Poglavlje 5. – Europa spremna za digitalno doba

Mali bijeli robot koji imitira ljudske osobine stoji s rukama iznad glave. U prvom planu djeca oponašaju njegove pokrete.
Humanoidni robot NAO uveden je u uključivom vrtiću kako bi pratio djecu u svakodnevnom životu, Karlsruhe, Njemačka, 7. lipnja 2023. © AFP

Uvod

EU se zalaže za antropocentričnu i održivu viziju digitalnog društva koje osnažuje građane i poduzeća te predstavlja katalizator za djelovanje u području klime. Digitalno društvo i digitalne tehnologije uvode nove slobode i prava, kao i nove mogućnosti za učenje, zabavu, rad, istraživanje i ostvarivanje ambicija koje nadilaze ograničenja fizičkih zajednica i geografskih mjesta.

Međutim, digitalna transformacija donosi i brojne izazove koje EU rješava oslanjajući se na sveobuhvatni okvir poznat kao digitalno desetljeće. EU je 2023. pojačao mjere za kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka, zaštitne mjere za umjetnu inteligenciju, suzbijanje nepoštenih praksi u digitalnom prostoru i zaštitu prava korisnika digitalnih usluga, s posebnim naglaskom na najugroženijima – našoj djeci. Ostali prioriteti uključivali su mjere za bolju povezanost, mobilnost, obrazovanje i pravosudnu suradnju.

Kliknite da biste otvorili Odjeljak 4. - Digitalne vještine

Odjeljak 4.

Digitalne vještine

Kliknite da biste otvorili Odjeljak 5. - Svemir

Odjeljak 5.

Svemir

Napredak u provedbi programa politike za digitalno desetljeće

Cilj je digitalnog desetljeća - otvara se u novoj kartici. osigurati da svi aspekti tehnologije i inovacija rade za ljude. EU je predan sveobuhvatnoj transformaciji društva, od unaprjeđenja digitalnih vještina i modernizacije infrastrukture do integracije umjetne inteligencije u poslovne prakse i poboljšanja javnih usluga digitalnim alatima. U inauguracijskom izvješću - otvara se u novoj kartici. o digitalnom desetljeću iz rujna 2023. preispitan je digitalni napredak EU-a. Državama članicama EU-a dane su preporuke za ostvarenje ambicija digitalnog desetljeća. Izvješće je sadržavalo i godišnji indeks gospodarske i društvene digitalizacije - otvara se u novoj kartici. uz analizu provedbe višedržavnih digitalnih projekata - otvara se u novoj kartici. – velikih projekata koje nijedna država članica ne bi mogla sama razviti.

Nadalje, u dokumentu je ispitano kako su države članice provele Deklaraciju o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće - otvara se u novoj kartici. u kojoj se ističe predanost EU-a sigurnoj i održivoj digitalnoj transformaciji u čijem su središtu ljudi. Ukazano je i na potencijal i uspjeh njihovih zajedničkih napora. Istaknuta je hitna potreba za poticanjem ulaganja u digitalne tehnologije, vještine i infrastrukturu.

Videozapis o digitalnom desetljeću EU-a, prikazan kao priča nadahnuta Snjeguljicom, u kojem se opisuje rad na poboljšanju internetske povezivosti i sigurnosti.
VIDEOZAPIS: Bilo jednom u digitalnom desetljeću Europe.

Program Digitalna Europa

Europska komisija formalizirala je svoju odlučnost da ostane u digitalnom vodstvu donošenjem programa rada za digitalnu Europu za razdoblje 2023.–2024. Program rada predviđa strateška ulaganja koja će biti ključna za ostvarenje ciljeva digitalnog desetljeća - otvara se u novoj kartici.. Taj se program ne odnosi samo na novčane obveze, već i na tehnološku suverenost EU-a, koja je usko povezana s europskim zelenim planom. Na njegovoj podlozi EU utvrđuje smjer prema digitalnoj budućnosti koja će donijeti koristi za građane, poduzeća i vladina tijela.

Program Digitalna Europa: najvažniji događaji 2023.

  • 31. kolovoza

    Sporazum o pridruživanju sklopljen s Turskom.

  • 28. rujna

    Objava poziva kojima se podupiru napredne digitalne vještine i podatkovni prostori.

  • 21. studenog

    Objava poziva kojima se podupiru napredne digitalne vještine.

  • 14. prosinca

    Donošenje izmijenjenih programa rada za 2024.

Digitalizacija za industriju

Povezivost

Brza prilagodba i veća povezivost od presudne su važnosti za snalaženje u digitalnoj transformaciji. Komisija je u veljači 2023. pokrenula plan za uvođenje gigabitne povezivosti - otvara se u novoj kartici. u svaki kutak EU-a. Predloženim aktom o gigabitnoj infrastrukturi - otvara se u novoj kartici. nastoji se skratiti vrijeme i troškovi uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta. Kako bi se nacionalnim tijelima pomoglo u snalaženju u tom području, u nacrtu preporuke za gigabitnu povezivost - otvara se u novoj kartici. navode se uvjeti pod kojima operatori mogu pristupiti mrežama konkurenata. Osim toga, Komisija je istodobno pokrenula savjetovanje - otvara se u novoj kartici. kako bi prikupila stajališta o budućnosti sektora elektroničkih komunikacija i njegove infrastrukture.

Umjetna inteligencija i superračunala

Od interakcije s chatbotovima do prilagođenih preporuka na internetu, umjetna inteligencija postaje sastavni dio svakodnevnog života građana EU-a. S obzirom na njezinu široku primjenu, ključno je uspostaviti okvir za sprečavanje zloupotrebe i zaštitu privatnosti.

Cilj je EU-a biti predvodnik u području umjetne inteligencije kojoj ljudi mogu vjerovati. Nastoji poboljšati istraživačke i industrijske kapacitete te istodobno osigurati da tehnologija ostane sigurna i da su prava ljudi zaštićena.

U prosincu je nakon pregovora između Europskog parlamenta i država članica u Vijeću Europske unije postignut politički dogovor o revolucionarnom aktu o umjetnoj inteligenciji - otvara se u novoj kartici.. Prvim sveobuhvatnim pravnim okvirom za umjetnu inteligenciju na svijetu promicat će se njezin razvoj u EU-u u korist svih i upravljati rizicima koji proizlaze iz te tehnologije. Programerima u području umjetne inteligencije, subjektima za njezino uvođenje i korisnicima umjetne inteligencije pružit će jasne zahtjeve i obveze za njezinu sigurnu upotrebu u EU-u te osigurati da se pritom poštuju temeljna prava pojedinaca u EU-u i zabranjuju prakse kao što je ocjenjivanje socijalnih kredita. Aktom se također nastoje potaknuti inovacije uspostavom regulatornih izoliranih okruženja – posebnih okvira u kojima poduzeća, posebno start-up poduzeća, mogu testirati nove proizvode i usluge u stvarnom okruženju bez uobičajenih regulatornih izazova.

Kako bi uspostavila međunarodne standarde za pouzdanu umjetnu inteligenciju, Komisija surađuje s partnerima sličnih stavova, kao što su oni iz skupine G-7, među ostalim u okviru Hirošimskog procesa umjetne inteligencije - otvara se u novoj kartici.. Komisija je dala svoj doprinos i pozdravila dogovor čelnika skupine G-7 o međunarodnim vodećim načelima - otvara se u novoj kartici. u području umjetne inteligencije i dobrovoljnom kodeksu ponašanja - otvara se u novoj kartici. za programere umjetne inteligencije.

EU je 2023. poduzeo daljnje korake u izgradnji vrhunske superračunalne mreže u svojim državama članicama. Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi - otvara se u novoj kartici., pravni subjekt i subjekt za financiranje koji okuplja poduzeća iz EU-a radi razvoja superračunala, odabralo je dobavljača za nabavu, instalaciju i održavanje Jupitera - otvara se u novoj kartici., prvog europskog eksaskalarnog superračunala (računalo koje može izvršiti više od trilijun izračuna u sekundi). Osim toga, u lipnju je zajedničko poduzeće potpisalo sporazume sa šest lokacija iz cijelog EU-a (u Češkoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj) za smještaj i rad kvantnih računala - otvara se u novoj kartici..

EU je iskoristio svoju vrhunsku mrežu superračunala - otvara se u novoj kartici. kako bi generativnu umjetnu inteligenciju „proizvedenu u Europi” doveo na međunarodnu scenu. To će pomoći start-up poduzećima u EU-u da brže osposobe svoje modele umjetne inteligencije.

Margrethe Vestager stoji u pozadini u raznolikoj skupini sudionika i promatra demonstraciju robota.
Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica Europske komisije zadužena za Europu spremnu za digitalno doba i povjerenica Europske komisije zadužena za politiku tržišnog natjecanja (peta zdesna), na sastanku ministara skupine G-7 zaduženih za digitalizaciju i tehnologije, Takasaki, Japan, 30. travnja 2023. © AFP

Poluvodiči

Poluvodiči, koji se obično nazivaju čipovima, srce su i mozak današnje elektronike. Europski akt o čipovima, koji je stupio na snagu - otvara se u novoj kartici. 21. rujna, odvažan je korak prema jačanju europskog poluvodičkog sektora. Pridonijet će i postizanju tehnološke suverenosti EU-a u području poluvodičkih tehnologija i primjena. Ambiciozan je cilj EU-a da do 2030. udvostruči svoj globalni tržišni udio poluvodiča na 20 %.

Tri stupa
Postignuća u 2023.

Podupiranje razvoja i inovacija u području naprednih tehnologija čipova putem Zajedničkog poduzeća za čipove.

U studenom 2023. Zajedničko poduzeće za čipove - otvara se u novoj kartici. objavilo je prve pozive na podnošenje prijedloga za proizvodne pilot-linije. Početnim pozivom osigurava se 1,67 milijardi eura iz EU-a, a očekuje se da će ga države članice i privatna financiranja dopuniti do ukupnog iznosa od oko 3,3 milijarde eura. Zajedničko poduzeće ojačat će ekosustav poluvodiča EU-a i tehnološko vodstvo Europe. Cilj je premostiti jaz između laboratorija i proizvodnje. To znači pretvaranje istraživanja i prototipova razvijenih u laboratorijima u prilagodljive postupke za tvorničku proizvodnju.

Privlačenje velikih ulaganja u proizvodnju čipova u EU-u i osiguravanje stabilne opskrbe.

Od prijedloga akta početkom 2022. najavljeno je više od 100 milijardi eura industrijskih ulaganja - otvara se u novoj kartici. u EU-u.

Praćenje tržišnih kretanja i predviđanje budućih kriza pomoću mehanizma za koordinaciju između Europske komisije i država članica.

Sustav upozoravanja za poluvodiče - otvara se u novoj kartici. uveden je u svibnju 2023. kako bi se u lancu opskrbe poluvodičima pratili potencijalni rizici.

Europska podatkovna strategija

Podaci su pokretač digitalne transformacije, inovacija i rasta. Određeni podaci javnog sektora, kao što su podaci o vremenskim uvjetima ili podaci o kvaliteti zraka, koji donose društvene, ekološke i gospodarske koristi, trebali bi biti besplatno dostupni. Komisija je u siječnju 2023. objavila popis visokovrijednih skupova podataka - otvara se u novoj kartici. koji moraju biti besplatno dostupni u strojno čitljivim formatima.

Aktom o upravljanju podacima - otvara se u novoj kartici., koji se primjenjuje od rujna 2023., oslobodit će se potencijal javnih podataka i promicati povjerenje u dobrovoljnu razmjenu podataka. Regulirat će se ponovna upotreba zaštićenih podataka u javnom vlasništvu i uvesti zajednički logotipi - otvara se u novoj kartici. za identifikaciju posrednika i organizacija za podatkovni altruizam u EU-u. Aktom se nastoje ukloniti i tehničke prepreke uz pomoć Europskog odbora za inovacije u području podataka. Komisija je tijekom godine predstavila planove za europski prostor za podatke o turizmu - otvara se u novoj kartici.europski podatkovni prostor za javnu nabavu - otvara se u novoj kartici.. Utvrdila je i okvir za Europsku platformu za suradnju dionika u turizmu i inovativnu platformu zajednice javnih kupaca za bolju suradnju među javnim naručiteljima.

EU je u studenom donio - otvara se u novoj kartici. novu Uredbu o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu upotrebu (Akt o podacima), koja će se početi primjenjivati 2025. Cilj joj je potaknuti rast podatkovnog gospodarstva EU-a, poboljšati pristup industrijskim podacima i promicati pouzdano tržište oblaka EU-a. Aktom o podacima osigurat će se veća kontrola nad podacima, promicati inovacije i potaknuti daljnje stvaranje podataka.

Potpora za poduzeća

Sva poduzeća, bez obzira na veličinu, moraju prihvatiti digitalnu transformaciju kako bi ostala konkurentna. Europski centri za digitalne inovacije - otvara se u novoj kartici. pružaju odgovore i potporu poduzećima kojima treba pomoć tijekom njihove digitalne tranzicije.

Što je europski centar za digitalne inovacije (EDIH)?

Europski centri za digitalne inovacije jedinstvene su kontaktne točke u državama članicama koje pomažu poduzećima i organizacijama u javnom sektoru da se suoče s digitalnim izazovima i postanu konkurentniji.

Osnovano je više od 150 EDIH-a - otvara se u novoj kartici.
u cijeloj Europi.

Sufinancirani su s 314 milijuna € u okviru programa Digitalna Europa.

Kome EDIH pomaže?

Europski centri za digitalne inovacije pomažu malim i srednjim poduzećima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i organizacijama u javnom sektoru da se prilagode digitalnim izazovima. Njihova je misija u skladu s ciljem digitalnog desetljeća Europe da više od 90 % malih i srednjih poduzeća do 2030. dosegne barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta.

Kako EDIH može pomoći?

Europski centri za digitalne inovacije nude mnoštvo usluga u pogledu tehničkog stručnog znanja, stručnog osposobljavanja i financijskih savjeta.

Digitalizacija prava trgovačkih društava

Za moderno poslovanje potreban je i stroži pravni okvir. Zahvaljujući daljnjem razvoju internetskih alata za osnivanje i prekogranične aktivnosti poduzeća sve je lakše poslovati u EU-u. Posljednjim prijedlogom - otvara se u novoj kartici. Komisije u tom pogledu nastoji se proširiti upotreba digitalnih alata i postupaka u pravu trgovačkih društava EU-a. Načelo „samo jednom” trebalo bi pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja jer poduzeća koja se šire unutar EU-a neće morati ponovno dostavljati informacije. Nadalje, sustavom povezivanja poslovnih registara - otvara se u novoj kartici. osigurava se da podaci o trgovačkim društvima ostanu pouzdani i lako dostupni u cijelom EU-u.

Borba protiv internetskog piratiziranja

Dijeljenje sadržaja zaštićenog autorskim pravima bez dopuštenja šteti kreativnim poduzećima te ometa inovacije i gospodarski rast. Komisija je svjesna važnosti zaustavljanja internetskog piratiziranja, posebno tijekom događanja uživo kao što su sport i koncerti, pa je u svibnju 2023. preporučila mjere - otvara se u novoj kartici.. Njima potiče države članice da poduzmu korake kako bi riješile problem nezakonitog emitiranja, čime bi se pružila potpora sportskoj i kreativnoj industriji EU-a.

Digitalizacija prometa i mobilnosti

Kao što se pravilima digitalnog poslovanja potiče gospodarski rast, digitalni promet osigurava održiv, učinkovit i dalekosežan rast. EU je stoga donio nova pravila za jačanje inteligentnih prometnih sustava - otvara se u novoj kartici.. Ažuriranjem postojeće direktive o toj temi optimizira se planiranje multimodalnih putovanja, pojednostavnjuje upravljanje prometom i potiču ekološki prihvatljiva putovanja. U studenom je donesen i prijedlog za jedinstveni europski prostor za podatke o mobilnosti - otvara se u novoj kartici. kako bi se pojednostavnila razmjena i objedinjavanje podataka.

EU radi i na većoj sigurnosti cesta. Velik korak prema tome 2023. bio je prijedlog modernizacije pravila o vozačkim dozvolama - otvara se u novoj kartici.. Prijedlog uključuje uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila valjana u cijelom EU-u. Olakšat će se i prekogranična provedba prometnih pravila. Te su promjene ključne za poboljšanje sigurnosti na cestama i postizanje cilja „nula žrtava”, odnosno da se do 2050. smrtni slučajevi na cestama svedu na nulu.

Brzo širenje tržišta komercijalnih bespilotnih letjelica u EU-u potaknulo je donošenje niza novih propisa o sigurnosti i učinkovitosti bespilotnih letjelica. Nova pravila EU-a - otvara se u novoj kartici. počela su se primjenjivati 2023. te je uspostavljen zračni prostor namijenjen bespilotnim letjelicama, poznat kao U-space, kako bi se zajamčio siguran promet bespilotnih letjelica i operatorima omogućilo da ponude više usluga. Od dostave paketa do hitne pomoći, od misija traganja i spašavanja do nadzora infrastrukture, konstantno će se ostvarivati vizija europske strategije za dronove 2.0.

Muškarac u reflektirajućem prsluku radi s opremom pored željezničke pruge.
Rad na trasi Wörth-Germersheim-Speyer u Njemačkoj u okviru programa za brzu digitalizaciju željezničke mreže, 21. srpnja 2023.

Digitalizacija za građane

Kibernetička sigurnost i otpornost

Nova pravila za postizanje zajedničke visoke razine kibernetičke sigurnosti u svim državama članicama, poznata kao Direktiva NIS 2 - otvara se u novoj kartici., stupila su na snagu u siječnju 2023. U usporedbi s prethodnim mjerama za kibernetičku sigurnost iz 2016. nova pravila obuhvaćaju više sektora, kao što su pružatelji telekomunikacijskih usluga, poštanske usluge, javna uprava i zdravstvena skrb. Poduzeća koja posluju u tim sektorima sad moraju strože upravljati rizicima i izvješćivati o incidentima.

Parlament i Vijeće postigli su 30. studenog dogovor o Aktu o kiberotpornosti - otvara se u novoj kartici., čiji je cilj poboljšati pravila za sigurnije hardverske i softverske proizvode. Riječ je o prvom zakonodavnom aktu te vrste u svijetu. Povećat će razinu kibernetičke sigurnosti za sve digitalne proizvode u EU-u i pomoći potrošačima i poduzećima. Akt će se primjenjivati na sve, od monitora za bebe do usmjerivača, a sigurnosna pravila razlikovat će se ovisno o razini rizika proizvoda.

Komisija je u travnju predložila Akt o kibersigurnosti EU-a - otvara se u novoj kartici. kako bi pomogla zemljama da surađuju u borbi protiv prijetnji na internetu.

Videozapis u kojem se opisuje ulaganje EU-a u kibernetičku sigurnost i ističe kiberpoligon kao ključni primjer njegovih inicijativa za poboljšanje digitalne obrane od kibernetičkih napada.
VIDEOZAPIS: Kibernetička sigurnost Unije: radi veće zaštite građana, poduzeća i infrastrukture od kibernetičkih napada EU financira istraživanja za jačanje digitalne obrane.

Zaštita podataka

U današnjem međusobno povezanom svijetu podaci putuju jednim pritiskom gumba. Zaštitom podataka jača se povjerenje građana. To znači da bi svi koji obrađuju osobne podatke trebali poštovati ista pravila. Komisija je to naglasila u srpnju u prijedlogu nove uredbe o postupovnim pravilima Opće uredbe o zaštiti podataka - otvara se u novoj kartici.. Predloženom uredbom nastoji se ojačati provedba Opće uredbe o zaštiti podataka u predmetima kad se osobe nalaze u više država članica. Njezina je namjera jasna: brže rješavanje predmeta, što znači brža provedba pravnih lijekova za građane i veća pravna sigurnost za poduzeća.

Zahvaljujući sve strožim globalnim standardima za zaštitu podataka, međunarodna je suradnja u usponu. Istaknuti su primjeri Vodič kroz klauzule o prijenosu podataka EU-a i Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN) - otvara se u novoj kartici. objavljen u svibnju, okvir EU-a i SAD-a za zaštitu podataka - otvara se u novoj kartici. koji je Komisija dogovorila u srpnju i uspješna revizija sporazuma o protoku podataka s Japanom - otvara se u novoj kartici..

Věra Jourová gestikulira dok govori u mikrofon, a sjedi između drugih članova panela u raspravi.
Věra Jourová, potpredsjednica Europske komisije zadužena za vrijednosti i transparentnost (druga slijeva), sudjeluje na konferenciji „Pet godina Opće uredbe o zaštiti podataka: još uvijek mjerilo u digitalnom okruženju EU-a?”, Bruxelles, Belgija, 23. svibnja 2023.

Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima

Da bi se bolje zaštitila temeljna prava i suzbile nepoštene prakse u digitalnom prostoru, EU je 2023. počeo primjenjivati dva nova akta: Akt o digitalnim uslugama - otvara se u novoj kartici.Akt o digitalnim tržištima - otvara se u novoj kartici..

Prema Aktu o digitalnim uslugama internetske platforme i tražilice smatraju se odgovornima za štetan sadržaj. Cilj mu je zaštititi djecu na internetu, pojasniti kako funkcioniraju algoritmi i zabraniti ciljano oglašavanje koje profilira osobe na temelju kategorija kao što su etnička pripadnost, politička stajališta i seksualna orijentacija.

Do 17. veljače platforme su morale objaviti koliko korisnika imaju u EU-u - otvara se u novoj kartici.. Najveće, poznate kao vrlo velike internetske platforme i tražilice - otvara se u novoj kartici., dobile su rok do kraja kolovoza da ispune obveze iz akta. Od tada EU prikuplja informacije od glavnih platformi kako bi provjerio poštuju li određene dijelove Akta o digitalnim uslugama, posebno u pogledu zaštite djece i uklanjanja štetnog sadržaja. Kako bi se Akt o digitalnim uslugama uspješnije primjenjivao, osnovan je Europski centar za algoritamsku transparentnost - otvara se u novoj kartici. da nadgleda algoritme tih društava.

I države članice potaknulo se - otvara se u novoj kartici. da brzo reagiraju na teroristički sadržaj i govor mržnje na internetu radi brže provedbe Akta o digitalnim uslugama. Komisija je potpisala i administrativne dogovore - otvara se u novoj kartici. s nekoliko nacionalnih regulatornih tijela za medije, koja sada predvode provedbu Akta o digitalnim uslugama. Njihova uloga u nadzoru medijskog poslovanja i poštovanju normi emitiranja više nije samo puki nadzor. Ta tijela sad paze da digitalne platforme nisu samo pasivni domaćini, nego i aktivni sudionici u moderiranju i upravljanju internetskim sadržajem koji je nezakonit ili predstavlja sistemski rizik za društvo.

U povezanom Aktu o digitalnim tržištima utvrđene su jasne obveze - otvara se u novoj kartici. kako bi društva u vladajućem položaju u digitalnom sektoru, poznata kao nadzornici pristupa, održavala jednake uvjete na digitalnom tržištu. Šest nadzornika pristupa - otvara se u novoj kartici., imenovanih početkom rujna, mora se do ožujka 2024. u potpunosti uskladiti s propisima.

Potpisnici Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022. - otvara se u novoj kartici., uključujući sve glavne internetske platforme, osnovali su i novi centar za transparentnost - otvara se u novoj kartici. i objavili prva temeljna izvješća - otvara se u novoj kartici. o tome kako u praksi provode obveze iz kodeksa.

Videozapis u kojem se prikazuje pretjerana i nametljiva priroda oglašavanja: dvije žene u gledanju odbojkaške utakmice stalno ometa velik broj reklama.
VIDEOZAPIS: Zahvaljujući Aktu o digitalnim uslugama ciljano oglašavanje bit će transparentnije i ograničenije. Na primjer, zabranit će se oglašavanje koje se temelji na osjetljivim podacima (kao što su seksualnost, vjera ili rasa) ili koje je usmjereno na djecu.

Virtualni svjetovi

Prema istraživanju - otvara se u novoj kartici. EU-a 98 % stručnjaka smatra da će proširena stvarnost - otvara se u novoj kartici. biti važan faktor u njihovu sektoru sljedećih pet godina. S obzirom na to EU želi razumjeti koristi i rizike takvih tehnologija, a da ujedno ne zanemari prava pojedinca. Kako bi dobila pouzdane povratne informacije, Komisija je od veljače do travnja 2023. organizirala europski panel građana i građanki - otvara se u novoj kartici. na kojem su se prikupljale informacije o virtualnim svjetovima u EU-u (vidjeti poglavlje 9.).

Te zajedničke povratne informacije uzete su u obzir u novoj strategiji o tehnologiji Web 4.0 i virtualnim svjetovima - otvara se u novoj kartici., donesenoj u srpnju, čiji je cilj da se u EU-u stvori transparentno i sigurno digitalno okruženje u kojem će svi biti dobrodošli, bilo da je riječ o ljudima, poduzećima ili javnim tijelima.

Žena s naočalama za virtualnu stvarnost na podu studija vježba oživljavanje na lutki.
Sudionica europskog panela građana i građanki o virtualnim svjetovima vježba pružanje prve pomoći s pomoću alata za virtualnu stvarnost, Bruxelles, Belgija, travanj 2023.

Što će omogućiti virtualni svjetovi?

Zdravlje

Studente i stručnjake može se osposobiti za svladavanje kriznih situacija i izvođenje kirurških simulacija, čime se smanjuje rizik od kirurških komplikacija i postavljaju točnije dijagnoze.

Zelena tranzicija

3D modeli mogu simulirati učinke globalnog zagrijavanja i tako pomoći u razumijevanju njegovih uzroka i mjera ublažavanja.

Brža uspostava i manje rasipanja energije, materijala i resursa doprinijet će zelenoj tranziciji u cijeloj industriji.

Industrija

Do 2025. virtualni industrijski svjetovi smanjit će vrijeme isporuke vozila za 60 %, a ugljični otisak proizvodnje vozila za 50 %.

Umjetnost i dizajn

Od mode do kulturne baštine, od glazbe do vizualne umjetnosti i dizajna, virtualna djela ponudit će nove načine za stvaranje. Korisnicima će dati osjećaj da se nalaze u stvarnom muzeju ili na koncertu, kazališnoj predstavi ili imerzivnom baletu.

Obrazovanje

Iskustvenije učenje može pomoći učenicima da brže uče i bolje razumiju svijet.

Prekogranična suradnja

Kad se osobe s boravištem u EU-u sele unutar EU-a, nose sa sobom svoja prava iz sustava socijalne sigurnosti, uključujući zdravstvenu skrb i mirovine. Komisija je 6. rujna predložila digitalni plan - otvara se u novoj kartici. za brži i jednostavniji prekogranični pristup davanjima na koja građani imaju pravo. Zahvaljujući boljoj razmjeni podataka među državama članicama i pojednostavnjenom podnošenju zahtjeva za davanja bit će lakše putovati, živjeti i raditi u inozemstvu, poduzeća će jednostavnije poslovati u drugim državama članicama, a nacionalne uprave učinkovitije će koordinirati sustave socijalne sigurnosti preko granica.

Zahvaljujući lisnici EU-a za digitalni identitet - otvara se u novoj kartici., uskoro bi svaka osoba s boravištem u EU-u mogla imati pristup sigurnoj mobilnoj aplikaciji koja će joj omogućiti da dokaže identitet, na internetu i izvan njega, i pohranjuje osobne isprave kao što su vozačka dozvola, osobna iskaznica i obrazovne kvalifikacije.

Ključne inicijative za poboljšanje socijalne sigurnosti putem digitalne transformacije

Ubrzanje provedbe elektroničke razmjene informacija o socijalnom osiguranju

Cilj je prijeći s papirnate na digitalnu razmjenu među nacionalnim zavodima za socijalnu sigurnost tako što će sustav elektroničke razmjene informacija o socijalnom osiguranju (EESSI - otvara se u novoj kartici.) biti operativan u svim europskim zemljama sudionicama do kraja 2024.

Pokretanje postupaka koordinacije sustava socijalne sigurnosti putem interneta

Cilj je osobama još više olakšati preseljenje u inozemstvo i rad u inozemstvu te osigurati brz pristup zakonskim naknadama. Države članice mogu se osloniti na Uredbu o jedinstvenom digitalnom pristupniku - otvara se u novoj kartici., kojom se predviđa da određeni administrativni postupci budu u potpunosti dostupni putem interneta do 12. prosinca 2023.

Potpuno sudjelovanje u pilot-aktivnostima ESSPASS-a

Europskom propusnicom socijalne sigurnosti (ESSPASS - otvara se u novoj kartici.) nastoji se pojednostavniti prekogranično izdavanje i provjera dokumenata građana o pravima iz sustava socijalne sigurnosti.

Uvođenje lisnice EU-a za digitalni identitet

Lisnica EU-a za digitalni identitet bit će digitalni alat pomoću kojeg će građani EU-a moći potvrditi svoj identitet na internetu i pristupiti uslugama u svim državama članicama.

U studenom su Parlament i Vijeće postigli politički dogovor - otvara se u novoj kartici. o glavnim elementima pravnog okvira za digitalni identitet EU-a. Kao dio tog okvira, lisnica će korisnicima omogućiti potpunu kontrolu nad njihovim podacima putem javno zajamčenog sustava, a ne sustava koji nudi velika privatna platforma.

EU je ažurirao i pravila - otvara se u novoj kartici. o prekograničnoj suradnji u pravnim pitanjima. Prijašnja pravila obuhvaćala su pravosudnu suradnju, ali ne i komunikaciju digitalnim sredstvima. Sad se nadležna tijela u državama članicama moraju povezati s decentraliziranim IT sustavom radi sigurne razmjene podataka. Sustav će biti interoperabilan s e-CODEX-om - otvara se u novoj kartici., komunikacijskim alatom razvijenim posebno za pravosudni sektor, kojim upravlja Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde - otvara se u novoj kartici..

Osim toga, građanima i poduzećima sad je dostupna europska elektronička pristupna točka za digitalnu interakciju s nacionalnim pravosudnim tijelima. Za sudske rasprave mogu se koristiti videopozivi, a uvedeni su novi protokoli za upotrebu elektroničkih potpisa i pečata, za pravni učinak elektroničkih dokumenata i za elektroničko plaćanje sudskih pristojbi u građanskim postupcima.

Budućnost zdravstvene skrbi također je digitalna, a europski prostor za zdravstvene podatke - otvara se u novoj kartici., predložen 2022., uskoro bi mogao imati važnu ulogu u toj transformaciji. U prosincu su Parlament i Vijeće donijeli stajališta - otvara se u novoj kartici. o stvaranju tog prostora, koji bi stanovnicima EU-a trebao olakšati pristup zdravstvenim podacima i kontrolu nad njima, čak i kad borave u drugoj državi članici. Zdravstveni djelatnici tako će na temelju potpune povijesti bolesti moći pružiti učinkovitu skrb. Nadalje, predviđa se da će taj prostor biti ključna sastavnica za sigurnu upotrebu zdravstvenih podataka u važnim istraživanjima i pripremi zdravstvenih politika.

Upotreba digitalnog identiteta EU-a: podnošenje zahtjeva za kredit

Bez digitalnog identiteta EU-a

1
Ugovaranje sastanka s bankom

2
Sastanak u banci

Nedostaje dokument (→1)

3
Dostava svih dokumenata u papirnatom obliku

4
Banka šalje ponudu

5
Ugovaranje novog sastanka s bankom

6
Drugi sastanak u banci radi potpisivanja ugovora o kreditu

Upotrebom digitalnog identiteta EU-a

1
U osobnoj digitalnoj lisnici pohranjeni su svi korisnikovi dokumenti, od nacionalne osobne iskaznice do potvrde o dohotku.

2
Korisnik odabire samo dokumente koje banka zahtijeva za odobravanje kredita te ih jednostavno i sigurno šalje.

3
Banka dokumente prima elektroničkim putem. Ako neki dokument nedostaje, korisnik ga može dodati jednim klikom i postupak podnošenja zahtjeva može se nastaviti.

Upotrebom digitalnog identiteta EU-a pojednostavnjuje se taj postupak i štedi vrijeme.

Digitalne vještine

Digitalne vještine bitne su za sudjelovanje na tržištu rada i u društvu općenito te za postizanje socijalne uključenosti. S obzirom na to da je 2023. bila Europska godina vještina, EU je nastavio podupirati države članice i sektor obrazovanja i osposobljavanja da i dalje pružaju visokokvalitetno, uključivo i pristupačno digitalno obrazovanje i osposobljavanje kako bi osobe koje žive u EU-u stekle digitalne vještine. Tijekom godine EU je pokrenuo brojne inicijative kako bi se riješio problem nedostatka vještina.

Budući da je cilj politike za digitalno desetljeće do 2030. imati 20 milijuna stručnjaka za IKT, među kojima će podjednako biti zastupljeni muškarci i žene, u okviru programa Digitalna Europa pokrenuti su diplomski programi i kraća osposobljavanja za napredne digitalne vještine. Od 2023. oni su dostupni na platformi za digitalne vještine i radna mjesta - otvara se u novoj kartici., u koju su sad uključene i 22 nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta - otvara se u novoj kartici..

Infografika prikazuje trenutačne rodne razlike u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija EU-a i ilustrira cilj postizanja rodnog pariteta.

Dvije tisuće dvadeset prve 19,1 posto stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (IKT) u EU-u bile su žene. Cilj je EU-a do 2030. postići rodni paritet povećanjem postotka stručnjakinja za IKT na 50 posto.

Stanje

U budućnosti će za 90 % radnih mjesta biti potrebne digitalne vještine.

Više od trećine radne snage u EU-u nema digitalne vještine potrebne za većinu radnih mjesta u svim sektorima, od poslovanja do prometa, pa čak i poljoprivrede.

Samo 54 % građana EU-a u dobi od 16 do 74 godine može obavljati osnovne digitalne zadatke.

Više od 70 % poduzeća navodi da im je nedostatak osoblja s odgovarajućim digitalnim vještinama prepreka ulaganjima.

EU se suočava s kritičnim manjkom digitalnih stručnjaka, među ostalim u području kibersigurnosti i analize podataka. Ti će se manjkovi vjerojatno povećati s predviđenim smanjenjem radno sposobnog stanovništva s 265 milijuna u 2022. na 258 milijuna do 2030.

9,4 milijuna stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (IKT) je zaposleno (4,6 % ukupnog broja zaposlenih u EU-u). Pod trenutačnim uvjetima broj stručnjaka za IKT u EU-u bit će gotovo 12 milijuna do 2030., što je za oko 8 milijuna manje od cilja za 2030. (najmanje 20 milijuna zaposlenih stručnjaka za IKT).


Što EU poduzima po tom pitanju?

Financijska potpora za razvoj digitalnih vještina uključuje:

2 milijarde € Programi Europskog socijalnog fonda plus

29 milijardi € (*) Planovi za oporavak i otpornost(*) Ova brojka prikazuje procijenjene rashode za izvorne planove za oporavak i otpornost.

580 milijuna € Digitalna Europa


Inicijative EU-a za potporu digitalnim vještinama

1. Inicijativa za talente u području duboke tehnologije - otvara se u novoj kartici. (u okviru Novog europskog programa za inovacije)

U prvoj godini inicijative Europski institut za inovacije i tehnologiju ostvario je znatan napredak prema cilju da se do 2025. milijun polaznika kvalificira u području duboke tehnologije.

Uveo je prvu Nagradu za osposobljavanje talenata u području duboke tehnologije - otvara se u novoj kartici. kako bi se odalo priznanje i nagradilo organizacije koje se uspješno suočavaju s izazovima osposobljavanja u području duboke tehnologije.

Nekoliko sveučilišta i poduzeća obvezalo se da će osposobiti više od 650 000 polaznika.

U siječnju 2023. pokrenuo je novu internetsku platformu Kampus EIT-a - otvara se u novoj kartici. koja objedinjuje više od 2 500 tečajeva u području poduzetništva i razvoja vještina.

2. Europska potvrda za digitalne vještine - otvara se u novoj kartici.

rujan 2022.

Provedena je studija izvedivosti kako bi se stekao uvid u postojeće programe certifikacije digitalnih vještina.

travanj 2023.

Pokrenut je pilot-projekt s pet država članica EU-a (Španjolskom, Francuskom, Austrijom, Rumunjskom i Finskom) kako bi se ispitali temelji za europsku potvrdu.

prosinac 2023.

Predstavljeni su rezultati obaju područja djelovanja i o njima se raspravljalo na završnom događanju.

3. Europska nagrada za digitalne vještine - otvara se u novoj kartici.

Europskom nagradom za digitalne vještine potiče se razmjena iskustava o tome kako premostiti jaz u digitalnim vještinama.

Nagradom su se 2023. promicale inicijative u pet kategorija: mladi, žene, uključenost, usavršavanje digitalnih vještina na radnom mjestu i digitalne vještine za obrazovanje.

Odabrano je sedam pobjednika među 330 kandidata.

4. Akademija za vještine u području kibersigurnosti - otvara se u novoj kartici.

Posljednjih su se godina kiberprijetnje u EU-u drastično povećale. Akademija će ojačati kapacitete EU-a u području kibersigurnosti i povećati broj kvalificiranih stručnjaka za kibersigurnost.

Svemir

Svemirska tehnologija ima važnu ulogu u svakodnevnom životu ljudi u EU-u, primjerice kad upotrebljavaju mobilne telefone ili sustave za navigaciju automobila, gledaju satelitsku televiziju ili povlače novac s bankomata. Sateliti pružaju i bitne podatke tijekom katastrofa i poboljšavaju koordinaciju odgovora na hitne situacije.

U 2023. uvedene su nove usluge kako bi se povećala otpornost i konkurentnost EU-ovih satelitskih konstelacija Copernicus i Galileo. Na primjer, nadograđeni satelitski sustav Galileo - otvara se u novoj kartici. sad omogućuje još točnije praćenje lokacije, do 20 cm.

Kako bi poduprla trenutačne potrebe za podacima i potaknula inovacije, Komisija je uvela dinamički sustav nabave za Copernicus - otvara se u novoj kartici., novi način javne nabave u svemirskom sektoru u Europi. Time se malim i srednjim poduzećima te start-up poduzećima - otvara se u novoj kartici. olakšava sudjelovanje na tržištu svemirskih podataka.

Videozapis o ekosustavu podatkovnog prostora programa Kopernikus i njegovoj ulozi u promatranju Zemlje i praćenju okoliša. Istaknute prednosti uključuju pristup podacima i njihovu obradu u raznim aplikacijama prikladnima za istraživače i poduzeća, kao što su aplikacije koje se upotrebljavaju za mapiranje prirodnih katastrofa i analizu podataka o klimi.
VIDEOZAPIS: Ekosustav podatkovnog prostora programa Copernicus, nova distribucijska platforma koja daje pristup svim podacima i infrastrukturi potrebnima za aplikacije za promatranje Zemlje.

EU je u ožujku dao zeleno svjetlo za IRIS² - otvara se u novoj kartici.(infrastruktura za otpornost, međusobnu povezanost i sigurnost s pomoću satelita), svoju treću veliku satelitsku konstelaciju. Taj program, za koji su u proračunu EU-a predviđene 2,4 milijarde eura, osmišljen je kako bi se omogućila sigurna komunikacija vlada, poduprle vojne i obrambene operacije te proširile komercijalne širokopojasne usluge, posebno u udaljenim područjima.

Kako bi Europa ostala na čelu svemirske tehnologije, jednako su važna ulaganja u istraživanja i inovacije - otvara se u novoj kartici., posebno u okviru programa financiranja EU-a kao što je Obzor Europa. Program demonstracije i validacije u orbiti - otvara se u novoj kartici. dokaz je te namjere. Kao što govori sam naziv, program omogućuje svemirskim poduzećima da testiraju nove svemirske tehnologije izravno u orbiti. Tako europski istraživački centri dolaze do važnih spoznaja, a poduzećima se pomaže u lansiranju satelita.

S obzirom na potrebu za privlačenjem više ulaganja Komisija je početkom 2023. pokrenula i Helios - otvara se u novoj kartici., prvi dionički indeks za svemir. Taj alat pruža jasnu sliku o financijskom poslovanju europskih svemirskih poduzeća. Pomaže im da postanu prepoznatljivija i olakšava ljudima ulaganja u njih.

Budući da se europska svemirska infrastruktura širi, zaštitne mjere postaju sve važnije. Agencija Europske unije za svemirski program, u suradnji s 15 država članica, zalaže se za taj cilj u okviru Partnerstva EU-a za nadzor i praćenje u svemiru - otvara se u novoj kartici.. To partnerstvo raspolaže složenim sustavom senzora za nadzor i praćenje u svemiru. Pruža usluge za više od 190 registriranih organizacija i tako štiti više od 400 satelita od rizika od sudara sa svemirskim otpadom i drugim operativnim satelitima.

Svemirska tehnologija ključna je za zaštitu okoliša, a projekt EU-a Odredište Zemlja - otvara se u novoj kartici. izvrstan je primjer te interdisciplinarnosti. Cilj mu je izraditi sveobuhvatan digitalni model Zemlje za bolje predviđanje vremenskih uvjeta i katastrofa. U drugoj fazi - otvara se u novoj kartici. projekta, koja je potvrđena u prosincu, unaprijedit će se postojeći digitalni modeli, poboljšati postupanje s podacima i uvesti napredna tehnologija umjetne inteligencije.

U okviru europske svemirske politike - otvara se u novoj kartici. 2023. velik naglasak stavljen je na sigurnost u svemiru. U tom su kontekstu Komisija i Josep Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predstavili Zajedničku komunikaciju o svemirskoj strategiji Europske unije za sigurnost i obranu - otvara se u novoj kartici.. Time se uvode mjere za zajedničko razumijevanje svemirskih prijetnji i priprema se teren za zakonodavni prijedlog akta EU-a o svemiru 2024. (vidjeti poglavlje 8.).

EU-ov nadzor i praćenje u svemiru
Činjenice i podaci za 2023.

Do kraja 2023. u trima orbitama otkriveno je više od 15 600 bliskih susreta.

434
nadzirana satelita

196
organizacija iz 24 države članice

1 000
događaja od velikog interesa u vezi s izbjegavanjem sudara

127
analiza ponovnog ulaska u atmosferu

6
analiza raspadanja na komade

± 445 000
mjerenja dnevno