrajini. Europski gospodarski i socijalni odbor nastavio je sa svojom inicijativom za odabir članova iz zemalja kandidatkinja za proširenje koja za cilj ima uključiti predstavnike civilnog društva iz zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u u svakodnevni savjetodavni rad Odbora.
Putem Europskog saveza gradova i regija za obnovu Ukrajine - otvara se u novoj kartici. Europski odbor regija istaknuo je važnost decentralizacije i jačanja lokalne samouprave u procesu oporavka i obnove Ukrajine.
Nacionalni parlamenti većine država članica nastavili su suradnju s institucijama EU-a, nadzirući jesu li predloženi novi propisi u skladu s načelom supsidijarnosti. Načelom supsidijarnosti definiraju se okolnosti u kojima je legitimno djelovanje EU-a, a ne država članica. S tim u vezi nacionalni parlamenti izrazili su zabrinutost u samo nekoliko slučajeva. Sudjelovali su u pisanom i usmenom političkom dijalogu s Komisijom o širokom rasponu tema te na međuparlamentarnim sastancima u organizaciji Europskog parlamenta.
Odnosi između drugih institucija i Europskog ombudsmana - otvara se u novoj kartici. i dalje su bili dobri i vrlo konstruktivni. Istrage ombudsmana i dalje se uglavnom odnose na Komisiju, koja je institucija s najizravnijim odnosima s javnošću. Komisija je 2023. provela oko tri četvrtine ombudsmanovih prijedloga, a slučajevi nepravilnosti u postupanju bili su vrlo rijetki.
Kao čuvar financija EU-a Europski revizorski sud proveo je niz financijskih revizija i revizija uspješnosti, među ostalim u područjima kao što su fond za oporavak od pandemije NextGenerationEU, gospodarska konkurentnost EU-a, otpornost na sigurnosne prijetnje, poštovanje europskih vrijednosti, klimatske promjene i borba protiv prijevara. Kao glavni subjekt revizija tog suda, Komisija je prihvatila veliku većinu preporuka koje su joj upućene kako bi osigurala da se sredstva EU-a prikupljaju i troše u skladu s relevantnim pravilima te da se njima postižu željeni rezultati.
Transparentnost, integritet i odgovornost ključne su značajke demokracije koja se temelji na vladavini prava. Pridonose dobrom upravljanju i jačaju povjerenje u postupak donošenja politika. Oni su i iznimno važni politički alati za sprečavanje korupcije. Nakon optužbi za korupciju i uhićenja zastupnice u Europskom parlamentu krajem prethodne godine, Parlament je 2023. proveo niz reformi - otvara se u novoj kartici. za jačanje njegova integriteta, neovisnosti i odgovornosti kako bi se spriječilo daljnje uplitanje u njegov rad.
Kako bi ojačala povjerenje javnosti u institucije EU-a, Komisija je u lipnju predstavila prijedlog - otvara se u novoj kartici. o međuinstitucijskom etičkom tijelu s ciljem uspostave zajedničkih standarda etičkog ponašanja članova i službenog mehanizma za suradnju i razmjenu mišljenja o etičkim zahtjevima. Komisija je pozvala sve institucije EU-a (Parlament, Europsko vijeće, Vijeće, Sud, Europsku središnju banku i Revizorski sud, zajedno s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Europskim odborom regija) da započnu pregovore te je organizirala prve sastanke na političkoj i tehničkoj razini o mogućem sporazumu.
Europska središnja banka (ESB) u lipnju je formalizirala svoje mehanizme odgovornosti - otvara se u novoj kartici. s Parlamentom. Dijalog između ESB-a i Parlamenta od ključne je važnosti u tom pogledu. Omogućuje ESB-u da detaljno objasni svoje djelovanje i politike izabranim predstavnicima građana EU-a te da sasluša njihove primjedbe. Na taj način građani i njihovi predstavnici mogu prosuditi uspješnost ESB-a u ostvarenju njegova glavnog cilja, a to je održavanje stabilnosti cijena.
Komisijina agenda za bolju regulativu - otvara se u novoj kartici. odražava njezinu ambiciju da osigura veću konkurentnost i otpornost EU-a donošenjem pametnijih, učinkovitijih i djelotvornijih propisa. Oslanja se na dokazani okvir koji je prepoznala - otvara se u novoj kartici. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj.
Komisija se 2023. obvezala - otvara se u novoj kartici. da će s vremenom smanjiti opterećenje povezano sa zahtjevima za izvješćivanje za 25 %. U svojem programu rada - otvara se u novoj kartici. predložila je 41 inicijativu koje za prioritet imaju pojednostavniti zahtjeve za izvješćivanje kojima se poduzećima ili upravama nameće nerazmjerno opterećenje. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje bez ugrožavanja ciljeva politike ili snižavanja socijalnih, gospodarskih, okolišnih ili drugih standarda, uključujući zaštitu potrošača. Taj će se proces odvijati na temelju 200 doprinosa poduzeća, javnih tijela, civilnog društva i građana koji će se prikupiti u okviru posebnog poziva na očitovanje.
Prijedlog | Cilj | Očekivana ušteda/korist |
---|---|---|
Reformirani Carinski zakonik Unije | Stvaranje jedinstvenog sučelja u EU-u i olakšavanje ponovne upotrebe podataka | 2 milijarde € |
Revidirana Direktiva o kombiniranom prijevozu | Pojednostavnjenje postupaka (npr. upotreba digitalnih platformi za podatke o prijevozu za dokazivanje prihvatljivosti) | 430 milijuna € |
Prilagođeni pragovi Računovodstvene direktive | Smanjenje zahtjeva za izvješćivanje | Očekuje se da će više od milijun poduzeća imati koristi |
Alternativno rješavanje sporova | Uklanjanje pojedinih obveza objavljivanja i zamjena internetske platforme | Oko 630 milijuna € |
Komisija je nastavila provoditi načelo „jedan za jedan”, kojim se osigurava da se svako novouvedeno opterećenje kompenzira uklanjanjem jednakovrijednog opterećenja u istom području politike. Ono dopunjuje Komisijin Program za primjerenost i učinkovitost propisa - otvara se u novoj kartici. koji joj pomaže da sustavno utvrđuje i smanjuje birokraciju i nepotrebne troškove pri reviziji i evaluaciji zakonodavstva EU-a.
Učinkovite nacionalne javne uprave ključne su za provedbu politika EU-a i nacionalnih politika, provedbu reformi u korist građana i poduzeća te za usmjeravanje ulaganja u postizanje zelene i digitalne tranzicije i veće konkurentnosti. U cilju jačanja europskog administrativnog prostora inicijativa ComPAct - otvara se u novoj kartici. donosi novi niz načela koja će državama članicama pomoći da riješe problem nedostatka vještina i ostvare cilj da do 2030. sve ključne javne usluge budu dostupne na internetu. To će gospodarstvima i društvima EU-a omogućiti da ostvare ambiciozne klimatske i energetske ciljeve za 2030. te će smanjiti birokraciju u javnim upravama EU-a, ubrzati pružanje usluga i učiniti ih transparentnijima i bližima građanima. U tom je pogledu dogovor - otvara se u novoj kartici. o Aktu o interoperabilnoj Europi iz studenog bio važan korak prema ostvarenju EU-ovih digitalnih ciljeva za 2030. - otvara se u novoj kartici. (vidjeti poglavlje 5.). Nakon donošenja akt će razmjenu informacija u javnom sektoru EU-a podići na višu razinu i ubrzati digitalnu transformaciju sektora.
Kako bi njegove politike bile prilagođenije budućim promjenama i sve složenijem globalnom kontekstu, EU u njihovo oblikovanje sve više uključuje predviđanja. U okviru strateškog predviđanja istražuju se mogući scenariji, trendovi, rizici i novi problemi kako bi se olakšalo strateško planiranje i oblikovanje politika, u skladu s paketom instrumenata za bolju regulativu. Strateško predviđanje pomoći će EU-u da anticipira buduće potrebe i bolje reagira na neočekivana nepovoljna kretanja i složene krize, poput onih koje smo doživjeli posljednjih godina.
U Izvješću o strateškim predviđanjima 2023. - otvara se u novoj kartici. analiziraju se socijalni i gospodarski izazovi koji bi mogli ugroziti postizanje održivosti i blagostanje građana EU-a. Pokazano je i kako uspješno upravljanje tim izazovima može pomoći EU-u da dodatno ojača svoje globalno vodstvo. U izvješću se navodi 120 konkretnih područja za djelovanje te se predstavljaju prvi rezultati pilot-programa za pristup „izvan okvira BDP-a - otvara se u novoj kartici.”, odnosno razvijanje pokazatelja razvoja u koje su u većoj mjeri uključeni okolišni i društveni aspekti.
Komisija je tijekom godine dodatno produbila suradnju s državama članicama putem mreže za predviđanja - otvara se u novoj kartici. na razini EU-a, pokrenute 2021., koja je povećala interes država članica za strateško predviđanje i ulaganje u njega. Ona je potaknula i šire rasprave na razini EU-a, primjerice izradu izvješća o otpornom EU-u do 2030. - otvara se u novoj kartici. tijekom španjolskog predsjedanja Vijećem i deklaracije - otvara se u novoj kartici. nakon sastanka Europskog vijeća u Granadi u Španjolskoj.
U okviru Europskog sustava za stratešku analizu i analizu politika sastaje se devet institucija i tijela EU-a, koji predviđaju buduće rizike i mogućnosti. Glavni je cilj njihove suradnje 2023. bila izrada novog izvješća o globalnim trendovima - otvara se u novoj kartici., koje se očekuje početkom 2024.
Jačanje paketa instrumenata EU-a za pripravnost i odgovor na krize
Novi europski društveni ugovor
Snažnija demokracija zahvaljujući djelovanju građana i pravednosti
Veće sudjelovanje na tržištu rada i usmjerenost na vještine za budućnost
Promjena političkih i gospodarskih pokazatelja prema održivoj i uključivoj dobrobiti
Iskorištavanje jedinstvenog tržišta za promicanje klimatski neutralnog gospodarstva
Snažnija povezanost unutarnjih i vanjskih politika EU-a
Pomak prema održivosti u proizvodnji i potrošnji
Javni proračuni prikladni za održivost
Izgradnja Europe ulaganja povećanjem privatnih tokova
Budući da ruski agresivni rat protiv Ukrajine i dalje traje, vrlo je važno da se demokracija, ljudska prava i vladavina prava proaktivno brane i poštuju u EU-u i izvan njega. Izvješće o vladavini prava - otvara se u novoj kartici. za 2023. tome je znatno pridonijelo. U njemu je pokazano da je 65 % preporuka o vladavini prava izdanih državama članicama 2022. u potpunosti ili djelomično provedeno. To je odraz znatnih napora koje države članice ulažu u provedbu potrebnih reformi za jačanje vladavine prava u četiri ključna područja: pravosudni sustav, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i sloboda. S obzirom na pozitivne rezultate u državama članicama, Komisija je 2023. najavila - otvara se u novoj kartici. da će naprednijim zemljama pristupnicama dati pristup izvješću o vladavini prava kako bi im pomogla da provedu reforme.
81 %
građana EU-a slaže se da je vanjsko uplitanje ozbiljan problem koji bi trebalo riješiti
81 %
građana EU-a slaže se da bi se subjekti koji predstavljaju strane vlade na području EU-a trebali registrirati kako bi se spriječilo prikriveno uplitanje
87 %
građana EU-a smatra da civilno društvo ima važnu ulogu u zaštiti demokracije i promicanju demokratske rasprave
Izvor: istraživanje Flash Eurobarometra br. 528 - otvara se u novoj kartici., prosinac 2023.
78 %
građana EU-a zabrinuto je zbog dezinformacija na kojima bi se mogle temeljiti odluke o glasovanju
72 %
građana EU-a zabrinuto je zbog manipuliranja izborima u EU-u putem kibernapada
70 %
građana EU-a zabrinuto je zbog prikrivenog utjecaja stranih zemalja na izbore
65 %
građana EU-a zabrinuto je zbog pritiska da glasuju na određeni način
63 %
građana EU-a zabrinuto je zbog manipuliranja rezultatima izbora
53 %
građana EU-a zabrinuto je da će osobe koje nemaju pravo glasa glasovati
U zdravoj i stabilnoj demokraciji građani mogu slobodno izražavati svoje stavove, birati političke predstavnike i sudjelovati u odlukama koje utječu na njihovu budućnost. Europska je demokracija snažna, ali joj prijete sve veći ekstremizam, uplitanje u izbore, širenje manipulativnih informacija i prijetnje novinarima.
Paket za obranu demokracije - otvara se u novoj kartici., donesen u prosincu, sadrži mjere za poticanje građanskog angažmana i sudjelovanja u demokratskom životu radi rješavanja poteškoća kao što je vanjsko uplitanje te jačanja otpornosti iznutra. Okosnica je tog paketa prijedlog - otvara se u novoj kartici. za povećanje transparentnosti i demokratske odgovornosti razotkrivanjem prikrivenog vanjskog uplitanja. Jedna je od predloženih mjera i uvođenje zajedničkih standarda za bolje zastupanje interesa trećih zemalja, a time i bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Paket usto sadržava dvije preporuke: preporuku za jačanje izbornih procesa u EU-u - otvara se u novoj kartici. i preporuku za promicanje uključivog sudjelovanja - otvara se u novoj kartici. građana i civilnog društva u donošenju politika.
Postignut je i politički dogovor o novim pravilima - otvara se u novoj kartici. o transparentnosti političkog oglašavanja, prema kojima će se politički oglasi morati jasno označavati i sadržavati informacije o tome tko ih je platio i koliko, s kojim su izborima, referendumom ili regulatornim postupkom povezani i je li riječ o ciljanom oglašavanju.
Promicanje slobodnih i poštenih izbora, osiguravanje vladavine prava i jamčenje slobode medija neophodni su za stvaranje prostora u kojem svaki građanin ima slobodu i mogućnost da se njegov glas čuje.
Europska mreža za suradnju u području izbora - otvara se u novoj kartici. promiče konkretne i praktične dijaloge o nizu tema relevantnih za slobodne i poštene izbore, uključujući kibernetičku sigurnost. Nastavit će podupirati suradnju među tijelima država članica uoči europskih izbora 2024.
U 2023. postignut je politički dogovor o Europskom aktu o slobodi medija - otvara se u novoj kartici., koji sadrži nova pravila za bolju zaštitu medija i novinara od političkog uplitanja te za lakši prekogranični rad medija. Aktom se predlaže osnivanje novog neovisnog Europskog odbora za medijske usluge, u kojem će sudjelovati nacionalna regulatorna tijela ili tijela za medije. On će služiti za jačanje suradnje na razini EU-a, među ostalim u borbi protiv strane propagande, i pomagati u provedbi novih pravila.
Postignut je i dogovor o novim pravilima - otvara se u novoj kartici. za zaštitu novinara, boraca za ljudska prava, organizacija civilnog društva i drugih koji su mete strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja. Nova pravila uključivat će brzo odbacivanje neutemeljenih zahtjeva, pravna sredstva protiv zlonamjernih sudskih postupaka i zaštitu od stranih presuda koje se ne priznaju i ne izvršavaju u EU-u.
U okviru projekta Free Media Hub EAST - otvara se u novoj kartici., koji vodi praški Centar za civilno društvo - otvara se u novoj kartici. i podupire Komisija, 2023. je dodijeljeno više od 2,2 milijuna eura bespovratnih sredstava za postojeće i etablirane neovisne bjeloruske i ruske medije u EU-u (uglavnom u Češkoj, Njemačkoj, Latviji, Litvi i Poljskoj).
EU nije zaboravio borbu za slobodu te odaje počast svima koji su dali svoj život za nju. Nagrada Saharov za slobodu mišljenja - otvara se u novoj kartici. Europskog parlamenta za 2023. dodijeljena je Jini Mahsi Amini i pokretu Žena, život, sloboda u Iranu.
EU želi čuti što građani i zainteresirane strane imaju reći. Otvaranje postupaka donošenja politika javnosti još je jedan korak prema transparentnijem, odgovornijem i učinkovitijem EU-u.
Tijekom posljednjih nekoliko godina Komisija je intenzivirala savjetovanja putem portala Iznesite svoje mišljenje - otvara se u novoj kartici., gdje građani mogu slati svoja mišljenja i druge informacije o pozivima na očitovanje, donesenim prijedlozima i nacrtima akata. Kako bi doprla do šire javnosti, Komisija je povećala broj savjetovanja koja se prevode na sve službene jezike EU-a (2019. bilo je prevedeno 59 % javnih savjetovanja, a 2023. 83 %).
Komisija je organizirala prvu seriju novoga kruga panela građana i građanki - otvara se u novoj kartici., koji su se održavali od prosinca 2022. do travnja 2023. Riječ je o novom obliku sudjelovanja građana u postupku donošenja politika. Paneli se temelje na iskustvima stečenima na Konferenciji o budućnosti Europe i prijedlozima građana iznesenima na njoj. Na panelima 150 nasumično odabranih građana raspravlja i daje preporuke o prijedlozima Komisije prije njihova donošenja.
Raspravljalo se o inicijativama o rasipanju hrane, virtualnim svjetovima i mobilnosti u svrhu učenja. Preporuke građana prikupljene su u izvješćima, koja su bila temelj za pripremu konačnih prijedloga Komisije i objavljena su uz njih. Inicijative Komisije predložene su 5. srpnja (rasipanje hrane), 11. srpnja (virtualni svjetovi) i 15. studenog (mobilnost u svrhu učenja). Novi paneli građana i građanki dio su šireg postupka savjetovanja, u okviru kojeg Komisija prikuplja očitovanja građana i dionika.
Komisija je u travnju registrirala 100. europsku građansku inicijativu - otvara se u novoj kartici. od njezina uvođenja 2012. Tijekom 2023. započeto je 37 novih inicijativa kojima se poziva na djelovanje EU-a u različitim područjima, kao što su dostojanstveno postupanje s migrantima, dobrobit životinja, željezničke mreže, porezi, očuvanje ukrajinske kulture i obrazovanje o građanstvu Unije.
Komisija je 2023. odgovorila na četiri inicijative: za smanjenje uporabe pesticida, okončanje trgovanja perajama morskog psa, okončanje ispitivanja proizvoda na životinjama i zabranu proizvodnje krzna i trgovine njime. Od 2012. deset je inicijativa prikupilo više od milijun potpisa.
Izvješće za 2023. - otvara se u novoj kartici. o novim pravilima europske građanske inicijative, koja su na snazi od 2020., pokazuje da nova pravila pružaju pristupačniji i jednostavniji okvir u kojem će se organizatori i pobornici inicijativa lakše snalaziti. U njemu se daju i praktični savjeti o tome kako bolje informirati građane o njihovu pravu na korištenje građanske inicijative te kako povećati vidljivost koraka poduzetih na temelju uspješnih inicijativa.
Građanstvo EU-a jedno je od najvažnijih postignuća Europske unije. Kako bi obilježila 30. obljetnicu građanstva EU-a, Komisija je predložila mjere - otvara se u novoj kartici. za jačanje građanskih prava i smjernice za građane s najvažnijim informacijama o njihovim pravima. Izvješće o građanstvu EU-a za 2023. - otvara se u novoj kartici. pokazuje napredak u promicanju građanskih prava, zajedničkih vrijednosti i demokratskog sudjelovanja u EU-u od 2020., kad je objavljeno posljednje takvo izvješće.
Gotovo 20 % građana EU-a su djeca. Ona imaju pravo izraziti svoje mišljenje o pitanjima koja se na njih odnose. Platforma EU-a za sudjelovanje djece - otvara se u novoj kartici. 2023. je otvorila još više prilika za sudjelovanje mladih ispod 18 godina u donošenju odluka. Od uspostave platforme u listopadu 2022. u njezin se rad uključilo gotovo 50 organizacija koje rade izravno s djecom u EU-u.
U lipnju je u Bruxellesu održana prva Opća skupština Platforme EU-a za sudjelovanje djece, u čijem su pokretanju sudjelovala djeca i tinejdžeri iz EU-a, koji su njome i supredsjedali. Oko 60 djece okupilo se kako bi raspravljali o glavnim temama za sljedeće tri godine: demokraciji, klimatskim promjenama, mentalnom zdravlju, sigurnosti i siromaštvu.
U 2022., koja je proglašena Europskom godinom mladih - otvara se u novoj kartici., mladi su bili visoko na popisu političkih prioriteta na svim razinama, a njihova se perspektiva počela više uzimati u obzir u različitim područjima politika. Povećana mobilizacija i angažman te godine doprinijeli su informiranosti milijuna mladih koji su putem raznih programa i političkih inicijativa EU-a sudjelovali u 13 000 aktivnosti u 67 zemalja. Pokrenuto je više novih načina za sudjelovanje mladih, od platformi Youth Voices - otvara se u novoj kartici. i Youth Talks - otvara se u novoj kartici. do dijaloga o politikama - otvara se u novoj kartici. i skupine mladih europskih novinara - otvara se u novoj kartici.. Kampanje na društvenim mrežama od veljače 2022. do svibnja 2023. imale su 210 milijuna pregleda i 10 milijuna interakcija te su doprle do 91,4 milijuna ljudi.
Kako bi postali aktivni građani, mladi moraju razumjeti kako demokracija funkcionira te koja su njihova prava i odgovornosti. U svibnju je stoga objavljen skup alata - otvara se u novoj kartici. EU-a „Demokracija na djelu”, putem kojih se učenicima može predstaviti europska građanska inicijativa i potaknuti ih da aktivno sudjeluju u europskim pitanjima.