Stvarnost pregrijanog planeta

Poremećaji i razorne posljedice vremenskih neprilika u Europi i svijetu 2023. upozorili su na ozbiljnu i trajnu prijetnju koju klimatske promjene predstavljaju za društva te na potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se zaštitio planet.

Suhi uvjeti uzrokovali su dulje i opasnije sezone šumskih požara. U Španjolskoj su veliki požari izbili već u ožujku, a u srpnju i kolovozu rekordni požari opustošili su dijelove Grčke, Španjolske i Portugala. Šumski požar u sjeveroistočnoj grčkoj regiji Evros bio je najveći u povijesti EU-a. Prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare - otvara se u novoj kartici. do 22. srpnja više od 181 000 hektara zemljišta u EU-u već je bilo izgorjelo - otvara se u novoj kartici., više od 40 % iznad prosjeka zabilježenog u razdoblju od 2003. do 2022. (128 225 hektara).

Kao odgovor na sve veći rizik od šumskih požara EU je 2023. poboljšao kapacitete anticipiranja i predviđanja, ojačao vatrogasnu flotu sustava rescEU - otvara se u novoj kartici. i rasporedio stotine vatrogasaca kako bi mogli pružiti hitnu pomoć. Osnovao je i tim za podršku u slučaju šumskih požara u okviru Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije - otvara se u novoj kartici..

Sa sedam rekordnih mjeseci i dva rekordno topla godišnja doba 2023. je najtoplija godina zabilježena u svjetskoj povijesti. Prema EU-ovim uslugama klimatskih promjena programa Copernicus - otvara se u novoj kartici. gotovo 50 % dana 2023. bilo je više od 1,5 °C iznad predindustrijskog prosjeka (1850.–1900.).

Šumski požari globalni su problem. Kako bi pomogle u gašenju najgorih šumskih požara u posljednjem desetljeću u Kanadi (u kojima je izgorjelo oko četiri milijuna hektara, područje površine Nizozemske), države članice EU-a ponudile su usluge oko 300 vatrogasaca putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu - otvara se u novoj kartici. (vidjeti poglavlje 8.).

Zbog dosad nezabilježenih poplava i šumskih požara 2023. su mobilizirana sva raspoloživa sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije - otvara se u novoj kartici. za potporu za oporavak od katastrofa i obnovu.

Ekstremne padaline uzrokovale su smrtonosne poplave u dijelovima EU-a, na primjer u Hrvatskoj, Italiji, Austriji i Sloveniji.

Prema nultoj neto stopi emisija

Osnovni je cilj europskog zelenog plana - otvara se u novoj kartici. da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent. Taj je cilj utvrđen u europskom zakonu o klimi - otvara se u novoj kartici., kao i pravno obvezujuća obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razinu iz 1990.

Kako bi se to postiglo, Komisija je 2021. predstavila paket zakonodavnih prijedloga „Spremni za 55 %”. U okviru plana REPowerEU - otvara se u novoj kartici. 2022. je povećala neke od predloženih ciljeva (posebice one o energetskoj učinkovitosti - otvara se u novoj kartici. i energiji iz obnovljivih izvora - otvara se u novoj kartici.) kako bi se dodatno smanjila ovisnost EU-a o uvozu ruskih fosilnih goriva (vidjeti poglavlje 4.). Do kraja 2023. na snagu je stupilo ključno zakonodavstvo za postizanje cilja neto smanjenja od 55 % do 2030. (vidjeti u nastavku). To uključuje pravno obvezujuće ciljeve koji obuhvaćaju sve sektore gospodarstva, cilj širenja prirodnih ponora ugljika i ažurirani sustav EU-a za trgovanje emisijama - otvara se u novoj kartici..

Više od 9 od 10 građana EU-a smatra da su klimatske promjene ozbiljan problem.

Mišljenje građana o pitanju klimatskih promjena:

• vrlo ozbiljan problem – 77 % ispitanika
• prilično ozbiljan problem – 16 % ispitanika
• nije ozbiljan problem – 7 % ispitanika

Izvor: posebno izvješće Eurobarometra br. 538 - otvara se u novoj kartici., srpanj 2023.

Postojeći sustav ojačan je 2023., a njegovo je područje primjene prošireno kako bi se obuhvatile emisije iz pomorskog prometa. Uspostavljen je zaseban novi sustav trgovanja emisijama kako bi se određivanje cijena ugljika proširilo na nove sektore gospodarstva, posebice na goriva za zgrade i cestovni promet. Novi će sustav, osim određivanja cijene onečišćenja i ulaganja u zelenu tranziciju, pružiti socijalnu potporu građanima i malim poduzećima kako nitko ne bi bio zapostavljen.

Očekuje se da će se konačnim zakonodavnim paketom osigurati da se neto emisije stakleničkih plinova u EU-u do 2030. smanje za 57 % u odnosu na 1990.

VIDEOZAPIS: Platforma za pravednu tranziciju.

Reforma sustava EU-a za trgovanje emisijama

Novi sustav EU-a za trgovanje emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet

Socijalni fond za klimatsku politiku

Uredba o raspodjeli tereta

Uredba o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi

Norme za emisije ugljikova dioksida za automobile i kombije

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama

Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora

Direktiva o energetskoj učinkovitosti

Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva

Uredba „ReFuelEU Aviation”

Uredba „FuelEU Maritime”

Konkurentnost EU-a uvelike će ovisiti o njegovoj sposobnosti razvoja i proizvodnje čistih tehnologija potrebnih za uspješan prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija. Radi jačanja konkurentnosti tehnologija s nultom neto stopom emisija u EU-u i podupiranja brzog prelaska na klimatsku neutralnost, Komisija je u veljači 2023. predstavila industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija - otvara se u novoj kartici.. Cilj je stvoriti povoljnije okruženje za povećanje proizvodnih kapaciteta EU-a za tehnologije i proizvode s nultom neto stopom emisija (vidjeti poglavlje 4.).

EU podupire i inovativne tehnologije s nultom neto stopom emisija u okviru Inovacijskog fonda - otvara se u novoj kartici., koji se financira iz sustava trgovanja emisijama. Cilj mu je tržištu ponuditi rješenja za dekarbonizaciju europske industrije, poduprijeti prelazak na klimatsku neutralnost te istodobno poticati konkurentnost EU-a. Neke države članice u okviru svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost podupiru i proizvodne kapacitete inovativnih tehnologija. Komisija je pokrenula niz dijaloga o čistoj tranziciji kako bi svakom sektoru pružila potporu u izradi poslovnog modela za dekarbonizaciju industrije, počevši od dijaloga o vodiku i energetski intenzivnim industrijama 2023. (vidjeti poglavlje 4.).

Prema kružnom gospodarstvu

EU je tijekom godine nastavio napredovati prema kružnom gospodarstvu s ciljem da održivi proizvodi postanu norma, da se ublaži pritisak na prirodne resurse, smanji količina otpada i zajamče održiv rast i radna mjesta.

Svake se godine u EU-u baci više od pet milijuna tona odjeće (više od 11 kg po osobi), ali samo se 22 % tog otpada prikuplja odvojeno za ponovnu uporabu ili recikliranje, a ostatak se često spaljuje ili šalje na odlagalište. Prema predloženim novim pravilima - otvara se u novoj kartici. o tekstilu proizvođači će morati snositi odgovornost za životni ciklus svojih proizvoda, posebice za gospodarenje otpadom, čime će se promicati održivo rukovanje tekstilnim otpadom u EU-u. Očekuje se da će se zahvaljujući povećanju dostupnosti rabljenih i recikliranih tekstilnih proizvoda otvarati radna mjesta na lokalnoj razini i uštedjeti novac potrošačima u EU-u i šire, uz istodobno ublažavanje pritiska na prirodne resurse povezanog s proizvodnjom tekstila. Kampanja „ReSet the Trend” - otvara se u novoj kartici. pokrenuta je 2023. kako bi se senzibiliziralo javnost o održivoj modi.

Rasipanje hrane znatno utječe na gospodarstvo, društvo i okoliš. U skladu s novim prijedlogom - otvara se u novoj kartici., koji je Komisija iznijela u srpnju, države članice morat će smanjiti rasipanje hrane - otvara se u novoj kartici. u preradi i proizvodnji za 10 % do 2030. i za 30 % (po stanovniku) u maloprodaji i potrošnji. Ti će novi ciljevi pridonijeti sigurnosti opskrbe hranom i smanjenju emisija stakleničkih plinova, uz uštedu troškova za poduzeća i potrošače.

Rasipanje hrane

58,4 milijuna tona (131 kg po osobi godišnje) stvara se godišnje u EU-u. (Izvor: Eurostat - otvara se u novoj kartici., 2023.).

Baci se otprilike 10 % sve hrane koja se isporučuje trgovcima na malo, prehrambenim objektima i kućanstvima.

Više od polovine otpada od hrane nastaje u kućanstvima (54 %).

Drugi najveći udio (21 %) dolazi iz prerađivačkog i proizvodnog sektora.

Komisija je u potporu tome donijela revidirani okvir za praćenje kružnog gospodarstva - otvara se u novoj kartici. kako bi bolje pratila napredak u prelasku na kružno gospodarstvo u EU-u i njegov doprinos globalnoj održivosti i otpornosti EU-a. Taj okvir za mjerenje napretka u ostvarivanju ciljeva sprečavanja nastanka otpada uključuje nove pokazatelje, kao što su materijalni otisak i produktivnost resursa.

Svake godine gotovo šest milijuna vozila u EU-u završi na otpadu. Neprimjereno postupanje s takvim vozilima uzrokuje gubitak vrijednosti i onečišćenje. Predloženim novim pravilima - otvara se u novoj kartici., koja obuhvaćaju sve aspekte vozila od njegove konstrukcije i stavljanja na tržište do konačne obrade, do 2035. trebalo bi se ostvariti 1,8 milijardi eura neto prihoda. Postići će se i velike uštede ugljika i smanjiti ovisnost o sirovinama te stvoriti dodatna radna mjesta i povećati priljev prihoda za industriju gospodarenja otpadom i recikliranja.

Podupiranje potrošača u zelenoj tranziciji važan je element u postizanju ciljeva održive potrošnje europskog zelenog plana. Europski parlament i Vijeće Europske unije u rujnu su postigli dogovor - otvara se u novoj kartici. o prijedlogu novih pravila za bolju informiranost potrošača o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda koje kupuju te bolju zaštitu od nepoštenih poslovnih praksi. Uvest će se i nova zabrana zavaravajućih tvrdnji o proizvodima koje se temelje na kompenzaciji emisija. Komisija je iznijela i prijedlog - otvara se u novoj kartici. za bolji pristup uslugama popravka i informacije o njima. Promiče se popravak umjesto zamjene tijekom zakonskog jamstva, a od proizvođača se zahtijeva da poprave proizvode na koje se primjenjuju ili će se primjenjivati posebni zahtjevi u pogledu popravka (ekološki dizajn) u skladu s pravom EU-a.

Donošenje održivih odluka

VIDEOZAPIS: Predloženi novi propis o tvrdnjama o prihvatljivosti proizvoda za okoliš.

Napredak u provedbi akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja

Voda

Iako je pomorska sigurnost u EU-ovim vodama vrlo visoka, s malim brojem smrtnih slučajeva i bez nedavnih velikih izljeva nafte, svake se godine i dalje prijavljuje više od 2 000 pomorskih nesreća i incidenata. Komisija je u lipnju predstavila pet zakonodavnih prijedloga - otvara se u novoj kartici. za modernizaciju pravila EU-a i sprečavanje onečišćenja voda s brodova.

Nastoje se spriječiti i nezakonita ispuštanja u europska mora kako bi se smanjio utjecaj pomorskog prometa na okoliš i očuvao morski ekosustav.

Povećanje pomorske sigurnosti

Strogi standardi EU-a za pomorsku sigurnost djelotvorni su, ali novi izazovi i tehnologije zahtijevaju nove pristupe. Europska agencija za pomorsku sigurnost namjerava proširiti potporu u obliku novih pristupa i tehnologija, kao što su učinkovitiji inspekcijski pregledi, razmjena informacija među državama zastave o rezultatima inspekcijskih pregleda, veća primjena digitalnih rješenja kao što su e-certifikati, poboljšanje sigurnosti ribarskih plovila i poboljšanje sposobnosti država članica za otkrivanje sigurnosnih problema i neusklađenosti s propisima o okolišu i onečišćenju. Te će promjene dovesti do triju ključnih mjera. Prvo: Države zastave morat će osigurati da su brodovi sposobni za plovidbu. Drugo: Inspektori država luka pregledavat će strane brodove u lukama. Treće: Istraživanjem pomorskih nesreća utvrđivat će se uzroci nesreća kako bi se spriječili slični slučajevi u budućnosti.

Kemikalije

U skladu s prijedlogom - otvara se u novoj kartici. Komisije o zaštiti građana EU-a i okoliša od toksične žive, upotreba zubnog amalgama bit će u potpunosti zabranjena. U tu se svrhu u EU-u godišnje upotrebljava oko 40 tona žive. Prijedlogom će se zabraniti i proizvodnja i izvoz određenih proizvoda koji sadržavaju živu, kao što su žarulje.

Buka

Buka je druga najveća prijetnja zdravlju okoliša u Europi nakon onečišćenja zraka. U izvješću - otvara se u novoj kartici. o provedbi Direktive o buci iz okoliša utvrđuje se kako se buka može dodatno smanjiti kako bi se postigao cilj smanjenja od 30 % do 2030.

Industrijske emisije

Direktivom o industrijskim emisijama - otvara se u novoj kartici. uređeno je oko 52 000 većih industrijskih i stočarskih postrojenja širom EU-a. Njome se zahtijeva da postrojenja posjeduju dozvolu koja se temelji na primjeni najboljih raspoloživih tehnika. Novi niz evaluacija najboljih raspoloživih tehnika proveden je 2023. za klaonice i sektore nusproizvoda životinjskog podrijetla i jestivih nusproizvoda klanja. Oko 800 klaonica u EU-u morat će se uskladiti s novim standardima kako bi se smanjio njihov utjecaj na okoliš.

Mikroplastika

Komisija je poduzela još jedan velik korak u zaštiti okoliša donošenjem mjera - otvara se u novoj kartici. kojima se ograničava namjerno dodavanje mikroplastike u proizvode. Novim će se pravilima spriječiti ispuštanje oko pola milijuna tona mikroplastike u okoliš.

Bioraznolikost

Priroda ima presudnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Propadanje prirodnog okoliša povećava vjerojatnost i ozbiljnost događaja kao što su poplave i šumski požari, pa su priroda i bioraznolikost Europe najbolja obrana od prirodnih katastrofa.

U studenom je postignut privremeni politički dogovor - otvara se u novoj kartici. o Aktu o obnovi prirode - otvara se u novoj kartici. kojim se započinje proces trajne i održive obnove prirode. Države članice do 2030. uvest će mjere za obnovu najmanje 20 % kopnenog područja EU-a i 20 % njegova morskog područja. Do 2050. takve bi se mjere trebale uvesti za sve ekosustave kojima je potrebna obnova.

Tlo

Zdrava tla ključna su za sigurnost opskrbe hranom, postizanje klimatske neutralnosti i zaustavljanje dezertifikacije i degradacije zemljišta. Ipak više od 60 % europskog tla je nezdravo. Prijedlog zakonodavstva o praćenju tla - otvara se u novoj kartici. nastoji EU-u otvoriti put prema zdravim tlima do 2050. jer će se podaci o zdravlju tla prikupljati i stavljati na raspolaganje poljoprivrednicima i drugim upraviteljima tla. Prema novom zakonodavstvu održivo upravljanje tlom postat će norma. Komisija je objavila i smjernice za dionike o mogućnostima financiranja sredstvima EU-a za zdrava tla. Manifest misije za tlo - otvara se u novoj kartici., pokrenute u travnju, okuplja regionalne i lokalne oblikovatelje politika, dionike i građane u dinamičnoj zajednici koja brine o zdravlju tla. Do kraja godine više od 2 100 osoba i 350 organizacija prijavilo se za tu dobrovoljnu inicijativu. Potpisnici prepoznaju potrebu za mjerama za zdravlje tla i sudjeluju u aktivnostima zaštite i obnove tla.

Oprašivači

Budući da svaka treća vrsta pčela, leptira i muha u EU-u nestaje, Komisija je 2023. predstavila obnovljenu inicijativu - otvara se u novoj kartici. kojom se utvrđuju mjere koje EU i države članice trebaju poduzeti kako bi se preokrenuo trend smanjenja broja oprašivača do 2030. Građani sve više pozivaju na konkretno djelovanje kako bi se zaustavio gubitak oprašivača, pa tako i nedavno u okviru uspješne europske građanske inicijative „Spasimo pčele i poljoprivrednike - otvara se u novoj kartici.”. Osim toga, EU je snizio - otvara se u novoj kartici. maksimalne razine ostataka dvaju pesticida neonikotinoida u hrani na najnižu razinu koja se može izmjeriti najnovijim tehnologijama. Upotreba klotianidina - otvara se u novoj kartici. i tiametoksama - otvara se u novoj kartici. na otvorenom već je zabranjena u EU-u. Nove razine primjenjivat će se na hranu i hranu za životinje proizvedenu u EU-u ili uvezenu u EU. Time će se osigurati da hrana koja se stavlja na unutarnje tržište ne utječe na smanjenje broja oprašivača, neovisno o tome gdje se proizvodi.

Zdravlje tla izravno utječe na sigurnost opskrbe hranom u EU-u

95 % naše hrane proizvodi se izravno ili neizravno u tlu.

Erozija tla EU košta 1,25 milijardi € godišnje zbog gubitka poljoprivredne produktivnosti.

83 % europskog tla sadržava ostatke pesticida.

Više od 23 % poljoprivrednog zemljišta pogođeno je zbijanjem, čime se smanjuje produktivnost.

Fotografije: © Adobe Stock.

Šume

Inovativna uredba EU-a o lancima opskrbe koji nisu povezani s deforestacijom šuma - otvara se u novoj kartici., koja je važan element borbe protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, stupila je na snagu u lipnju. Gospodarski subjekti i trgovci imat će 18 mjeseci za provedbu novih pravila, čime će se osigurati da ključna roba koja se izvozi iz EU-a ili stavlja na tržište EU-a više neće doprinositi krčenju i propadanju šuma, ni u Europskoj uniji ni drugdje u svijetu. Popis uključuje palmino ulje, kavu, soju i čokoladu. Nova pravila doprinijet će i osiguravanju sredstava za život milijuna ljudi, uključujući autohtono stanovništvo i lokalne zajednice u cijelom svijetu, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na šumske ekosustave.

Održivi prehrambeni sustavi

Nakon što je Komisija odobrila svih 28 strateških planova - PDF dokument – otvara se u novoj kartici., nova zajednička poljoprivredna politika - otvara se u novoj kartici. (ZPP) započela je 1. siječnja 2023. EU će osigurati sredstva u iznosu od ukupno 264 milijarde eura za potporu europskim poljoprivrednicima u tranziciji prema održivijoj i otpornijoj poljoprivredi te za očuvanje vitalnosti i raznolikosti ruralnih područja u razdoblju od 2023. do 2027. U skladu s ciljevima europskog zelenog plana, gotovo 98 milijardi eura bit će namijenjeno za klimu, vodu, tlo, zrak, bioraznolikost i dobrobit životinja.

Novi ZPP doprinijet će ciljevima EU-a u pogledu smanjenja upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih te će znatno povećati ciljanu potporu za ekološku poljoprivredu. Osim toga, potaknut će upravitelje zemljišta da skladište ugljik u tlu i biomasi i smanje emisije stakleničkih plinova na 35 % poljoprivredne površine EU-a uz pomoć odgovarajućih praksi upravljanja zemljištem, pri čemu se očekuje plodored na 85 % obradivog zemljišta u okviru ZPP-a.

Dobrobit životinja

EU je već više od 40 godina posvećen dobrobiti životinja te postupno poboljšava njihovu kvalitetu života i donosi zakonodavne standarde za njihovu dobrobit koji su među najvišima u svijetu. To se nastavilo 2023. prijedlogom - otvara se u novoj kartici. za reformu postojećih pravila EU-a o prijevozu životinja, čime će se povećati dobrobit 1,6 milijardi životinja koje se svake godine prevoze unutar EU-a i iz njega. Prijedlog je usmjeren na specifične ciljeve, uključujući smanjenje trajanja putovanja, povećanje minimalnog prostora i poboljšanje uvjeta za životinje koje se izvoze iz EU-a. Provedba postojećeg zakonodavstva i dalje je prioritet, a redovite revizije i kontrole nastavile su se tijekom 2023. u različitim područjima.

Osim toga, prvim pravilima o dobrobiti i sljedivosti pasa i mačaka - otvara se u novoj kartici. uspostavit će se jedinstveni standardi EU-a za uzgoj, smještaj pasa i mačaka i postupanje s njima u objektima za uzgoj, trgovinama kućnim ljubimcima i skloništima. Sljedivost pasa i mačaka poboljšat će se i zahvaljujući obveznoj identifikaciji i registraciji u nacionalnim bazama podataka kako bi se suzbila nezakonita trgovina te će se omogućiti bolja kontrola uvjeta u takvim objektima.

Komisija je tijekom godine odgovorila na europsku građansku inicijativu „Za Europu bez krzna - otvara se u novoj kartici.”, desetu uspješnu inicijativu, koju je podržalo više od 1,5 milijuna građana u cijelom EU-u. Iako se u ovoj fazi ne predlaže daljnje zakonodavstvo, Komisija predviđa niz mjera za ostvarivanje ciljeva inicijative, uključujući zadatak Europske agencije za sigurnost hrane da do ožujka 2025. izradi znanstveno mišljenje o dobrobiti krznaša.

U pripremi su daljnje mjere za povećanje dobrobiti životinja, primjerice nastavak europske građanske inicijative „Okončajmo upotrebu kaveza”.

Potreba za boljom zaštitom dobrobiti životinja

84 % ispitanika smatra da bi dobrobit životinja iz uzgoja trebalo bolje zaštititi.

74 % ispitanika smatra da bi dobrobit kućnih ljubimaca trebalo bolje zaštititi.

Izvor: posebno izvješće Eurobarometra br. 533 - otvara se u novoj kartici., listopad 2023.

Fotografije: © Adobe Stock.

Dobrobit životinja iz uzgoja

91 % ispitanika smatra da je to važno.

8 % ispitanika ne smatra da je to važno.

Dobrobit životinja važna je za ljude u EU-u, kao što pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra objavljenog u listopadu.

Održivo ribarstvo i oceani

Klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti ugrožavaju održivost resursa ribarstva i akvakulture. Paketom mjera - otvara se u novoj kartici. predloženim u veljači utvrđuju se mjere za rješavanje tih problema zahvaljujući provedbi zajedničke ribarstvene politike - otvara se u novoj kartici. i novog akcijskog plana za mora - otvara se u novoj kartici.. Mjerama se osiguravaju načini za povećanje otpornosti i održivosti ribarstva i akvakulture, među ostalim podupiranjem prijeko potrebne energetske tranzicije (vidjeti poglavlje 4.). Paketom se doprinosi obvezi EU-a da zaštiti najmanje 30 % svojih mora (10 % pod strogom zaštitom). Predložene mjere provodit će se postupno kako bi se sektor mogao prilagoditi.

Cilj je novih pravila - otvara se u novoj kartici. koja su Parlament i Vijeće donijeli 2023. spriječiti prelov i stvoriti učinkovitiji i usklađeniji sustav kontrole ribarstva, u potpunosti iskorištavajući moderne tehnologije. To uključuje upotrebu daljinskog elektroničkog praćenja i CCTV-a na ribarskim plovilima te obveznu upotrebu digitalnih alata u postupcima certificiranja ulova i sljedivosti kako bi se spriječio uvoz dobiven nezakonitim ribolovom.

Komisija je pozdravila europsku građansku inicijativu „Stop rezanju peraja – stop trgovini - otvara se u novoj kartici.”, kojom je od Komisije zatraženo da pomogne okončati međunarodnu trgovinu odrezanim perajama morskih pasa, počevši od zabrane trgovine na tržištu EU-a. Komisija će razmotriti je li potrebno zakonodavstvo. Pojačat će i provedbu mjera EU-a za sljedivost i surađivati s međunarodnim partnerima na zaštiti morskih pasa i održivom upravljanju njima na globalnoj razini.

Nakon više od desetljeća multilateralnih pregovora u lipnju je donesen Ugovor o otvorenom moru - otvara se u novoj kartici.. Taj je ugovor povijesno postignuće u zalaganju za zaštitu oceana, suzbijanje uništavanja okoliša, borbu protiv klimatskih promjena i sprečavanje gubitka bioraznolikosti na otvorenom moru. To je bio prioritet EU-a i njegovih država članica koji su vodili pregovore - otvara se u novoj kartici. na globalnoj razini. Ugovor će stupiti na snagu nakon što ga ratificira 60 stranaka.

EU je u ime svojih država članica službeno prihvatio - otvara se u novoj kartici. Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o subvencijama za ribarstvo. Sporazum je neophodan kako bi se osiguralo da subvencije za ribarstvo imaju održivost kao glavni cilj i izbjeglo nanošenje štete oceanima i ribljim stokovima o kojima ovisi egzistencija obalnih zajednica u cijelom svijetu. Stupit će na snagu nakon što dvije trećine od 164 članice organizacije dovrši svoje nacionalne postupke ratifikacije.

Održiva mobilnost

EU ulaže u brojne projekte u području prometa kako bi se poboljšala prekogranična infrastruktura i promicale nove tehnologije u okviru Instrumenta za povezivanje Europe - otvara se u novoj kartici. za razdoblje 2021.–2027. Projekti koji su 2023. financirani sredstvima EU-a - otvara se u novoj kartici. uključuju velike prekogranične željezničke veze, posebno bazni tunel Brenner (koji povezuje Italiju i Austriju), Rail Baltica (koji povezuje tri baltičke države i Poljsku s ostatkom Europe) i prekograničnu dionicu između Njemačke i Nizozemske (Emmerich–Oberhausen). Sredstvima u vrijednosti od 6,2 milijarde eura podupiru se projekti koji stvaraju učinkovitiju, zeleniju i pametniju mrežu željeznica, unutarnjih plovnih putova, cesta i pomorskih ruta, pri čemu se većina odnosi na održive načine prijevoza. Kako bi se poboljšale prekogranične željezničke veze širom Europe, EU je 2023. najavio potporu za 10 pilot-projekata - otvara se u novoj kartici. kojima se uspostavljaju nove željezničke usluge ili poboljšavaju postojeće, što će ih učiniti bržima, češćima i cjenovno pristupačnijima.

Osim toga, EU je uložio više od 540 milijuna eura u infrastrukturu za alternativna goriva duž transeuropske prometne mreže. Time će se omogućiti postavljanje 14 000 mjesta za punjenje i 81 postaje za opskrbu vodikom, uz elektrifikaciju luka i zračnih luka.

EU je predložio - otvara se u novoj kartici. i reviziju Direktive o kombiniranom prijevozu - otvara se u novoj kartici. s ciljem povećanja održivosti prijevoza tereta tako što će se poboljšati konkurentnost upotrebe dviju ili više vrsta prijevoza.

Komisija je predložila reviziju normi za emisije ugljikova dioksida iz teških vozila - otvara se u novoj kartici. kao što su kamioni i gradski i međugradski autobusi. Oni su odgovorni za više od 25 % emisija stakleničkih plinova iz cestovnog prometa i više od 6 % ukupnih emisija u EU-u. Kako bi se potaknulo brže uvođenje autobusa s nultim emisijama u gradovima, Komisija je predložila da od 2030. svi novi gradski autobusi imaju nultu stopu emisija.

Zračni promet

EU je u listopadu donio Uredbu „ReFuelEU Aviation” - otvara se u novoj kartici. radi promicanja upotrebe održivih zrakoplovnih goriva. Novim pravilima od opskrbljivača zrakoplovnim gorivom zahtijevat će se da se od 2025. kerozin miješa sa sve većom količinom održivih goriva. Predviđa se da će se time do 2050. emisije ugljikova dioksida iz zrakoplova smanjiti za oko dvije trećine u usporedbi sa scenarijem bez djelovanja te će imati pozitivne učinke na klimu i kvalitetu zraka.

Savez za zrakoplovstvo s nultom stopom emisija - otvara se u novoj kartici., koji je pokrenut 2022., priprema se za puštanje u upotrebu zrakoplova s pogonom na vodik i zrakoplova na električni pogon. Gotovo 300 stručnjaka iz 141 organizacije članice saveza bavi se pitanjima koja su ključna za njihovo uvođenje. U izvješću o napretku - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. koje je objavio savez navodi se da se u narednim godinama mora uspostaviti odgovarajući regulatorni okvir.

Pomorski promet

Novom Uredbom „FuelEU Maritime” - otvara se u novoj kartici., koju je EU donio u srpnju, promicat će se upotreba čišćih goriva i energije u pomorskom prometu, čime će se postupno smanjiti intenzitet stakleničkih plinova iz goriva koja se upotrebljavaju u tom sektoru – za 2 % u 2025. do čak 80 % do 2050.

EU je pozdravio - otvara se u novoj kartici. dogovor postignut u okviru Međunarodne pomorske organizacije o utvrđivanju cilja nulte neto stope emisija iz brodova do ili približno do 2050. Pozdravio je i indikativna postignuća: najmanje 20 % (cilj je 30 %) u 2030. i najmanje 70 % (cilj je 80 %) u 2040. (u usporedbi s razinama iz 2008.).

Globalno djelovanje za planet

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2023. (COP 28 - otvara se u novoj kartici.), održana u Dubaiju, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, označila je zaključenje prvog globalnog pregleda stanja u okviru Pariškog sporazuma - otvara se u novoj kartici. kako bi se utvrdilo koliko su zemlje napredovale od donošenja globalnog sporazuma o klimatskim promjenama.

VIDEOZAPIS: Ishodi konferencije COP 28.

EU je zajedno s partnerima iz cijelog svijeta uspio očuvati mogućnost ispunjavanja obveze preuzete u Parizu 2015. o ograničavanju porasta prosječne globalne temperature na 1,5 °C. Uzimajući u obzir činjenicu da je svijet trenutačno daleko od ostvarenja tog cilja, stranke su se dogovorile o povratku na pravi put.

Jednoglasno su se složile da će se odmaknuti od fosilnih goriva i poduzeti hitne mjere u ovom desetljeću koje je presudno za klimu. Budući da su pregovori bili posebno usmjereni na energetski sektor, zemlje su se dogovorile da će poduzeti mjere za smanjenje emisija za 43 % do 2030. i usmjeriti svijet prema postizanju nulte neto stope emisija do 2050., u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama.

EU je na konferenciji predvodio globalnu inicijativu za utrostručivanje globalnih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora i udvostručivanje stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030. pokretanjem globalne obveze za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost - otvara se u novoj kartici. tijekom pregovora. Uz potporu predsjedništva konferencije COP 28 i oko 130 zemalja, obećanje je podržao cijeli svijet u Konsenzusu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata - otvara se u novoj kartici., zaključnom dokumentu konferencije.

EU je najavio da će u sljedeće dvije godine uložiti 2,3 milijarde eura iz proračuna EU-a za potporu energetskoj tranziciji u europskom susjedstvu i u cijelom svijetu u okviru strategije Global Gateway - otvara se u novoj kartici. (vidjeti poglavlje 8.).

U okviru globalne obveze smanjenja emisija metana - otvara se u novoj kartici., inicijative koju su 2021. pokrenuli EU i SAD, više od 150 zemalja sada provodi zajednički cilj smanjenja globalnih emisija metana do 2030. za najmanje 30 % u odnosu na razine iz 2020. Na konferenciji COP 28 EU i države članice najavili su financiranje u iznosu od 175 milijuna eura za potporu financijskom planu za metan - otvara se u novoj kartici. kako bi se smanjile emisije metana.

Ciljevi održivog razvoja

Prva EU-ova dobrovoljna revizija - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. provedbe Programa održivog razvoja do 2030. pokazuje da EU intenzivno radi na ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja, koje su 2015. usvojile sve države članice UN-a.

EU je u središte stavio održivi razvoj i nastoji unaprijediti Program 2030. u Europi i u ostatku svijeta tako što partnerskim zemljama pruža potporu u njegovoj provedbi.

EU je te ciljeve uključio u svoje politike, proračune i dugoročno planiranje. Europski zeleni plan, na temelju pristupa na svim razinama vlasti, predvodi put prema održivijoj i prosperitetnijoj budućnosti za sve.