Poglavlje 1. – Odgovor EU-a na vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu
Uvod
Ruski agresivni rat protiv Ukrajine prijetnja je samoj biti demokracije te podsjeća globalnu zajednicu na opasnosti autoritarizma. Neupitna potpora Europske unije Ukrajini nadmašuje solidarnost sa susjednom zemljom suočenom s nezakonitom i neopravdanom invazijom. Ona je zajedničko zalaganje za demokratska načela te zaštitu međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i mira u Europi. Unija je 2023. nastavila pružati potporu Ukrajini s obzirom na ničim izazvanu i neopravdanu rusku agresiju i njezino nezakonito pripojenje dijelova ukrajinskog teritorija. U ovom se poglavlju daje pregled raznih načina na koje EU podupire Ukrajinu, među kojima su pružanje financijske i humanitarne pomoći te civilne zaštite, suzbijanje dezinformacija, primanje ukrajinskih izbjeglica, vojna pomoć i osposobljavanje, pomoć u obrani i obnovi Ukrajine te jamčenje da Rusija snosi posljedice za svoje zločine putem sankcija i kaznenog progona.
Solidarnost s Ukrajinom
Financijska i vojna pomoć
Do kraja 2023. EU i njegove države članice stavili su na raspolaganje gotovo 85 milijardi eura ukupne pomoći - otvara se u novoj kartici. Ukrajini i njezinu narodu od početka ruskog agresivnog rata. To obuhvaća 25,2 milijarde eura makrofinancijske pomoći - otvara se u novoj kartici., uključujući paket potpore u iznosu od 18 milijardi eura - otvara se u novoj kartici. izdvojen za Ukrajinu 2023. u okviru instrumenta za pružanje makrofinancijske pomoći plus. Makrofinancijska pomoć vrsta je financijske pomoći koju EU pruža partnerskim zemljama koje se suočavaju s ozbiljnim financijskim poteškoćama u stabilizaciji svojih gospodarstava i provedbi potrebnih reformi. Ta sredstva pomažu Ukrajini da nastavi isplaćivati plaće i mirovine, zajamči funkcioniranje ključnih javnih ustanova i usluga kao što su bolnice, škole i smještaj za preseljene osobe i obnovi kritičnu infrastrukturu. Pomažu i u provedbi institucijskih reformi, kao što su reforme radi suzbijanja korupcije i pravosudne reforme.
Kombinirana vojna pomoć koju su EU i njegove države članice dosad pružili Ukrajini iznosi više od 27 milijardi eura, uključujući 5,6 milijardi eura dodijeljenih u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći - otvara se u novoj kartici.. To obuhvaća zajedničku nabavu i hitnu isporuku streljiva Ukrajini dogovorene u ožujku 2023 - PDF dokument – otvara se u novoj kartici.. Krajem godine isporučeno je oko 313 600 komada streljiva i 3 315 projektila. Europski instrument mirovne pomoći doprinosi i jačanju sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga u okviru misije EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini - otvara se u novoj kartici., dodjelom sredstava u iznosu od 362 milijuna eura kojima upravlja Vijeće Europske unije. Većinu preostale vojne pomoći Ukrajini države članice pružaju i financiraju bilateralno.
Vojna pomoć
Europski instrument mirovne pomoći upotrebljava se za financiranje vanjskog djelovanja koje ima implikacije u području vojske ili obrane, no omogućuje pružanje pomoći partnerskim zemljama i u mirovnim operacijama. Financiraju ga države članice te je imao glavnu ulogu u pružanju vojne pomoći Ukrajini.
Od početka ničim izazvane i neopravdane ruske vojne agresije na Ukrajinu EU je u okviru tog instrumenta donio sedam paketa potpore. Ona se pruža u obliku isporuke obrambene vojne opreme ukrajinskim oružanim snagama, zajedno s trodijelnom inicijativom za streljivo za potporu ukrajinskim oružanim snagama, u ukupnom iznosu od 5,6 milijardi eura.
EU tim instrumentom financira i osposobljavanje ukrajinskih oružanih snaga u okviru misije EU-a za vojnu pomoć, sa sjedištem u Poljskoj i Njemačkoj. EU prvi put u svojoj povijesti pruža vojno osposobljavanje zemlji u ratu. Do kraja 2023. u okviru misije osposobljeno je oko 39 000 ukrajinskih vojnika.
Kao odgovor na hitan poziv Vijeća za isporuku streljiva Ukrajini, Komisija je u svibnju 2023. predložila Akt za podupiranje proizvodnje streljiva - otvara se u novoj kartici.. Tim aktom, koji je donesen u srpnju, nastoji se ojačati reaktivnost obrambene industrije EU-a i njezina sposobnost da osigura pravodobnu opskrbu streljivom i projektilima u Europi. Komisija je za te potrebe dodijelila 500 milijuna eura u obliku bespovratnih sredstava koja će se dodijeliti 2024. radi povećanja i ubrzavanja proizvodnje. (Više o pojačanim obrambenim sposobnostima EU-a u poglavlju 8.)
Prethodno navedeni ukupni iznos od gotovo 85 milijardi eura uključuje i 17 milijardi eura na raspolaganju državama članicama za prihvat i pružanje potpore izbjeglicama. EU pruža privremenu zaštitu - otvara se u novoj kartici. za gotovo 4,2 milijuna ukrajinskih izbjeglica koje trenutačno žive u EU-u.
EU je, sa svojim državama članicama, izdvojio i oko tri milijarde eura za humanitarnu pomoć Ukrajini - otvara se u novoj kartici.. Od toga je Komisija izravno osigurala oko 800 milijuna eura. (Više u odjeljku „Humanitarna pomoć i civilna zaštita za Ukrajinu”.)
Ukrajina je u lipnju dobila pristup programu EU-a za financiranje infrastrukture - otvara se u novoj kartici., Instrumentu za povezivanje Europe - otvara se u novoj kartici.. To znači da Ukrajina sada može zatražiti financiranje sredstvima EU-a za infrastrukturne projekte koji će poboljšati njezine energetske, prometne i digitalne veze s EU-om. EU je 2023. donio povijesnu odluku - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. o otvaranju pregovora o pristupanju s Ukrajinom, uvažavajući velike napore koje je Ukrajina uložila u usklađivanje s EU-ovim normama (vidjeti poglavlje 8.).
Naposljetku, EU je tijekom godine podupirao i susjede Ukrajine, posebice Moldovu, kojoj su osigurani 58 milijuna eura humanitarne pomoći, povećanje makrofinancijske pomoći i pristup programu EU-a za financiranje infrastrukture - otvara se u novoj kartici..
89 % građana EU-a slaže se da bi EU trebao nastaviti pružati humanitarnu pomoć ljudima pogođenima ratom u Ukrajini.
85 % građana EU-a slaže se da ruska invazija na Ukrajinu pokazuje da se EU mora pobrinuti za svoju energetsku i gospodarsku sigurnost.
79 % građana EU-a slaže se da invazija Rusije na Ukrajinu pokazuje da EU treba poboljšati vojnu suradnju među državama članicama.
77 % građana EU-a slaže se da bi ruske vlasti trebale odgovarati za trenutačnu situaciju u Ukrajini.
71 % građana EU-a slaže se da bi EU trebao nastaviti iskazivati solidarnost s Ukrajinom.
Izvori: istraživanje Flash Eurobarometra br. 533 - otvara se u novoj kartici., rujan 2023.; standardno istraživanje Eurobarometra br. 100 - otvara se u novoj kartici., prosinac 2023.
Sankcije EU-a
Uz financijsku pomoć i drugu konkretnu potporu Ukrajini i njezinu narodu, EU je Rusiji nametnuo dosad najoštrije i dalekosežne sankcije kao odgovor na njezin agresivni rat protiv Ukrajine.
Sankcije su jedan od instrumenata za odgovor na nepravedan i nezakonit rat kojima EU nastoji oslabiti gospodarske kapacitete Rusije i ograničiti njezinu sposobnost financiranja agresivnog rata. U tom smislu sankcije ostvaruju najvažniji EU-ov cilj da se postigne pravedan i trajan mir. EU je od 23. veljače 2022. izdao ukupno 12 paketa sankcija protiv Rusije, usmjerenih na određene osobe i subjekte, ali i na financijski, industrijski, prometni i energetski sektor.
U veljači i lipnju 2023. EU je donio deseti - otvara se u novoj kartici. i jedanaesti - otvara se u novoj kartici. paket sankcija protiv Rusije. Na popis sankcija dodao je 225 osoba i subjekata. Dodatne mjere uključivale su nove zabrane izvoza kritične tehnološke i industrijske robe u Rusiju, posebno tehnologije s potencijalnim vojnim primjenama. Osim toga, paketi sankcija odnosili su se na dodatne ruske izvore dezinformacija, proširen je popis zabranjenog uvoza iz te zemlje te su uvedene mjere za sprečavanje izbjegavanja tih sankcija, uključujući bolju suradnju s ključnim trećim zemljama radi boljeg praćenja, kontrole i blokiranja ponovnog izvoza.
Dvanaesti - otvara se u novoj kartici. i najnoviji paket sankcija donesen je 18. prosinca te je na popis sankcija dodano još 140 osoba i poduzeća. Uvedene su i nove zabrane uvoza i izvoza, kao što je zabrana izvoza ruskih dijamanata u EU, koje će se provoditi u bliskoj suradnji s partnerima iz skupine G-7. Usto, pooštrena je provedba mjere ograničenja cijene nafte jer su uvedene nove mjere za bolje praćenje mogućeg korištenja tankera za izbjegavanje tog ograničenja. Uvedene su i striktne obveze praćenja imovine i stroge mjere za poduzeća iz trećih zemalja koja izbjegavaju sankcije.
EU je u suradnji s partnerima dogovorio prioritetni popis sankcionirane robe koja se koristi na bojištu - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. na koju bi poduzeća trebala obratiti posebnu pozornost i koju treće zemlje ne smiju izvoziti u Rusiju. Osim toga, EU je detektirao gospodarski kritičnu robu - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. s neuobičajenim trgovinskim tokovima. Praćenjem je utvrđeno da se ta roba kreće prema Rusiji preko određenih trećih zemalja.
Mjere zamrzavanja imovine među najvidljivijim su i politički najvažnijim vrstama sankcija. Trenutačno se na gotovo 1 950 subjekata i osoba - otvara se u novoj kartici. primjenjuju mjere ograničavanja, a zamrznuto je više od 28 milijardi eura imovine ruskih i bjeloruskih oligarha i poduzeća. Države članice izvijestile su i da je u EU-u više od 200 milijardi eura zamrznute imovine ruske središnje banke.
Sam rat i restriktivne mjere znatno opterećuju rusko gospodarstvo jer doprinose brzom rastu rashoda, padu vrijednosti rublja, povećanju inflacije i napetosti na tržištu rada zbog gubitka radnika. Rubalj je izgubio oko 40 % vrijednosti u odnosu na vrhunac iz ljeta 2022., zbog čega je ruska središnja banka morala povećati kamatnu stopu s 8 % na 16 % i ojačati kontrolu kapitala. Proračunski prihodi od nafte i plina 2023. su se smanjili za 40 % zahvaljujući gornjoj granici cijena nafte dogovorenoj s partnerima iz skupine G-7. Taj će se učinak s vremenom intenzivirati jer su mjere koncipirane tako da dugoročno utječu na proračun Rusije te na njezinu industrijsku i tehnološku bazu.
Sankcije se nameću i ruskom savezniku, Bjelarusu. Vijeće je 3. kolovoza 2023. donijelo sedmi paket sankcija - otvara se u novoj kartici. kao odgovor na kršenja ljudskih prava i represiju nad civilnim društvom u toj zemlji. EU ne nameće opće sankcije cijeloj zemlji, nego je usmjeren na strateške sektore bjeloruskog gospodarstva, kao što su trgovina oružjem, trgovina tehnologijama s potencijalnom vojnom upotrebom i trgovina robom koja se upotrebljava u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji.
Suzbijanje dezinformacija
Rusija putem medijskih kuća u državnom vlasništvu i povezanih kanala širi netočne informacije i ratnu propagandu, pokušava racionalizirati agresivna djelovanja protiv Ukrajine i prebaciti krivnju na Ukrajinu i Zapad. EU se protiv toga bori podupirući Ukrajinu u njezinu informiranju globalnih partnera, među ostalim na međunarodnim forumima i raspravama. EU nastoji doprijeti do što većeg broja ljudi djelujući na mnogim razinama i podupirući vladine institucije, civilno društvo, medijske organizacije i internetske platforme u skladu s ažuriranim Kodeksom dobre prakse u suzbijanju dezinformacija - otvara se u novoj kartici..
U okviru sankcija protiv Rusije EU je obustavio emitiranje brojnih proruskih medijskih kuća i medijskih kuća u državnom vlasništvu koje šire dezinformacije. Općenito, 2023. je označila radikalnu promjenu u borbi protiv dezinformacija u EU-u. Stupanjem na snagu Akta o digitalnim uslugama - otvara se u novoj kartici. pružatelji vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica moraju redovito procjenjivati rizike koje njihove usluge mogu predstavljati za društvo. Među njima su prijetnje slobodi izražavanja i rizik da se njihove usluge iskoriste za kampanje dezinformiranja.
Komisija je u srpnju objavila poziv na podnošenje prijedloga - otvara se u novoj kartici. u vrijednosti od 1,2 milijuna eura za projekte koji mogu otkriti kako se dezinformacije o ruskom ratu protiv Ukrajine, izborima i LGBTIQ zajednici pojavljuju na internetu i izvan njega te kako pristupiti tom problemu. Oni će biti dio širih aktivnosti suzbijanja dezinformacija, kao što su platforma EUvsDisinfo - otvara se u novoj kartici. i sustav brzog uzbunjivanja - PDF dokument – otvara se u novoj kartici..
Ciljane komunikacije i kampanje na društvenim mrežama za razotkrivanje ruskih dezinformacija o sankcijama te sigurnosti opskrbe hranom i energijom nastavile su se odvijati 2023. Naposljetku, kako bi se pobrinula da raseljeni Ukrajinci budu upoznati sa svojim pravima, Komisija je provela kampanju za informiranje o važnosti upotrebe službenih izvora informacija.
Humanitarna pomoć i civilna zaštita za Ukrajinu
Financijska sredstva EU-a za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć - otvara se u novoj kartici. pomažu ljudima u Ukrajini putem raznih oblika potpore. Ta pomoć iznosi ukupno oko 1,6 milijardi eura (oko 800 milijuna eura humanitarne pomoći i 800 milijuna eura u ponudama civilne zaštite u naravi). Humanitarna pomoć uključuje hranu, vodu, osnovne kućanske potrepštine, zdravstvenu skrb, skrb za mentalno zdravlje i psihosocijalnu potporu, te hitno sklonište. Unijina pomoć Ukrajini obuhvaća i pomoć mladim Ukrajincima da nastave obrazovanje te pružanje novčane pomoći da bi se zadovoljile osnovne potrebe. Unija humanitarnu i razvojnu pomoć koordinira pristupom utemeljenim na povezanosti - otvara se u novoj kartici., osiguravajući ne samo da se zadovolje neposredne potrebe, nego i da je dugoročno održiva.
Psihosocijalna potpora proširena je na raseljene osobe u državama članicama zahvaljujući programu „EU za zdravlje” - otvara se u novoj kartici. i dobrim dijelom suradnji s Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Usto, EU koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je hitno potrebno liječenje te ih prevozi u bolnice u cijeloj Europi gdje će im se pružiti specijalizirana skrb. Od ožujka 2022. do 19. prosinca 2023. gotovo 3 000 pacijenata kojima je bila potrebna medicinska evakuacija uspješno je prevezeno u 22 države članice ili zemlje Europskog gospodarskog prostora.
EU u okviru Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije - otvara se u novoj kartici. koordinira najveću operaciju civilne zaštite za pružanje hitne pomoći osobama kojima je ona potrebna (vidjeti poglavlje 8.).
Svih 27 država članica te Island, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska ponudili su nenovčanu pomoć putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu: od medicinskih potrepština, skloništa i vozila do vatrogasne i energetske opreme. Radi isporuke te najnužnije opreme Ukrajini EU je otvorio dodatne logističke centre u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Do kraja 2023. Ukrajini je isporučeno gotovo 100 000 tona takve pomoći.
EU je također isporučio pomoć iz zaliha sustava rescEU - otvara se u novoj kartici.. Riječ je o zalihama iz europskih kapaciteta koje u potpunosti financira EU, uključuju flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, zrakoplove za medicinsku evakuaciju te zalihe medicinske opreme i poljske bolnice koje se mogu upotrijebiti u hitnim situacijama. EU je za Ukrajinu izdvojio generatore električne energije, medicinsku opremu i opremu za privremena skloništa. Osim toga, kao odgovor na razaranje brane Nova Kahovka - otvara se u novoj kartici. isporučene su stanice za pročišćavanje vode, a specijalizirana oprema, kao što su sredstva za dekontaminaciju, zaštitna odijela, tablete joda, isporučena je kao odgovor na rizike za javno zdravlje, kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje.
Kako bi pomogao ukrajinskoj djeci da se vrate u školu, EU je u prosincu 2022. pokrenuo kampanju „Školski autobusi za Ukrajinu” - otvara se u novoj kartici.. Kao rezultat toga EU i njegove države članice Ukrajini su donirali više od 380 autobusa.
Prihvat osoba koje bježe od rata
Ničim izazvan i neopravdan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine prouzročio je najveće prisilno raseljavanje ljudi u Europi od Drugog svjetskog rata. EU je radi zaštite prava osoba koje bježe u EU iz Ukrajine brzo uveo Direktivu o privremenoj zaštiti - otvara se u novoj kartici.. Do kraja 2023. gotovo 4,2 milijuna ljudi iz Ukrajine steklo je pravo na boravak, stanovanje, zdravstvenu skrb, obrazovanje i rad u EU-u. U listopadu ta je privremena zaštita produljena - otvara se u novoj kartici. do ožujka 2025. Platforma za solidarnost - otvara se u novoj kartici. pomogla je državama članicama da koordiniraju prihvat izbjeglica iz Ukrajine - otvara se u novoj kartici. te i dalje doprinosi provedbi direktive.
EU je zaštitio Ukrajince:
-
4. ožujka 2022.
aktiviranjem mjera privremene zaštite za pomoć osobama u bijegu od rata
-
6. travnja 2022.
izdavanjem preporuke o brzom, pravednom i fleksibilnom priznavanju kvalifikacija
-
14. lipnja 2022.
izdavanjem smjernica za lakši pristup radnim mjestima, osposobljavanju i obrazovanju odraslih u EU-u
-
6. srpnja 2022.
pružanjem smjernica u okviru inicijative za sigurne domove radi potpore domaćinima i prihvaćenim osobama
-
10. listopada 2022.
pokretanjem internetske baze talenata EU-a kao pomoć u potrazi za poslom u EU-u
-
4. ožujka 2023.
pružanjem zaštite za 4 milijuna ljudi u EU-u, uključujući više od 700 000 studenata
Još jedan važan način na koji EU prima osobe koje bježe od oružanog sukoba je da im jamči brzu i učinkovitu integraciju na tržište rada. Mjerama donesenima u okviru kohezijske politike 2022., kao što su paketi „djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi” - otvara se u novoj kartici. i „fleksibilna pomoć područjima” - otvara se u novoj kartici., u pravila o financiranju kohezijske politike uvedena je nužna fleksibilnost te omogućeno da države članice koriste ta sredstva za prihvat izbjeglica iz Ukrajine. Te su mjere 2023. i dalje omogućivale dodjelu sredstava za programe socijalne integracije, zdravstvenu skrb, hranu, osnovnu pomoć i usmjeravanje na tržištu rada. Potonje uključuje tečajeve jezika, obrazovanje, socijalne usluge i skrb o djeci. Zaposlenje pomaže ljudima da ponovno izgrade svoj život, steknu nove vještine i doprinose zajednicama domaćinima te će, u konačnici, poduprijeti obnovu Ukrajine.
U EU-u trenutačno radi više od 1,5 milijuna Ukrajinaca.
Izvor: anketa Europske mreže javnih službi za zapošljavanje - otvara se u novoj kartici..
EU pomaže Ukrajincima da se integriraju na tržište rada brzim vrednovanjem vještina i priznavanjem stručnih i akademskih kvalifikacija. Pokrenuo je pilot-projekt uspostave baze talenata EU-a - otvara se u novoj kartici., alat za pretraživanje poslova na internetu koji osobe koje su pobjegle od rata u Ukrajini povezuje s odgovarajućim i slobodnim radnim mjestima. Usto, javne službe za zapošljavanje u državama članicama povezuju tražitelje zaposlenja s poslodavcima na nacionalnoj razini. U srpnju je Europska mreža javnih službi za zapošljavanje izdala zajedničke smjernice za dodatnu potporu integraciji na tržište rada.
EU se zalaže i za osiguravanje pristupa visokokvalitetnom obrazovanju za raseljenu ukrajinsku djecu. Pokrenuo je nekoliko instrumenata, uglavnom u sklopu strateškog okvira za europski prostor obrazovanja - otvara se u novoj kartici., kao što su političke smjernice o uzajamnom učenju, internetske platforme i financiranje. Program financiranja Erasmus+ - otvara se u novoj kartici. koristi se i za potporu obrazovanju studenata izbjeglica. Visoko obrazovanje dodatno podupire program stipendiranja MSCA4Ukraine - otvara se u novoj kartici.. Zahvaljujući sredstvima i potpori pruženoj u okviru te inicijative, do kraja 2023. 124 ukrajinska istraživača uspjela su nastaviti sa svojim radom u EU-u i u raznim trećim zemljama koje su dio programa Obzor Europa.
Osim toga, Komisija je pokrenula tri nove inicijative - otvara se u novoj kartici. za pojačanu suradnju EU-a s Ukrajinom u području istraživanja i inovacija: novi ured programa Obzor Europa u Kijevu - otvara se u novoj kartici., novu inicijativu Europskog vijeća za inovacije za potporu ukrajinskoj visokotehnološkoj zajednici - otvara se u novoj kartici. i novo zajedničko središte Europskog instituta za inovacije i tehnologiju - otvara se u novoj kartici..
Naposljetku, EU je svjestan koliko kulturni izričaj može pomoći da se prebrodi traumatični događaj i stvori osjećaj zajedništva i uzajamnog razumijevanja. U okviru EU-ova programa Kreativna Europa 2022. je objavljen poziv na podnošenje projekata - otvara se u novoj kartici. za potporu umjetnicima i kulturnim organizacijama izvan Ukrajine. U svibnju 2023. proglašeni su pobjednici - otvara se u novoj kartici.: konzorciji ZMINA, Culture Helps i U-RE-HERIT podupirat će ukrajinske umjetnike i doprinijeti obnovi ukrajinske kulturne baštine.
Integracija u jedinstveno tržište i drugi sporazumi
Ukrajina se u travnju 2023. pridružila Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu - otvara se u novoj kartici. kao država sudionica. U kolovozu, dok je još bila u postupku službenog pristupanja mehanizmu, uputila je 51 prvog pružatelja pomoći i 19 vozila kao svoj doprinos u spašavanju nakon razornih poplava u Sloveniji. Ukrajina će, kao punopravna država sudionica, putem mehanizma moći poslati pomoć zajedno s drugim članicama ako se u nekoj državi dogodi kriza te ponuditi jednaku solidarnost koju je primila. To je važan korak prema integraciji Ukrajine u EU i proširuje istočno susjedstvo Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Ukrajina se dodatno integrirala u jedinstveno tržište EU-a pristupanjem programu jedinstvenog tržišta - otvara se u novoj kartici. i potpisivanjem sporazuma o pridruživanju na sastanku europskih povjerenika i ukrajinske vlade - otvara se u novoj kartici. u Kijevu 2. veljače 2023. Sporazum omogućuje ukrajinskim malim i srednjim poduzećima da sudjeluju u posebnim pozivima na podnošenje prijedloga koji mogu ostvariti financiranje te u inicijativama kao što su Erasmus za mlade poduzetnike - otvara se u novoj kartici. i Europska poduzetnička mreža - otvara se u novoj kartici..
Dva poziva na podnošenje prijedloga - otvara se u novoj kartici., s ukupnim proračunom od 7,5 milijuna eura, posebno su pokrenuta za potporu integraciji ukrajinskih malih i srednjih poduzeća u jedinstveno tržište. Osim toga, brzo je napredovao rad na pregovorima o Sporazumu o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda - otvara se u novoj kartici. s Ukrajinom. Kad stupi na snagu, taj će sporazum potaknuti gospodarsku integraciju i na taj način ukrajinskom gospodarstvu i poduzećima pomoći u oporavku.
Ukrajina koristi još jednu povlasticu jedinstvenog tržišta. U travnju 2022. EU je u suradnji s europskim i ukrajinskim mobilnim operatorima - otvara se u novoj kartici. ponudio jeftiniji ili besplatan roaming između tih dviju regija. Taj sporazum, koji je u srpnju 2023. produljen za još jednu godinu, pomaže raseljenim osobama iz Ukrajine da održe prekogranične kontakte, a operatori su dodatno snizili troškove priključenja.
Komisija istovremeno radi na uključivanju tog sporazuma o roamingu u Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine. Nakon što se dovrši, osigurat će besplatnu uporabu pokretne mreže i ukrajinskim posjetiteljima u EU-u i osobama koje iz EU-a putuju u Ukrajinu. Brzina integracije Ukrajine u EU-ovo tržište roaminga ovisit će o njezinu donošenju i provedbi relevantnih propisa EU-a.
Sigurnost opskrbe hranom
Rusija pogoršava svjetsku krizu sigurnosti opskrbe hranom jer namjerno blokira izvoz žitarica preko Crnog mora, ciljano napada silose za žitarice i poljoprivrednu infrastrukturu u Ukrajini te ograničava izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva.
EU, njegove države članice, Ukrajina i Moldova uspostavili su 2022. koridore solidarnosti između EU-a i Ukrajine - otvara se u novoj kartici. kako bi se žitarice blokirane u Ukrajini moglo izvesti u ostale dijelove svijeta. Te alternativne rute, koje uključuju željeznice, ceste i plovne putove, olakšavaju izvoz iz Ukrajine, ali i uvoz važnih potrepština, kao što su humanitarna pomoć i gnojiva.
U lipnju 2023. EU je najavio da namjerava uložiti 250 milijuna eura u devet prekograničnih projekata - otvara se u novoj kartici. za poboljšanje veza između Ukrajine, Moldove i njihovih susjednih zemalja u EU-u: Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke. Ti projekti uključuju studije i radove na željezničkim i cestovnim graničnim prijelazima kako bi se proširila i nadogradila infrastruktura, poboljšala parkirališta i unaprijedili objekti i oprema za pretovar.
Koridori solidarnosti: ključna uloga u globalnoj sigurnosti opskrbe hranom
Koridori solidarnosti 2022. i 2023. omogućili su Ukrajini da:
- izveze više od 65 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda, među kojima gotovo 61 milijun tona žitarica, uljarica i srodnih proizvoda, i u zemlje najviše pogođene nestašicom hrane;
- izveze više od 51 milijun tona nepoljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, kao što su rude, željezo, čelik i drvo;
- generira oko 44 milijarde eura prihoda za ukrajinske poljoprivrednike i poduzeća;
- uveze više od 43 milijuna tona (u vrijednosti od 88 milijardi eura) osnovne robe kao što je gorivo.
Konačno, 2023. je uspostavljena zajednička platforma za koordinaciju - PDF dokument – otvara se u novoj kartici. radi poboljšanja trgovinskih tokova između EU-a i Ukrajine. Rad platforme intenzivirao se nakon što se Rusija 17. srpnja povukla iz crnomorske inicijative za žitarice i zaustavila izvoz žitarica crnomorskom rutom.
Pružanje potpore državama članicama
Posljedice ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine osjećaju se izvan njezinih granica. Kao zemlje u susjedstvu Ukrajine pogođene su i države članice, posebice kad je riječ o tržištima energije i hrane. (Više o tome kako EU rješava energetsku krizu u poglavlju 4.)
EU je 2023. odobrio 487 milijardi eura državnih potpora za pomoć državama članicama u kontekstu ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine.
Privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji - otvara se u novoj kartici., koji se primjenjuje od 9. ožujka 2023., jedan je od instrumenata koje države članice mogu iskoristiti za ublažavanje posljedica rata na svoja gospodarstva.
Privremeni okvir za krizne situacije i tranziciju državama članicama omogućuje fleksibilnost potrebnu da:
dodijele ograničene iznose potpore poduzećima pogođenima trenutačnom krizom ili povezanim sankcijama i protusankcijama
osiguraju da poduzeća ostanu dovoljno likvidna
nadoknade poduzećima dodatne troškove uzrokovane iznimno visokim cijenama plina i električne energije
Osim toga, nakon obustave programa suradnje s Rusijom i njezinim saveznikom Bjelarusom, EU je 2023. dodatnih 135 milijuna eura koji su bili predviđeni za projekte s tim dvjema zemljama preusmjerio - otvara se u novoj kartici. u druge programe za jačanje suradnje država članica s Ukrajinom i Moldovom.
EU se tijekom godine pobrinuo i da sve regije u Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Finskoj koje su trebale sudjelovati u programima suradnje s Rusijom i Bjelarusom mogu sudjelovati u drugim postojećim programima međuregionalne suradnje.
Potpora poljoprivrednicima u EU-u
S obzirom na važnost Rusije i Ukrajine za globalnu opskrbu žitaricama i uljaricama, aktualni ruski rat protiv Ukrajine uzrokovao je veliku nesigurnost i nestabilnost na tim tržištima.
Budući da su uobičajene ukrajinske izvozne rute kroz crnomorske luke blokirane ili vrlo ograničene, izvoz nije bio jednako uspješan kao prije. Ukrajinske žitarice i uljarice sve češće dospijevaju na tržišta država članica koje s njom graniče, što uzrokuje logističke zastoje.
EU je 2023. uveo dva paketa potpore i privremenu zabranu uvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokretova sjemena iz Ukrajine u Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku na temelju Uredbe o autonomnim trgovinskim mjerama za Ukrajinu - otvara se u novoj kartici.. To je pomoglo riješiti logističke zastoje i probleme poljoprivrednika u pogođenim državama članicama, a EU-u je omogućeno da nastavi pružati gospodarsku potporu Ukrajini u obliku nultih carinskih stopa na sav ukrajinski uvoz.
Iz pričuve za poljoprivredu u okviru zajedničke poljoprivredne politike ukupno je zajamčeno više od 156,3 milijuna eura za potporu najpogođenijim poljoprivrednicima u pet država članica koje graniče s Ukrajinom. Tim je državama članicama dopušteno da iskoriste i nacionalna sredstva potpore kako bi prema potrebi mogle isplatiti dodatne naknade putem dodatne ili namjenske državne potpore. Usto, Komisija je u trećem paketu potpore - otvara se u novoj kartici. mobilizirala dodatnih 330 milijuna eura koji će se dodijeliti poljoprivrednicima u drugim državama članicama suočenima s visokim ulaznim troškovima i posebnim problemima uzrokovanim ruskim agresivnim ratom. Nedavno uspostavljeni Europski mehanizam za pripravnost i odgovor na krize u području sigurnosti opskrbe hranom - otvara se u novoj kartici. omogućio je brzu mobilizaciju stručnog znanja i skrenuo pozornost javnih i privatnih dionika na probleme i zastoje u ranoj fazi. Rezultati rasprava među tim dionicima poslužili su kao temelj za odgovore EU-a.
Istraga i kazneni progon ratnih zločina
Od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine ruske vlasti kontinuirano krše međunarodna ljudska prava, uz brojne prijave o ratnim zločinima i napadima na civile. Do kraja 2023. Ukrajina i 16 država članica pokrenule su istrage o međunarodnim zločinima koje je Rusija počinila u Ukrajini.
Šest dana nakon početka rata Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu - otvara se u novoj kartici. (Eurojust) pomogla je osnovati zajednički istražni tim - otvara se u novoj kartici. radi prikupljanja dokaza i istrage ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Danas su dio tog tima Ukrajina, šest država članica, Međunarodni kazneni sud i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva.
Zbog složenosti prikupljanja dokaza o međunarodnim zločinima (npr. prikupljanja svjedočanstava osoba iz raznih zemalja), Eurojust je 2023. uspostavio bazu podataka za čuvanje i pohranu dokaza o tim zločinima (središnja baza podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima - otvara se u novoj kartici.). Eurojust će pružiti svoje stručno znanje za tu bazu podataka analizirajući podatke te će nacionalnim pravosudnim tijelima pružiti praktične smjernice za prikupljanje dokaza koji se nalaze u drugim zemljama i koji bi mogli biti relevantni za njihove istrage.
Pri Eurojustu je smješten i novoosnovani Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine - otvara se u novoj kartici.. Otvoren je u srpnju 2023. i sastoji se od neovisnih nacionalnih tužitelja iz zajedničkog istražnog tima i šest ukrajinskih tužitelja, a osnovan je kako bi pripremio i doprinio budućem kaznenom progonu ruskog zločina agresije protiv Ukrajine. Zločin agresije počinjen je kad visokorangirani politički i vojni čelnici planiraju, pokreću ili provode masovnu agresiju upotrebom državne vojne sile. Ovo je prvi put u povijesti da se takav zločin istražuje dok se odvija.
U centru će tužitelji moći surađivati na terenu, što će im omogućiti brzu razmjenu dokaza i dogovor o načinu na koji će provoditi svoju istražnu strategiju i strategiju kaznenog progona. Središnja baza podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima bit će iznimno važna za rad centra, a dokazi koje prikupi moći će se upotrijebiti pred drugim jurisdikcijama, uključujući nacionalne i međunarodne sudove.
Eurojustova potpora postizanju pravde u Ukrajini
Potpora istragama (Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine i zajednički istražni timovi)
Prikupljanje, čuvanje i analiza dokaza (središnja baza podataka s dokazima o najtežim međunarodnim zločinima)
Praktične smjernice
Osposobljavanje pravosudnih stručnjaka
Potpora radnoj skupini EU-a za zamrzavanje i privremeno oduzimanje
Eurojust u okviru svoje radne skupine za zamrzavanje i privremeno oduzimanje osigurava i pravilnu provedbu EU-ovih sankcija. Radna skupina istražuje moguće veze između kriminalnih aktivnosti i ruskih i bjeloruskih osoba i poduzeća. Razmatra i kako kaznenopravne mjere kao što je oduzimanje imovine mogu doprinijeti obnovi Ukrajine.
Obnova Ukrajine
EU se obvezao osigurati da Rusija plati štetu nanesenu Ukrajini. Stoga istražuje mogućnosti podupiranja obnove Ukrajine, u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom, izvanrednim prihodima ostvarenima upravljanjem rezervama ruske središnje banke koje su trenutačno zamrznute u EU-u zbog sankcija. U tu je svrhu Komisija u prosincu donijela prijedloge o zamrzavanju izvanrednih neočekivanih prihoda od imovine ruske središnje banke.
EU koordinira obnovu Ukrajine i sa svojim međunarodnim partnerima. EU, Ukrajina i partneri iz skupine G-7 pokrenuli su - otvara se u novoj kartici. višeagencijsku platformu za koordinaciju donatora skupine G-7 - otvara se u novoj kartici. u siječnju 2023. Ona ima ključnu ulogu u koordinaciji potpore za neposredne potrebe Ukrajine za financiranjem te za njezin budući gospodarski oporavak i obnovu iz različitih izvora i uspostavljenih financijskih instrumenata.
Tijekom posjeta Kolegija povjerenika Ukrajini u veljači EU je u okviru ukupnog paketa pomoći toj zemlji najavio milijardu eura za obnovu. Povjerenici i ukrajinska vlada raspravljali su i o tome kako bi EU mogao pomoći Ukrajini u održivoj i uključivoj obnovi njezinih gradova. U ožujku je pokrenuta inicijativa Phoenix - otvara se u novoj kartici. (Projekt za cjelovito usmjerenje prema novoj okolišnoj infrastrukturi u ukrajinskim gradovima). Ta će inicijativa ukrajinskim gradovima omogućiti pristup najsuvremenijim tehnologijama i stručnom znanju zajednice novog europskog Bauhausa - otvara se u novoj kartici.. Povezat će ukrajinske gradove sa sličnim gradovima u EU-u radi razmjene znanja i dobrih praksi o tome kako izgraditi klimatski neutralne i energetski učinkovitije gradove. Kombinirat će financijska sredstva iz misije za klimatski neutralne i pametne gradove u okviru programa Obzor Europa - otvara se u novoj kartici. i programa LIFE - otvara se u novoj kartici., s hitnom mobilizacijom najmanje sedam milijuna eura.
Naposljetku, EU je na Konferenciji o zelenom oporavku Ukrajine - otvara se u novoj kartici., održanoj od 28. studenog do 1. prosinca u Vilniusu (Litva), ponovno potvrdio svoju stalnu potporu ukrajinskim općinama i predstavio aktualnu provedbu i prve rezultate inicijative Phoenix. S druge strane, u okviru misije za kružno gospodarstvo - otvara se u novoj kartici. poduzeća i dionici iz industrije iz EU-a usmjerili su se s poduzećima i javnim naručiteljima sa sjedištem u Ukrajini na kružno gospodarstvo, čime se jača poslovna dimenzija zelenog oporavka Ukrajine.
Na Konferenciji o oporavku Ukrajine - otvara se u novoj kartici., održanoj u lipnju u Londonu, EU je predstavio novi instrument koji nudi bespovratna sredstva i zajmove u iznosu do 50 milijardi eura za oporavak i modernizaciju Ukrajine od 2024. do 2027.
To je znak neupitne potpore EU-a Ukrajini u kontekstu aktualnog ruskog agresivnog rata te je potvrdilo njegovo zalaganje za članstvo Ukrajine u EU-u.
Osim toga, EU je potpisao sporazume u iznosu od više od 800 milijuna eura za mobilizaciju privatnih ulaganja za oporavak i obnovu ukrajinskog gospodarstva.