Poglavlje 7. – Zaštita ljudi i sloboda
Uvod
Nakon što je 2023. proglašen kraj pandemije bolesti COVID-19, postavljeni su završni temelji za europsku zdravstvenu uniju. U budućnosti će sve države članice Europske unije biti spremnije za zajedničko rješavanje javnozdravstvene krize i moći će bolje zaštititi fizičko i mentalno zdravlje svojih građana. EU je na zajednički problem migracija odlučno odgovorio donošenjem zakonodavnih propisa, uključujući politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o paktu o migracijama i azilu, kao i operativne mjere, te sklapanjem sveobuhvatnih partnerstava s trećim zemljama. Osim toga, 2023. Hrvatska je postala najnovija članica schengenskog područja i počela iskorištavati sve povlastice članstva u najvećem području slobodnog kretanja na svijetu. Vijeće Europske unije donijelo je i važnu odluku o prihvatu Bugarske i Rumunjske u schengensko područje, počevši s ukidanjem kontrola na zračnim i morskim granicama krajem ožujka 2024. EU je poduzeo i sveobuhvatne korake za zaštitu svojih građana od prijetnji unutar i izvan svojih granica.
Zaštita građana
Teroristički napadi u školi u Francuskoj i na ulicama Bruxellesa u listopadu 2023. bili su oštar podsjetnik da je hitno potrebno prilagoditi i ojačati sigurnosnu strukturu EU-a. Tijekom godine dogovoren je niz mjera za pomoć u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma, trgovine ljudima, trgovine drogom i korupcije.
Komisija je pozvala države članice da poduzmu potrebne korake kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Uredbom o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu - otvara se u novoj kartici., kojom se pružatelje usluga obvezuje da uklone teroristički sadržaj u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje od nadležnih tijela država članica. U listopadu je objavljen niz preporuka - otvara se u novoj kartici. za koordiniranje odgovora država članica na širenje i umnožavanje nezakonitog sadržaja, kao što su teroristički sadržaj ili nezakoniti govor mržnje, prije nego što ozbiljno ugrozi javnu sigurnost (za više pojedinosti vidjeti poglavlje 5.).
EU još intenzivnije radi na mjerama protiv svih oblika mržnje. Nakon zabrinjavajućeg porasta govora mržnje i zločina iz mržnje, koji su usmjereni posebno na židovske i muslimanske zajednice, Europska komisija, zajedno s Josepom Borrellom, visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, pozvala je sve Europljane da se angažiraju - otvara se u novoj kartici. kako bi se suprotstavili mržnji i založili za toleranciju i poštovanje. Zajedničkom komunikacijom EU jača djelovanje u svim područjima politika kao što su sigurnost, digitalizacija, obrazovanje, kultura i sport. To uključuje dodatna sredstva za zaštitu mjesta bogoslužja, pri čemu su imenovani izaslanici kako bi se maksimalno iskoristio potencijal politika EU-a za borbu protiv mržnje.
Komisija je pozvala Vijeće i da na postojeći popis kaznenih djela u EU-u utvrđen u ugovorima uključi govor mržnje i zločin iz mržnje, kako je predloženo 2021. - otvara se u novoj kartici., te je ponovno naglasila važnost jačanja provedbe Strategije za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života za razdoblje 2021.–2030. - otvara se u novoj kartici.
Građani i poduzeća u EU-u oslanjaju se na kritičnu infrastrukturu za pružanje osnovnih usluga. U sve složenijem sigurnosnom i geopolitičkom okruženju EU poduzima mjere za smanjenje ranjivosti i povećanje otpornosti u tom području. Komisija je donijela popis osnovnih usluga - otvara se u novoj kartici. povezanih s kritičnom infrastrukturom koji države članice trebaju ocijeniti. Predložila je i Plan za kritičnu infrastrukturu - otvara se u novoj kartici. za jačanje koordinacije na razini EU-a kako bi se odgovorilo na ozbiljne prekogranične incidente.
U okviru paketa mjera - otvara se u novoj kartici. donesenih na 30. obljetnicu građanstva EU-a - otvara se u novoj kartici. u prosincu Komisija je predložila izmjenu pravila radi zaštite i pružanja potpore građanima u inozemstvu u kriznim vremenima. Revidiranom Direktivom o konzularnoj zaštiti - otvara se u novoj kartici. nastoji se osigurati bolja i jednostavnija zaštita građana pri putovanju izvan EU-a ako njihova zemlja državljanstva nema konzulat ili veleposlanstvo ondje gdje se nalaze.
Jačanje borbe protiv trgovine drogom
Trgovina drogom vrlo je unosna za kriminalce, o čemu govori činjenica da je u Europi dostupno više nedopuštenih droga nego ikad prije, a zaplijenjene su i rekordne količine droga u EU-u. Utjecaj kriminalnih mreža uključenih u nezakonite aktivnosti prisutan je u svim zajednicama i gospodarstvima te zahtijeva kolektivan i koordiniran odgovor vlada, tijela kaznenog progona i privatnih aktera u ključnim sektorima.
Procijenjena dobit organiziranog kriminala od nezakonitih aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, iznosi oko 139 milijardi eura godišnje, što odgovara 1 % bruto domaćeg proizvoda EU-a.
50 % svih ubojstava u Europi izravno je povezano s trgovinom drogom.
70 % svih zapljena droge u EU-u odvija se u lukama.
40 % kriminalnih mreža aktivnih u EU-u uključeno je u trgovinu nezakonitim drogama.
Europsko tržište kokaina povećalo se za 416 % od 2011. do 2021.
Zabilježeno je 6 200 smrtnih slučajeva zbog predoziranja drogom u EU-u 2021.
Izvor: Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala u Europskoj uniji - PDF dokument – otvara se u novoj kartici., 2021.
Kako bi pojačala aktivnosti EU-a u borbi protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom, Komisija je u listopadu utvrdila plan - otvara se u novoj kartici. sa 17 ciljanih mjera u četiri prioritetna područja.
Mjere se temelje na tekućoj provedbi Strategije EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala - otvara se u novoj kartici. za razdoblje 2021.–2025. i Strategije EU-a u području droga - otvara se u novoj kartici..
Novi plan EU-a za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala
Povećanje otpornosti luka na trgovinu drogom i infiltraciju kriminala.
Razbijanje visokorizičnih kriminalnih mreža koordiniranijim istragama i upozorenjima Schengenskog informacijskog sustava.
Mjere za sprečavanje organiziranog kriminala razmjenom najbolje prakse među državama članicama.
Suradnja s međunarodnim partnerima, među ostalim u zapadnoj Africi, Latinskoj Americi i Karibima.
Osim toga, EU jača mandat najvažnijih aktera u borbi protiv trgovine drogom, primjerice osnivanjem nove Agencije EU-a za droge - otvara se u novoj kartici. 2024. Agencija će razviti europski sustav upozoravanja na droge kako bi se brzo obavijestilo nacionalna tijela o novim opasnim tvarima koje dolaze na tržište. EU je povećao i financijska sredstva za Europsku multidisciplinarnu platformu za borbu protiv kaznenih djela - otvara se u novoj kartici., zbog čega su postignuti znatni rezultati - otvara se u novoj kartici.. Nadalje, EU nastavlja ulagati u inovativna rješenja za tijela kaznenog progona kako bi im pomogao da idu ukorak s tehnološkim promjenama i zadrže svoju učinkovitost u zaštiti građana danas i u budućnosti.
Korupcija predstavlja prijetnju sigurnosti jer omogućuje i potiče organizirani kriminal, terorizam i druge oblike kriminala, uključujući pranje novca i trgovinu drogom. Komisija je 2023. predložila novo zakonodavstvo - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. za borbu protiv korupcije i pokrenula mrežu EU-a za borbu protiv korupcije - otvara se u novoj kartici.. Osim toga, nova pravila - otvara se u novoj kartici. o pristupu financijskim informacijama, koja su Europski parlament i Vijeće dogovorili u lipnju, omogućit će tijelima kaznenog progona brz pristup informacijama o računima na kojima kriminalci i teroristi drže ili skrivaju svoja sredstva ili imovinu.
EU je istog mjeseca donio nova pravila - otvara se u novoj kartici. kako bi tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima olakšao i ubrzao pribavljanje elektroničkih dokaza koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon počinitelja kaznenih djela. To znači da će pravosudno tijelo u jednoj državi članici moći pribaviti elektroničke dokaze od pružatelja usluga (kao što su telekomunikacijska poduzeća ili društveni mediji) ili njihovih pravnih zastupnika u drugoj državi članici.
Fotografije: © Adobe Stock
85 % kaznenih istraga odnosi se na digitalne podatke.
Prekogranični zahtjev za pribavljanje e-dokaza podnosi se u više od 50 % svih kaznenih istraga.
Prosječno vrijeme potrebno za pribavljanje elektroničkih dokaza bilo je 10 mjeseci za postupke uzajamne pravne pomoći i 120 dana za europske istražne naloge.
Novim pravilima (na snazi od 2026.) vrijeme potrebno za pribavljanje elektroničkih dokaza smanjit će se na samo 10 dana, a u hitnim slučajevima na manje od osam sati.
Napredak prema novoj migracijskoj politici
Novi pakt o migracijama i azilu - otvara se u novoj kartici. osmišljen je za dugoročno upravljanje migracijama i njihovu normalizaciju kako bi se ljudima koji dolaze u EU omogućili sigurnost i pristojni uvjeti. Njime se također nastoji uspostaviti zajednički pristup EU-a migracijama i azilu koji se temelji na solidarnosti, odgovornosti i poštovanju ljudskih prava.
Parlament i Vijeće u prosincu su postigli dogovor o pet najvažnijih prijedloga - otvara se u novoj kartici. iz pakta. Nakon što se ti prijedlozi službeno donesu, pakt će stupiti na snagu kao pravna osnova za ravnotežu između solidarnosti i odgovornosti među državama članicama te za učinkovit i pravedan pristup upravljanju migracijama.
Novi pakt o migracijama i azilu: ključni prijedlozi dogovoreni 2023.
Uredba o upravljanju azilom i migracijama
Uspostavlja se novi mehanizam solidarnosti kako bi se uravnotežio postojeći sustav u kojem je nekoliko zemalja odgovorno za veliku većinu zahtjeva za azil, te se uvode jasna pravila o odgovornosti za obradu zahtjeva za azil.
Uredba o postupcima azila
Nastoji se riješiti pitanje zajedničkog postupka koji države članice moraju slijediti kad ljudi traže međunarodnu zaštitu, čime postupci azila i vraćanja te postupci na granici postaju brži i učinkovitiji.
Uredba o kriznim situacijama
Cilj je osigurati da EU u budućnosti bude pripremljen za suočavanje s kriznim situacijama, uključujući instrumentalizaciju migranata.
Uredba o Eurodacu
Uspostavlja se zajednička baza podataka u kojoj se prikupljaju točniji i potpuniji podaci.
Uredba o dubinskoj provjeri na granicama
Uvode se jedinstvena pravila o identifikaciji državljana trećih zemalja po njihovu dolasku, čime se povećava sigurnost unutar schengenskog područja.
Istodobno su pojačane operativne mjere za potporu državama članicama duž glavnih migracijskih ruta prema Europi. Komisija je 2023. predstavila akcijske planove za istočnosredozemnu - otvara se u novoj kartici. i zapadnosredozemnu i atlantsku - otvara se u novoj kartici. rutu, s praktičnim mjerama za relevantne zemlje podrijetla i tranzita. Time se dopunjuju akcijski planovi za zapadnobalkansku - otvara se u novoj kartici. i srednjosredozemnu - otvara se u novoj kartici. rutu, koji su predstavljeni 2022. Mjere koje su poduzeli EU, države članice i međunarodni partneri doprinijele su smanjenju broja nezakonitih dolazaka.
Ponovno je pokrenuta Europska kontaktna skupina za traganje i spašavanje - otvara se u novoj kartici. radi promicanja bolje koordinacije i najbolje prakse, posebno među državama zastave plovila - otvara se u novoj kartici. i obalnim državama. Osim toga, 19 država članica i četiri zemlje pridružene Schengenu (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) obvezale su se na provedbu dobrovoljnog mehanizma solidarnosti namijenjenog pružanju potpore državama članicama koje su najviše pogođene migracijama. EU je nastavio pratiti migracijsku situaciju i putem Mehanizma za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija - otvara se u novoj kartici. kako bi se ojačalo zajedničko djelovanje.
Za razdoblje 2021.–2027. Komisija je državama članicama i zemljama pridruženima Schengenu dodijelila 11,5 milijardi eura za programe rješavanja problema u području migracija, upravljanja granicama i sigurnosti.
Nakon povećanog broja dolazaka iz sjeverne Afrike na talijanski otok Lampedusu u rujnu, EU je utvrdio plan od deset točaka - otvara se u novoj kartici. koji uključuje praktične mjere za smanjenje nezakonitih migracija i pružanje neposredne pomoći talijanskim vlastima.
Suzbijanje nezakonitih migracija
Borba protiv krijumčarenja migranata
Borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima i njihovo sprečavanje dva su prioriteta EU-a i neophodni su za sveobuhvatno rješavanje problema nezakonitih migracija. Mreže za krijumčarenje migranata znaju kako iskoristiti rupe u zakonu i upotrebljavaju nove metode regrutiranja, kao što su društveni mediji i mobilne aplikacije. Ta pojava, poznata kao digitalno krijumčarenje, novi je izazov za tijela kaznenog progona i pravosudna tijela. Krijumčarenje migranata i trgovina ljudima često su međusobno povezani: krijumčarske mreže iskorištavaju migrante već na rutama ili ih krijumčare kako bi ih iskoristili kad stignu u Europu.
Operativne radne skupine koje podupiru Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva - otvara se u novoj kartici. i zajednički istražni timovi u okviru Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu - otvara se u novoj kartici. intenzivno rade na borbi protiv mreža za krijumčarenje migranata. Na primjer, osnovana je operativna radna skupina u okviru daljnjeg postupanja Italije u vezi s planom od 10 točaka za Lampedusu. Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva - otvara se u novoj kartici. pridonosi i borbi protiv kriminalnih organizacija.
U skladu s Akcijskim planom EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata (2021.–2025.) - otvara se u novoj kartici. pokrenuto je operativno partnerstvo s Tunisom za borbu protiv krijumčarenja, koje se temelji na partnerstvima sklopljenima 2022. s Marokom, Nigerom i zapadnim Balkanom.
Upotreba komercijalnog prijevoza, uglavnom zračnog, za olakšavanje nezakonitih migracija u EU sve je češća praksa krijumčarskih mreža. Kako bi se to suzbilo, Komisija je u lipnju donijela paket mjera - otvara se u novoj kartici. za potporu državama članicama, koji među ostalim obuhvaća ciljano informiranje prijevoznika.
Komisija je u studenom predložila ažuriranje - otvara se u novoj kartici. 20-godišnjeg zakonodavnog okvira EU-a za borbu protiv krijumčarenja migranata. To je uključivalo prijedlog o utvrđivanju minimalnih pravila - otvara se u novoj kartici. za sprečavanje i suzbijanje olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka u Uniji, uz strože kazne za krijumčare. Nova pravila ojačala bi ulogu agencija EU-a, posebno Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, i intenzivirala suradnju s partnerskim zemljama kako bi se to pitanje riješilo na globalnoj razini. EU je pokrenuo i poziv na djelovanje za Globalni savez za borbu protiv krijumčarenja migranata - PDF dokument – otvara se u novoj kartici..
90 % nezakonitih migranata dovode krijumčari.
Europol je 2022. prijavio 15 000 krijumčara.
Zabilježena je 331 000 nezakonitih ulazaka na vanjskim granicama EU-a 2022.
Novi izazovi
Koordinirana vizna politika dio je učinkovitog upravljanja migracijama. EU ima dogovore o bezviznom režimu s više od 60 zemalja, što donosi brojne koristi građanima obiju strana, ali i državama članicama i partnerskim zemljama. Međutim, putovanje bez vize predstavlja i migracijske i sigurnosne izazove - otvara se u novoj kartici.. Na primjer, zbog nedovoljne usklađenosti s viznom politikom EU-a zemlje čijim državljanima nije potrebna viza mogu postati tranzitno čvorište za nezakonite ulaske u EU. Osim toga, programi za dodjelu državljanstva ulagačima koje provode zemlje izvan EU-a čijim državljanima nije potrebna viza predstavljaju sigurnosni rizik.
Kao odgovor na to Komisija je predložila reviziju - otvara se u novoj kartici. postojećeg mehanizma suspenzije viza - otvara se u novoj kartici.. Prijedlogom se uvode novi razlozi za suspenziju režima putovanja bez vize, fleksibilniji pragovi za pokretanje mehanizma i odredbe za jačanje obveza praćenja i izvješćivanja.
Komisija je u listopadu Parlamentu predstavila i šesto izvješće - otvara se u novoj kartici. u okviru mehanizma suspenzije viza. Izvješće opisuje razvoj događaja u zemljama zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva čijim državljanima nije potrebna viza. Obuhvaća i pacifičke i karipske zemlje koje provode programe za dodjelu državljanstva ulagačima.
Jačanje upravljanja granicama
Prva strategija za europsko upravljanje granicama - otvara se u novoj kartici. predstavljena je u ožujku, a služi kao koordinirani okvir za nacionalna tijela i za više od 120 000 zaposlenika nacionalnih graničnih tijela i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu - otvara se u novoj kartici. koji surađuju na zaštiti granica EU-a. Zajednička vizija temelji se na opsežnom savjetovanju među institucijama. Strategijom se smanjuje i ovisnost o kritičnim tehnologijama iz trećih zemalja tako što se iskorištavaju rezultati istraživanja i inovacija EU-a u području upravljanja granicama.
Komisija je poduzela daljnje korake u izgradnji zajedničkog sustava EU-a za upravljanje vraćanjem nezakonitih migranata pa je, među ostalim, donijela Preporuku o uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju i ubrzavanju vraćanja - otvara se u novoj kartici.. Koordinator EU-a za vraćanje - otvara se u novoj kartici., uz potporu predstavnika država članica i Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, dovršio je operativnu strategiju za rad mreže na visokoj razini za vraćanje i započeo je s njezinom provedbom. Komisija već surađuje s državama članicama na ciljanim mjerama vraćanja. Države članice izvijestile su da je od siječnja do rujna 2023. državljanima trećih zemalja izdano 9 % više odluka o vraćanju u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
Sigurni i zakoniti putovi u Europu
Cijeli EU i dalje se bori s nedostatkom radne snage u nizu sektora i traži radnike s različitim vještinama. Rješenje problema treba početi tražiti u domaćoj radnoj snazi, čiji potencijal treba iskoristiti. No kako bi se nadoknadila radna snaga koja nedostaje i uzele u obzir demografske promjene, EU mora učiniti više da bi privukao radnike s odgovarajućim vještinama i talentima iz cijelog svijeta.
Kako bi tržište rada postalo privlačnije radnicima iz inozemstva, u travnju 2022. donesen je paket mjera za vještine i talente - otvara se u novoj kartici., među kojima su bili zakonodavni prijedlozi za pojednostavnjenje podnošenja zahtjeva i povećanje prava državljana trećih zemalja koji žele raditi u EU-u. Pregovori dobro napreduju. Politički dogovor Parlamenta i Vijeća o reviziji Direktive o jedinstvenoj dozvoli - otvara se u novoj kartici. postignut je u prosincu 2023., a dogovor o ažuriranju Direktive o osobama s dugotrajnim boravkom - otvara se u novoj kartici. očekuje se prije isteka mandata sadašnje Komisije.
Komisija je u studenom predstavila paket za mobilnost talenata - otvara se u novoj kartici. s dodatnim mjerama za privlačenje talenata. Konkretno, predložila je stvaranje baze talenata EU-a, prve platforme na razini Unije za povezivanje državljana trećih zemalja koji žele raditi u EU-u s poslodavcima u državama članicama. Paket uključuje i mjere za priznavanje kvalifikacija državljana trećih zemalja i olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja. EU ujedno razvija partnerstva za traženje talenata s glavnim partnerskim zemljama kako bi se uspostavila uzajamno korisna suradnja u području mobilnosti i razvoja vještina (vidjeti i poglavlje 5.).
Schengensko područje
U prvom proširenju schengenskog područja - otvara se u novoj kartici. nakon više od deset godina Hrvatska je 1. siječnja 2023. postala 27. zemlja koja se pridružila prostoru za putovanja bez granica. Članice schengenskog područja su 23 države članice te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska. Vijeće je u prosincu jednoglasno donijelo odluku - otvara se u novoj kartici. o prihvatu Bugarske i Rumunjske u schengensko područje, počevši s ukidanjem kontrola na zračnim i morskim granicama krajem ožujka 2024. Njihovo pristupanje potaknut će putovanja, trgovinu i turizam te će dodatno učvrstiti jedinstveno tržište. Rasprave o daljnjem ukidanju kontrola na kopnenim granicama nastavit će se 2024. Prema Izvješću o stanju Schengena za 2023. - otvara se u novoj kartici., smatra se da će proširenje schengenskog područja učiniti EU snažnijim.
Obnovljeni Schengenski informacijski sustav - otvara se u novoj kartici. počeo je s radom 2023. Državama članicama pruža dodatne mogućnosti za prekograničnu suradnju i razmjenu informacija unutar schengenskog područja. Nakon intenzivnih priprema za obradu podataka iz Schengenskog informacijskog sustava i Cipar se u srpnju pridružio tom sustavu.
Izdavanje viza za schengensko područje i dalje iziskuje mnogo papirologije, čiju cijenu plaćaju i putnici i države sudionice. EU je stoga 2023. donio nova pravila - otvara se u novoj kartici. o digitalizaciji tih postupaka, što je bila jedna od važnih mjera iz schengenske strategije - otvara se u novoj kartici., koju je Komisija predstavila u lipnju 2021.
80 % građana EU-a smatra da je važno poboljšati sigurnost granica.
77 % građana EU-a željelo bi da se ubrzaju postupci na granici.
68 % građana EU-a slaže se s uvođenjem digitalnih putnih isprava, a 72 % njih slaže se da će se dobrovoljnom upotrebom digitalnih putnih isprava ubrzati postupci putovanja.
Izvor: posebno izvješće Eurobarometra br. 536 - otvara se u novoj kartici., rujan 2023.
Zaštita prava putnika
U lipnju su stupila na snagu nova pravila EU-a o zaštiti putnika u željezničkom prometu - otvara se u novoj kartici.. Oni su sada bolje zaštićeni ako dođe do prekida putovanja, a željeznički prijevoznici moraju se pobrinuti da putnici sa smanjenom pokretljivošću putuju bez poteškoća. Osim toga, obveza željezničkih prijevoznika da dijele podatke o prometu i putovanjima u stvarnom vremenu učinit će ponudu karata konkurentnijom.
Komisija je predložila i daljnje povećanje postojećih prava putnika - otvara se u novoj kartici. u svim vrstama prijevoza. Cilj su bolja provedba njihovih prava (općenito, ali i u slučaju traženja pojedinačne pravne zaštite), veća prava za putnike koji koriste više vrsta prijevoza i lakši povrat novca za zrakoplovne karte kupljene preko posrednika.
Bolje zdravlje
Europski plan za borbu protiv raka
Europski plan za borbu protiv raka - otvara se u novoj kartici., u okviru kojeg su dostupne četiri milijarde eura, najsveobuhvatnija je inicijativa EU-a za borbu protiv raka, koji je glavni uzrok smrti stanovnika EU-a mlađih od 65 godina.
Od njegova donošenja 2021. EU je već proveo nekoliko vodećih inicijativa, od osnivanja novog Centra znanja o raku - otvara se u novoj kartici. i prvog europskog registra nejednakosti u području raka - otvara se u novoj kartici. do pokretanja Europske mreže mladih koji su preživjeli rak - otvara se u novoj kartici. i donošenja novih mjera - otvara se u novoj kartici. za rano otkrivanje raka - otvara se u novoj kartici., kako bi pomogao pacijentima i njihovim obiteljima.
EU je i 2023. nastavio s novim mjerama. Europska inicijativa za slikovne pretrage raka - otvara se u novoj kartici., pokrenuta u siječnju, olakšava pristup medicinskim snimkama i digitalnim tehnologijama (kao što je umjetna inteligencija) radi lakšeg otkrivanja i liječenja raka. U rujnu je napravljen prvi veliki korak pokretanjem - otvara se u novoj kartici. europske platforme za slikovne pretrage raka - otvara se u novoj kartici.. Ona povezuje 36 skupova podataka o snimkama za devet vrsta raka (rak dojke, debelog crijeva, pluća, prostate, rektuma i jetre, difuzni intrinzični pontinski gliom, neuroblastom i glioblastom) i obuhvaća više od 200 000 snimaka za oko 20 000 pacijenata.
Europskom inicijativom za slikovne pretrage raka:
iskoristit će se nedavni napredak i uspjeh sustava umjetne inteligencije u pomaganju zdravstvenim djelatnicima u otkrivanju i dijagnosticiranju raka
poduprijet će se testiranje i razvoj inovativnih računalno potpomognutih rješenja kako bi se postigla veća točnost i pouzdanost slikovnih pretraga raka i personalizirane skrbi, u skladu s ciljevima europskog plana za borbu protiv raka
pokazat će se kako pristupiti medicinskim snimkama, koristiti ih i objediniti te istodobno osigurati visoku razinu etike, povjerenja, sigurnosti i zaštite osobnih podataka, uz potpuno poštovanje vrijednosti i pravila EU-a
Prvi pregled borbe protiv raka po zemljama - otvara se u novoj kartici. za države članice, Island i Norvešku pokazuje - otvara se u novoj kartici. da zemlje troše znatna sredstva (gotovo 170 milijardi eura 2018.) na skrb za oboljele od raka. Rak pluća i dalje je daleko najčešći uzrok smrti od raka, a nejednakosti u stopama smrtnosti od raka među zemljama i unutar njih i dalje su velike.
Rak je drugi vodeći uzrok smrti u EU-u i čini 26 % svih smrtnih slučajeva - otvara se u novoj kartici..
Smrtnost od raka gotovo je 75 % veća među muškarcima u EU-u.
50 % više ljudi - otvara se u novoj kartici. iz skupina s nižim dohotkom nego iz skupina s višim dohotkom svakodnevno puši.
Sudjelovanje u probiru raka vrata maternice dvostruko je veće - otvara se u novoj kartici. kod višeg stupnja obrazovanja.
Zbog bolesti COVID-19 probir raka u većini država članica smanjio se 2020. u odnosu na 2019.
Države članice, Island i Norveška 2018. su potrošili gotovo 170 milijardi eura na skrb za oboljele od raka.
Fotografije: © Adobe Stock
Komisija je pokrenula dijaloge s mladima koji su preboljeli rak kako bi bolje razumjela njihove potrebe i poteškoće te kako bi u suradnji s njima razradila inicijative koje će pomoći drugima u toj situaciji.
U travnju je započela izrada prvog kodeksa ponašanja na razini EU-a za pravedan pristup financijskim uslugama za osobe koje su preboljele rak kako bi pacijentima bilo dostupnije pravo na zaborav osobnih podataka, odnosno kako bi se riješio problem diskriminacije i osobama koje su imale rak omogućio pravedan pristup financijskim proizvodima kao što su hipoteke i životno osiguranje.
Čak 78 % slučajeva raka povezanih s radom otkrivenih u državama članicama ima veze s azbestom.
(Vidjeti poglavlje 6. za mjere EU-a čiji je cilj smanjiti izloženost azbestu na radnom mjestu.)
EU radi na:
40 % slučajeva oboljenja od raka moguće je spriječiti.
1.stvaranju generacije bez duhana
2.smanjenju štetne konzumacije alkohola
3.smanjenju onečišćenja okoliša
4.smanjenju izloženosti karcinogenim tvarima i zračenju
5.poboljšanju znanja i pismenosti u području zdravlja
6.promicanju zdravijeg načina života
Zdravstvena sigurnost i COVID-19
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 5. svibnja 2023. da, nakon više od tri godine, COVID-19 više ne predstavlja globalnu javnozdravstvenu krizu. Odlučno djelovanje i suradnja na globalnoj razini, razini EU-a i država članica te velika ulaganja u znanost i inovacije omogućili su EU-u da prevlada tu dotad nezabilježenu krizu - otvara se u novoj kartici..
No iako se njegov status promijenio, COVID-19 nije nestao, a EU je i dalje na oprezu. Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti - otvara se u novoj kartici. pomno prati razvoj situacije. Ujesen je objavio najnovije informacije - otvara se u novoj kartici. o povećanoj stopi zaraze bolešću COVID-19 u EU-u i Europskom gospodarskom prostoru te smjernice o cijepljenju i komunikacijsku kampanju za države članice. Centar i Svjetska zdravstvena organizacija u listopadu su pokrenuli novi alat za nadzor - otvara se u novoj kartici. kombiniranog učinka bolesti dišnog sustava te za rano otkrivanje širenja respiratornih virusa i informiranje o tome.
Zbog pandemije bolesti COVID-19 Komisija je uspostavila europsku zdravstvenu uniju - otvara se u novoj kartici. kako bi poboljšala i zaštitila zdravlje svih u EU-u. Novim se okvirom - otvara se u novoj kartici., koji je proizašao iz iskustava stečenih tijekom pandemije, poboljšava sustav EU-a za sprečavanje ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju - otvara se u novoj kartici. te pripravnost i odgovor na njih. Njime se proširuje i uloga i mandat dviju ključnih agencija EU-a: Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti - otvara se u novoj kartici. i Europske agencije za lijekove - otvara se u novoj kartici..
Komisijino tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize - otvara se u novoj kartici. (HERA) brine se za to da EU raspolaže lijekovima i opremom potrebnima za zaštitu građana u izvanrednim situacijama. Komisija je u ime država članica u svibnju postigla sporazum s poduzećem BioNTech-Pfizer - otvara se u novoj kartici. kako bi se isporuke cjepiva bolje prilagodile potrebama država članica i omogućila dostupnost cjepiva prilagođenih eventualnim novim varijantama bolesti COVID-19. Potpisan je i okvirni ugovor s vodećim proizvođačima cjepiva, kojim je uspostavljena mreža EU FAB - otvara se u novoj kartici. kako bi postojali stalni kapaciteti za proizvodnju cjepiva u slučaju nove javnozdravstvene krize. Osim toga, iz instrumenta HERA Invest - otvara se u novoj kartici., pokrenutog 2023., podupirat će se istraživanje i razvoj radi otklanjanja najhitnijih prekograničnih prijetnji zdravlju. HERA surađuje s državama članicama i na poboljšanju znanja i vještina u području pripravnosti i odgovora na zdravstvene krize, posebno kad je riječ o stvaranju zaliha i nabavi.
Nastavlja se jačanje pripravnosti EU-a na pandemije i spremnosti za klinička ispitivanja na razini Unije kako bi se omogućio pravodoban pristup novim terapijama i cjepivima. EU snažno podupire Fond za pandemije - otvara se u novoj kartici. Svjetske banke. Njegova je svrha pružati potporu za sprečavanje pandemija te pripravnost i odgovor na njih u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a EU, njegove države članice i financijske institucije zajednički mu kao Tim Europa - otvara se u novoj kartici. uvelike doprinose.
Uspjeh digitalne potvrde EU-a o COVID-u
Pandemija je pokazala kako digitalno zdravstvo može preobraziti zdravstvene sustave i unaprijediti zdravstvenu skrb.
Digitalna potvrda EU-a o COVID-u - otvara se u novoj kartici. bila je važan element odgovora na pandemiju jer je građanima olakšala sigurno kretanje unutar EU-a za vrijeme krize. Brzo je postala globalni standard – gotovo 80 zemalja povezalo se s tim sustavom i izdano je više od 2,3 milijarde potvrda. Uredba o digitalnoj potvrdi EU-a o COVID-u prestala se primjenjivati 30. lipnja 2023.
S obzirom na uspjeh te potvrde, Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je 1. srpnja 2023. na temelju svojih tehnoloških rješenja Globalnu mrežu za digitalne zdravstvene potvrde - otvara se u novoj kartici.. Ona će ojačati globalnu zdravstvenu strukturu i pomoći da se ljudi u cijelom svijetu zaštite od postojećih i budućih prijetnji zdravlju, uključujući pandemije.
Reforma sustava lijekova u EU-u
Predloženom reformom zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima - otvara se u novoj kartici., koja je najveća i najdalekosežnija u 20 godina, taj se važan sektor nastoji bolje prilagoditi potrebama 21. stoljeća.
Ta se reforma, predstavljena u travnju, bavi s više temeljnih pitanja. Na primjer, lijekovi do pacijenata još uvijek ne dolaze dovoljno brzo i nisu uvijek jednako dostupni u svim državama članicama. Pacijenti i pružatelji zdravstvene zaštite moraju se nositi i s visokim cijenama inovativnih načina liječenja te nestašicama lijekova.
Glavni je cilj reforme stvoriti jedinstveno tržište za lijekove kako bi svi pacijenti u EU-u imali pravodoban i jednak pristup sigurnim, djelotvornim i cjenovno pristupačnim lijekovima. Osim toga, poduprijet će se nastajanje pojednostavnjenog farmaceutskog sustava prilagođenog budućim potrebama i otpornog na krize, a time će se potaknuti i razvoj inovativnih lijekova i povećati konkurentnost EU-a. To znači da bi nove i bolje terapije mogle biti brže dostupne, a pacijenti bi mogli ranije dobiti potrebnu skrb.
Reforma uključuje niz mjera za dugoročno rješavanje nestašice lijekova i kad nema kriznih situacija. Komisija je stoga u listopadu predstavila - otvara se u novoj kartici. mjere s posebnim naglaskom na ključnim lijekovima i opskrbi njima, koja u svakom trenutku mora biti zajamčena u EU-u. Pokrenut je i Europski dobrovoljni mehanizam solidarnosti za lijekove - otvara se u novoj kartici., koji državama članicama omogućuje da u slučaju kritične nestašice drugdje u EU-u šalju lijekove iz svojih zaliha. U okviru reforme predložit će se nova pravila i poticaji za farmaceutska poduzeća te pojednostavnjeni regulatorni postupci i stroži propisi za očuvanje okoliša tijekom proizvodnje lijekova.
Antimikrobna otpornost - otvara se u novoj kartici. smatra se jednom od tri najveće prijetnje zdravlju u EU-u. Riječ je o otpornosti bakterija na lijekove za borbu protiv infekcija. Reformom se stoga uvode mjere za njihovu razboritu uporabu i potiče se proizvodnja inovativnih antimikrobnih lijekova. Vijeće je u okviru skupa alata EU-a - otvara se u novoj kartici. za antimikrobnu otpornost brzo donijelo - otvara se u novoj kartici. preporuku koju je predložila Komisija, zajedno s ciljevima EU-a i nacionalnim ciljevima u pogledu potrošnje antimikrobnih sredstava.
Antimikrobna otpornost
Slika prikazuje problem antimikrobne otpornosti. Navodi se da u EU-u zbog antimikrobne otpornosti godišnje umire 35 000 građana, a u svijetu 1,2 milijuna, te da bi antimikrobna otpornost mogla uzrokovati 10 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu godišnje do 2050. ako se ništa ne poduzme. Ističe se i cilj EU-a da se potrošnja antibiotika smanji za 20 posto do 2030. kako bi se riješio taj problem.
Briga za mentalno zdravlje
EU se suočio s krizama bez presedana, zbog kojih se građani sve teže nose s poteškoćama i situacijama koje se brzo mijenjaju. Komisija je stoga u lipnju predstavila sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju - otvara se u novoj kartici. kako bi se, među ostalim, pomoglo ranjivim skupinama, posebno mladima, te zaustavila stigmatizacija i diskriminacija. To je prvi korak prema tretiranju mentalnog zdravlja na isti način kao fizičkog zdravlja. Novim pristupom uvodi se 20 vodećih inicijativa i mogućnost korištenja 1,2 milijarde eura iz različitih financijskih programa kako bi se državama članicama pomoglo da na prvo mjesto stave ljude i njihovo mentalno zdravlje.
Mjere za poboljšanje mentalnog zdravlja u svim politikama
Europski kodeks za mentalno zdravlje
Inicijativa za nezarazne bolesti „Zdravije zajedno”
Europska inicijativa za sprečavanje depresije i samoubojstva
Sigurniji digitalni sadržaji za djecu i mlade
Pravilna primjena EU-ovih propisa o sigurnosti i zdravlju na radu
Kampanje za radna mjesta Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu
Komisija je u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada 2023. u Bruxellesu održala konferenciju na visokoj razini. Okupile su se stotine sudionika, uključujući predstavnike institucija EU-a, nacionalnih vlada, međunarodnih organizacija i drugih zainteresiranih partnera.
Iskorištavanje potencijala financijskih sredstava EU-a u zdravstvenom sektoru
Komisijin Instrument za tehničku potporu pomaže Belgiji, Austriji i Sloveniji da na najbolji način iskoriste dostupne programe financiranja EU-a za razvoj svojih zdravstvenih sektora. Putem centra za resurse u području zdravstva - otvara se u novoj kartici. te države članice mogu utvrditi koje im mogućnosti financiranja najviše odgovaraju za provedbu ključnih reformi u korist građana. To će dugoročno pomoći i nacionalnim i regionalnim vladama da omoguće gospodarska ulaganja u zdravstveni sektor. Rezultati su obećavajući te se razmatra proširenje tog projekta na cijelu Uniju.
Strategija za globalno zdravlje
EU, koji je u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19 preuzeo vodeću ulogu, pokazao je da se putem pristupa Tima Europa može znatno doprinijeti postizanju globalnih ciljeva u području zdravlja. Tim se pristupom objedinjuju resursi EU-a, država članica i financijskih institucija kako bi se ostvarili bolji rezultati na terenu.
U studenom 2022. Komisija je predstavila strategiju za globalno zdravlje - otvara se u novoj kartici., vanjsku dimenziju europske zdravstvene unije i važnu komponentu strategije Global Gateway - otvara se u novoj kartici. (vidjeti poglavlje 8.). Time EU potvrđuje predanost ciljevima održivog razvoja (posebno cilju br. 3 o dobrom zdravlju i dobrobiti) i Europskom konsenzusu o razvoju - otvara se u novoj kartici., u kojem se utvrđuju zajednički ciljevi i načela razvoja.
U studenom 2023. pod vodstvom Francuske te uz sudjelovanje 22 države članice, Norveške i Ukrajine izrađen je prikaz svih globalnih zdravstvenih strategija kako bi se bolje koordinirale mjere i izbjegla njihova preklapanja.
