Kriza na Bliskom istoku

Brutalni i neselektivni teroristički napadi Hamasa na području Izraela 7. listopada 2023. drastično su pogoršali humanitarnu situaciju Palestinaca u Pojasu Gaze i povećali rizik od eskalacije u regiji.

Naglašavajući da nema opravdanja za teror, EU je najoštrije osudio Hamas za terorističke napade i pozvao na bezuvjetno oslobađanje svih talaca. Priznajući pravo Izraela na obranu u skladu s međunarodnim pravom, istodobno je podsjetio kako je prema međunarodnom humanitarnom pravu uvijek potrebno osigurati zaštitu svih civila.

EU je izrazio veliku zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne situacije u Pojasu Gaze te se zauzeo za stalan, brz, siguran i neometan pristup humanitarnoj pomoći i poduzimanje svih potrebnih mjera za pružanje pomoći svima kojima je potrebna, uključujući humanitarne koridore i prekide vatre za humanitarne potrebe.

Gotovo
1,1 milijarda €
od 2000.

1 310 tona
osnovnih potrepština

33
leta u okviru humanitarnog zračnog mosta EU-a

103 milijuna €
humanitarne pomoći

EU je najveći donator humanitarne pomoći palestinskom narodu. Ukupno je od 2000. osigurano više od milijardu eura kako bi se zadovoljile njihove osnovne potrebe. Od listopada učetverostručena je hitna pomoć za Palestince - otvara se u novoj kartici. te se surađuje s velikim brojem humanitarnih partnera na terenu.

Zajedno s regionalnim i međunarodnim partnerima EU se neumorno trudi spriječiti eskalaciju sukoba u toj regiji, što uključuje i moguće pogoršanje stanja na Zapadnoj obali, te se zalaže za trajan i održiv mir na temelju dvodržavnog rješenja i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.

Sigurnost i obrana: napredak u provedbi Strateškog kompasa

EU želi zajamčiti sigurnost svojim građanima i pomoći da svijet postane mirnije mjesto. Strateški kompas za sigurnost i obranu - otvara se u novoj kartici. plan je za jačanje sigurnosti i obrane EU-a do 2030. Obuhvaća sve aspekte sigurnosne i obrambene politike, a osnova su mu četiri stupa: partnerstvo, djelovanje, ulaganje i sigurnost.

Suradnja s NATO-om („partnerstvo” i „djelovanje”)

Sigurnosni izazovi našeg doba po prirodi su transnacionalni, stoga se nijedna zemlja s njima ne može suočiti sama. Presudnu važnost ima zajednički i strateški pristup. U središtu te globalne strategije dugogodišnje je partnerstvo s NATO-om, kao važna sastavnica EU-ova angažmana u području sigurnosti i obrane.

U snažnoj političkoj poruci transatlantskog jedinstva u Zajedničkoj izjavi o suradnji EU-a i NATO-a - otvara se u novoj kartici. naglašena je potreba za ojačanim europskim obrambenim pristupom koji služi globalnoj sigurnosti i kompatibilan je s NATO-om. Njezini su se potpisnici jasno obvezali na produbljivanje te suradnje.

Suradnja EU-a i NATO-a bila je 2023. izrazito plodna pa su ostvareni konkretni rezultati - otvara se u novoj kartici. u svim područjima, s posebnim naglaskom na otpornosti. Radna skupina EU-a i NATO-a za otpornost kritične infrastrukture - otvara se u novoj kartici. osnovana je u siječnju te je donijela posebne preporuke za daljnju suradnju.

Ruska vojna agresija ponovno je istaknula zajedničke vrijednosti EU-a i NATO-a. Oni su zajedno izrazili nepokolebljivu solidarnost s Ukrajinom i koordiniraju pružanje pomoći - otvara se u novoj kartici.. Europski instrument mirovne pomoći (vidjeti poglavlje 1.) postao je sastavni dio potpore EU-a globalnim partnerima.

Tijekom godine EU je pojačao suradnju i s drugim bilateralnim, regionalnim i multilateralnim partnerima, uključujući UN, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju, Afričku uniju, Udruženje država jugoistočne Azije i mnoge druge. Na prvom Schumanovu forumu o sigurnosti i obrani - otvara se u novoj kartici. EU se sastao s međunarodnim partnerima kako bi raspravljali o zajedničkim sigurnosnim izazovima.

Razvoj obrambenih sposobnosti („ulaganje”)

U 2023. donesene su dvije ključne inicijative za jačanje obrane i industrije EU-a. Cilj je Akta za podupiranje proizvodnje streljiva - otvara se u novoj kartici., uz proračunsku potporu u iznosu od 500 milijuna eura, povećati proizvodnju streljiva i projektila u EU-u. Usto, Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave - otvara se u novoj kartici., s proračunom od 300 milijuna eura, prvi će put potaknuti države članice EU-a da zajednički kupe najkritičnije obrambene proizvode od obrambene industrije EU-a.

Europski fond za obranu - otvara se u novoj kartici. glavni je pobornik istraživanja i razvoja u području obrane u EU-u. Od 2021. osigurao je više od tri milijarde eura za 60 suradničkih projekata u državama članicama. Samo 2023. iz fonda su dodijeljene 1,2 milijarde eura - otvara se u novoj kartici. najvažnijim područjima obrane, kao što su informiranost o stanju u svemiru, borba protiv visokonadzvučnih raketa i razvoj europske patrolne korvete. Europski fond za obranu podupire inovacije u obrambenom sektoru putem programa EU-a za inovacije u području obrane - otvara se u novoj kartici. vrijednog dvije milijarde eura, posebno za pomoć manjim subjektima i inovatorima.

U okviru omotnice za vojnu mobilnost Instrumenta za povezivanje Europe 2023. je dodijeljeno 616 milijuna eura za potporu prijevozu postrojbi i opreme preko transeuropske prometne mreže. Cilj je poduprijeti ulaganja u infrastrukturu koja se može upotrijebiti u civilne i obrambene svrhe.

Nove sigurnosne strategije („sigurnost”)

Nedavne krize i rastuće napetosti otkrile su slabe točke u sigurnosti EU-a. Zbog toga je Komisija u listopadu pokrenula sveobuhvatno savjetovanje za potrebe buduće industrijske strategije za europsku obranu - otvara se u novoj kartici..

Zatopljenje planeta također je sve veći problem za vojne operacije EU-a. Potreban je veliki zaokret - otvara se u novoj kartici. u obrambenoj politici EU-a, pri čemu klimatske promjene sada zauzimaju središnje mjesto sigurnosnog programa.

Osim toga, EU je 2023. donio prvu svemirsku strategiju za sigurnost i obranu - otvara se u novoj kartici.. Ta je strategija usmjerena, među ostalim, na zaštitu svemirskih resursa EU-a i njegovih država članica. Kad je riječ o budućnosti, propisi EU-a o svemiru trebali bi se uvesti 2024. s ciljem poboljšanja otpornosti i snage EU-a u svemiru.

Više od 80 % svjetske trgovine odvija se morskim putem, a oko dvije trećine svjetske nafte i plina prevozi se morem ili se vadi na moru. Gotovo svi globalni podaci, uključujući internetske podatke, prenose se podmorskim kabelima. Blagostanje i sigurnost EU-a ovise o sigurnim i zaštićenim oceanima. Zbog toga su Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje u ožujku donijele ažuriranu Strategiju i akcijski plan pomorske sigurnosti EU-a. Na temelju tih dokumenata Vijeće je u listopadu odobrilo revidiranu Strategiju i akcijski plan pomorske sigurnosti EU-a - otvara se u novoj kartici.. Strategija je usklađena sa Strateškim kompasom i doprinijet će postizanju njegovih ciljeva.

VIDEOZAPIS: Uzbuna: kako zaštititi ključnu pomorsku infrastrukturu EU-a od novih prijetnji. © Euronews

Glavni ciljevi

Zaštita interesa EU-a na moru (građana, gospodarstva, infrastrukture i granica)

Zaštita naših prirodnih resursa i morskog okoliša

Poštovanje međunarodnog prava, posebno Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora

Brzo i učinkovito reagiranje na rastuće prijetnje (npr. kiberprijetnje i hibridne prijetnje)

Osiguravanje odgovarajućeg osposobljavanja i obrazovanja za suzbijanje prijetnji (npr. kibervještine)

Susjedska politika i pregovori o proširenju

Zapadni Balkan i Turska

EU se i dalje zalaže za integraciju zapadnog Balkana u Uniju. Paket za proširenje 2023. - otvara se u novoj kartici. sadržavao je detaljnu procjenu trenutačnog stanja i napretka koji su partneri ostvarili na putu prema EU-u. Najveći naglasak stavljen je na potrebne temeljite reforme, među ostalim u području vladavine prava, javne uprave, funkcioniranja demokratskih institucija i gospodarskih kriterija.

Tijekom protekle godine Sjeverna Makedonija i Albanija ostvarile su neometan napredak u postupku analitičkog pregleda, što je glavni korak u pregovorima o pristupanju. U preporuci Komisije i odluci Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, nakon što ispuni potrebne kriterije za članstvo, prepoznaje se napredak koji je ta zemlja postigla otkako je 2022. postala kandidatkinja. Nastavili su se pristupni pregovori Crne Gore i Srbije s EU-om uz tekuće dijaloge s Komisijom na političkoj i tehničkoj razini. U travnju je Europski parlament službeno odobrio liberalizaciju viznog režima za Kosovo (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2024.

EU je 2023. nastavio provoditi Gospodarski i investicijski plan - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. vrijedan 30 milijardi eura usmjeren na dugoročni oporavak od pandemije bolesti COVID-19, zelenu i digitalnu tranziciju te regionalnu suradnju i konvergenciju s EU-om. Osim toga, EU je isplatio - otvara se u novoj kartici. 450 milijuna eura iz paketa mjera za energetsku potporu vrijednog milijardu eura za pomoć zemljama zapadnog Balkana u suočavanju s energetskim krizama i za poboljšanje energetske sigurnosti. Nadalje, Komisijinim novim planom rasta za zapadni Balkan - otvara se u novoj kartici. regiji se žele dati neke prednosti članstva u EU-u prije nego što se te zemlje službeno pridruže. Usmjeren je na gospodarski rast i socioekonomsku konvergenciju.

Na sastanku na vrhu u sklopu Berlinskog procesa 2023. - otvara se u novoj kartici. lideri zemalja zapadnog Balkana ponovo su potvrdili svoju namjeru da jače integriraju regionalna gospodarstva putem zajedničkog regionalnog tržišta - otvara se u novoj kartici., kao korak prema integraciji u EU. Prihvatili su planove za gospodarski rast, uključujući ulaganja u infrastrukturu i širenje regionalnog tržišta. Na tom sastanku na vrhu istaknuti su i pozitivni pomaci u području obrazovanja, kao što je novi kampus Europskog koledža u Tirani, te inicijative u području okoliša kao što je Zeleni program. Tom je prilikom naglašena i važnost regionalne sigurnosti kojoj bi trebala doprinijeti intenzivnija suradnja u borbi protiv organiziranog kriminala i kibernetičkih prijetnji.

Na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održanom 13. prosinca u Bruxellesu rasprave su bile usmjerene na približavanje partnera sa zapadnog Balkana EU-u i unapređivanje njihove postupne integracije, gospodarski razvoj u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te jačanje regionalne sigurnosti i otpornosti.

U Turskoj su u svibnju održani predsjednički i parlamentarni izbori. U studenom je doneseno izvješće o trenutačnim odnosima EU-a i Turske u kojem se navode načini za poboljšanje suradnje. EU nastavlja podupirati izbjeglice i zajednice u Turskoj pružanjem obrazovanja, zdravstvene skrbi i pomoći u zaštiti granica.

Gruzija, Moldova i Ukrajina

Ovogodišnji povijesni paket proširenja bio je prvi koji je uključivao procjenu sposobnosti ovih triju zemalja da ispune obveze koje proizlaze iz članstva u EU-u. Tijekom protekle godine Gruzija, Moldova i Ukrajina pokazale su svoju predanost pristupanju EU-u. Na putu prema članstvu provodit će ciljane reforme pravosudnih sustava, borit će se protiv organiziranog kriminala i ulagati stalne napore za poboljšanje političkog okruženja, s naglaskom na deoligarhizaciji i ljudskim pravima. U preporuci - otvara se u novoj kartici. Komisije i povijesnoj odluci - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Moldovom i Ukrajinom te o dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Gruziji priznato je sve što te zemlje poduzimaju za usklađivanje sa standardima EU-a.

Istočno partnerstvo

Program Istočnog partnerstva za razdoblje nakon 2020. usmjeren je na otpornost, oporavak i reforme te se provodi paralelno s pristupanjem Gruzije, Moldove i Ukrajine EU-u.

Gospodarski i investicijski plan Istočnog partnerstva vrijedan 17 milijardi eura glavni je instrument EU-a za jačanje otpornosti u toj regiji i povezan je sa strategijom Global Gateway (vidjeti u nastavku). Do kraja 2023. mobilizirano je 8,6 milijardi eura očekivanih ulaganja, od čega pet milijardi eura za vodeće projekte za pojedine zemlje.

EU, njegove države članice i partneri intenzivirat će provedbu programa Istočnog partnerstva za oporavak, otpornost i reforme. To uključuje ublažavanje posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine na cijelu regiju. Suradnja će biti usmjerena na nekoliko područja, kao što su povezivost, promet, energetika te zelena i digitalna tranzicija, kao i pitanja ljudskih prava, civilnog društva, vladavine prava i sigurnosti. Unatoč hladnom odnosu s Lukašenkovim režimom, EU je nastavio pružati izravnu potporu bjeloruskom narodu mobilizirajući 100 milijuna eura - otvara se u novoj kartici. u razdoblju od 2020. do 2023.

EU se nastavio zauzimati za trajni mir između Armenije i Azerbajdžana te je povećao humanitarnu pomoć - otvara se u novoj kartici. toj regiji, koja je krajem godine dosegla više od 25,8 milijuna eura od eskalacije sukoba 2020.

Južno susjedstvo

U južnom susjedstvu ostvaren je dobar napredak u vezi s agendom za regionalnu suradnju na Sredozemlju i njezinom financijskom strategijom, odnosno gospodarskim i investicijskim planom vrijednim 30 milijardi eura, u područjima kao što su gospodarski razvoj, upravljanje, digitalna transformacija, energetika i otpornost na klimatske promjene te migracije.

Memorandum o razumijevanju između EU-a i Tunisa - otvara se u novoj kartici., sklopljen u srpnju, bavi se zajedničkim izazovima i budućim prilikama za gospodarstvo i trgovinu, zelenu i energetsku tranziciju, međuljudske kontakte te migracije i mobilnost.

EU je nastavio pružati potporu i ljudima pogođenima krizama u Libanonu, Libiji, Siriji i Palestini (ovaj naziv ne tumači se kao priznanje Države Palestine i njime se ne dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tom pitanju). Na lipanjskoj konferenciji o Siriji u Bruxellesu - otvara se u novoj kartici. EU se obvezao dodijeliti 3,8 milijardi eura bespovratnih sredstava za Siriju i susjedne zemlje.

Zahvaljujući bespovratnim sredstvima, zajedno s kombiniranim bespovratnim sredstvima i jamstvima koja su pružena partnerskim neovisnim fiskalnim institucijama, mobilizirat će se ulaganja u iznosu od 23,8 milijardi eura.

Sjeverna Makedonija

Interkonekcija željezničkim koridorom VIII. povezat će Sjevernu Makedoniju s bugarskom granicom.

Gruzija

Zahvaljujući podmorskom elektroenergetskom kabelu za povezivost regije Crnog mora izvozit će se zelena energija iz južnog Kavkaza u EU.

Maroko

• Tramvajska mreža u aglomeraciji Rabat-Salé-Témara proširit će se za 37 km.
• Poziv na podnošenje prijedloga za elektranu na vodik P2X.

Tunis

Izgradnja ELMED-a, prvog visokonaponskog podmorskog elektroenergetskog kabela koji će povezivati Italiju i Tunis.

Izrael

Podmorski elektroenergetski kabel EuroAsia povezat će Grčku, Cipar i Izrael.

Egipat

• GREGY, visokonaponska električna interkonekcija u istočnom Sredozemlju koja povezuje Europu i Afriku od Egipta do Grčke.
• Modernizacija Centra oblasne kontrole u Aleksandriji.
• Proizvodnja metanola za zeleni pomorski promet.

Jordan

• Projekt Aqaba-Amman za desalinizaciju vode i njezin transport.
• Obnova i modernizacija postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda As-Salt i izgradnja postrojenja za proizvodnju bioplina.

Međunarodna partnerstva i strategija Global Gateway

EU je 2023. ostvario znatan napredak u uvođenju strategije Global Gateway - otvara se u novoj kartici., koja je njegov doprinos smanjenju globalnog investicijskog jaza i podupiranju zelene i digitalne tranzicije na globalnoj razini. Tijekom godine pokrenuto je gotovo 90 novih vodećih projekata - otvara se u novoj kartici. u Africi, Latinskoj Americi i na Karibima, u Aziji i na Pacifiku, na zapadnom Balkanu te u istočnom i južnom susjedstvu. Ti su projekti obuhvaćali razne sektore, kao što su strateški prometni pravci, obnovljiva energija, podmorski kabeli, kritične sirovine, osposobljavanje nastavnika i proizvodnja cjepiva.

Na prvom forumu Global Gateway - otvara se u novoj kartici.održanom 25. i 26. listopada okupili su se čelnici iz EU-a, partnerskih zemalja, poduzeća, civilnog društva, skupina za strateško promišljanje, financijskih institucija i međunarodnih organizacija kako bi se ubrzala provedba strategije Global Gateway. U samo dva dana potpisani su sporazumi u vrijednosti od oko tri milijarde eura. EU se obvezao do 2027. u okviru strategije mobilizirati 300 milijardi eura.

Prvi put u osam godina EU i Zajednica latinoameričkih i karipskih država održali su sastanak na vrhu na kojem su podržali program ulaganja EU-a i Latinske Amerike i Kariba u okviru strategije Global Gateway - otvara se u novoj kartici.. Očekuje se da će se na temelju programa u narednim godinama mobilizirati više od 45 milijardi eura. EU je 2023. sklopio i različita bilateralna strateška partnerstva s partnerskim zemljama u regiji radi daljnje suradnje u području energetike i kritičnih sirovina. Za suradnju u digitalnim i svemirskim pitanjima uspostavljen je Digitalni savez EU-a i Latinske Amerike i karipskih zemalja - otvara se u novoj kartici.. Osim toga, kao odgovor na klimatsku krizu EU-ov vodeći program Euroclima - otvara se u novoj kartici. proširen je na 33 latinoameričke i karipske zemlje.

EU i njegove države članice izdvojili su više od 45 milijardi eura za potporu poboljšanom partnerstvu s Latinskom Amerikom i Karibima do 2027. Očekuje se da će doprinos dati i druge zemlje, zajedno s privatnim sektorom i financijskim institucijama.

Program uključuje više od 130 projekata u zemljama Latinske Amerike i Kariba kako bi se potaknula kvalitetna ulaganja.

Projekti će se provoditi u okviru inicijativa Tima Europa: EU, države članice, institucije za financiranje razvoja (uključujući Europsku investicijsku banku), agencije za kreditiranje izvoza i svi drugi javni izvori financiranja surađivat će s privatnim sektorom.

VIDEOZAPIS: Global Gateway: pokretanje programa Amazonia+.

Program se temelji na četiri ključna stupa:

pravedna i zelena tranzicija

uključiva digitalna transformacija

ljudski razvoj

otpornost zdravstva i cjepiva

EU je tijekom godine dodatno ojačao i svoje odnose s azijsko-pacifičkom regijom. U 2022. najavljena je mobilizacija ulaganja u iznosu do 10 milijardi eura za projekte u okviru strategije Global Gateway sa zemljama članicama Udruženja država jugoistočne Azije. U okviru toga 2023. pokrenut je program promatranja Zemlje kako bi se poduprla prilagodba klimatskim promjenama, zajamčila sigurnost opskrbe hranom i bolje odgovorilo na katastrofe. Nadalje, EU je pokrenuo nova partnerstva za održivu energiju i upravljanje prirodnim resursima. Kako bi se poboljšala održiva povezanost Europe i srednje Azije, izrađen je pregled - otvara se u novoj kartici. prometnih veza između tih dviju regija i prilike za ulaganja koje iz toga proizlaze.

Uspostavljeno je novo partnerstvo između EU-a i Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država koja uključuje 79 zemalja. Oni su 15. studenog potpisali Sporazum iz Samoe - otvara se u novoj kartici. kojim se zamjenjuje Sporazum iz Cotonoua. Novi tekst usmjeren je na zajednički rad na globalnim pitanjima kao što su klimatske promjene, ljudska prava i zdravlje. Oblikovat će odnose između EU-a i organizacije u sljedećih 20 godina.

EU napreduje u provedbi paketa ulaganja u okviru strategije Global Gateway Afrika–Europa u vrijednosti od 150 milijardi eura, uključujući nove velike inicijative Tima Europa (zajedničke aktivnosti EU-a i njegovih država članica) u sektorima kao što su zdravstvo, digitalne tehnologije, zelena energija, obrazovanje i promet.

Plan partnerstva EU-a i Namibije za održive lance vrijednosti sirovina i vodik iz obnovljivih izvora pokrenut je u listopadu 2023. EU je istodobno potpisao sporazume o sličnim partnerstvima s Demokratskom Republikom Kongom i Zambijom.

EU i njegove države članice pojačali su potporu za proizvodnju čiste energije u Africi, primjerice pokretanjem partnerstva za pravednu energetsku tranziciju sa Senegalom i otvaranjem solarne elektrane Gorou Banda u Nigeru.

U Južnoj Africi započela je proizvodnja cjepiva, a u Gani, Ruandi i Senegalu uspostavljaju se proizvodni pogoni.

U siječnju 2023. EU i njegove države članice pokrenuli su i regionalnu inicijativu za nastavnike vrijednu 100 milijuna eura za potporu kvalitetnom obrazovanju za sve.

EU je 2023. uveo pokazatelje nejednakosti - otvara se u novoj kartici. i tako poduzeo konkretan korak prema borbi protiv nejednakosti. Taj alat pomaže u procjeni smanjuju li mjere nejednakosti i ispunjavaju li se potrebe najsiromašnijih 40 % stanovništva.

EU i njegove države članice zajedno su i dalje vodeći pružatelji službene razvojne pomoći širom svijeta. U 2022. (posljednja godina za koju su dostupni podaci) osigurali su 92,8 milijardi eura pomoći, što čini 43 % ukupnog svjetskog iznosa.

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

Humanitarna pomoć

Humanitarnom pomoći spašavaju se životi, štiti ljudsko dostojanstvo i promiče globalna solidarnost u kriznim i hitnim situacijama. EU je jedan od najvećih donatora humanitarne pomoći na svijetu. S proračunom od 2,4 milijarde eura samo za 2023. ona je usmjerena ne samo na nove hitne situacije, nego i na zaboravljene krize.

Nesigurnost opskrbe hranom - otvara se u novoj kartici. je zbog sukoba, gospodarskih šokova, ekstremnih vremenskih uvjeta i pandemije veća nego ikad prije. Nezakonita invazija Rusije na Ukrajinu dodatno je utjecala na cijene hrane, energije i gnojiva te poremetila lance opskrbe. Više od 668 milijuna eura dodijeljeno je 2023. za humanitarnu pomoć i pomoć u hrani. Tom pomoći EU nastoji omogućiti pristup sigurnim i hranjivim namirnicama za najranjivije osobe i osobe koje najviše pogađa glad u krizama.

Tijekom posljednjih 12 godina sirijske krize - otvara se u novoj kartici. EU i njegove države članice pružili su znatnu potporu sirijskom narodu u ukupnom iznosu od 30 milijardi eura. Ona obuhvaća humanitarnu, razvojnu, gospodarsku i stabilizacijsku pomoć, uz dodatnih 170 milijuna eura dodijeljenih za humanitarnu pomoć 2023.

U veljači 2023. Siriju i Tursku pogodio je snažan potres jakosti 7,8 prema Richteru. Potres je bio jedan od najjačih u toj regiji u više od stotinu godina. Međutim, naknadni potresi uzrokovali su još više razaranja.

EU je odmah reagirao: poslao je 30 timova za traganje i spašavanje u Tursku, mobilizirao humanitarnu pomoć za obje zemlje i 20. ožujka sazvao konferenciju - otvara se u novoj kartici. međunarodnih donatora „Zajedno za stanovnike Turske i Sirije”. Na konferenciji je međunarodna zajednica obećala sedam milijardi eura za humanitarne potrebe i obnovu pogođenih regija u Turskoj te za humanitarnu pomoć Siriji, uključujući potporu za rani oporavak i otpornost. Dio tih sredstava u iznosu od 1,1 milijarde eura bio je doprinos iz proračuna EU-a, pri čemu je iz Fonda solidarnosti Europske unije 2023. osigurano 400 milijuna eura.

U rujnu je Maroko pogodio potres jakosti 6,8 prema Richteru. EU je brzo mobilizirao - otvara se u novoj kartici. milijun eura sredstava za hitne slučajeve i poslao stručnjake za humanitarna i logistička pitanja u tu zemlju kojoj je u slučaju potrebe bio spreman ponuditi i veću potporu.

Budući da su potrebe za humanitarnom pomoći u svijetu sve veće, EU se počeo dodatno zalagati za proširenje globalne baze donatora i smanjenje sve većeg jaza između procijenjenih potreba i financiranja, koji je 2023. prvi put premašio gotovo 40 milijardi eura. Ta je tema bila u središtu prošlogodišnjeg Europskog humanitarnog foruma - otvara se u novoj kartici. koji je u ožujku održan u Bruxellesu. Tom su prilikom ministri vanjskih poslova EU-a u potrazi za održivim rješenjima za humanitarne potrebe raspravljali o upotrebi razvojnih i klimatskih fondova za uklanjanje temeljnih uzroka tih potreba te su pozvali na jači angažman.

Osim financiranja, EU se koristio i vlastitim kapacitetima kako bi dopunio rad partnerskih humanitarnih organizacija. U okviru Europskog kapaciteta za humanitarni odgovor - otvara se u novoj kartici. pružao je izravnu logističku potporu cijele godine, posebno na Bliskom istoku. To je uključivalo raspodjelu nužnih potrepština iz vlastitih zaliha EU-a i organizaciju operacija humanitarnog zračnog mosta EU-a za prijevoz tereta za pomoć partnerskim organizacijama.

Nužne potrepštine osigurane su i za stanovništvo pogođeno sukobom koji je u travnju izbio u Sudanu i izbjeglice smještene u Čadu. Istodobno je pokrenut humanitarni zračni most nakon daljnje eskalacije sukoba u istočnom dijelu Demokratske Republike Konga - otvara se u novoj kartici. te se nizom letova nastavila pružati hitna pomoć stanovništvu Afganistana koje se suočava s najvećom humanitarnom krizom na svijetu.

U ožujku 2023. EU je organizirao konferenciju o solidarnosti s migrantima i izbjeglicama iz Venezuele na kojoj je prikupljeno 815 milijuna eura i tako podsjetio svijet na tu zaboravljenu humanitarnu krizu. Organizirana su dodatna donatorska događanja za potporu jemenskom narodu i kriznim područjima u regiji Roga Afrike i u Sahelu.

Više od polovine stanovništva Malija mlađe je od 18 godina. Otprilike trećina njih živi u područjima pogođenima oružanim sukobom. EU aktivno radi na zaštiti te djece, brzo reagira na nova raseljavanja i osigurava kontinuitet njihova obrazovanja.

Odgovor i pripravnost na katastrofe te njihova prevencija

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu - otvara se u novoj kartici., uspostavljen u listopadu 2001., okosnica je suradnje i solidarnosti između država članica i 10 drugih država sudionica u slučaju katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem ili prirodnih katastrofa. Kada izvanredna situacija preoptereti kapacitete za odgovor neke zemlje u Europi ili izvan nje, ona može zatražiti pomoć putem mehanizma.

Nakon uključivanja Moldove - otvara se u novoj kartici. i Ukrajine - otvara se u novoj kartici. 2023. mehanizam danas broji 37 članica i zajednički radi na jačanju prevencije i pripravnosti te odgovora na katastrofe u Europi.

EU ima ključnu ulogu u koordinaciji i financiranju zajedničkog odgovora na katastrofe unutar EU-a i širom svijeta. Broj zahtjeva za pomoć u okviru mehanizma 2023. je porastao: mehanizam je aktiviran 66 puta, kao odgovor na prirodne krize i krize uzrokovane ljudskim djelovanjem u Europi i šire. Među njima su rat u Ukrajini, razoran potres u Turskoj i Siriji, veliki šumski požari u Kanadi i Grčkoj te dosad nezabilježene poplave u Italiji, Libiji i Sloveniji.

EU je dodatno proširio strateške rezerve sustava rescEU, koje su uspostavljene kao krajnja mjera za potporu u velikim kriznim situacijama koje preopterećuju države članice. U sklopu toga EU je izgradio vlastitu pričuvu skloništa u kojima se mogu smjestiti tisuće ljudi u nekoliko zemalja. Započelo je i osnivanje medicinskog tima za hitne slučajeve u okviru sustava rescEU - otvara se u novoj kartici., čime je uspostavljena prva paneuropska poljska bolnica. Nekoliko država članica primilo je financijska sredstva EU-a za izgradnju prve strateške pričuve sustava rescEU za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost, kao i za pričuvu energije za hitne slučajeve s generatorima i drugom opremom.

EU podupire vlade, organizacije i zajednice u predviđanju katastrofa te pripremi i odgovoru na njih. Zajednicama se pomaže u postizanju tih ciljeva upotrebom sustava ranog upozoravanja, razmjenom stručnog znanja, osposobljavanjem za odgovor na hitne situacije i stvaranjem zaliha humanitarne pomoći.

U tom je pogledu EU ponovno potvrdio svoju predanost - otvara se u novoj kartici. Okviru UN-a iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa. Također podupire Latinsku Ameriku i Karibe Memorandumom o razumijevanju o suradnji u području pripravnosti na katastrofe i upravljanja rizicima od katastrofa. S obzirom na povećanje rizika u Europi, EU je 2023. donio pet ciljeva u pogledu otpornosti na katastrofe - otvara se u novoj kartici.. Služe za usmjeravanje zajednica u Europi kako bi im se pomoglo u predviđanju, prevenciji, pripremi i odgovoru na buduće katastrofe velikih razmjera. Na temelju njih uspostavlja se veza između konkretnih scenarija katastrofa i kapaciteta za odgovor te se nastoji konkretno i učinkovito ojačati otpornost na katastrofe.

Predvidjeti

Bolja procjena rizika

Pripremiti

Bolja informiranost i spremnost osoba

Upozoriti

Poboljšani sustavi ranog upozoravanja

Odgovoriti

Jači Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu

Zaštititi

Dobra koordinacija odgovora na hitne situacije širom Europe

Trgovinski sporazumi

EU surađuje sa zemljama širom svijeta i međunarodnim organizacijama na promicanju trgovine i gospodarskog blagostanja te istodobno osigurava da tehnologija pomaže društvu i poštuje zajedničke demokratske vrijednosti.

U lipnju su Komisija i Josep Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predstavili europsku strategiju gospodarske sigurnosti - otvara se u novoj kartici. – sveobuhvatan pristup čiji je cilj uspješnije i otpornije gospodarstvo EU-a. Cilj joj je proširiti industrijsku bazu EU-a, zaštititi ključne gospodarske interese i promicati suradnju s brojnim trećim zemljama kako bi se poboljšala globalna gospodarska sigurnost.

EU je 2023. ostvario dobar napredak u pogledu nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini. Potpisao je i donio - otvara se u novoj kartici. sporazum s Novim Zelandom, sklopljen 2022. Potpisan je i sporazum između EU-a i Čilea, čime je otvoren put za formalno donošenje.

EU je zaključio pregovore i potpisao Sporazum o gospodarskom partnerstvu s Kenijom - otvara se u novoj kartici., najambiciozniji sporazum o održivosti o kojem je EU pregovarao s nekom zemljom u razvoju. Napredovao je i rad na Sporazumu o olakšavanju održivih ulaganja između EU-a i Angole, pri čemu je Komisija predložila da Vijeće sklopi i potpiše sporazum.

Nastavljeni su pregovori o trgovinskim sporazumima s Australijom, Indijom i Indonezijom, kao i tehnički i pravni rad na trgovinskom sporazumu između EU-a i Mercosura. Ponovno su pokrenuti i pregovori s Tajlandom - otvara se u novoj kartici..

Nakon gospodarskog dijaloga na visokoj razini između EU-a i Japana - otvara se u novoj kartici. u lipnju i sastanka na vrhu EU-a i Japana - otvara se u novoj kartici. u srpnju, dvije strane dogovorile su se o daljnjoj suradnji u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana. To uključuje proširenje pregovora o gospodarskoj sigurnosti i postizanje dogovora o načelima digitalne trgovine.

Peking je u prosincu bio domaćin važnog sastanka na vrhu EU-a i Kine - otvara se u novoj kartici., prvog sastanka na vrhu uživo od 2019., na kojem je naglasak bio na postizanju konkretnog napretka u odnosima EU-a i Kine. Na vrhu dnevnog reda bile su rasprave o uravnoteženju trgovinskog deficita EU-a s Kinom, razvoju pravednog gospodarskog partnerstva i poštovanju međunarodnih normi.

Na tom se skupu raspravljalo i o aktualnim svjetskim problemima kao što su agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, napetosti na Bliskom istoku, klimatske promjene, zdravstveni izazovi i pitanja ljudskih prava u Kini. Naglašena je važnost suradnje i uzajamnog poštovanja u globalnim pitanjima.

Nastavljeni su i pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o globalnom sporazumu o održivom čeliku i aluminiju kako bi se riješio problem viška kapaciteta na globalnim tržištima i povećala održivost globalne trgovine čelikom. Zbog toga su SAD i EU postigli dogovor - otvara se u novoj kartici. o produljenju obustave carina SAD-a na određene količine čelika i aluminija iz EU-a do 31. prosinca 2025. te produljenju obustave carina EU-a za uravnoteženje za proizvode iz SAD-a do 31. ožujka 2025. Započeli su i pregovori sa SAD-om o sporazumu o kritičnim mineralima, koji bi omogućio da za električna vozila i dijelove proizvedene u EU-u vrijede određene porezne olakšice iz američkog Zakona o smanjenju inflacije.

EU i SAD nastavili su produbljivati odnose u području digitalne tehnologije i trgovine u okviru Vijeća EU-a i SAD-a za trgovinu i tehnologiju - otvara se u novoj kartici., koje je u svibnju održalo četvrti ministarski sastanak. Nadovezujući se na uspjeh Vijeća EU-a i SAD-a, EU i Indija u svibnju su također održali prvi ministarski sastanak Vijeća EU-a i Indije za trgovinu i tehnologiju - otvara se u novoj kartici. nakon njegova osnivanja - otvara se u novoj kartici. u veljači. Na sastanku obje su se strane složile da će produbiti suradnju u tri ključna područja: tehnologiji, čistoj energiji i trgovini.

Windsorski okvir - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. važna je prekretnica u odnosima EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Pruža konačna rješenja za izazove u provedbi povezane s Protokolom o Irskoj/Sjevernoj Irskoj (koji je sastavni dio Sporazuma o povlačenju); ponovno potvrđuje potpunu predanost EU-a i Ujedinjene Kraljevine Sporazumu na Veliki petak (Sporazum iz Belfasta) te olakšava trgovinu između Sjeverne Irske i Velike Britanije i štiti jedinstveno tržište EU-a. Obje strane obvezale su se na potpunu i pravodobnu provedbu svih elemenata tog okvira.

Napredak je 2023. ostvaren i u pogledu Sporazuma o trgovini i suradnji jer je omogućena suradnja u području trgovine, prometa, energetike i sigurnosti, ali i kibernetičke sigurnosti i financijskih usluga. Ujedinjena Kraljevina i EU postigli su dogovor - otvara se u novoj kartici. o sudjelovanju Ujedinjene Kraljevine u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa te programu Copernicus, svjetski vodećem programu EU-a za promatranje Zemlje.

Zahvaljujući potpori EU-a procesu rješavanja ciparskog pitanja, trgovina preko zelene crte razgraničenja - otvara se u novoj kartici. između ciparskih Turaka i ciparskih Grka narasla je 2023. na rekordnih 16 milijuna eura. Ta trgovina gradi povjerenje između dviju zajednica i pomaže ciparskom gospodarstvu. Kako bi se dodatno potaknuo taj rast, u listopadu je otvorena jedinstvena kontaktna točka - otvara se u novoj kartici. koju financira EU i koja pruža savjete lokalnim trgovcima.

EU je pokrenuo nekoliko digitalnih partnerstava kako bi pojačao suradnju s partnerima sličnih stavova, uključujući Kanadu i zemlje indopacifičke regije, kao što su Singapur - otvara se u novoj kartici. i Južna Koreja - otvara se u novoj kartici.. Cilj je intenzivirati suradnju kako bi se razvio siguran i zaštićen digitalni prostor te omogućila otporna digitalna transformacija. Strateško partnerstvo između EU-a i Japana - otvara se u novoj kartici. također se nastavilo razvijati te su obje strane potpisale sporazume o jačanju suradnje u području digitalne infrastrukture, poluvodiča i lanaca opskrbe sirovinama.

Još jedan od ciljeva EU-a je jačanje njegovih veza s vodećim svjetskim znanstvenim zajednicama. U tom kontekstu velik je uspjeh 2023. bilo pristupanje - otvara se u novoj kartici. Novog Zelanda Obzoru Europa jer je riječ o prvom dalekom partneru EU-a u tom programu. Uključivanje - otvara se u novoj kartici. Kanade dodatno je proširilo taj međunarodni znanstveni savez.