Energetska sigurnost

Postupno ukidanje ruskih fosilnih goriva

Kako bi građani Europske unije imali pristup cjenovno pristupačnoj, sigurnoj i održivoj energiji, EU je u svibnju 2022. počeo provoditi plan REPowerEU - otvara se u novoj kartici.. Njegov je cilj znatno smanjiti ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima tako da se u EU-u proizvodi više čiste energije, smanji potrošnja energije i diversificira njezina opskrba. U prvih 12 mjeseci od pokretanja tog plana EU je znatno napredovao prema ostvarenju tih triju ciljeva - otvara se u novoj kartici..

Do kraja 2023. u EU je uvezeno samo 42,9 milijardi kubičnih metara ruskog plina, dok je 2022. uvezeno 80 milijardi kubičnih metara, a 2021. više od 150 milijardi kubičnih metara. Glavnina plina iz plinovoda 2023. dolazila je iz Norveške i sjeverne Afrike, dok su Sjedinjene Američke Države bile glavni dobavljač ukapljenog prirodnog plina.

Osim plana REPowerEU postoje i drugi alati koji pomažu državama članicama EU-a da diversificiraju opskrbu plinom. Primjerice, zajednički mehanizam za nabavu plina AggregateEU - otvara se u novoj kartici. omogućuje plinskim poduzećima i poduzećima koja su kupci plina da objedine potražnju, koordiniraju upotrebu infrastrukture, pregovaraju s međunarodnim partnerima i pripreme se za zajedničku kupnju plina i vodika.

Da spriječi ugroženost sigurnosti opskrbe, EU je 2022. donio Uredbu o skladištenju plina - otvara se u novoj kartici., kojom se od država članica zahtijeva da do 1. studenog popune 90 % svojih skladišta kako bi zalihe bile dostatne za zimu. Zahvaljujući toj mjeri 2022./2023. bilo je popunjeno 95 % zaliha. S obzirom na to da su cijene znatno niže i manje nestabilne nego 2022., skladišta su se 2023. vrlo brzo popunjavala pa su 18. kolovoza bila popunjena 90 % - otvara se u novoj kartici., a početkom prosinca više od 95 %.

Na temelju nekoliko novih projekata u području energetske infrastrukture - otvara se u novoj kartici., koji su dovršeni u posljednje dvije godine, uvedeni su alternativni izvori opskrbe plinom. Među njima su baltički plinovod i spojni vod Grčka–Bugarska te novi terminali za ukapljeni prirodni plin u više država članica.

EU je u studenom objavio prvi popis projekata od zajedničkog interesa - otvara se u novoj kartici. koji je u potpunosti u skladu s europskim zelenim planom i tako napravio još jedan korak prema prilagođavanju energetskog sustava EU-a budućnosti. Službeno donošenje predviđeno je za početak 2024. Na tom popisu - otvara se u novoj kartici., koji se objavljuje svake dvije godine, nalaze se projekti koji će unaprijediti povezanost energetskih sustava država članica. Projekti mogu dobiti financijska sredstva i dozvole po brzom postupku. To je prvi popis u okviru revidirane Uredbe o transeuropskoj energetskoj mreži na kojem se ne nalaze projekti u području fosilnih goriva, ali su u njega uključeni projekti u području vodika i elektrolizatora, kao i projekti za povezivanje energetskog sustava EU-a s Ujedinjenom Kraljevinom, zapadnim Balkanom i sjevernoafričkim zemljama.

Pristup cjenovno pristupačnoj energiji

Od ljeta 2021. cijene energije naglo su i znatno porasle, što je imalo ozbiljne posljedice za potrošače i mnoge od njih izložilo opasnosti od energetskog siromaštva. EU je 2023. radio na uvođenju pravila za reformu energetskog tržišta kako bi potrošače zaštitio od budućih naglih porasta cijena. Tim se dugoročnim mjerama dopunjuju hitne mjere poduzete 2022., kao što su uvođenje tržišnog mehanizma kojim se ograničavaju pretjerano visoke cijene plina - otvara se u novoj kartici. i uvođenje dodatnog doprinosa - otvara se u novoj kartici. određenim energetskim poduzećima koja ostvaruju prekomjernu dobit.

Iako je jedinstveno energetsko tržište EU-a dobro integrirano i služi potrošačima već više od 20 godina, energetska kriza pokazala je da ga treba poboljšati. Zbog toga je Komisija u ožujku 2023. predložila reviziju pravila modela tržišta električne energije u EU-u - otvara se u novoj kartici.. Ta bi reforma potrošačima trebala omogućiti veća prava, više opcija i bolju zaštitu jer će računi za energiju postati neovisni o kratkoročnoj tržišnoj cijeni električne energije, a energetsko tržište EU-a otpornije. Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor - otvara se u novoj kartici. o toj reformi na kraju godine.

Revidirani model tržišta električne energije u EU-u podupire i štiti potrošače

Zahvaljujući nastojanjima EU-a da diversificira opskrbu energijom i dobavljače energije cijene energije, kao i njihova nestabilnost, smanjile su se u odnosu na 2022. Platforma EU-a za kupnju energije - otvara se u novoj kartici. (i posebno već spomenuti mehanizam AggregateEU) nastala je kako bi se objedinila potražnja i zajednički kupovala energija te naposlijetku smanjila cijena za kupce u EU-u.

Komisija je odredila novu referentnu cijenu za ukapljeni prirodni plin, što služi kao mehanizam za korekciju visokih cijena na tržištu plina. To je bila nužna alternativa sustavu u kojem se za referenciju upotrebljavala cijena plina nizozemskog trgovinskog čvorišta (TTF), koja je postala nepouzdana jer nije odražavala nove tržišne uvjete. Referentnu cijenu, koja je znatno stabilnija, sad redovito objavljuje Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora - otvara se u novoj kartici..

Naposljetku, EU je omogućio državama članicama da izvanrednim mjerama za cjenovno pristupačnu energiju (SAFE) izravno pomažu ranjivim kućanstvima te malim i srednjim poduzećima. U skladu s pravilima kohezijske politike - otvara se u novoj kartici. te mjere državama članicama omogućuju da nepotrošeni dio sredstava EU-a koja su im dodijeljena za razdoblje 2014.–2020. iskoriste za pružanje izravne potpore ugroženim skupinama čiji su se troškovi za energiju povećali.

Učinkovita upotreba energije

Energetski sektor, koji obuhvaća grijanje kućanstava, opskrbu industrijskog sektora strujom i promet, krivac je za gotovo tri četvrtine globalnih emisija stakleničkih plinova. Drugim riječima, smanjenje potrošnje energije znatno doprinosi borbi protiv klimatskih promjena. EU želi do 2030. smanjiti emisije za najmanje 55 % u usporedbi s 1990., u skladu s europskim zelenim planom (vidjeti poglavlje 3.).

Tijekom zime 2022./2023., zahvaljujući blagim temperaturama i zajedničkom trudu EU-a, njegovih država članica, pojedinaca i poduzeća, potrošnja plina u EU-u smanjila se za 18 % (53 milijarde kubičnih metara). Međutim, kako bi opskrba energijom odgovarala potražnji, i dalje treba poduzimati dobrovoljne mjere za uštedu energije. Stoga je produljena hitna uredba o smanjenju potrošnje plina - otvara se u novoj kartici. (koja je izvorno dogovorena u srpnju 2022. - otvara se u novoj kartici.) kako bi se od travnja 2023. do ožujka 2024. potrošnja smanjila za još 60 milijardi kubičnih metara. Produljeno je trajanje i drugih izvanrednih propisa iz 2022. o mehanizmu za korekciju tržišta, pravilima solidarnosti i dozvolama.

Novom Direktivom o energetskoj učinkovitosti - otvara se u novoj kartici. utvrđeni su ambiciozniji dugoročni ciljevi u pogledu potrošnje energije

Učinkovitije korištenje energije u zgradama još je jedan način uštede. Politički dogovor o revizijama Direktive o energetskim svojstvima zgrada - otvara se u novoj kartici. iz prosinca pomoći će građevinskom sektoru da smanji potrošnju energije i da zgrade postanu zelenije. U revidiranoj direktivi utvrđene su mjere koje će vladama EU-a pomoći da poboljšaju energetska svojstva zgrada, posebno onih s najlošijim svojstvima.

Energija se ne štedi samo tako da se troši manje i učinkovitije, nego i tako da se poboljšaju proizvodi i uređaji koje svakodnevno koristimo. Prema novim pravilima EU-a o ekološkom dizajnu - otvara se u novoj kartici. električni uređaji trebali bi upotrebljavati manje energije u stanju mirovanja, a proizvođačima se daju dvije godine da poboljšaju njihovu učinkovitost. Bubnjaste sušilice rublja, uređaji za lokalno grijanje prostora, mobilni telefoni, tableti i industrijski ventilatori samo su neki od proizvoda na koje se odnose nova ili revidirana i stroža pravila. Te će se promjene odraziti u oznaci EU-a za energetsku učinkovitost - otvara se u novoj kartici., koju potrošači u EU-u i dalje uvelike prepoznaju i upotrebljavaju. 

Održivi proizvodi trebali bi postati standard u EU-u. Krajem godine Parlament i Vijeće postigli su dogovor o inicijativi za održive proizvode - otvara se u novoj kartici., predloženoj u ožujku 2022., kojom se želi stati na kraj tradicionalnom modelu potrošnje „uzmi, proizvedi i baci” i postići da se proizvodi dizajniraju tako da traju kako bi se smanjio otpad i štedjeli resursi.

Ubrzavanje proizvodnje zelene energije

Prelazak na čistu energiju iz obnovljivih izvora neophodan je za klimatski neutralnu Europu, što je jedan od ciljeva europskog zelenog plana. Glavni su ciljevi plana REPowerEU, koji je ključan za tu tranziciju, proizvodnja zelene energije, postupno ukidanje korištenja ruskih fosilnih goriva i štednja energije. Mehanizam za oporavak i otpornost - otvara se u novoj kartici. i industrijski plan u okviru zelenog plana - otvara se u novoj kartici. važni su za njegovo ostvarenje jer omogućuju financijsku i stratešku potporu za prelazak na energiju iz obnovljivih izvora i postizanje šireg cilja, a to je klimatski neutralna Europa.

Europski zeleni plan

Cilj da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent

Mehanizam za oporavak i otpornost ima važnu ulogu kad je riječ o financiranju projekata i infrastrukture za zelenu energiju kako bi se ubrzao prelazak na energiju iz obnovljivih izvora, a 42 % njegovih sredstava namijenjeno je zelenoj tranziciji (za više informacija o tom mehanizmu vidjeti poglavlje 2.). Države članice u svoje planove za oporavak i otpornost uključuju posebno poglavlje o planu REPowerEU, odnosno u njima navode kako će ostvariti njegove ciljeve. Dosad su 23 države članice dostavile svoja poglavlja o planu REPowerEU te je 61,87 milijardi eura iz izmijenjenih planova dodijeljeno za obnovljive izvore energije i energetske mreže, uključujući 35,51 milijardu eura za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Mehanizam za oporavak i otpornost državama članicama omogućuje i da dodijele sredstva važnim projektima od zajedničkog europskog interesa - otvara se u novoj kartici. u područjima kao što su vodik i baterije.

Osim potpore za ulaganja u zrele i inovativne tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, 2023. je uveden niz širih inicijativa za rješavanje strukturnih pitanja koja su važna za sektor čiste energije u EU-u. Jednom od tih inicijativa, industrijskim planom u okviru zelenog plana, nastoji se povećati konkurentnost tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u (a time i ubrzati tranziciju prema klimatskoj neutralnosti) oslanjajući se na prednosti jedinstvenog tržišta. EU je pojednostavnio propise kako bi se olakšalo dobivanje sirovina potrebnih za čiste tehnologije i prikupljanje financijskih sredstava za tehnologije zelene energije. Jedan je od njegovih važnih ciljeva usavršavanje i prekvalifikacija radnika u sektoru čiste tehnologije te unapređenje otvorene trgovine radi pristupa sirovinama i napredovanja zelenih tehnologija. Tako će zajednice imati koristi od otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u industriji čiste tehnologije, a pojedinci od čišćeg okoliša i održivijeg tržišnog gospodarstva.

Industrijski plan u okviru zelenog plana temelji se na četiri komplementarna stupa

U sklopu industrijskog plana u okviru zelenog plana, koji se posebno odnosi na pojednostavnjenje regulatornog okruženja za sektor čiste tehnologije, Komisija je u ožujku 2023. iznijela prijedlog Akta o kritičnim sirovinama - otvara se u novoj kartici. i prijedlog Akta o industriji s nultom neto stopom emisija - otvara se u novoj kartici.. Ta će dva akta zajedno podupirati EU-ov proizvodni kapacitet s nultom neto stopom emisija i osigurati dostupnost sirovina potrebnih za proizvodnju čistih tehnologija u EU-u.

Akt o industriji s nultom neto stopom emisija omogućit će da EU-ov sektor proizvodnje tehnologija s nultom neto stopom emisija postane otporniji i konkurentniji, čime će se doprinijeti sigurnijem i održivijem energetskom sustavu. Poboljšat će se uvjeti za pokretanje projekata s nultom neto stopom emisija u EU-u i privlačenje ulaganja. Postavlja se ambiciozan cilj: strateški kapaciteti EU-a za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija trebali bi do 2030. dosegnuti ili premašiti 40 % EU-ovih potreba za uvođenjem. Ako se to ostvari, znatno će se ubrzati napredak u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije za 2030. i širem prelasku na klimatsku neutralnost. Povećat će se konkurentnost industrije EU-a, otvoriti kvalitetna radna mjesta i poduprijeti nastojanja EU-a da postane energetski neovisan.

Naposljetku, cilj EU-a da ubrza upotrebu energije iz obnovljivih izvora, posebno one proizvedene u Europi, dio je i njegove energetske politike. Jedna od najvažnijih etapa 2023. bila je revizija Direktive o energiji iz obnovljivih izvora - otvara se u novoj kartici. kako bi se ubrzalo uvođenje takve energije. Sad bi udio energije iz obnovljivih izvora u EU-u do 2030. trebao biti najmanje 42,5 %, a ako je moguće i 45 %, dok je cilj 2018. bio tek 32 %. Revidiranom direktivom uklanjaju se nedavne prepreke i neučinkovitosti jer se uvode nove mjere za vodik iz obnovljivih izvora i obnovljive izvore energije u prometu i industriji. Pojašnjavaju se i tehnička pitanja, uključujući kriterije održivosti za bioenergiju, a prethodna privremena pravila za skraćivanje i pojednostavnjivanje postupaka izdavanja dozvola - otvara se u novoj kartici. za projekte u području energije iz obnovljivih izvora postaju trajna.

Energija iz obnovljivih izvora

Nakon donošenja Strategije EU-a za solarnu energiju - otvara se u novoj kartici. i pokretanja industrijskog partnerstva za biometan - otvara se u novoj kartici. 2022., EU se 2023. preusmjerio na vodik iz obnovljivih izvora i energiju vjetra.

Kad je riječ o vodiku i uvođenju te nove tehnologije, trebalo je najprije definirati što se smatra vodikom iz obnovljivih izvora. To je utvrđeno u delegiranim aktima o vodiku - otvara se u novoj kartici., u kojima je definirana i važnost stvaranja dodatne energije iz obnovljivih izvora za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora. Utvrđivanje tih standarda EU-a ključno je za razvoj tog sektora.

Politički dogovor o paketu mjera za niskougljični plin i vodik - otvara se u novoj kartici. postignut u prosincu bio je još jedna važna prekretnica. Tom se inicijativom promiče upotreba plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova, s posebnim naglaskom na uspostavi tržišta vodika iz obnovljivih izvora.

U ožujku je europski savez za čisti vodik - otvara se u novoj kartici., osnovan 2020. kako bi podržao opsežno uvođenje tehnologija čistog vodika do 2030., objavio plan - otvara se u novoj kartici. za normizaciju vodika. Sadržava cjelovit pregled nedostataka u normizaciji, prepreka i potreba koje su članovi saveza definirali. Savez je objavio i priručnik o koridorima za opskrbu vodikom - otvara se u novoj kartici. u kojem daje ažurirani pregled razvoja najvažnijih infrastrukturnih projekata u cijelom EU-u koji su potrebni za uspostavu niskougljične europske okosnice za vodik - otvara se u novoj kartici.. Riječ je o inicijativi čiji je cilj iskoristiti postojeće i nove plinovode za stvaranje mreže vodika na cijelom kontinentu.

Kad je riječ o proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora, europsko partnerstvo za elektrolizatore ponovno se obvezalo - otvara se u novoj kartici. pridržavati zajedničke izjave - otvara se u novoj kartici. iz 2022. o desetorostrukom povećanju EU-ovih kapaciteta proizvodnje elektrolizatora do 2025.

Komisija je predložila i uspostavu paneuropskog instrumenta za vodik pod nazivom europska banka za vodik - otvara se u novoj kartici.. Banka za vodik zajamčit će sigurnost ulaganja i poslovne prilike za europsku i svjetsku proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora. To će postići s pomoću dvaju mehanizama financiranja (jedan za poticanje proizvodnje vodika u EU-u, a drugi za međunarodni uvoz u EU), procjenom potražnje i infrastrukturnih potreba te koordiniranjem različitih izvora financiranja za jednostavnija ulaganja u održivi vodik.

Komisija je u ožujku potpisala zajedničku izjavu - otvara se u novoj kartici. s europskim dionicima radi poticanja istraživanja i inovacija u području vodika iz obnovljivih izvora da bi se unaprijedilo uvođenje takvog vodika i potaknuo prelazak na čistu energiju.

EU je poduzeo i mjere za brže uvođenje i inovacije u području energije vjetra. Za razliku od sektora energije iz vodika, koji je još u začetku, sektor energije vjetra u EU-u je već ostvario uspjeh. Postignuti su troškovi energije koji su jednaki ili čak niži - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. od troškova fosilnih goriva, a 2023. (od siječnja do kolovoza) energija vjetra činila je u prosjeku 17,2 % - otvara se u novoj kartici. električne energije potrošene u EU-u. Ipak, i dalje postoje određeni problemi, primjerice kašnjenja u izdavanju dozvola, nedostatak vještina i nacionalni natječaji koncipirani tako da cijeni daju veću važnost od održivosti. Usto, proizvođačima vjetroturbina države članice nisu dale na raspolaganje jasne planove za uvođenje energije vjetra, što otežava planiranje projekata u kontekstu globalnog tržišnog natjecanja i nestabilnih cijena sirovina.

Kako bi se riješili neki od problema s kojima se sektor i dalje suočava, Komisija je u listopadu iznijela europski akcijski plan za energiju vjetra - otvara se u novoj kartici..

Europski akcijski plan za energiju vjetra sastoji se od šest glavnih dijelova i njime se rješavaju povezana pitanja i pridonosi se povećanju kapaciteta energije vjetra s 204 gigavata 2022. na željeni cilj od 500 gigavata 2030.

Akcijski plan uključuje pokretanje inicijative Accele-RES, koja će pomoći u digitalizaciji postupka izdavanja dozvola i omogućiti namjenski internetski alat za pomoć u tim postupcima. Osim toga, plan će ojačati konkurentnost industrije proizvodnje energije vjetra u EU-u jer će proizvođačima iz EU-a olakšati pristup stranim tržištima, zaštititi od narušavanja trgovine (kao što je nepošteno subvencioniranje proizvoda povezanih s vjetrom koji se uvoze u EU) i standardizirati opremu za energiju vjetra da bi se poboljšale interoperabilnost, kvaliteta i održivost.

Krajem 2023. 21 država članica dostavila je obveze u pogledu energije vjetra - otvara se u novoj kartici., navodeći projekte energije vjetra i količine energije vjetra koje predviđa uvesti u neposrednoj budućnosti (2024.–2026.). Time će se proizvođačima i ulagačima zajamčiti veća sigurnost te doprinijeti pokretanju većeg broja projekata u području energije vjetra.

Potpora prelasku na obnovljivu energiju

Prelazak na obnovljivu energiju znači i pronalaženje načina za njezino hvatanje i skladištenje za razdoblja kad, na primjer, nema vjetra ili sunca.

Jedan od načina skladištenja energije iz obnovljivih izvora upotreba je baterija. Europski savez za baterije - otvara se u novoj kartici., koji je EU osnovao radi potpore europskom baterijskom ekosustavu, od 2017. ima važnu ulogu u podupiranju napretka u tom području. Na njegovu sedmom sastanku na visokoj razini - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. u ožujku 2023. naglašeno je da dovoljno ljudi mora steći vještine potrebne za industriju baterija.

Drugi je važan aspekt prelaska na obnovljive izvore energije osiguravanje pravedne tranzicije i usavršavanje radnika u industrijama uključenima u prelazak na čistu energiju. U tom je kontekstu Europska unija proglasila 2023. godinom vještina (više o tome u poglavlju 6.).

Komisija je 2023., osim rješavanja problema nedostatka određenih vještina u okviru inicijativa kao što je Akcijski plan za energiju vjetra, pomogla uspostaviti opsežno partnerstvo za vještine za energetski intenzivne industrije - otvara se u novoj kartici. i opsežno partnerstvo za vještine u području energije iz obnovljivih izvora - otvara se u novoj kartici.. Ta će se partnerstva pobrinuti da radnici u tim sektorima raspolažu odgovarajućim vještinama kako bi držali korak s prelaskom EU-a na obnovljivu energiju te će im pomoći u prilagodbi promjenjivom tržištu rada. Partnerstva nastoje prepoznati nedostatke vještina i izraditi odgovarajuće kurikulume i programe osposobljavanja kako bi se ti nedostaci uklonili.

Ta partnerstva dopunjuju i postojeće inicijative, kao što je Akademija europskog saveza za baterije - otvara se u novoj kartici., čiji je cilj osposobljavanje, prekvalifikacija i usavršavanje radnika kako bi se zadovoljila potražnja za kvalificiranom radnom snagom u europskom vrijednosnom lancu baterija koji brzo raste. Akademija trenutačno priprema i uvodi najsuvremenije programe osposobljavanja u suradnji s pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja u svim državama članicama.

Ključne inicijative za promicanje kvalificirane radne snage u EU-u uvedene su i Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija i Aktom o kritičnim sirovinama. Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija uspostavljene su akademije za tu industriju za potporu proizvodnji tehnologija s nultom neto stopom emisija. Aktom o kritičnim sirovinama osnovana je akademija za sirovine usmjerena na poboljšanje vještina koje su bitne za radnu snagu u lancu opskrbe kritičnim sirovinama.

Osim toga, 2023. su pokrenuti dijalozi o čistoj tranziciji. Prvi - otvara se u novoj kartici., usmjeren na vodik, okupio je predstavnike cijelog vrijednosnog lanca vodika radi razmjene ideja i najboljih primjera iz prakse o tome kako ojačati industrijsku dimenziju europskog zelenog plana. Drugi dijalog - otvara se u novoj kartici. održan je s predstavnicima energetski intenzivnih industrija.

Naposljetku, kako bi podržao prelazak na energiju iz obnovljivih izvora, EU u okviru Instrumenta za tehničku potporu državama članicama daje praktične savjete i prilagođene smjernice. Taj je instrument 2023. pomogao 17 država članica da odrede reforme i ulaganja potrebne za postupno ukidanje ruskih fosilnih goriva - otvara se u novoj kartici.. Među područjima za tehničku potporu bili su brže izdavanje dozvola za energiju iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i obnova zgrada, proizvodnja vodika i biometana, diversifikacija opskrbe plinom i dekarbonizacija industrije. Ta će potpora doprinijeti uspješnoj zelenoj tranziciji i nižim cijenama energije u korist pojedinaca i poduzeća.