Daljnji oporavak i dugoročna otpornost

Trendovi

Gospodarstvo EU-a 2023. nastavilo je rasti - otvara se u novoj kartici. iako sa smanjenim zamahom zbog teških gospodarskih šokova. Zahvaljujući padu cijena energije i ublažavanju inflacijskog pritiska kod prehrambenih i industrijskih proizvoda inflacija se tijekom godine smanjivala.

Gospodarstvu EU-a doprinosi izrazito funkcionalno tržište rada: nezaposlenost bilježi rekordno niske stope, zaposlenost se kontinuirano povećava, a plaće rastu. Provedba reformi i ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost - otvara se u novoj kartici. i dalje je neophodna da gospodarstvo EU-a ostane na pravom putu.

Ruski agresivni rat protiv Ukrajine i šire geopolitičke napetosti i dalje ugrožavaju izglede za rast gospodarstva EU-a.

Uspjeh Mehanizma za oporavak i otpornost

Provedba Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg elementa instrumenta NextGenerationEU - otvara se u novoj kartici. vrijednog 800 milijardi eura, ostala je i 2023. pokretač gospodarskog oporavka - otvara se u novoj kartici.. U okviru tog instrumenta povećana je ekonomska i socijalna otpornost država članica i pružena je podrška planu REPowerEU, odnosno inicijativi EU-a za pomoć državama članicama da ubrzaju napuštanje fosilnih goriva s obzirom na ničim izazvanu rusku invaziju na Ukrajinu (više informacija o inicijativi REPowerEU u poglavlju 4.).

Instrument je jedinstven jer se temelji na uspješnosti. Da bi ga iskoristila, država članica mora Komisiji dostaviti plan za oporavak i otpornost. U tim se planovima opisuju reforme i ulaganja koje države članice namjeravaju dovršiti do kraja 2026., za koje mogu dobiti financijska sredstva do prethodno dogovorenog iznosa. Komisija isplaćuje sredstva državama članicama koje su uspješno ostvarile unaprijed utvrđene ključne etape i ciljeve navedene u planovima. Te su mjere osmišljene da bi države članice riješile svoje najveće probleme i tako doprinijele ciljevima EU-a.

Mehanizam za oporavak i otpornost potiče reforme i ulaganja u šest područja politika: i. zelenoj tranziciji; ii. digitalnoj transformaciji; iii. pametnom, održivom i uključivom rastu; iv. socijalnoj i teritorijalnoj koheziji; v. zdravlju i gospodarskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti te vi. politikama za sljedeću generaciju.

EU državama članicama nudi i pomoć u provedbi njihovih planova za oporavak i otpornost - otvara se u novoj kartici. putem Instrumenta za tehničku potporu - otvara se u novoj kartici.. Dosad je tu potporu iskoristilo više od 400 projekata. Dvadeset i tri države članice primile su ili trenutačno primaju opću potporu u vezi s horizontalnim aspektima provedbe plana za oporavak i otpornost, uključujući potporu za reviziju svojih planova, a svih 27 država članica prima tematsku potporu povezanu s provedbom mjera Mehanizma za oporavak i otpornost.

Većina građana Europe (53 %) smatra da instrument NextGenerationEU može učinkovito odgovoriti na trenutačne gospodarske probleme.

Izvor: standardno istraživanje Eurobarometra br. 100 - otvara se u novoj kartici., prosinac 2023.

Zahvaljujući provedbi planova država članica za oporavak i otpornost, do kraja 2022. (najnoviji dostupni podaci):

6,9 milijuna osoba sudjelovalo je u obrazovanju i osposobljavanju

1,4 milijuna poduzeća primilo je materijalnu pomoć

5,9 milijuna osoba iskoristilo je mjere zaštite od katastrofa povezanih s klimatskim promjenama

22,1 milijun megavatsati primarne energije ušteđeno je u godinu dana

Primjeri projekata

Zelena tranzicija

U Francuskoj su iz Mehanizma za oporavak i otpornost financirane nadogradnje za povećanje energetske učinkovitosti za 20 000 socijalnih stanova i studentske domove.

Socijalna i teritorijalna kohezija

Mehanizam za oporavak i otpornost omogućuje Austriji da dugotrajno nezaposlenim osobama pomogne u pristupu osposobljavanju i kvalifikacijama.

Digitalna transformacija

Iz Mehanizma za oporavak i otpornost ulaže se u podatkovne centre za digitalno gospodarstvo u Italiji i time jačaju kapaciteti u oblaku.

Zdravlje, gospodarska, socijalna i institucionalna otpornost

Reforma financirana iz Mehanizma za oporavak i otpornost pridonijet će borbi protiv korupcije u Cipru i osnivanju neovisnog tijela za borbu protiv korupcije.

Pametan, održiv i uključiv rast

Mehanizam za oporavak i otpornost pomogao je više od 60 velikih poduzeća i MSP-ova u Španjolskoj u istraživanju i inovacijama u području održive mobilnosti.

Politike za sljedeću generaciju

Sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost pomogla su Češkoj da učenicima osigura oko 74 000 digitalnih uređaja za učenje na daljinu.

Proračun EU-a: priprema EU-a za trenutačne i buduće izazove

Dugoročni proračun EU-a (višegodišnji financijski okvir) i instrument NextGenerationEU bili su 2023. izuzetno važni za oporavak Europe jer su se pomoću njih rješavali problemi kao što su rat u neposrednom susjedstvu, visoka inflacija, prirodne katastrofe i humanitarne krize. Kako bi se iz proračuna EU-a i dalje ostvarivali najvažniji ciljevi, Komisija je u lipnju predložila reviziju višegodišnjeg financijskog okvira - otvara se u novoj kartici..

U rujnu je donesen godišnji proračun EU-a za 2024 - otvara se u novoj kartici.. U njemu su uzete u obzir najhitnije krize na Bliskom istoku te u Europi i njezinu susjedstvu.

Komisija je za potporu instrumentu NextGenerationEU i pomoć Ukrajini 2023. prikupila oko 116 milijardi eura dugoročnih sredstava, uključujući do 12,5 milijardi eura zelenih obveznica, čime je EU postao vodeći izdavatelj zelenih obveznica - otvara se u novoj kartici..

Izgradnja dugoročne otpornosti

Komisija je tijekom godine predstavila zakonodavne prijedloge za provedbu najopsežnije reforme pravila gospodarskog upravljanja EU-a - otvara se u novoj kartici. od završetka gospodarske i financijske krize 2007./2008. Prijedlozi su rezultat temeljitog promišljanja i opsežnog savjetovanja. Cilj je novih pravila olakšati provedbu važnih reformi i ulaganja u državama članicama i potaknuti ih na tom putu. Unutar transparentnog zajedničkog okvira EU-a pojednostavnit će gospodarsko upravljanje, povećati nacionalnu odgovornost, staviti veći naglasak na srednjoročnu usmjerenost i postrožiti provedbu fiskalnih propisa EU-a.

Hrvatska se pridružila europodručju

Hrvatska je 1. siječnja 2023. pristupila europodručju - otvara se u novoj kartici. i schengenskom području.

Euro će Hrvatima olakšati svakodnevnicu, povećati konkurentnost te pojednostavniti trgovinu i putovanja. Njegove novčanice i kovanice simboliziraju obećanje o slobodi i prilikama koje EU nudi hrvatskom narodu.

Anketa provedena u Hrvatskoj nakon što je euro u potpunosti zamijenio kunu pokazuje da se za 61 % hrvatskih državljana prelazak odvijao neometano i učinkovito, a 88 % smatra da su dobro informirani o jedinstvenoj valuti.

U EU-u je potpora euru i dalje vrlo snažna: 71 % građana EU-a podupire europsku ekonomsku i monetarnu uniju s jedinstvenom valutom, a u europodručju taj postotak iznosi 79 %.

Izvori: istraživanje Flash Eurobarometra br. 518 - otvara se u novoj kartici., veljača 2023.; standardno istraživanje Eurobarometra br. 100 - otvara se u novoj kartici., prosinac 2023.

Povezana Europska unija

U 2023. obilježena je 30. obljetnica osnivanja Kohezijskog fonda - otvara se u novoj kartici.. Tijekom tri desetljeća iz Kohezijskog fonda uloženo je gotovo 179 milijardi eura u gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a. Očekuje se da će se zahvaljujući financiranju kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. - otvara se u novoj kartici. bruto domaći proizvod EU-a povećati za 0,5 % i poduprijeti otvaranje 1,3 milijuna radnih mjesta. Veliki projekti dovršeni ili pokrenuti 2023. uključuju obnovu kompleksa u Pompejima, novi sustav podzemne željeznice za Solun i unaprijeđenu infrastrukturu za otpadne vode u Rumunjskoj. Do kraja godine programi kohezijske politike za razdoblje 2014.–2020. bili su iznimno uspješni na terenu: 4,5 milijuna poduzeća dobilo je potporu, otvoreno je više od 370 000 novih radnih mjesta, poboljšan je širokopojasni pristup za više od 7,9 milijuna kućanstava i ugrađeno je više od 6 000 megavata dodatnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Ta postignuća naglašavaju važnu ulogu regionalnih i lokalnih javnih uprava, koje su najbliže građanima i bez kojih ne bi bilo moguće ostvariti političke prioritete ni provoditi propise EU-a na terenu. S obzirom na to, inicijativom ComPAct - otvara se u novoj kartici., pokrenutom 2023., nastoji se poboljšati javne uprave u državama članicama.

Jako i otporno jedinstveno tržište

30 godina jedinstvenog tržišta

EU je 2023. obilježio 30. obljetnicu jedinstvenog tržišta - otvara se u novoj kartici., koje je kao važna prekretnica u europskoj integraciji uspostavljeno 1. siječnja 1993. Jedinstveno tržište više je od pukog pravnog okvira, ili tržišta samog po sebi. Riječ je o području slobode, napretka, mogućnosti, rasta, zajedničkog blagostanja, kohezije i otpornosti. Ono znatno jača globalni gospodarski i geopolitički položaj EU-a. Čini 15 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda, najveće je integrirano područje jedinstvenog tržišta na svijetu, ali je i dalje jedno od najotvorenijih gospodarstava.

Jedinstveno tržište već je više od 30 godina - otvara se u novoj kartici. presudno za konkurentnost EU-a jer građanima omogućuje bolji život i olakšava poslovanje. Povećalo je bruto domaći proizvod EU-a za 9 % i bilo iznimno korisno za gospodarstvo. Tome je doprinijela potpora kohezijske politike koja svim regijama omogućuje pristup jedinstvenom tržištu i ostvarivanje koristi od njega. Jedinstveno tržište ima važnu ulogu i u poticanju zelene i digitalne tranzicije. Kao izvor regulatorne i financijske integracije i integracije opskrbnih lanaca u EU-u pomaže u stvaranju ekonomije razmjera koja doprinosi rastu poduzeća.

Ukratko o jedinstvenom tržištu

Jedinstveno tržište čini 18 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda

i pruža robu i usluge za više od 450 milijuna ljudi.

Izvor: Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu - PDF dokument – otvara se u novoj kartici., siječanj 2023.

Sastoji se od:

23 milijuna poduzeća

koja zapošljavaju gotovo 128 milijuna ljudi

965 milijardi € izvoza usluga unutar EU-a

3 428 milijardi € izvoza robe unutar EU-a

8 163 milijarde € ulaganja unutar EU-a

Jeste li znali? (^*)

47,5 % izvoza robe iz EU-a u treće zemlje 2020. bilo je u eurima.

Više od 60 % stranih poduzeća u EU-u pod kontrolom je poduzeća iz druge države članice EU-a.

Od 2010. do 2021. broj zaposlenih u državama članicama koji su imali državljanstvo druge države članice povećao se za 47 %.

2,4 % studenata u visokoškolskom obrazovanju u državama članicama dolazi iz druge države članice.

(^*) Podaci se odnose na 27 država članica EU-a i zadnju dostupnu godinu.

Izvor: Eurostat - otvara se u novoj kartici..

Jedinstveno tržište bilo je ključno za gospodarsku otpornost EU-a, posebice za vrijeme nedavnih kriza kao što su pandemija ili rusko djelovanje u Ukrajini i energetska kriza koja je uslijedila. Osim toga, ono je važan geopolitički instrument koji jača utjecaj EU-a u kontekstu geopolitičkih promjena i utrke za čistu tehnologiju. Unatoč svojim postignućima, jedinstveno tržište mora se razvijati s obzirom na nove i promjenjive geopolitičke okolnosti, tehnološki napredak te zelenu i digitalnu tranziciju kako bi i dalje poticalo dugoročnu konkurentnost i produktivnost EU-a.

Snažnije jedinstveno tržište

EU kontinuirano poboljšava poslovno okruženje u svim svojim gospodarskim sektorima. Komisija je u rujnu 2023. predstavila prijedlog za borbu protiv kašnjenja u plaćanju - otvara se u novoj kartici.poduzeća i javnih tijela, što je praksa koja ugrožava novčani tok malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) te narušava konkurentnost i otpornost lanaca opskrbe. Taj je prijedlog dio širih mjera u paketu pomoći koje je Komisija uvela kako bi pružila potporu MSP-ovima koji imaju gospodarske poteškoće.

EU podupire i inovacije tako što poduzećima omogućuje lakšu zaštitu intelektualnog vlasništva u cijelom EU-u. Uvođenje jedinstvenog patentnog sustava - otvara se u novoj kartici. u lipnju bio je važan korak prema dovršetku jedinstvenog tržišta i učinkovitijoj zaštiti patenata u Europi. U okviru tog sustava predviđena je jedinstvena kontaktna točka za registraciju i provedbu patenata u Europi, što će smanjiti troškove, papirologiju i administrativno opterećenje za inovatore, a posebno će biti od koristi MSP-ovima.

Osim toga, novi Jedinstveni sud za patente - otvara se u novoj kartici., nadležan za jedinstvene patente i postojeće europske patente, omogućit će poduzećima da učinkovitije ostvaruju svoja patentna prava. Fond za MSP-ove - otvara se u novoj kartici., zajednička inicijativa Komisije i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo - otvara se u novoj kartici., pruža financijsku potporu MSP-ovima (vaučeri za zaštitu intelektualnog vlasništva) za upravljanje njihovim portfeljima intelektualnog vlasništva, uključujući žigove, dizajne, patente i biljne sorte.

Komisija je u travnju 2023. predložila paket mjera za patente - otvara se u novoj kartici. koji dopunjuje jedinstveni patentni sustav. Nakon donošenja poduzeća će dobiti nov uravnoteženiji okvir - otvara se u novoj kartici. za patente bitne za normu i jednostavniji pristup svjedodžbama o dodatnoj zaštiti za farmaceutske proizvode i sredstva za zaštitu bilja, zajedno s jasnijim pravilima o obveznom licenciranju za vrijeme kriza. Uredbom o oznakama zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode - otvara se u novoj kartici., koja je stupila na snagu tijekom godine, proizvođačima iz EU-a omogućuje se bolja zaštita obrtničkih i industrijskih proizvoda te znanja i iskustva povezanih s njihovom regijom.

Kako će funkcionirati novi jedinstveni patentni sustav?

Izumitelji podnose prijavu za europski patent.

Europski patentni ured provjerava ispunjava li izum kriterije novosti, inventivne razine i industrijske primjenjivosti.

Nakon priznanja patenta nositelj zahtijeva da mu se dodijeli jedinstveni učinak.

Jedinstveni patent stupa na snagu u jednom koraku, bez dodatnih formalnosti kao što su prijevodi, u državama članicama sudionicama:

Belgiji, Bugarskoj, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Francuskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Portugalu, Sloveniji, Finskoj i Švedskoj.

Istodobno ga nositelj može potvrditi i u zemljama nesudionicama, uključujući zemlje izvan EU-a, podložno njihovim nacionalnim zahtjevima.

Predloženom reformom zakonodavstva EU-a o zaštiti dizajna - otvara se u novoj kartici. također će se ojačati, racionalizirati i modernizirati zaštita inovacija i dizajna u EU-u.

Naposljetku, EU uklanja prepreke gospodarskom rastu i poslovanju i tako podupire prekogranična poduzeća.

Nove mjere za uklanjanje prepreka mogle bi do kraja 2029. gospodarstvu donijeti 713 milijardi eura.

Jedan od primjera su predložena nova pravila za uklanjanje prepreka slobodnom kretanju necestovnih pokretnih strojeva - otvara se u novoj kartici., kao što su dizalice, kombajni i viličari, na javnim cestama.

Uredbom o necestovnim pokretnim strojevima u konačnici će se zamijeniti razni regulatorni režimi koji trenutačno postoje u državama članicama te će se:

ukloniti prepreke ulasku na tržište i smanjiti kašnjenja na tržištu

smanjiti troškovi usklađivanja, olakšati inovacije i poboljšati konkurentnost

olakšati prekogranična upotreba strojeva unutar EU-a

osigurati visoki i jednaki standardi za cestovnu sigurnost necestovnih pokretnih strojeva u cijelom EU-u

Osim toga, kako bi se neprofitnim organizacijama olakšale prekogranične aktivnosti, Komisija je u rujnu predložila novi pravni oblik pod nazivom europsko prekogranično udruženje - otvara se u novoj kartici.. Time će se poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta jer će se ukloniti pravne i administrativne prepreke za neprofitna udruženja koja su aktivna ili žele biti aktivna u više država članica.

Komisija je u prosincu iznijela izmijenjeni prijedlog uredbe o olakšavanju prekograničnih rješenja - otvara se u novoj kartici.. Cilj je pomoći državama članicama da uklone prepreke koje utječu na svakodnevni život 150 milijuna građana iz prekograničnih regija EU-a. Time će se znatno poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta i ojačati gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija EU-a.

Poticanje dugoročne konkurentnosti

U kontekstu intenzivnog globalnog tržišnog natjecanja i novih geopolitičkih pitanja Komisija je predložila usmjeravanje na devet važnih područja za poticanje dugoročne konkurentnosti EU-a - otvara se u novoj kartici.: funkcionalno jedinstveno tržište, pristup privatnom kapitalu, javna ulaganja i infrastruktura, istraživanje i inovacije, energija, kružnost, digitalizacija, obrazovanje i vještine te trgovina i otvorena strateška autonomija.

Osim toga, EU ujednačeno primjenjuje pravila za održavanje poštenog tržišnog natjecanja u svim državama članicama i poduzećima i tako doprinosi dugoročnoj konkurentnosti i uspješnom jedinstvenom tržištu. Odluke Komisije o suzbijanju monopola, koncentracijama i kontroli državnih potpora jamče uravnoteženo i učinkovito unutarnje tržište, što je bitno za gospodarstvo EU-a. Kontrola državnih potpora jamči usklađenost državnih subvencija sa zajedničkim ciljevima i održavanje dosljednih uvjeta poslovanja u cijelom EU-u. Dinamično tržišno natjecanje u privatnom sektoru potrošačima omogućuje bolju kvalitetu i pravednije cijene. Komisija pri svakoj odluci o politici tržišnog natjecanja vodi računa o interesima potrošača i poduzeća, a građane EU-a štiti od beskrupuloznih gospodarskih aktera.

Devet pokretača konkurentnosti

Regulatorni okvir za poticanje rasta obuhvaća devet pokretača konkurentnosti, u čijem je središtu funkcionalno jedinstveno tržište. Ono funkcionira na temelju održive konkurentnosti, koju omogućuju četiri sastavnice: prvo okolišna održivost; drugo otpornost i stabilnost; treće dobrobit za sve i pravednost; četvrto produktivnost. Preostalih osam pokretača konkurentnosti su pristup privatnom kapitalu, javna ulaganja i infrastruktura, istraživanje i inovacije, energija, kružnost, digitalizacija, obrazovanje i vještine te trgovina i otvorena strateška autonomija.

Akt o digitalnim tržištima - otvara se u novoj kartici. dobar je primjer kako politika tržišnog natjecanja koristi javnosti. Taj akt, koji ne zamjenjuje pravila EU-a o tržišnom natjecanju, nego ih dopunjuje, jedan je od prvih zakonodavnih propisa na svijetu koji ograničava moć nadzora velikih digitalnih poduzeća, što građanima donosi gospodarske i socijalne koristi (više u poglavlju 5.).

VIDEOZAPIS: Uredba o stranim subvencijama.

EU se ne brine samo za pošteno unutarnje tržišno natjecanje, nego i provjerava imaju li poduzeća u EU-u poštenu priliku za uspjeh na međunarodnim tržištima. U srpnju se u EU-u počela primjenjivati Uredba o stranim subvencijama - otvara se u novoj kartici.. Ona Komisiji omogućuje da ispita financijske doprinose koje vlade trećih zemalja daju poduzećima koja posluju u EU-u. Ako zbog doprinosa ta poduzeća steknu nepoštenu prednost, Komisija može poduzeti mjere za ispravljanje učinaka narušavanja.

Učinkovitost pravila EU-a o tržišnom natjecanju ovisi o njihovoj provedbi. U nastavku je navedeno nekoliko načina na koje EU provedbom pravila osigurava pošteno tržišno natjecanje.

335 odluka o spajanju donesenih 2023.

487 milijardi € državnih potpora odobrenih tijekom godine, posebno u kontekstu agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i njegovih posljedica na cijene u EU-u.

U lipnju 2023. Komisija je Googleu poslala obavijest - otvara se u novoj kartici. u kojoj je preliminarno zaključila da to poduzeće daje prednost vlastitim uslugama tehnologije internetskog oglašavanja na štetu konkurenata.

Kritične sirovine neophodne su u brojnim strateškim sektorima, među ostalim u tehnologijama s nultom neto stopom emisija te digitalnom, svemirskom i obrambenom sektoru. Akt o kritičnim sirovinama - otvara se u novoj kartici. poboljšat će i kapacitet EU-a za praćenje i ublažavanje rizika od poremećaja te potaknuti kružnost i održivost. Uz reformu modela tržišta električne energije i Akt o industriji s nultom neto stopom emisija, koji su najavljeni kao dio industrijskog plana u okviru zelenog plana (vidjeti poglavlja 3. i 4.), tim aktom poticat će se regulatorno okruženje pogodno za rast tehnologija s nultom neto stopom emisija i konkurentnost europske industrije.

Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija - otvara se u novoj kartici. trebala bi se povećati i konkurentnost gospodarstva EU-a jer će se omogućiti bolji regulatorni okvir za industrijske sektore. Time će ih se poduprijeti u prelasku na zelene i digitalne inovacije. Budući da je akt dio industrijskog plana u okviru zelenog plana, stvorit će predvidljiviji i jednostavniji regulatorni okvir za poticanje ulaganja u proizvode nužne za postizanje ciljeva klimatske neutralnosti EU-a.

Akt će ojačati i povećati otpornost industrijske baze EU-a u području tehnologija s nultom neto stopom emisija, koje su ključne za troškovno učinkovit, pouzdan i održiv sustav čiste energije. Nadalje, ubrzat će se stvaranje i proizvodnja tehnologija s nultom neto stopom emisija, čime će se smanjiti ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima i izbjeći nove ovisnosti koje bi mogle blokirati ključne tehnologije i komponente potrebne za zelenu tranziciju (vidjeti poglavlje 4.).

Veća gospodarska sigurnost još je jedan važan čimbenik u jačanju konkurentnosti EU-a. U lipnju su Komisija i Josep Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predstavili europsku strategiju gospodarske sigurnosti - otvara se u novoj kartici. – sveobuhvatan pristup čiji je cilj jačanje gospodarstva EU-a. Ta će strategija promicati razvoj industrijske baze EU-a, zaštititi njegove važne interese u području gospodarske sigurnosti i poticati suradnju sa širokim krugom trećih zemalja kako bi se na međunarodnoj razini zajednički radilo na gospodarskoj sigurnosti. Strategija je bitna kako bi EU mogao procijeniti gospodarske rizike i upravljati njima, a ujedno očuvati svoju otvorenost i nastaviti surađivati na međunarodnoj razini.

Bliži odnosi EU-a i Kine radi jačanja konkurentnosti

Odnosi EU-a s Kinom važni su za jačanje konkurentnosti EU-a.

S obzirom na sve samouvjereniji nastup Kine i njezin strateški općenito tvrđi stav EU se 2023. odlučio za smanjenje rizika i rebalans odnosa s Kinom, ali se i dalje zalagao za jačanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.

Rebalans podrazumijeva nastavak bilateralnih gospodarskih odnosa i suradnje u globalnim pitanjima s Kinom, ali će se isto tako nastojati pronaći rješenje za poremećaje na tržištu koji su posljedica nerazmjernih kineskih državnih subvencija.

Smanjenje rizika uključuje smanjenje kritičnih ovisnosti i suzbijanje specifičnih rizika koji proizlaze iz strategije Kine da iskoristi inovacije iz zajedničkih istraživačkih i znanstvenih projekata te međunarodnih privatnih poduzeća za vlastiti vojni razvoj.

Financijski sustavi

Unija tržišta kapitala

Tržišta kapitala financijska su tržišta na kojima se kupuju i prodaju vrijednosni papiri, kao što su dionice i obveznice. Ona poduzećima, vladama i drugim subjektima omogućuju prikupljanje kapitala od širokog spektra ulagača. Unija tržišta kapitala - otvara se u novoj kartici. inicijativa je EU-a za stvaranje jedinstvenog tržišta kapitala, na kojem bi se omogućili prekogranični tokovi kapitala, a poduzeća iz EU-a, uključujući MSP-ove, dobila pristup većem broju izvora financiranja.

Kako bi se potaknula ulaganja, ulagači se moraju osjećati zaštićenima i biti uvjereni da će njihova ulaganja biti dovoljno profitabilna. Zbog toga je jedan od glavnih ciljeva EU-ova akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020. - otvara se u novoj kartici. učiniti EU sigurnijim mjestom za dugoročno ulaganje štednje.

Komisija je 24. svibnja 2023. donijela paket mjera za mala ulaganja - otvara se u novoj kartici. koji će ojačati položaj i zaštititi male ulagače. Mali ulagači su pojedinačni, neprofesionalni ulagači koji ulažu u tržišta kapitala kako bi upravljali svojim financijama, među ostalim da se pripreme za potrebe u mirovini. EU želi propisno zaštititi male ulagače i zajamčiti pravedno postupanje prema njima pri ulaganjima kako bi mogli u potpunosti iskoristiti uniju tržišta kapitala za povećanje svoje imovine. Jačanje povjerenja ulagača i poboljšanje unije tržišta kapitala bitni su i za usmjeravanje privatnog financiranja u gospodarstvo EU-a i financiranje zelene i digitalne tranzicije.

O kakvom je problemu riječ?

Mali ulagači imaju poteškoća u pristupu relevantnim, usporedivim i lako razumljivim informacijama kako bi mogli donijeti razložne odluke o ulaganju.

Društveni mediji i novi marketinški kanali sve više dovode male ulagače u opasnost od neprimjerenog utjecaja.

Financijsko savjetovanje možda nije uvijek u najboljem interesu malih ulagača.

Pojedini investicijski proizvodi malom ulagaču ne nude vrijednost za uloženi novac.

Posljedice

Samo 17 % imovine kućanstava u EU-u 2021. držalo se u financijskim vrijednosnim papirima (kao što su dionice ili obveznice), što je znatno ispod razine kućanstava u SAD-u. (Izvor: Eurostat - otvara se u novoj kartici..)

Mali ulagači plaćaju naknade koje su 40 % više u odnosu na institucionalne ulagače (npr. mirovinski fondovi). (Izvor: Izvješće o troškovima i uspješnosti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala - PDF dokument – otvara se u novoj kartici., siječanj 2023.)

45 % građana EU-a nije uvjereno da je investicijsko savjetovanje koje primaju od financijskih posrednika u njihovu najboljem interesu. (Izvor: istraživanje Flash Eurobarometra br. 525 - otvara se u novoj kartici., srpanj 2023.)

Parlament i Vijeće u svibnju su postigli dogovor i o prijedlogu za uspostavu jedinstvene pristupne točke za sve javne financijske informacije i informacije povezane s održivošću o poduzećima iz EU-a i investicijskim proizvodima EU-a. Time će se povećati vidljivost poduzeća među ulagačima i otvoriti dodatni izvori financiranja, što je posebno važno za mala poduzeća na malim tržištima kapitala. Jedinstvena europska pristupna točka - otvara se u novoj kartici. omogućit će i jednostavan pristup korporativnim izvješćima o održivosti koja objavljuju poduzeća, čime će se poduprijeti ciljevi europskog zelenog plana.

Osim toga, Parlament i Vijeće postigli su 29. lipnja dogovor o zakonodavnom prijedlogu za reviziju uredbe kojom se uređuju pravila o strukturi tržišta financijskih instrumenata - otvara se u novoj kartici.. Revizija će pružateljima konsolidiranih podataka o trgovanju omogućiti odgovarajuće uvjete za konsolidiran pregled trgovanja u cijelom EU-u. U okviru konsolidiranog sustava objave prikupit će se cijene i volumeni financijskih instrumenata, kao što su dionice i obveznice, iz stotina mjesta izvršenja u državama članicama i objediniti u jedinstvenom toku informacija, tako da budu jednako dostupni svima. Sve platforme za izvršenje, kao što su burze i trgovinske platforme, morat će svoje podatke o trgovanju unositi izravno u konsolidirani sustav objave.

Parlament i Vijeće postigli su 19. srpnja dogovor o prijedlogu za poboljšanje regulatornog okvira koji se primjenjuje na sektor investicijskih fondova - otvara se u novoj kartici.. Revizijom se usklađuju pravila koja uređuju odabir i upotrebu alata za upravljanje likvidnošću koji se odnose na fondove te ih se prilagođava međunarodnim preporukama o potpori financijskoj stabilnosti. Njome se uspostavlja i zajednički okvir za fondove koji poduzećima daju zajmove (fondovi koji odobravaju zajmove) i povećava transparentnost pravila o delegiranju kako bi nadzorna tijela mogla razumjeti koliko upravitelji fondova ovise o stručnom znanju trećih strana.

Zahvaljujući trima prethodno navedenim prijedlozima ulagači će dobiti bolji pristup podacima o trgovačkim društvima i trgovanju. Mjere će potaknuti i dugoročna ulaganja, a inozemna prodaja investicijskih fondova postat će jednostavnija i sigurnija. Općenito, prijedlozima će se učinkovitije povezati poduzeća iz EU-a s ulagačima, poboljšati pristup poduzeća financiranju, proširiti mogućnosti ulaganja za male ulagače i dodatno integrirati tržišta kapitala EU-a.

EU je u studenom ažurirao Uredbu o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira - otvara se u novoj kartici.. Ta je uredba izvorno uvedena kako bi se poboljšala sigurnost i učinkovitost djelatnosti namire na financijskim tržištima, odnosno dovršavanje transakcije vrijednosnim papirima prijenosom gotovine, vrijednosnih papira ili oboje. Revidiranim zakonodavstvom - otvara se u novoj kartici. poboljšat će se tržišta kapitala i financijski sustav EU-a jer će se uvesti proporcionalnija i učinkovitija pravila za smanjenje troškova usklađivanja i regulatornih opterećenja za središnje depozitorije vrijednosnih papira i tako im omogućiti da pružaju širi raspon prekograničnih usluga i poboljšaju svoj prekogranični nadzor.

Što je konsolidirani sustav objave?

Riječ je o sustavu kojim se konsolidiraju informacije o transakcijama s trgovinskih platformi EU-a u stvarnom vremenu ili što je moguće bliže stvarnom vremenu.

Sustav profesionalnim i malim ulagačima omogućuje da na jednom mjestu vide cijenu i druge informacije o financijskom instrumentu (kao što su količina i vrijeme transakcija).

Bez konsolidiranog sustava informacije o trgovanju raspršene su na više platformi za izvršenje, kao što su burze, druga mjesta trgovanja i investicijske banke (koji se nazivaju i „sustavni internalizatori”).

Središnji depozitoriji vrijednosnih papira - otvara se u novoj kartici. specijalizirane su financijske institucije koje drže vrijednosne papire (kao što su dionice i obveznice) i administriraju ih te osiguravaju njihovu pohranu i omogućuju učinkovitu obradu transakcija vrijednosnim papirima. Podupiru funkcioniranje modernih financijskih tržišta.

U prosincu je postignut politički dogovor o prijedlozima Komisije - otvara se u novoj kartici. za jačanje regulatornog okvira za osiguranje. Na temelju tog ažuriranja modernizirat će se Direktiva Solventnost II - otvara se u novoj kartici. jer će se sektoru osiguranja i reosiguranja (tj. osiguranja za osiguravajuća društva) omogućiti bolji poticaji za veća ulaganja u dugoročni kapital u skladu s ciljevima unije tržišta kapitala. Osigurat će se i da taj sektor ostane otporan u teškim gospodarskim vremenima i štiti interese potrošača. U novim pravilima više će se voditi računa o određenim rizicima, među ostalim onima koji su povezani s klimatskim promjenama, a financijska snaga osiguratelja bit će manje podložna kratkoročnim fluktuacijama na tržištu. Uvest će se i nova direktiva o oporavku i sanaciji društava za (re)osiguranje - otvara se u novoj kartici. kako bi se zajamčila financijska stabilnost i zaštitili ugovaratelji osiguranja i porezni obveznici u slučaju propasti (re)osiguratelja. Tom će se direktivom od većih i sistemski važnih subjekata zahtijevati da izrade preventivne planove oporavka kako bi bili spremni za krize. Osim toga, nacionalna tijela imat će alate za rješavanje problema (re)osiguratelja koji propadaju, uključujući njihov uredni izlazak s tržišta uz očuvanje kontinuiteta osigurateljnog pokrića u najvećoj mogućoj mjeri.

Naposljetku, Komisija je 2023. pomogla državama članicama da ojačaju nacionalna tržišta kapitala - otvara se u novoj kartici.. Dosad je 21 država članica iskoristila Instrument za tehničku potporu u tom području. Zahvaljujući reformama uklonjene su regulatorne prepreke ulaganjima i smanjene neučinkovitosti na tržištu. Ciljevi su tih projekata reformi povećati mogućnosti ulaganja i vidljivost poduzeća na tržištu te pomoći MSP-ovima da dobiju bankovne kredite.

Digitalne financije

Komisija je 28. lipnja iznijela dva prijedloga - otvara se u novoj kartici. kako bi građani mogli plaćati eurom koji izdaje Europska središnja banka u obliku koji smatraju najprikladnijim.

Prvi prijedlog odnosi se na zaštitu upotrebe gotovine, a predstavljen je kako bi gotovina ostala široko prihvaćena kao sredstvo plaćanja i bila lako dostupna građanima i poduzećima u cijelom europodručju.

Drugi je prijedlog uspostava pravnog okvira za potencijalni digitalni euro, koji bi središnja banka mogla izdati u budućnosti kao dopunu gotovini. Nakon što je dvije godine ispitivala mogućnosti za uvođenje digitalnog eura, banka je u listopadu odlučila prijeći u pripremnu fazu.

Iako će gotovina ostati široko dostupna i prihvaćena, sve više građana i poduzeća odlučuje se za elektroničko plaćanje. Cilj je digitalnog eura ponuditi dodatnu opciju plaćanja, uz već postojeće privatne. To bi omogućilo digitalno plaćanje široko prihvaćenim, jeftinim, sigurnim i otpornim oblikom javnog novca u europodručju (a potencijalno i šire).

Središnja banka može odlučiti izdati digitalni euro tek nakon što Europski parlament i Vijeće prihvate prijedlog o njemu.

Koristi digitalnog eura za građane

Digitalni euro može se koristiti bilo gdje u europodručju (druga privatna digitalna rješenja za plaćanje ne nude uvijek tu mogućnost).

Jednostavniji je za upotrebu od postojećih digitalnih rješenja za plaćanje.

Pri upotrebi digitalnog eura bez interneta privatnost građana bila bi ista kao i pri upotrebi gotovine.

Plaćanje bez pristupa internetu.

Veći izbor za potrošače.

Mogućnost plaćanja čak i bez bankovnog računa.

Besplatno za potrošače.

Bi li digitalni euro zamijenio gotovinu?

Nipošto.

Digitalni euro bio bi samo dopuna gotovini i alternativa postojećim privatnim digitalnim rješenjima.

Što je s privatnošću?

Pri plaćanju na internetu banka bi imala pristup samo osobnim podacima potrebnima za izvršenje plaćanja, sprečavanje prijevara i borbu protiv pranja novca.

Isto kao i kod plaćanja drugim digitalnim sredstvima, na primjer kreditnom karticom.

Pri plaćanju bez interneta privatnost je veća nego kod bilo kojeg drugog digitalnog sredstva plaćanja: banka bi vidjela samo iste podatke kao i kad podižete novac s bankomata.

Nitko ne bi mogao vidjeti što ljudi plaćaju kad koriste digitalni euro bez interneta.

Europska središnja banka ne bi imala pristup osobnim podacima.

Otvorene financije i plaćanja

S porastom elektroničkog plaćanja pojavili su se novi pružatelji usluga, kao što su subjekti koji pružaju usluge otvorenog bankarstva. Pojavile su se i sofisticirane vrste prijevara, koje su rizične za potrošače. Zbog svega toga i kako bi se osiguralo da financijski sektor EU-a iskoristi prednosti aktualne digitalne transformacije, Komisija je 28. lipnja predložila dva skupa mjera - otvara se u novoj kartici..

Prvo, Komisija je predložila izmjenu i modernizaciju postojeće Direktive o platnim uslugama - otvara se u novoj kartici. (PSD2, koja će postati Direktiva PSD3). Predložila je i uredbu o platnim uslugama. Tim će se mjerama potrošačima zajamčiti sigurna elektronička plaćanja i transakcije u EU-u. Cilj je zaštititi njihova prava i istodobno im pružiti širi izbor pružatelja platnih usluga na tržištu.

Prijedlog revidirane direktive o platnim uslugama i nove uredbe o platnim uslugama će:

učiniti široko dostupnom uslugu provjere podudarnosti imena s brojem računa prije potvrđivanja prijenosa

pomoći bankama i drugim pružateljima platnih usluga u borbi protiv prijevara zahvaljujući većoj razmjeni informacija povezanih s prijevarama

dati žrtvama prijevare pravo na povrat novca koji će izvršiti njihova banka ili drugi pružatelj platnih usluga, u posebnim okolnostima

obvezati banke na informiranje klijenata o prijevarama

Drugo, Komisija je predložila okvir za pristup financijskim podacima - otvara se u novoj kartici.. Taj prijedlog uvodi jasna prava i obveze pri razmjeni podataka o potrošačima u financijskom sektoru koji se ne odnose samo na račune za plaćanje. U praksi će to potaknuti ponudu inovativnih proizvoda i usluga za korisnike i konkurenciju u financijskom sektoru.

Predloženim se paketom mjera nastoji osigurati da se financijski sektor EU-a prilagodi aktualnoj digitalnoj transformaciji te rizicima i prilikama koje ona donosi.

Parlament i Vijeće postigli su 7. studenog politički dogovor o prijedlogu Komisije - otvara se u novoj kartici. da se svim građanima i poduzećima s bankovnim računom u EU-u omogući pristup trenutačnim plaćanjima u eurima. Novim pravilima, kojima se modernizira Uredba o jedinstvenom području plaćanja u eurima - otvara se u novoj kartici., nastoje se osigurati cjenovno pristupačna i sigurna trenutačna plaćanja u eurima koja se u cijeloj Uniji neometano obrađuju. Trenutačna plaćanja brzo su i praktično svakodnevno rješenje za ljude, primjerice kad u hitnim slučajevima odmah trebaju novac (u manje od 10 sekundi) ili kad u društvu žele brzo podijeliti zajednički račun. Osim toga, poboljšavaju upravljanje novčanim tokovima za javne uprave i poduzeća, posebno MSP-ove, omogućuju dobrotvornim organizacijama i nevladinim organizacijama brz pristup sredstvima te potiču banke na razvoj inovativnih financijskih usluga i proizvoda.

Pristupom financijskim podacima postiglo bi se sljedeće:

Za kupce:

• veća transparentnost i kontrola nad njihovim odnosima za razmjenu podataka;
• veće povjerenje u razmjenu podataka;
• odabir inovativnijih i jeftinijih financijskih usluga.

Za korisnike podataka:

• povećani pristup ključnim skupovima podataka o korisnicima potaknuo bi inovacije;
• nove usluge i izvori prihoda za korisnike podataka.

Održivo financiranje

VIDEOZAPIS: Poduzeća mogu primjenjivati pravila taksonomije EU-a kako bi poboljšala svoju okolišnu učinkovitost, a ulagači mogu iskoristiti standarde EU-a za zelene obveznice kako bi utvrdili koliko su njihova ulaganja zaista zelena.

Glavni je cilj okvira EU-a za održivo financiranje - otvara se u novoj kartici. usmjeriti ulaganja prema ostvarenju ambicioznih ciljeva europskog zelenog plana. Iako provedba napreduje, potrebno je potruditi se da pravila funkcioniraju u praksi, a alati budu prilagođeni korisnicima.

Kako bi okvir bio učinkovitiji, a njegova provedba lakša, EU pruža jasne definicije o tome koje se gospodarske djelatnosti smatraju okolišno održivima i kako dokazati njihov stupanj ekologizacije. To je važno za sprečavanje manipulativnog zelenog marketinga i dodjelu sredstava sektorima koji su bitni za zelenu tranziciju.

Komisija je 13. lipnja predstavila paket mjera - otvara se u novoj kartici. za jačanje okvira EU-a za održivo financiranje. Ta inicijativa podupire poduzeća i financijski sektor jer promiče privatna ulaganja u tranzicijske projekte i tehnologije te usmjerava financijska sredstva u održiva ulaganja. Paket mjera uključuje nove kriterije u taksonomiju EU-a, čime se proširuje njezin sustav klasifikacije radi dodavanja novih ekonomskih djelatnosti u okviru delegiranih akata o taksonomiji EU-a u području okoliša i klimatski održivih djelatnosti - otvara se u novoj kartici..

Dijagram u nastavku prikazuje najvažnije nove gospodarske djelatnosti koje su sad priznate kao okolišno održive.

Taksonomija EU-a – obuhvaćeni gospodarski sektori i djelatnosti

Devet je gospodarskih sektora i djelatnosti obuhvaćenih Delegiranim aktom o klimatski održivim djelatnostima i Delegiranim aktom o okolišno održivim djelatnostima. Taksonomija tih sektora i djelatnosti te novosti u tim sektorima je sljedeća. Upravljanje rizicima od katastrofa novi je sektor. Uključuje prirodna rješenja, kao i hitne službe, sprečavanje rizika od poplava i zaštitnu infrastrukturu. Vodoopskrba i kanalizacija prethodno su uključivali vodoopskrbu, kanalizaciju, gospodarenje otpadom i remedijaciju. Taj sektor sad uključuje komunalne otpadne vode, održive sustave odvodnje i oporabu fosfora iz otpadnih voda. Promet je prije obuhvaćao niske emisije, prijelazne alternative do 2025. i infrastrukturu. Proširen je na novi promet prijelaznim vodama i zračni promet te automobilske i željezničke komponente. Usluge su isto tako novododani sektor. Obuhvaćaju prodaju rezervnih dijelova i rabljene robe te pripremu proizvoda i sastavnih dijelova na kraju životnog vijeka za ponovnu uporabu, kao i tržište rabljene robe. Šumarstvo uključuje pošumljavanje, očuvanje, gospodarenje šumama te rehabilitaciju i obnovu šuma. IKT i profesionalne djelatnosti prethodno su obuhvaćale istraživanja, podatkovna rješenja i podatkovne centre. Sad uključuju i softver i savjetovanje te rješenja za informacijske i operativne tehnologije temeljena na podacima. Energija obuhvaća obnovljive izvore energije, prijenos i posebne djelatnosti u području nuklearne energije i prirodnog plina (podložno strogim uvjetima). Proizvodnja je prethodno uključivala razvojne tehnologije i tešku industriju (prijelaznu). Sad obuhvaća i plastičnu ambalažu, električnu i elektroničku opremu i uređaje te lijekove. Naposljetku, građevinski sektor prethodno je obuhvaćao izgradnju, mjere energetske učinkovitosti i obnovu. Proširen je na rušenje, održavanje cesta i upotrebu betona u niskogradnji.

Paket mjera uključuje i preporuku o financiranju tranzicije, sa smjernicama i praktičnim primjerima za poduzeća i financijski sektor. Poduzećima se pokazuje kako mogu dobrovoljno upotrijebiti razne alate okvira EU-a za održivo financiranje kako bi usmjerila ulaganja u tranziciju i upravljala rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena i uništavanja okoliša.

Resursi za financiranje zelene tranzicije

Grafikon prikazuje put poduzeća prema održivosti, povezujući vremenski okvir od 2023. do 2033. s poboljšanjem rezultata u pogledu održivosti i sve većim udjelom zelenih aktivnosti. S postupnim povećanjem udjela zelenih aktivnosti u poduzeću povećavaju se i njegovi rezultati u pogledu održivosti. Uzlazna krivulja grafikona simbolizira progresivne korake, od povećanja energetske učinkovitosti, preko nadogradnje proizvodne tehnologije do, naposljetku, ulaganja u nove zelene aktivnosti. Dobrovoljni resursi kojima se poduzeća mogu koristiti za financiranje postupnog prelaska na održivost uključuju taksonomiju EU-a, klimatske referentne vrijednosti EU-a, europski standard za zelene obveznice, znanstveno utemeljene ciljeve i tranzicijske planove.

Okolišni, socijalni i upravljački rejtinzi također imaju važnu ulogu na tržištu održivog financiranja EU-a jer ulagačima i financijskim institucijama pružaju informacije o, primjerice, strategijama ulaganja koje se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike i upravljanje rizicima za te čimbenike. Komisija je u lipnju 2023. predložila uredbu - otvara se u novoj kartici. kojom bi tržište okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga trebalo postati transparentnije i samim time pouzdanije. Nova organizacijska načela i jasna pravila o sprečavanju sukoba interesa doprinijet će većem integritetu aktivnosti subjekata koji dodjeljuju okolišne, socijalne i upravljačke rejtinge.

Dosad su zbog nejasnoća u pogledu metodologija, izvora podataka i operacija pružatelja ulagači bili nepovjerljivi u kvalitetu okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga. Poduzeća nisu bila sigurna odražavaju li ti rejtinzi točno njihove rezultate pa je to otežavalo donošenje utemeljenih odluka. Zbog toga potencijal jedinstvenog tržišta da podupre europski zeleni plan i ciljeve održivog razvoja UN-a nije u potpunosti iskorišten. Predloženim izmjenama nastoje se uvesti veća transparentnost i integritet, veća jasnoća u pogledu ciljeva, metodologija i izvora podataka te stroži zahtjevi u pogledu odobrenja za rad i nadzora. Očekuje se da će te mjere ulagačima i poduzećima omogućiti donošenje utemeljenijih odluka i tako povećati učinkovitost jedinstvenog tržišta i doprinijeti ostvarenju zelenog plana EU-a i UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Kako bi poduzeća usklađeno izvješćivala o informacijama o održivosti, Komisija je u srpnju 2023. donijela i prvi skup obveznih europskih standarda izvješćivanja o održivosti - otvara se u novoj kartici.. Standardi obuhvaćaju ekološka, socijalna i upravljačka pitanja, uključujući klimatske promjene, bioraznolikost i ljudska prava. Ulagačima pružaju informacije o utjecaju poduzeća u koja ulažu na održivost. Uzimaju u obzir i rasprave s Odborom za međunarodne standarde održivosti - otvara se u novoj kartici. i Globalnom inicijativom za izvješćivanje - otvara se u novoj kartici. kako bi standardi EU-a bili uvelike usklađeni s globalnim standardima i kako bi se spriječilo nepotrebno dvostruko izvješćivanje poduzeća.

U europskom zelenom planu - otvara se u novoj kartici. od 11. prosinca 2019. istaknuto je koliko je važno da se financijska sredstva i kapital usmjere u zelena ulaganja. Zelene obveznice imaju sve važniju ulogu u financiranju imovine potrebne za prelazak na niskougljično gospodarstvo. Parlament i Vijeće postigli su 28. veljače 2023. dogovor - otvara se u novoj kartici. o prijedlogu uredbe o europskim zelenim obveznicama - otvara se u novoj kartici. radi uspostave službenog standarda za zelene obveznice. Uredba je stupila na snagu u prosincu. Standard za zelene obveznice skup je kriterija koji pruža okvir za izdavanje zelenih obveznica. Europski standard za zelene obveznice jamči da se tim obveznicama financiraju projekti sa stvarnim koristima za okoliš i pomaže u održavanju integriteta tržišta zelenih obveznica i povjerenja u njega. Izdavatelji europskih zelenih obveznica trebali bi se pobrinuti da se najmanje 85 % sredstava prikupljenih obveznicama dodijeli ekonomskim djelatnostima koje su u skladu s Uredbom o taksonomiji - otvara se u novoj kartici.. Novo zakonodavstvo stvara i okvir za izdavanje odobrenja za rad i nadzor vanjskih ocjenjivača, što će pomoći u provjeri obilježja obveznica i doprinijeti povjerenju u tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš.

PODCAST: Financije EU-a: Epizoda 9 – O europskom standardu za zelene obveznice.

Bankarstvo

Nakon globalne financijske krize 2007./2008. uloženi su golemi napori kako bi banke u EU-u postale otpornije. Zahvaljujući tome financijske institucije EU-a dobro su podnijele nedavne krize, kao što su pandemija bolesti COVID-19, ruski agresivni rat protiv Ukrajine i bankovna kriza u SAD-u u proljeće 2023. Banke u EU-u danas su dobro kapitalizirane, visoko likvidne i pod strogim nadzorom. Kao što je vidljivo iz testiranja otpornosti na stres iz 2023. - otvara se u novoj kartici. koje je provelo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, otporne su čak i u vrlo nepovoljnim scenarijima.

Kako bi dodatno ojačala banke, Komisija je 18. travnja donijela prijedlog reforme postojećeg EU-ova okvira za krizno upravljanje bankovnim sektorom i osiguranje depozita - otvara se u novoj kartici.. Naglasak je na srednjim i manjim bankama. U prošlosti se mnogim malim i srednjim bankama koje su bile u poteškoćama pomoglo primjenom metoda koje nisu dio uspostavljenog okvira za sanaciju. To je ponekad značilo korištenje javnih sredstava (novca poreznih obveznika) umjesto vlastitog novca banke ili drugih rezervnih fondova koje financira sektor i koji su osmišljeni za zaštitu deponenata (sustavi osiguranja depozita i sanacijski fondovi). Reformirani okvir olakšat će upotrebu sigurnosnih mreža koje financira sektor kako bi se zaštitili deponenti u kriznim situacijama banaka, primjerice njihovim premještanjem iz banke u poteškoćama u zdravu banku. Upotreba takvih zaštitnih mreža mora biti samo dopuna vlastitim rezervama banke, koje su i dalje prva linija obrane.

Reforma okvira za krizno upravljanje bankovnim sektorom i osiguranje depozita

Očuvanje financijske stabilnosti i zaštita novca poreznih obveznika

Bolja zaštita deponenata

Zaštita realnog gospodarstva od posljedica propadanja banaka

Cilj je reforme održati financijsku stabilnost i zaštititi novac poreznih obveznika. Usto je potrebno bolje zaštititi deponente i realno gospodarstvo od posljedica propadanja banaka. Žele se poboljšati sustavi za zaštitu od posljedica propadanja banaka i zaštita deponenata, posebno za male i srednje banke. Prije reforme dioničari i vjerovnici prvi su snosili gubitke u slučaju propasti banke, a nakon njih deponenti i nacionalni fond za sanaciju ili Jedinstveni fond za sanaciju (u bankovnoj uniji). Poslije reforme dioničari i vjerovnici i dalje će biti na prvoj liniji obrane u slučaju propasti banke, nakon njih sustav osiguranja depozita umjesto deponenata, a zatim nacionalni fond za sanaciju ili Jedinstveni fond za sanaciju (u bankovnoj uniji). Cilj je tih novih propisa povećati otpornost bankarskog sustava, što će osobito koristiti poslovnim modelima s visokim udjelom depozita.

Još jedan važan ovogodišnji uspjeh bio je politički dogovor - otvara se u novoj kartici. o Komisijinu prijedlogu za reviziju bankarskih pravila EU-a - otvara se u novoj kartici. (Uredba o kapitalnim zahtjevima i Direktiva o kapitalnim zahtjevima), poznatom kao paket mjera za bankarstvo - otvara se u novoj kartici.. Tim se paketom mjera provodi završni skup međunarodnih standarda za regulaciju banaka (standardi Basel III - otvara se u novoj kartici.) koje su EU i njegovi partneri iz skupine G-20 dogovorili u Bazelskom odboru za nadzor banaka. Početna faza reformi Basel III, u kojoj se propisuju veći i kvalitetniji kapital, smanjeno zaduživanje i strogi zahtjevi u pogledu likvidnosti, već se provodi u svim bankama u EU-u. Dovršetkom tih standarda EU nastoji poboljšati jednostavnost, usporedivost i osjetljivost na rizik regulatornog okvira, čime bi se u konačnici vratilo povjerenje u kapitalne zahtjeve koji se temelje na riziku.

Što se nalazi u paketu mjera za bankarstvo?

Basel III: nova pravila o internim modelima

Uvest će se novo ograničenje kako bi se osiguralo da se rizici ne podcijene kad banke upotrebljavaju vlastite modele izračuna.

Bolji nadzor

Nadzorna tijela imat će učinkovitije alate za nadzor banaka u EU-u, uključujući složene bankarske grupe. Uvest će se minimalni standardi za nadzor banaka iz trećih zemalja koje posluju u EU-u.

Održivost

Od banaka će se zahtijevati da u svojem poslovanju vode računa o ekološkim, društvenim i upravljačkim rizicima.

Pravedno, jednostavno i moderno oporezivanje i carina

Reforma carinske unije

Komisija je u svibnju predložila najambiciozniju reformu carinske unije - otvara se u novoj kartici. od njezina osnivanja 1968. kao odgovor na povećani obujam trgovine, rast e-trgovine i više standarde EU-a. Zbog digitalne rascjepkanosti postojećeg sustava i neoptimalne koordinacije među nacionalnim tijelima povećali su se administrativni troškovi usklađivanja za trgovce i otvorile mogućnosti za prijevare.

Reforma uključuje uspostavu carinskog tijela EU-a koje će nadgledati novi centar za carinske podatke - otvara se u novoj kartici.. Rezultat toga bit će centraliziraniji i digitaliziraniji pristup carini koji bi trebao smanjiti troškove usklađivanja za trgovce, osloboditi resurse za nacionalna tijela i omogućiti učinkovitiju i jaču carinsku uniju otpornu na prijevare.

Borba protiv utaja poreza i poreznih prijevara

Novi zahtjevi za izvješćivanje i razmjenu informacija, u skladu s okvirom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj za izvješćivanje o kriptoimovini, pomoći će državama članicama u borbi protiv utaje poreza i poreznih prijevara u sektorima kriptoimovine i elektroničkog novca. Prema dogovoru - otvara se u novoj kartici. postignutom 2023. svi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom sa sjedištem u EU-u moraju prijaviti transakcije klijenata s boravištem u EU-u. Tako se lakše otkrivaju porezne prijevare i teže izbjegava plaćanje poreza.

U okviru Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020. i Akcijskog plana za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire oporavak EU-a - otvara se u novoj kartici. Komisija je predložila pojednostavnjenje postupaka oporezivanja po odbitku za ulagače, financijske posrednike i porezne uprave. Tim se potezom nastoji spriječiti dvostruko oporezivanje i zlouporaba sustava povrata ili olakšica. Također se nastoje uskladiti postupci za traženje oslobođenja od poreza po odbitku kako bi se smanjili troškovi za dionike.

Komisija je predložila i direktivu o transfernim cijenama - otvara se u novoj kartici. čiji je cilj smanjiti opterećenje povezano s usklađivanjem, povećati poreznu sigurnost i smanjiti sporove u vezi s transfernim cijenama. Time se nastoji spriječiti dvostruko oporezivanje i slučajevi dvostrukog neoporezivanja.

Prema pravednijem, jednostavnijem i modernijem oporezivanju

Zbog 27 različitih nacionalnih poreznih sustava, od kojih svaki ima posebna pravila, trgovačka društva skupo plaćaju izvršenje poreznih obveza. To obeshrabruje prekogranična ulaganja u EU-u i stavlja poduzeća u nepovoljan položaj u odnosu na poduzeća drugdje u svijetu.

Zbog toga je Komisija u rujnu donijela prijedlog „Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti” - otvara se u novoj kartici.. Tim bi se okvirom uveo jedinstven skup pravila za određivanje porezne osnovice grupa poduzeća. Troškovi usklađivanja za velika poduzeća koja posluju u više država članica smanjit će se za do 65 %. Osim toga, pojednostavnit će se postupak za nacionalna porezna tijela i tako olakšati točno utvrđivanje dospjelih poreza.

Iako je prijedlog uglavnom usmjeren na velike grupe koje posluju u cijeloj Europskoj uniji, EU je ujedno poduzeo mjere za pojednostavnjenje poreznih pravila za mikropoduzeća i MSP-ove. Predloženom direktivom o oporezivanju sjedišta - otvara se u novoj kartici. uvodi se pojednostavnjeni okvir za MSP-ove koji posluju u drugim državama članicama preko stalnih poslovnih jedinica. Daje im se mogućnost da sve poslove obave preko jedne porezne uprave (ili sjedišta) umjesto preko poreznih ureda svih država članica u kojima posluju. Time se nastoji potaknuti prekogranično širenje.