Jedinstveni sanacijski odbor: rad na zahtjevnom zadatku izgradnje bankovne unije je započeo, ali i dalje preostaje mnogo posla

Sažetak

I

Kako bi spriječio ponavljanje financijske krize koja je 2008. godine zahvatila Europu, EU je uspostavio nove institucijske strukture kojima se jamči sigurniji financijski sektor za jedinstveno tržište. Tim su strukturama obuhvaćeni jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM, engl. Single Supervisory Mechanism) i jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM, engl. Single Resolution Mechanism). Ovo je izvješće usmjereno na Jedinstveni sanacijski odbor (u daljnjem tekstu: Odbor), koji zajedno s nacionalnim sanacijskim tijelima unutar europodručja čini jedinstveni sanacijski mehanizam.

II

Utvrđena su jedinstvena pravila koja obuhvaćaju usklađeno zakonodavstvo i smjernice o nadzoru nad bankama i njihovoj sanaciji. Kad je riječ o sanaciji, jedinstvena pravila sadržavaju brojne elemente koje Odbor slijedi u svojem radu. Budući da je uspostavljen tek 2015. godine, Odbor je zapravo još u početnoj fazi te je morao preuzeti iznimno važne odgovornosti u vrlo kratkom razdoblju.

III

Rad Odbora potrebno je sagledavati kao dio sustava koji također obuhvaća nadzorna (npr. ESB) i regulatorna tijela (kao što je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo). Nadzorna tijela zadužena su za stalni bonitetni nadzor nad bankama u svojoj nadležnosti. Ako mjere oporavka ili intervencije nisu djelotvorne, iznosi se procjena da banka propada ili da je vjerojatno da će propasti, pa interveniraju sanacijska tijela. Uz pomoć nacionalnih sanacijskih tijela, Odbor je odgovoran za izradu planova za nepredviđene događaje za sanaciju banaka u svojoj nadležnosti te, ako je potrebno i relevantno, za upravljanje postupcima sanacije banaka. Njegova nadležnost obuhvaća sve važne banke i prekogranične manje važne banke u europodručju.

IV

UFEU-om je Europskom revizorskom sudu omogućen neometan pristup dokumentaciji subjekta revizije koja se smatra potrebnom za provedbu revizije. Tijekom ove revizije Sud je prikupio opsežnu dokumentaciju od uprave i osoblja Odbora, koja mu je omogućila da sa sigurnošću donese zaključke iznesene u ovom izvješću. Međutim, dio tražene dokumentacije nije dostavljen.

V

Sud je utvrdio da je zadatak uspostave Odbora od temelja u vrlo kratkom roku bio vrlo velik izazov. Utvrđeni su nedostatci u radu Odbora na pripremi sanacijskih planova. Iako je te nedostatke potrebno riješiti, kako unutar Odbora, tako i u zakonodavnim odredbama i mehanizmima suradnje koji se odnose na njega, potrebno ih je sagledati imajući na umu da je Odbor tek osnovan.

VI

Odbor još nije završio s planiranjem sanacija za banke u svojoj nadležnosti. Iako već dugo predano radi na tome da zajamči da su za većinu banaka izrađene barem preliminarne inačice sanacijskih planova, planovi doneseni 2016. ne udovoljavaju velikom broju zahtjeva utvrđenih u jedinstvenim pravilima. Iako je taj problem donekle umanjen dostupnošću dodatnih popratnih informacija, i dalje postoje znatni nedostatci u pogledu zakonodavnih zahtjeva.

VII

Odbor prvo treba utvrditi kad će za svaku banku u njegovoj nadležnosti biti sastavljen prvi sanacijski plan koji u potpunosti ispunjava sve uvjete iz jedinstvenih pravila. Zatim treba raditi na pripremi tih planova na način da im se odredi razina prioriteta s obzirom na stupanj rizičnosti. U svakom planu treba ponuditi odgovor na pitanje provedivosti sanacije predmetne banke te izvedivosti i opravdanosti odabranih strategija sanacije.

VIII

Kako bi se zajamčilo da bankarski sektor ima dostatan kapacitet za pokriće gubitaka, Odbor također treba donijeti konačan sustav pravila i smjernica za planiranje sanacija, uključujući politiku određivanja minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze. U relevantnim slučajevima potrebno je izraditi ili ažurirati smjernice i priručnik Odbora za planiranje sanacija.

IX

Odbor je od početka suočen s poteškoćama u pogledu zapošljavanja dovoljnog broja osoblja s odgovarajućim vještinama. Unatoč predanosti i motiviranosti osoblja Odbora, kašnjenja u njihovu zapošljavanju negativno su utjecala na sva područja njegova djelovanja. Odbor mora ubrzati zapošljavanje i na odgovarajući način popuniti kadrovsku službu kako bi se mogao nositi s potrebama zapošljavanja, osobito kad je riječ o specijaliziranim i višim položajima. Ako ne može ispuniti ciljne vrijednosti u pogledu zapošljavanja osoblja ili ako su potrebne privremene mjere, Odbor treba razmotriti alternativna rješenja.

X

Raspodjela operativnih zadataka između nacionalnih tijela i Odbora, uključujući podjelu odgovornosti, i dalje je nejasna, a interni sanacijski timovi nemaju dovoljno osoblja. Odbor mora hitno riješiti ta pitanja.

XI

Odbor je stekao znatno iskustvo u provedbi zakonodavnog okvira u djelo. S obzirom na to iskustvo Odbor bi trebao pozvati zakonodavca da uvede prilagodbe kojima bi se povećala djelotvornost njegova rada i doprinosa sustavu. Time je potrebno obuhvatiti izmjene koje utječu na njegovu nadležnost te dostupnost i pružanje informacija ESB-a (osobito u kontekstu memoranduma o razumijevanju). Odbor bi također trebao raspolagati instrumentom moratorija.

Uvod

Bankovna unija

01

Kako bi spriječio ponovni nastanak financijske krize koja je 2008. godine zahvatila Europu, EU provodi skup politika kako bi zajamčio sigurniji financijski sektor za jedinstveno tržište. Te politike obuhvaćaju snažnija pravila o kapitalu i likvidnosti za banke, usklađena pravila za upravljanje bankama koje propadaju i poboljšanu zaštitu za deponente. Taj novi zakonodavni temelj i povezana tijela i organi zajedno čine takozvanu bankovnu uniju EU-a.

02

Bankovna unija temelji se na dvama institucijskim stupovima. Prvi je zajednički nadzor nad bankama u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM), a drugi uređen postupak restrukturiranja banaka¹, odnosno jedinstveni sanacijski mehanizam (engl. Single Resolution Mechanism, SRM). Predložen je i treći stup u obliku europskog sustava osiguranja depozita. Ovo je izvješće usmjereno na Jedinstveni sanacijski odbor (u daljnjem tekstu: Odbor), koji zajedno s nacionalnim sanacijskim tijelima unutar europodručja čini „centralizirano tijelo za sanaciju” u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma za rješavanje problema u bankama koje propadaju.

03

Odbor i nacionalna sanacijska tijela odgovorni su za zajedničko upravljanje procesima sanacije banaka. Cilj je sanacije omogućiti nastavak obavljanja ključnih funkcija banke. Ako banka ostane bez svih ključnih funkcija te ako njezina propast ne bi ugrozila financijsku stabilnost, restrukturiranje banke rješavat će se u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti. Novi regulatorni okvir temelji se na načelu svođenja destabilizirajućih propasti banaka koje unose smetnje na najmanju moguću razinu, uz pružanje odgovarajuće zaštite vjerovnicima, u okviru skupa pravila EU-a i nacionalnih pravila. Ako se izravno provede, njime će se ograničiti fiskalni troškovi i povećati financijska stabilnost koja potiče gospodarski rast.

04

EU od 2013. godine razvija skup usklađenih pravila za nadzor nad bankama i njihovu sanaciju. Ta se pravila zajednički nazivaju jedinstvenim pravilima. Kad je riječ o sanaciji (vidi pojedinosti u prilogu I.), jedinstvena pravila uglavnom sadržavaju Uredbu o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, Direktivu o oporavku i sanaciji banaka, delegirane uredbe Komisije te standarde i smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA).

Uloga Jedinstvenog sanacijskog odbora

05

Odbor je odgovoran za sanaciju svih važnih banaka u europodručju kojima je takav postupak potreban, kao i manje važnih banaka koje posluju prekogranično². Manje važna prekogranična banka sastoji se od matičnog društva koje se nalazi unutar europodručja i barem jednog društva kćeri koje se nalazi u drugoj državi članici europodručja. Na dan 1. siječnja 2017. godine u nadležnosti Odbora bila je 141 banka, što predstavlja više od 80 % ukupne imovine bankarskog sustava u europodručju. Nacionalna sanacijska tijela odgovorna su za sanaciju svih ostalih banaka na nacionalnoj razini, odnosno približno 3250 pravnih subjekata³.

06

Najvažnije su zadaće Odbora sljedeće:

1. sastavljanje sanacijskog plana za sve banke u njegovoj nadležnosti te određivanje razine obveza i regulatornog kapitala koji su prihvatljivi za unutarnju sanaciju (pričuva poznata kao minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze)
2. donošenje odluka o sanaciji u pogledu mjera koje je potrebno poduzeti u kontekstu sanacije banke
3. jamčenje usklađivanja i dosljednosti unutar jedinstvenog sanacijskog mehanizma
4. upravljanje jedinstvenim fondom za sanaciju, koji pruža financijsku potporu procesima sanacije u određenim okolnostima⁴.

07

U skladu s Uredbom o jedinstvenom nadzornom mehanizmu, Odbor je uspostavljen u kolovozu 2014., a neovisno tijelo postao je u siječnju 2015. Prije nego što su članovi izvršnog odbora stupili na dužnost, njime je privremeno upravljala Komisija (tijekom nekoliko mjeseci). Sjedište Odbora nalazi se u Bruxellesu, a na kraju 2016. godine imao je otprilike 170 zaposlenika. Odbor je u biti i dalje tijelo koje je tek počelo s radom.

08

Odbor donosi odluke na izvršnim i plenarnim sjednicama. Izvršnim sjednicama prisustvuju predsjednik, potpredsjednik i četiri stalna člana (koji nisu predstavnici nacionalnih sanacijskih tijela). Predsjednik (ili potpredsjednik) i četiri stalna promatrača glasuju na izvršnim sjednicama. Izvršnim sjednicama koje se bave određenom bankom prisustvuje i predstavnik nacionalnog sanacijskog tijela iz relevantne države članice („proširena” izvršna sjednica). Plenarnim sjednicama prisustvuju predstavnici svih nacionalnih sanacijskih tijela koji moraju sudjelovati u donošenju odluka o sanaciji ako je iz jedinstvenog fonda za sanaciju za predmetnu sanaciju izdvojena potpora u iznosu većem od 5 milijardi eura (odnosno 10 milijardi eura ako je riječ o potpori za likvidnost).

Odnos Jedinstvenog sanacijskog odbora s drugim tijelima

09

Postupak koji se primjenjuje na banku u financijskim poteškoćama može imati tri operativne faze (vidi sliku 1.) nakon pripreme i planiranja. Prva faza je faza oporavka, u kojoj banka mora provesti mjere utvrđene u njezinu planu oporavka. Procjenu plana oporavka obavlja nadzorno tijelo, odnosno ESB u slučaju banaka od velike važnosti u europodručju.

10

Sljedeća (ozbiljnija) faza jest rana intervencija, u kojoj je nadzorno tijelo ovlašteno za provedbu određenih mjera. Odbor nije donositelj odluka u prvim dvjema fazama, ali snosi zajedničku odgovornost za praćenje stanja banke i priprema potencijalne mjere sanacije, kako je navedeno u sljedećoj fazi.

11

Treća je faza sanacija te upravo u njoj uloga Odbora postaje ključna. Postupak sanacije pokreće se ako ESB obavijesti Odbor kako smatra da banka nad kojom provodi nadzor propada ili je vjerojatno da će propasti, odnosno ako Odbor samostalno donese istu procjenu. Odbor može odlučiti pokrenuti postupak sanacije određenog subjekta samo ako je ispunjeni i sljedeći uvjeti: da nije dostupna nijedna alternativna mjera te da se smatra da je upravo sanacija (a ne primjena pravila u slučaju insolventnosti) u javnom interesu. Budući da su u sustav uključeni ESB, Odbor te različita druga nacionalna i europska tijela, kvalitetna komunikacija i uzajamno razumijevanje ključni su za uspjeh.

12

Odbor može usvojiti program sanacije koji obuhvaća uporabu jedinstvenog fonda za sanaciju samo ako Komisija odluči da je to dopušteno na temelju pravila o državnim potporama. Komisija potom treba potvrditi iznos sredstava iz fonda predviđenih programom sanacije.

Opseg revizije i revizijski pristup

Opseg revizije i revizijska metodologija

13

Sud je ispitao raspolaže li Odbor odgovarajućim resursima za djelotvornu provedbu sanacije banaka. Sud je osobito analizirao:

1. kvalitetu rada Odbora na planiranju sanacija za pojedinačne banke (vidi odlomke 24. – 83.)
2. je li Odbor prikladno uspostavljen kako bi se ispunile obveze iz njegova zakonskog okvira za planiranje sanacija (vidi odlomke 84. – 102.) i
3. raspolaže li Odbor prikladnim ljudskim resursima za provedbu zadataka koji su mu povjereni (vidi odlomke 103. – 142.).

14

U ovom izvješću iznose se zaključci i preporuke (vidi odlomke 143. – 158.) na temelju te strukture.

15

U pogledu točke (a) Sud je ispitao jesu li sanacijski planovi Odbora prikladni i sustavni, sadržavaju li procjene provedivosti sanacije i je li u njima utvrđen minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.

16

U tu se svrhu uzorak obuhvaćen revizijom sastojao od 58 cjelovitih sanacijskih planova koje je Odbor pripremio za banke do kraja siječnja 2017. godine. Od tih je planova Odbor bio spreman dati uvid u pet ključnih poglavlja, koja je Sud ispitao (vidi odlomak 26.) na način da je razmotrio osam primjera iz svakog poglavlja koji su nasumce odabrani iz uzorka, s najviše dva poglavlja iz bilo kojeg plana, što ukupno znači 40 poglavlja (koja se odnose na 31 banku). Odbor je iz odabranih poglavlja uklonio sve podatke o pojedinačnim bankama i podatke koji potječu iz ESB-a. Tim je pristupom revizorskom timu omogućeno da stekne relativno detaljan uvid u ključne aspekte planova i donese važne zaključke, ali nije mu bilo omogućeno potpuno razumijevanje njihove cjelovitosti i interne dosljednosti, zbog čega je Sud morao zatražiti dodatne informacije (vidi odlomak 36.), koje su dostavljene za tri banke.

17

U pogledu točke (b) Sud je procijenio primjenjuje li Odbor prikladan sustav pravila, uključujući priručnike, smjernice i okvire za planiranje sanacija.

18

U pogledu točke (c) Sud je procijenio je li Odbor angažirao potreban broj članova osoblja s odgovarajućim vještinama te je li im ponudio daljnje osposobljavanje. Također je ispitana djelotvornost suradnje Odbora s nacionalnim sanacijskim tijelima i ESB-om.

19

Tijekom revizije Sud je primjenjivao kriterije izvedene iz sljedećih izvora:

1. pravnih zahtjeva iz Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i Direktive o oporavku i sanaciji banka
2. Delegirane uredbe Komisije o sadržaju sanacijskih planova
3. popisa ključnih značajki djelotvornih sustava za sanaciju financijskih institucija koji je sastavio Odbor za financijsku stabilnost i
4. četiriju linija obrambenog modela koji je izradio Institut za financijsku stabilnost⁵.

20

Najveći dio revizijskog rada na terenu obavljen je od listopada 2016. do srpnja 2017. i odnosio se na sanacijske planove donesene najkasnije do siječnja 2017. godine.

21

Revizijski dokazi sastoje se od informacija prikupljenih na sastancima i u razgovorima s osobljem Odbora, kao i provjere interne dokumentacije Odbora, javno dostupnih podataka, izjava Odbora⁶ (u relevantnim slučajevima) i upitnika provedenoga među 20 nacionalnih sanacijskih tijela⁷.

Pristup dokazima i pitanja povjerljivosti

22

Revizijska prava i ovlasti za ovu reviziju uspješnosti proizlaze iz općih odredbi članka 287. UFEU-a, kojim je Europskom revizorskom sudu odobren potpuni pristup svoj dokumentaciji potrebnoj za provedbu zadatka revizije. Tijekom revizije Odbor je tvrdio da se na njegove podatke i prakse koji se odnose na pojedinačne banke primjenjuju posebna načela povjerljivosti, koja proizlaze iz pitanja povezanih s financijskom stabilnošću (također vidi odlomak 16.). Ugovorom nisu predviđeni posebni izuzetci u tom pogledu, ali Sud je uspio postići poseban dogovor o obradi i zaštiti te vrste podataka te je surađivao s rukovodstvom Odbora na smanjenju svih stvarnih ili izglednih rizika uz istodobno zajamčen pristup podatcima potrebnima za reviziju. U tu je svrhu, među ostalim, u velikoj mjeri radio s anonimiziranim podatcima, vodeći računa o potrebama revizije.

23

Suradnja i pomoć Odbora omogućili su Sudu da provede opsežnu reviziju i da sa sigurnošću donese zaključke izložene u prvom tematskom izvješću o njegovu radu. Dokumentacija je u velikoj mjeri bila dostupna, uz neke znatne iznimke. Nepostojanje određenih dokumenata u vezi s relevantnim područjem politike (za koje je Odbor izjavio da postoje samo u obliku nacrta) osobito je, među ostalim, značilo da Sud nije u cijelosti procijenio jesu li politike Odbora sasvim u skladu s jedinstvenim pravilima, dok je činjenica da je Sud ponajprije imao pristup anonimiziranim podatcima povezanim sa sanacijskim planovima značila da nije procijenio njihovu cjelovitost i internu dosljednost. Unatoč navedenome, Sud je uspio donijeti određene dobro potkrijepljene zaključke o sanacijskim planovima, kao što će se prikazati u ostatku ovog izvješća (vidi prilog II.).

Opažanja

Sanacijski planovi: posao je u mnogočemu i dalje nedovršen

24

U ovom su odjeljku ispitani ključni elementi sanacijskih planova koje je pripremio Odbor te su izneseni zaključci u pogledu pridržavanja jedinstvenih pravila.

Planiranje nije dovršeno

25

Planiranje sanacija stalni je operativni zadatak Odbora i primjenjuje se na sve banke u njegovoj nadležnosti, a ne samo na one za koje se smatra da su suočene s poteškoćama. Proces planiranja sanacije započinje izradom sanacijskog plana. U tom kontekstu Odbor mora utvrditi ključne funkcije i temeljne linije poslovanja banke. U sljedećem koraku Odbor procjenjuje može li se, u okviru nacionalnih postupaka u slučaju insolventnosti, provesti likvidacija banke; to je osnovni pristup, osim ako Odbor ocijeni da je sanacija u javnom interesu. Ako se donesene odluka o sanaciji u javnom interesu, Odbor mora izraditi strategiju sanacije prilagođenu posebnim okolnostima predmetne banke. Nakon toga, budući da bi se u okviru sanacijskog plana trebao utvrditi način uklanjanja tih prepreka⁸, razmatra vjerojatne prepreke djelotvornoj sanaciji banke. Na slici 2. prikazan je proces planiranja sanacije.

26

Sanacijski plan sadržava sljedeća ključna poglavlja¹⁰:

1. Strateška poslovna analiza: utvrđivanje ključnih funkcija i temeljnih linija poslovanja banke
2. Poželjna strategija sanacije: u ovom se poglavlju procjenjuju izvedivost i opravdanost strategije sanacije
3. Financijski i operativni kontinuitet: procjena financijskih i operativnih preduvjeta za jamčenje kontinuiteta tijekom sanacije
4. Sažetak procjene provedivosti sanacije: procjena postojanja bitnih prepreka provedivosti sanacije i načina na koji se mogu ukloniti. U ovom poglavlju Odbor također utvrđuje minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze
5. Sažetak.

Pristup Jedinstvenog sanacijskog odbora planiranju sanacija

27

Odbor priprema sanacijske planove u četirima fazama. Započinje s prijelaznim sanacijskim planom, koji se zatim ažurira i proširuje.

1. Prijelazni sanacijski planovi (ili planovi 1. faze) usredotočeni su na aspekte strateške poslovne analize. Za njih nije potrebno odobrenje Odbora koji se sastaje na proširenoj izvršnoj sjednici (vidi odlomak 8.) i ponajprije su namijenjeni za internu uporabu.
2. Planovi 2. faze opsežniji su od prijelaznih sanacijskih planova i moraju se usvojiti na proširenoj izvršnoj sjednici (vidi odlomak 8.). Šalju se sanacijskim kolegijima radi donošenja odluke, ali ne obuhvaćaju utvrđivanje bitnih prepreka ili minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.
3. Planovi 3. faze obuhvaćaju utvrđivanje pričuve za minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze na konsolidiranoj razini.
4. Planovi 4. faze obuhvaćaju utvrđivanje bitnih prepreka i minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze na konsolidiranoj razini i na razini pojedinačnih subjekata.

28

Zakonodavac je u siječnju 2017. godine povjerio Odboru zadaću donošenja 130 sanacijskih planova¹¹, pri čemu zakonodavstvom nisu predviđeni nikakvi međukoraci. Zasad nije dosegnuo tu ciljnu vrijednost zbog nedostatka resursa (vidi odlomke 103. – 124.). Do kraja siječnja 2017. godine pripremio je 65 planova 2. faze, od kojih su usvojena 64 plana¹², te je pripremio prijelazne sanacijske planove za još 32 banke (vidi sliku 3.).

29

Zakonodavstvom¹³ je propisano da Odbor mora utvrditi određeni datum do kojega je potrebno sastaviti prve sanacijske planove koji ispunjavaju uvjete iz jedinstvenih pravila, ali Odbor to nije učinio.

30

Tijekom 2016. godine interni sanacijski timovi Odbora počeli su pripremati opsežne planove 2. faze. Prema navodima Odbora, ti su planovi detaljni i dugi između 150 i 300 stranica. U drugoj polovici 2016. godine Odbor je na izvršnoj sjednici donio stratešku odluku o izradi kraćih sanacijskih planova od približno 40 stranica. Odluka je donesena u svrhu lakšeg upravljanja procesom donošenja odluka te njegova pojednostavnjenja.

31

Iako se banke uvelike razlikuju u smislu složenosti, ovo se okvirno ograničenje duljine primjenjuje na sve planove. To znači da nisu uključene brojne potrebne i/ili obvezne informacije, o čemu se raspravlja u sljedećem odjeljku.

32

Na slici 4. ukratko je prikazana struktura koju Odbor primjenjuje na sanacijske planove od 2017. godine nadalje, kao i kojem se dioniku šalje koji dio plana. Odbor ne šalje isti skup informacija svim dionicima. Znakovito je da ni sanacijski kolegiji ni Odbor na izvršnoj sjednici ne raspolažu popratnom tehničkom dokumentacijom, koja sadržava važne informacije, kao što su alternativne strategije sanacije. Zakonodavstvo ne sadržava odredbu o ograničavanju razmjene relevantnih informacija s članovima sanacijskog kolegija¹⁴.

Slika 4.

Struktura i primatelji sanacijskih planova od 2017. godine nadalje

	Plan	Prilozi	Popratna tehnička dokumentacija	Slajdovi prezentacije
Sadržaj	Rezultati i sažetak tražene analize na visokoj razini	Standardizirani prilozi kao što su popisi (osobe za kontakt, IT sustavi itd.), podatci o obvezama / predlošci EBA-e, procjena provedivosti sanacije, obrazloženi prijedlog za minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, planovi s višestrukim točkama pristupanja, prijedlozi banke o uklanjanju prepreka	Tehničke analize / temeljne pretpostavke glavnih dijelova sanacijskog plana (primjerice, ključne funkcije, pristup infrastrukturi financijskih tržišta, instrumenti sanacije / alternativne strategije sanacije, pristup kratkoročnoj likvidnosti, opterećenost imovine, kontinuitet poslovanja)	Za predstavljanje plana sanacijskim kolegijima
Podijeljeno s15:	Jedinstveni sanacijski odbor, proširena izvršna sjednica, članovi sanacijskog kolegija	Jedinstveni sanacijski odbor, proširena izvršna sjednica, članovi sanacijskog kolegija	Jedinstveni sanacijski mehanizam, ESB	Članovi sanacijskog kolegija, promatrači sanacijskog kolegija

Izvor: prilagođeni podatci Odbora.

33

Planom rada Odbora za 2017. godinu predviđena je izrada 27 prijelaznih sanacijskih planova od ukupno 33 plana čija izrada još nije bila započela do kraja siječnja 2017. Postojeća 32 prijelazna sanacijska plana trebalo je proslijediti u 2. fazu, a 65 postojećih sanacijskih planova 2. faze poslati u 3. fazu. Rok je bio prvo tromjesečje 2018. godine.

34

S obzirom na napredak ostvaren do kraja srpnja 2017., očekivano radno opterećenje i trenutačan broj osoblja Odbora, ovaj se plan čini pretjerano optimističnim (također vidi odlomke 114., 124. i 125.).

Pregled sadržaja sanacijskog plana

35

Jedinstvena pravila donose smjernice o sadržaju sanacijskih planova. Kako bi procijenio pridržava li ih se Odbor, Sud je izradio opsežan skup kriterija koji se temelje na zahtjevima jedinstvenih pravila za sanacijske planove i ispitao sanacijske planove obuhvaćene uzorkom. Kako će biti vidljivo iz odlomaka u nastavku, sami sanacijski planovi ispunjavali su tek manji dio primijenjenih kriterija.

36

Prema navodima Odbora, iako sami sanacijski planovi možda nisu dovoljno detaljni, Odbor raspolaže opsežnim dodatnim popratnim informacijama kojima može dopuniti gotovo polovicu od ukupnog očekivanog broja planova. Iako te informacije službeno nisu bile dio sanacijskih planova, ipak su bile važan dio informacija na kojima se temelji razumijevanje i donošenje odluka Odbora u pogledu banaka u njegovoj nadležnosti. Ispitivanjem ovog materijala za tri banke Sud se uvjerio da u podatcima Odbora postoji manje propusta nego što bi se dalo zaključiti samim čitanjem sanacijskih planova. Međutim, u pogledu zahtjeva jedinstvenih pravila i dalje postoje znatni nedostatci.

I dalje nema ključnih elemenata sanacijskih planova

37

U odlomcima u nastavku utvrđena su područja za koja je procjena koju je obavio Sud pokazala da sanacijski planovi Odbora nisu ispunili zahtjeve jedinstvenih pravila.

Strateška poslovna analiza

38

U tom području sanacijski planovi imaju mnoge nedostatke. Primjerice, u njima nije prikladno opisana struktura predmetnih bankarskih grupa i nisu procijenjeni poslovni modeli, upravljanje ili odgovornost u pogledu planiranja sanacija, dok su jedini dostupni financijski podatci bili općeniti i konsolidirani, a ne predstavljeni zasebno za svaki značajan subjekt, kao što je predviđeno priručnikom za planiranje sanacija. Ti su nedostatci djelomice, ali ne u cijelosti, ublaženi dostupnošću dodatnih podataka u popratnim informacijama i dokumentaciji.

39

Važno je napomenuti da su planovi obuhvaćeni uzorkom bili nepotpuni u pogledu ključne interne i vanjske organizacijske međuovisnosti.¹⁶ Iako Odbor raspolaže informacijama o značajnim drugim stranama, Sud nije pronašao nikakvu analizu tih informacija kojom bi se mogli utvrditi mogući rizici od širenja problema.

Ključne funkcije

40

Strateškom poslovnom analizom treba se procijeniti koje su funkcije toliko ključne da bi njihov prekid utjecao na financijsku stabilnost ili realno gospodarstvo. U procjeni se također treba uzeti u obzir u kojoj se mjeri funkcije banke mogu zamijeniti funkcijama druge banke ili banaka na tržištu. U poglavljima obuhvaćenima uzorkom nije uvijek bilo jasno koju je logiku Odbor primijenio za obavljanje procjena.

41

Međutim, Odbor je postigao znatan napredak usmjeravanjem internih sanacijskih timova s pomoću predloška za prikupljanje podataka o ključnim funkcijama koji se primjenjuje od 2017. godine nadalje.

42

Odbor nije bio u mogućnosti dati pregled ključnih funkcija za svaku banku u svojoj nadležnosti. U većini poglavlja obuhvaćenih uzorkom primanje depozita smatra se ključnom funkcijom. U nekim sanacijskim planovima, ali ne svim, postoji razlika između depozita fizičkih i pravnih osoba.

43

Zbog moguće potrebe da se određene obveze, kao što su neosigurani povlašteni depoziti, izuzmu od unutarnje sanacije (engl. bail-in), s obzirom na njihov status jedne od „ključnih funkcija”, smanjuje se količina obveza dostupnih za unutarnju sanaciju, zbog čega je još važnije osigurati prikladnu pričuvu za minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze. Međutim, dosad izrađenim sanacijskim planovima nije utvrđen iznos minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, što povećava vjerojatnost da procjena pokaže kako sanacija banaka nije provediva.

Poželjna strategija sanacije

Procjena opravdanosti i izvedivosti likvidacije

44

Prije nego što Odbor utvrdi strategiju sanacije, mora procijeniti je li likvidacija u okviru uobičajenog postupka u slučaju insolventnosti opravdana te je li, u tom slučaju, također izvediva.

45

Pri procjeni opravdanosti likvidacije Odbor razmatra vjerojatni učinak na financijski sustav. Osobito mora procijeniti hoće li se likvidacijom postići ciljevi sanacije¹⁷, kojima je obuhvaćena i zaštita osiguranih depozita¹⁸.

46

Odbor je u svojoj procjeni opravdanosti nekoliko puta naveo da se važećim sustavom osiguranja depozita ne ispunjavaju zahtjevi Direktive o sustavu osiguranja depozita te da se u okviru tog sustava nije raspolagalo dostatnim sredstvima za upravljanje likvidacijom važne banke. Stoga je u okviru likvidacije teže ostvariti cilj zaštite osiguranih depozita.

47

Kako bi se ocijenila izvedivost likvidacije, Odbor mora ispitati mogu li se upravljačkim informacijskim sustavima banke dostavljati informacije propisane Direktivom o sustavu osiguranja depozita. Primjerice, potrebno je poznavati ukupnu vrijednost osiguranih depozita po deponentu jer se iz sustava osiguranja depozita mora isplatiti zajamčeni iznos od 100 000 eura po deponentu u određenom roku¹⁹.

48

U sanacijskim planovima obuhvaćenima uzorkom Sud nije pronašao nikakve informacije o iznosu dostupnih sredstava iz sustava osiguranja depozita koje bi omogućile takvu procjenu.

49

Nacionalni sustavi osiguranja depozita nemaju pravnu obvezu suradnje s Odborom. Unatoč tome, iz Delegirane uredbe proizlazi da se Odbor savjetuje s nacionalnim sustavima osiguranja depozita²⁰, iako Odbor to ne čini.

50

Iako je zaključak većine sanacijskih planova bio da likvidacija nije opravdana, Sud je utvrdio tek neprecizno formulirane razloge za takve zaključke, primjerice da bi time nastali znatni negativni učinci za nacionalni bankarski sektor. Nisu dostavljene konkretnije pojedinosti propisane jedinstvenim pravilima.²¹

51

Sanacijska mjera može se poduzeti u javnom interesu ako je to potrebno za postizanje sanacijskih ciljeva i ako je razmjerno s njima. Također se mora utvrditi da se likvidacijom ne bi u istoj mjeri postigli sanacijski ciljevi. Jedine izjave u tom pogledu u sanacijskim planovima bile su vrlo općenite i nisu sadržavale daljnje pojedinosti.

52

Također je izostala obvezna izjava o tome kako bi likvidacija utjecala na oslanjanje banke na izvanrednu javnu financijsku potporu²².

Utvrđivanje poželjne strategije sanacije

53

Odbor je do kraja siječnja 2017. izrađivao strategije sanacije na temelju pretpostavke da će se problem potencijalnih prepreka (koje mogu biti bitne) rješavati u određenom trenutku u budućnosti, kad će ujedno biti utvrđene kvote za minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze.

54

Sud nije utvrdio nijednu poželjnu strategiju sanacije koja se ujedno bavila nepredviđenim, kratkoročnim kretanjima. Stoga, ako odluke o sanaciji postanu nužne u bliskoj budućnosti, vjerojatno će odstupati od planova.

55

Jedinstvenim pravilima predviđen je opis razmatranih alternativa poželjnoj strategiji sanacije u slučaju da se ona ne može provesti²³. Sud je utvrdio da u velikoj većini poglavlja obuhvaćenih uzorkom nema riječi o alternativama poželjnoj strategiji.

56

Jedinstvenim pravilima propisano je da poglavlje o strategiji sanacije mora sadržavati okvirne rokove za provedbu svih važnih aspekata plana²⁴. Međutim, nijedno poglavlje obuhvaćeno uzorkom nije sadržavalo takav rok.

Utvrđivanje instrumenata sanacije i sanacijskih ovlasti

57

U velikoj većini planova odabrani instrument sanacije jest instrument unutarnje sanacije banke bez prekida njezina redovnog poslovanja. U tom idealnom scenariju banka bi zatvorila u petak i ponovno, kao i obično, otvorila sljedećeg ponedjeljka, pri čemu bi se mjera unutarnje sanacije provela tijekom vikenda.

58

U nekim je sanacijskim planovima navedeno da bi IT sustavi banaka imali problema pri dostavljanju potrebnih podataka na vrijeme za unutarnju sanaciju.

59

Internom provjerom Odbor je ispitao cijeli niz operativnih pitanja povezanih s instrumentom unutarnje sanacije. U provjeri se zaključuje da je potrebno uložiti dodatne napore, osobito u pogledu očekivani rokova i praktičnih pitanja u vezi s kaskadnim otpisom i konverzijom. Rok do kojega Odbor treba dostaviti interne smjernice o provedbi unutarnje sanacije tek je četvrto tromjesečje 2017. godine, iako je većinom sanacijskih planova već predviđena uporaba tog instrumenta.

60

Primjena instrumenta unutarnje sanacije na depozite i obveznice u roku od 48 sati predstavljala bi golem tehnički izazov za većinu banaka s obzirom na složenost njihovih sustava upravljanja i IT sustava. Prije provedbe plana unutarnje sanacije s pomoću sustava upravljanja mora biti moguće izračunati iznos dostupan za unutarnju sanaciju. U skladu s trenutačnom praksom Odbora od banaka se ne traži da ispitaju potencijalnu uporabu instrumenta unutarnje sanacije kako bi dokazale njegovu izvedivost.

61

Prema mišljenju Suda, kapacitet određene banke za pokriće gubitaka bit će prikazan većim od stvarnoga ako se u obzir uzmu i obveze na koje se u roku predviđenom strategijom sanacije ne može primijeniti instrument unutarnje sanacije.

62

Komisija je nedavno predložila uvođenje instrumenta moratorija na razini EU-a koji bi se mogao upotrebljavati, primjerice, za obustavu obveza plaćanja banke na najviše pet radnih dana. U skladu s tim prijedlogom, iako bi se nadzorno tijelo moralo savjetovati sa sanacijskim tijelom, samo sanacijsko tijelo ne bi imalo ovlast za aktivaciju tog instrumenta²⁵. Mogućnost da sama sanacijska tijela primijene instrument moratorija može pružiti fleksibilnost (osobito za predmetnu banku) u pripremi unutarnje sanacije.

63

Jedinstvenim pravilima propisana je procjena provedivosti instrumenata sanacije²⁶. Sud nije pronašao te informacije ni u jednom sanacijskom planu obuhvaćenom uzorkom.

64

Jedinstvenim pravilima propisano je da Odbor u sanacijskim planovima treba navesti koje ovlasti namjerava primijeniti²⁷. Međutim, takve navode Sud nije pronašao ni u jednom uzorku. Te ovlasti mogu obuhvaćati, primjerice, ovlast za produljenje rokova dospijeća ili raskid određenih ugovora, a ne globalno djelovanje, kao što je slučaj s moratorijima. Te su ovlasti spomenute u predlošku programa sanacije. Međutim, pri odabiru ovlasti nužno je analizirati i razumjeti vrstu obveza na koje će se te ovlasti primjenjivati, a u sanacijskim planovima obuhvaćenima uzorkom trenutačno nema podrobnih informacija o tome.

Procjena izvedivosti i opravdanosti poželjne strategije sanacije

65

Sud ni u jednom poglavlju obuhvaćenom uzorkom nije pronašao procjenu izvedivosti odabranih strategija sanacije. Stoga se u planovima ne iznosi zaključak o tome može li se poželjna strategija sanacije primijeniti na djelotvoran i pravodoban način, kako je to predviđeno jedinstvenim pravilima²⁸.

66

Od sanacijskih tijela traži se i procjena opravdanosti strategije, što znači razmatranje vjerojatnog učinka sanacije na financijske sustave i realno gospodarstvo. Međutim, ni ta procjena nije dio planova obuhvaćenih uzorkom. Odbor nije procijenio mogući učinak odabranih instrumenata sanacije (osobito instrumenta unutarnje sanacije). Također nije razmotrio učinak na ostale financijske institucije, mala i srednja poduzeća te male ulagače²⁹.

Utvrđivanje vrijednosti u kontekstu sanacije

67

Jedinstvenim pravilima predviđen je opis informacija potrebnih za primjenu strategije sanacije³⁰. Važan dio navedenoga jest pružanje informacija o utvrđivanju vrijednosti banke u svrhu sanacije, što je vrlo složen i dugotrajan postupak. Sud nije pronašao takve izjave ni u jednom poglavlju obuhvaćenim uzorkom. Iz navedenoga proizlazi da Odbor nije mogao ispuniti svoju obvezu procjene izvedivosti dostave takvih informacija³¹.

Financijski i operativni kontinuitet

68

U jedinstvenim pravilima utvrđeno je da sanacijski planovi moraju sadržavati analizu zahtjeva za financiranje koji su navedeni u strategiji sanacije. Međutim, planovi koje je Sud ispitao sadržavali su tek općenite tvrdnje o financiranju u poglavlju o financijskom kontinuitetu. Nedostajale su informacije o načinima financiranja podružnica ili društava kćeri koja se nalaze u državama članicama koje tijekom sanacije nisu bile sudionice³².

69

Planovi također nisu sadržavali informacije o provedivosti ugovora o razini usluga u slučaju sanacije. Ako su ključne funkcije razdvojene, nije jasno jesu li ugovori o razini usluga i dalje provedivi. U velikom broju planova nema riječi o postupcima koji se primjenjuju u slučaju nepredviđenih događaja, osobito u pogledu sustava plaćanja i namire.

Procjena provedivosti sanacije

70

Sanacija banke trebala bi se smatrati provedivom ako je izvedivo i opravdano ili da se u okviru uobičajenog postupka u slučaju insolventnosti ta banka likvidira ili da se primjenom sanacijskih mjera provede njezina sanacija.

71

Ni u jednom dokumentu obuhvaćenim uzorkom Odbor nije kategorički zaključio je li sanacije banke doista moguća. Iako neka poglavlja sadržavaju kratak sažetak procjene provedivosti sanacije, u većini tih poglavlja sažetak je ograničen na nekoliko utvrđenih mogućih prepreka.

72

Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu propisano je da Odbor treba pravodobno obavijestiti EBA-u ako smatra da banku nije moguće sanirati. Odbor do srpnja 2017. godine nije poslao nijednu takvu obavijest EBA-i.

Bitne prepreke

73

Jedinstvenim pravilima propisano je da Odbor mora utvrditi i riješiti bitne prepreke sanacijama na način da ih razvrsta barem u sljedeće kategorije: (a) struktura i poslovanje; (b) financijska sredstva; (c) informacije; (d) prekogranična pitanja; (e) pravna pitanja. Unatoč toj pravnoj obvezi proces uklanjanja bitnih prepreka još nije započeo. U svojim planovima 2. faze Odbor je jedino utvrdio moguće prepreke.

74

Prema navodima Odbora, cjelokupni proces utvrđivanja bitnih prepreka, uključujući savjetovanje s nadležnim tijelima i donošenje zajedničkih odluka sanacijskih kolegija, trajat će otprilike godinu dana, a prema trenutačnim očekivanjima neće započeti prije 2018. godine.

75

Slika 5. preuzeta je iz priručnika za planiranje sanacija i na njoj su prikazani očekivani rokovi za uklanjanje prepreka, ovisno o provedivosti i važnosti mjere.

76

Kao što je navedeno u odlomku 28., očekuje se da će do kraja prvog tromjesečja 2018. biti dostupno samo 65 planova 3. faze. Pod pretpostavkom da će sanacijski planovi do sredine 2019. prijeći u 4. fazu, banke bi imale dovoljno vremena za uklanjanje svih bitnih prepreka do sredine 2022.

Minimalni zahtjev za prihvatljive obveze

77

Jedan od ključnih dijelova sanacijskog plana jest utvrđivanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze). To je izračun najmanjeg iznosa regulatornog kapitala i obveza (uključujući depozite) koji banka mora imati u svrhu konverzije ili otpisa u slučaju unutarnje sanacije. Odbor još nije utvrdio ciljne vrijednosti minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, ni na konsolidiranoj razini ni na razini pojedinačnih subjekata.

78

S bankama se tijekom radionica održanih 2016. godine neslužbeno raspravljalo o okvirnim neobvezujućim kvotama minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze izračunane na konsolidiranoj razini, ali te informacije nisu proslijeđene sanacijskim kolegijima. Dosad se nisu uzimali u obzir jedinstveni čimbenici za pojedinačne banke, kao što su izuzimanje određenih obveza iz unutarnje sanacije, bitne prepreke i zahtjevi proizašli iz postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP, engl. supervisory review and evaluation process).

79

Budući da još nisu definirani uvjeti u pogledu minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, nema praćenja stvarnih kvota za taj zahtjev.

Sažetci

80

Odbor mora u svim sanacijskim planovima izraditi sažetak, koji obuhvaća sažeti prikaz stavki navedenih u pravnom okviru³³.Informacije u sažetcima koje je Sud pregledao nisu ni približno ispunile taj zahtjev. Elementi koji nedostaju navedeni su u Prilogu III.

Upoznavanje sa sadržajem sanacijskih planova

81

Odbor mora upoznati predmetne banke sa svim bitnim dijelovima sanacijskih planova. Banke su dosad zaprimile samo ograničene okvirne informacije, kao što su izračuni minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze na razini bankarske grupe ili moguće prepreke. Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu također je propisano da Odbor mora uzeti u obzir povratne informacije banke. Međutim, sanacijski planovi koje je Sud ispitao ne sadržavaju primjedbe predmetnih banaka.

82

Odbor tvrdi da se u različitim dijelovima jedinstvenih pravila pitanje upoznavanja sa sadržajem sanacijskih planova nenamjerno obrađuje na različite načine. Dok je u Uredbi o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu³⁴ riječ o bitnim elementima sanacijskog plana, Direktivom o oporavku i sanaciji banaka³⁵ te Delegiranom uredbom Komisije³⁶ propisano je da je banke potrebno upoznati jedino sa sažetkom plana.

Ograničeno pridržavanje jedinstvenih pravila

83

Sažetak opažanja koja je Sud iznio u odlomcima 37. – 82. glasi da planovi obuhvaćeni uzorkom ne pridržavaju jedinstvenih pravila. Razina u kojoj ih se pridržavaju povećava se ako se uzmu u obzir popratne informacije navedene u odlomku 36., iako Sud napominje da te popratne informacije nisu prikupljene za sve banke.

Potrebno je poboljšati smjernice za planiranje sanacija

84

Sud je proveo reviziju sustava priručnika i postupaka Odbora za planiranje sanacija i utvrdio da postoje osnovne smjernice, ali da je na tome potrebno dodatno poraditi.

Potrebna su ažuriranja i poboljšanja priručnika i predložaka

85

Kako bi se zajamčilo da brojni sudionici u tom procesu primjenjuju prikladan i dosljedan pristup planiranju sanacija, potrebni su odgovarajući postupci, priručnici i smjernice. Odbor je uspostavio odgovarajuće mehanizme za upravljanje tim procesom, pripremivši priručnik za planiranje sanacija, koji je izradio uz pomoć nacionalnih sanacijskih tijela. Odbor trenutačno radi na izradi brojnih internih i vanjskih dokumenata u vezi s relevantnim područjem politike.

86

Svrha priručnika za planiranje sanacija jest promicanje dosljednog pristupa planiranju sanacija na razini Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela. Odbor je u ožujku 2016. godine usvojio priručnik kao nacrt internog dokumenta. Otad se sanacijski timovi moraju pri izradi sanacijskih planova koristiti priručnikom. Dorađivanje priručnika za planiranje sanacija (tj. njegovo ažuriranje) onemogućeno je na godinu dana kako bi se prikupile povratne informacije o prvim iskustvima internih sanacijskih timova u pogledu rada s priručnikom.

87

Povrh toga, Odbor je izradio ili namjerava izraditi predloške za izvješćivanje³⁷ kako bi se zajamčilo da sve informacije koje za potrebe planiranja sanacija i donošenja odluka prima od banaka dolaze u standardnom formatu. Tim se predlošcima nadopunjuju informacije koje se već dostavljaju ispunjavanjem predložaka ESB-a i EBA-e³⁸. U posebnim slučajevima Odbor također može izravno zatražiti informacije od banke.

88

Iz razloga navedenih u nastavku potrebno je dodatno razraditi priručnik za planiranje sanacija. Međutim, Odbor je već dvaput odgodio planirano ažuriranje, prvo do kraja 2017., a zatim do drugog tromjesečja 2018.

89

Priručnik za planiranje sanacija ažurira se u prvom redu kako bi se njime obuhvatile smjernice za relevantno područje politike o brojnim posebnim pitanjima. Primjerice, kako je to predviđeno jedinstvenim pravilima, u priručniku za planiranje sanacija ima riječi o utvrđivanju bitnih prepreka, ali njime nije predviđeno da se to pitanje rješava u okviru sanacijskih planova 2. faze.

90

Kao drugo, u priručniku za planiranje sanacija ne uzimaju se obzir određene važne zakonodavne odredbe. Primjerice, iako je Delegiranom uredbom Komisije³⁹ propisano da sanacijski planovi trebaju sadržavati sažetak, ta se obveza ne navodi u priručniku za planiranje sanacija. Isto tako, iako je priručnikom za planiranje sanacija predviđena provedba procjene provedivosti sanacije, predložak za sastavljanje sažetka koji je dio tog priručnika ne sadržava odjeljak predviđen u tu svrhu. Nadalje, obveza slanja obavijesti EBA-i u slučaju da se procijeni da sanacija banke nije provediva nije navedena ni u poglavlju o sažetku ni u poglavlju o procjeni provedivosti sanacije⁴⁰.

91

Kao treće, priručnik za planiranje sanacija potrebno je ažurirati kako bi se uzela u obzir strateška odluka iz rujna 2016. o zaustavljanju izrade opsežnih sanacijskih planova u korist pripreme sažetih inačica od otprilike 40 stranica (vidi odlomak 30.). Međutim, još nisu donesene smjernice o sadržaju sažetih sanacijskih planova. Do te promjene u pristupu planiranju sanacija došlo je u trenutku kad su brojni prijelazni sanacijski planovi i planovi 2. faze već bili izrađeni ili su bili u postupku izrade na temelju dubinske analize. U upitniku koji je Sud proveo neka nacionalna sanacijska tijela odgovorila su da su bila prisiljena utrošiti dragocjene resurse na ponovnu izradu sanacijskih planova.

92

Jedinstvenim pravilima⁴¹ omogućena je primjena pojednostavnjenih obveza za određene banke⁴² u kontekstu planiranja sanacija. Odbor do svibnja 2017. nije iskoristio tu mogućnost ni za jednu banku u svojoj nadležnosti⁴³, a u priručniku za planiranje sanacija nema riječi o sadržaju pojednostavnjenih sanacijskih planova i povezanim kriterijima prihvatljivosti⁴⁴. Polovica nacionalnih sanacijskih tijela koja su sudjelovala u upitniku koji je proveo Sud potvrdila je da Odbor nije pružio dostatne smjernice. Tijekom provedbe revizije Odbor nije Sudu dostavio nikakve strateške dokumente o toj temi.

93

Osim poboljšanja priručnika za planiranje sanacija, mogli bi se poboljšati i predlošci za izvješćivanje koje je izradio Odbor. Jedan od ciljeva tih predložaka bio je prikupljanje informacija koje nisu dostupne iz drugih izvora, čime se izbjegava udvostručenje rada koji su obavile banke. Ne postoje poveznice između predloška Odbora i predloška EBA-e, ali u njima se traže neke usporedne informacije. Primjerice, u velikoj većini slučajeva u predlošku Odbora za podatke o obvezama i predlošku EBA-e o strukturi obveza⁴⁵ traže se slične informacije o izvedenicama. Kako bi se izbjeglo pretjerano opterećivanje banaka zahtjevima za slanje podataka koji se preklapaju, Odbor je dopustio bankama da za 2017. godinu dostave samo podatke s pomoću predloška Odbora. To pokazuje složenost sustava kako je uspostavljen.

Strateški dokumenti

94

Kako bi se zajamčila dosljedna primjena postojećeg zakonodavstva i usklađene metodologije u svim sanacijskim planovima, Odbor je utvrdio detaljan program rada, prema kojemu je tijekom 2017. i prve polovice 2018. potrebno izraditi niz strateških dokumenata. Budući da se kontinuirano iznose nove smjernice za relevantno područje politike, bit će ih teško uključiti u sanacijske planove za 2017.

95

Interni rokovi Odbora za izradu strateških dokumenata tijekom 2017. izmijenjeni su u srpnju 2017. godine, što je dovelo do kašnjenja u pogledu dovršetka nekoliko dokumenata. S obzirom na to da odjel odgovoran za taj zadatak trenutačno ne raspolaže s dovoljno članova osoblja (vidi odlomak 109.), dovršetak dokumenata do trenutačno postavljenih rokova također se može dovesti u pitanje.

96

Nacionalna revizijska tijela na nekoliko su mjesta u upitniku istaknula da Odbor treba staviti veći naglasak na utvrđivanje primjera najbolje prakse i pružanje ujednačenih smjernica za planiranje sanacija.

97

Jedinstvenim pravilima⁴⁶ propisano je da se u sanacijskim planovima uzmu u obzir relevantni scenariji, uključujući scenarij idiosinkratične propasti (propasti pojedinačne banke) ili propasti u trenutku šire financijske nestabilnosti ili drugih događaja na razini sustava. Međutim, u jednom od strateških dokumenata Odbora traži se da se sanacijski planovi temelje samo na idiosinkratičnom scenariju, pri čemu se ostali scenariji upotrebljavaju za ispitivanje opravdanosti i izvedivosti poželjne strategije sanacije. U sanacijskim planovima obuhvaćenih uzorkom Sud nije pronašao dokaze da su takva ispitivanja provedena, kao ni opis pretpostavljenih scenarija za planove iz uzorka.

98

Interna analiza sanacijskih planova koju je proveo sam Odbor pokazala je da u njima nije razmotreno dovoljno relevantnih scenarija. Odbor je naveo da su potrebne dodatne smjernice za dosljedan odabir scenarija koji se treba primjenjivati.

99

Dodatni nedostatak dosljedne metodologije otkriven je u međusektorskoj analizi koju je proveo sam Odbor, obuhvativši prvi val sanacijskih planova (planovi čiji su nacrti izrađeni 2016.). Analizom je utvrđeno da su različita tumačenja postojećeg zakonodavstva i nepostojanje usklađene metodologije doveli do nedosljednosti između planova i nedovoljne razine detaljnosti. Primjerice, neki interni sanacijski timovi proveli su procjene prema linijama poslovanja, a ne prema pravnim subjektima. U nekim se planovima privatno bankarstvo ili usluge upravljanja imovinom smatraju ključnima, dok je u drugim planovima u sličnim okolnostima ocijenjeno da te funkcije nisu ključne.

Politika o bitnim preprekama i minimalnom zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze

100

Dvije druge strateške odluke Odbora utječu na usklađenost sanacijskih planova sa zakonodavnim okvirom. Prvo, jedinstvenim pravilima propisano je da u sanacijskim planovima moraju biti utvrđene bitne prepreke⁴⁷. To je savjetodavni proces koji iziskuje resurse i traje otprilike godinu dana, nakon čega bi trebalo uslijediti daljnje postupanje Odbora radi rješavanja utvrđenih prepreka. Odbor je donio internu stratešku odluku da će s tim procesom započeti 2018. Odbor će dotad (vidi odlomke 73. i 74.) tek utvrditi moguće prepreke u pogledu kojih neće službeno djelovati jer se ne smatraju „bitnima”. Prema mišljenju Suda ta privremena politika ne ispunjava pravne zahtjeve.

101

Drugo, ne postoji konačna politika Odbora o izračunu minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze. Odbor je objavio preliminarni pristup koji je primjenjivao tijekom 2016.⁴⁸ i koji se oslanjao na „informativne” ciljne vrijednosti minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (vidi odlomak 78.). Donošenje konačnog strateškog dokumenta o minimalnom zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze radi postavljanja obvezujućih ciljnih vrijednosti predviđeno je tek za kraj 2017. Upitnik koji je proveo Sud pokazao je da nacionalna sanacijska tijela osobito žele da Odbor ostvari napredak u pogledu tog strateškog dokumenta, kao i strateškog dokumenta o bitnim preprekama. Djelovanje u vezi s tim pitanjima važno je kako bi se zajamčilo da su planovi usklađeni s jedinstvenim pravilima te da banke imaju dostatan kapacitet za pokriće gubitaka.

Kontrole upravljanja i osiguravanje kvalitete

102

Odbor je dostavio Sudu tek općenit opis svojih okvira za unutarnju kontrolu i osiguravanje kvalitete. Krajnji rezultati ovog izvješća (vidi odlomke 37. – 82.) upućuju na nedostatke u tim kontrolama upravljanja. To je potvrdio međusektorski postupak koji je proveo sam Odbor i kojim je utvrđeno nekoliko kvalitativnih nedostataka u sanacijskim planovima.

Jedinstveni sanacijski odbor ima premalo zaposlenika

103

Revizija se bavila pitanjima ljudskih resursa od trenutka uspostave Odbora te je utvrđeno da ne postoje prioriteti u pogledu zapošljavanja, što je potrebno u početnoj fazi.

Stalno nedosezanje ciljnih vrijednosti u pogledu broja osoblja

104

Komisija je prvotno procijenila da će u pogledu osoblja za Odbor biti potrebno 309 ekvivalenata punom radnom vremenu⁴⁹. Ova je brojka djelomice izvedena usporedbom s referentnim vrijednostima američkog Saveznog poduzeća za osiguranje depozita (Federal Deposit Insurance Corporation), koja ima slične zadatke u području sanacije. Prema prvotnom planu, Odbor je trebao dosegnuti tu brojku do kraja 2015. godine. U rujnu 2016. godine Odbor je proveo pregled svojih potreba za osobljem i povećao početnu procjenu na 350 ekvivalenata punom radnom vremenu, pri čemu je tu brojku trebao dosegnuti do 2017. godine. Nacrtom višegodišnjeg proračuna za razdoblje 2018. – 2020. godine predviđeno je daljnje povećanje na 410 ekvivalenata punom radnom vremenu do kraja 2019., što je povećanje od 33 % u odnosu na prvotnu procjenu.

105

Stvarni broj osoblja stalno je manji od ciljne vrijednosti od samog početka. Prvotne kampanje zapošljavanja organizirala je Komisija. Kad je Odbor u ožujku 2015. godine preuzeo potpunu odgovornost za zapošljavanje, imao je 35 članova osoblja. Ta je brojka do kraja 2015. porasla na 101, a do kraja 2016. na 171 člana osoblja.

106

Stanje je najozbiljnije u području zapošljavanja stručnjaka za sanaciju i za relevantno područje politike jer je 2015. i 2016. podcijenjena potreba za tim radnim mjestima. Također je presudan nedostatak IT i tajničkog osoblja.

107

Nedovoljan broj osoblja u upravama za planiranje sanacija znatno je utjecao na proces planiranja sanacija. Osobito je utjecalo na radno opterećenje koordinatora internih sanacijskih timova, od kojih je većina odgovorna za više od 10 banaka. Dužnosti Odbora propisane zakonodavstvom, kao što je njegova odgovornost za planiranje sanacija za prekogranične manje važne banke, izvršile su dodatni pritisak na već oskudne resurse.

108

U planovima radnih mjesta u Odboru navedene su potrebe za osobljem u smislu ukupnih brojki te poželjnih statusa i razreda. Odbor je odredio koliko mu je članova osoblja potrebno kako bi se obavili svi poslovi ovisno o veličini bankarske grupe. Međutim, nije procijenio stručnost i druge potrebne vještine u pojedinačnim upravama i odjelima za planiranje sanacija. U nekim upravama nema ili ima premalo određenih stručnjaka (primjerice stručnjaci za utvrđivanje vrijednosti) i osoblja s potrebnim poznavanjem jezika. Neki odjeli imaju velik udio manje iskusnog osoblja.

109

Zbog premalog broja osoblja još nije dovršen važan rad na relevantnim područjima politike i smjernicama. Krajem ožujka 2017. uprava odgovorna za strategiju, procese i metodologiju sanacije imala je samo trećinu ciljanog broja članova osoblja. Kako bi djelomice nadoknadile taj nedostatak, uprave za planiranje sanacija posvetile su velik dio vremena radu na relevantnom području politike i drugim temama koje nisu povezane sa sanacijom (25 % tijekom 2016.), umjesto da se usredotoče na svoj temeljni zadatak.

110

Visoka stopa fluktuacije podrazumijevala je manjak osoblja u IT odjelu, koji ujedno ne raspolaže prikladnim IT sustavom i stoga ne može učinkovito pružati potporu procesu planiranja sanacija. Uvođenje poboljšanog IT sustava za planiranje sanacija trebalo bi biti dio IT strategije koja je trenutačno u izradi.

111

Nedostatci u pogledu osoblja Odbora doveli su do visokih stopa prekovremenog rada, koje je tijekom prvih 10 mjeseci 2016. godine iznosilo otprilike 15 000 sati ili 6 % ukupnog radnog vremena.

112

Područje sanacije banaka još je u razvoju u Europi, a zanimanje stručnjaka za sanaciju i dalje je razmjerno novo. Zbog toga većina članova osoblja zaposlenih na radnim mjestima povezanima s planiranjem sanacija mora steći znanje obavljajući posao. Nadalje, tijekom posljednje dvije do tri godine Odbor se za kvalificirano osoblje morao ozbiljno nadmetati s drugim tijelima EU-a (Komisijom i ESB-om) i bankarskim sektorom⁵⁰. Gotovo 75 % nacionalnih sanacijskih tijela koja su sudjelovala u upitniku koji je proveo Sud navelo je da je teško zaposliti sanacijsko osoblje i na nacionalnim radnim mjestima.

113

Odbor je potvrdio da zapošljavanje predstavlja izazov zbog dugotrajnih postupaka zapošljavanja, ograničenog broja odgovarajućih kandidata na vrlo konkurentnom tržištu rada i nedostatka kandidata koji su spremni pridružiti se Jedinstvenom sanacijskom odboru na temelju privremenih ugovora.

114

Odbor je također izvijestio Sud da neće dosegnuti ciljne vrijednosti u pogledu broja članova osoblja za 2017., što će otežati neometano izvršavanje njegovih pravnih ovlasti. Nadalje, očekuje da čak ni tijekom 2020. ukupan broj članova osoblja dostupnih Odboru neće biti razmjeran broju koji se smatra potrebnim kako bi Odbor u potpunosti ispunio svoje obveze.

Kadrovska služba s nedovoljnim resursima utječe na zapošljavanje

115

Zapošljavanje je Odboru osobito važno sada, u njegovim početnim godinama rada, zbog trajanja postupaka zapošljavanja i velikog broja potrebnog osoblja. Odbor je u svojem godišnjem izvješću za 2015. godinu utvrdio da je uspostavljanje djelotvorne kadrovske službe jedan od ključnih prioriteta u njegovoj početnoj fazi.

116

U ožujku 2015., kad je Odbor preuzeo od Komisije postupak zapošljavanja, kadrovska služba sastojala se od dviju osoba, od kojih je na zapošljavanju radila jedna. Krajem 2015. ukupan broj djelatnika kadrovske službe narastao je na sedam, uključujući dvije osobe odgovorne za zapošljavanje. U prosincu 2016. kadrovska služba i dalje je imala ograničen kapacitet: sastojala se od sedam članova osoblja, od kojih je samo njih troje radilo na zapošljavanju.

117

Za oglašavanje slobodnih radnih mjesta ta se služba koristila tek malim brojem kanala za zapošljavanje, kao što su internetske stranice Odbora i internetske stranice EU-a za zapošljavanje, kao i društvene mreže, ali ne i stručne financijske publikacije. Nadalje, ne raspolaže prilagođenim IT alatima za zapošljavanje i upravljanje osobljem. To je dovelo do pogreške u postupku provjere prijava za posao i neučinkovitosti pri inventuri spisa članova osoblja.

118

Program osposobljavanja koji provodi Odbor i koji je donekle otvoren za osoblje nacionalnih sanacijskih tijela usmjeren je na jačanje znanja osoblja o osnovama sanacije i podizanje razine osviještenosti o stvarnim slučajevima sanacije. Odabrani tečajevi za osposobljavanje primjeri su dobre prakse. Oni obuhvaćaju prezentacije studije slučaja čiji je cilj, između ostaloga, razvoj zajedničke kulture sanacije, kao i seminare u vrijeme ručka.

Potrebno je poboljšati okvir za suradnju s nacionalnim sanacijskim tijelima i ESB-om

119

Revizijom je ispitan odnos između Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela te ESB-a, pri čemu je utvrđeno da je potrebna bolja razmjena informacija i suradnja.

Nedovoljna jasnoća u suradnji s nacionalnim sanacijskim tijelima

120

Odbor je obvezan koordinirati svoje aktivnosti i surađivati s nacionalnim sanacijskim tijelima u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma.

121

Odbor je odlučio uspostaviti interne sanacijske timove u svrhu sanacije svih bankarskih grupa u svojoj nadležnosti, što je uključivalo kombiniranje osoblja Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela. Na čelu internih sanacijskih timova uvijek je osoblje Odbora. Odbor je uspostavio ukupno 75 internih sanacijskih timova, od kojih su pojedini odgovorni za više od jedne bankarske grupe.

122

Podjela zadataka između Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela i dalje je nejasna. Krajem 2016. Odbor je uspostavio radnu skupinu u svrhu postizanja dogovora o operativnoj raspodjeli posla. Sud smatra da je teško procijeniti potrebe u pogledu osoblja i proračuna bez jasne raspodjele zadataka.

123

Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu nije utvrđen precizan opseg uključenosti Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela u interne sanacijske timove. Zbog toga Odbor nema kontrolu nad sastavom, hijerarhijom, razinom stručnosti ili ocjenom uspješnosti osoblja koje su nacionalna sanacijska tijela rasporedila na rad u internim sanacijskim timovima. Može samo izraziti svoja mišljenja o najmanjem broju članova osoblja potrebnom za interni sanacijski tim i razini doprinosa nacionalnog sanacijskog tijela. Planirane brojke za 2017. upućuju na omjer 5:6 u pogledu osoblja Odbora u odnosu na osoblje nacionalnih sanacijskih tijela. Za usporedbu, prosječan omjer osoblja ESB-a u odnosu na osoblje nacionalnog nadležnog tijela u zajedničkim nadzornim timovima jest 1:3⁵¹.

124

Trenutačan broj osoblja u internim sanacijskim timovima nije dovoljan kako bi obavili dodijeljene zadatke. Do kraja 2016. Odbor je internim sanacijskim timovima dodijelio otprilike 60 ekvivalenata punom radnom vremenu. Očekuje se da će ta brojka do kraja 2017. narasti na 170, iako je jasno da će, ako se ne promijeni trenutačna raspodjela zadataka, velik dio tog osoblja i dalje biti raspoređen na rad na relevantnom području politike i drugim temama koje nisu povezane sa sanacijom.

125

S obzirom na poteškoće povezane sa zapošljavanjem, ciljne vrijednosti za 2017. u pogledu osoblja nisu bili realistične. Tijekom 2017. nacionalna sanacijska tijela namjeravala su dodijeliti 155 ekvivalenata punom radnom vremenu za rad u internim sanacijskim timovima. Na taj bi način do kraja 2017. prosječan broj dodijeljenog osoblja Odbora za svaki banku bio 0,9 ekvivalenata punom radnom vremenu, a broj osoblja nacionalnog sanacijskog tijela 1,1 ekvivalenata punom radnom vremenu, što je ukupno samo 2,0 ekvivalenta punom radnom vremenu po banci. S obzirom na veličinu i složenost brojnih banaka i potreban stupanj dubinskog planiranja, ta se brojka čini niskom.

126

Djelujući kao ključni koordinator unutar jedinstvenog sanacijskog mehanizma, Odbor ne pruža samo smjernice nacionalnim sanacijskim tijelima, nego je ujedno odgovoran za dosljednu primjenu zakonodavnog okvira. U tu je svrhu Odbor ovlašten zatražiti informacije od nacionalnih sanacijskih tijela o rezultatima njihovih zadataka. Praćenje rada nacionalnih sanacijskih tijela u pogledu manje važnih banaka također je važno jer Odbor može u određenim okolnostima preuzeti izravnu odgovornost za manje važne banke. Odbor do svibnja 2017. nije iskoristio mogućnost izvršenja izravnih ovlasti u pogledu manje važnih banaka te još nije uspostavio funkciju nadzora nad nacionalnim sanacijskim tijelima. Zbog toga nedostaju informacije o trajnom radu unutar nacionalnih sanacijskih tijela.

127

Međutim, Odbor je uspostavio sustav ranog upozoravanja u okviru kojega ga nacionalna sanacijska tijela moraju obavijestiti ako manje važne banke pokazuju znakove ozbiljnog pogoršanja stanja. Nadalje, ESB dostavlja Odboru popis manje važnih banaka koje su označene visokom razinom prioriteta, a na taj je način do svibnja 2017. izdvojio 93 banke⁵².

128

Kako bi zajamčio dosljednu primjenu zakonodavnog okvira, Odbor može preispitati nacrte odluka nacionalnog sanacijskog tijela o, primjerice, sanacijskim planovima, i davati primjedbe ako to smatra potrebnim. Tijekom 2016. nacionalna sanacijska tijela usredotočila su se na važne banke, zbog čega su pripremila vrlo malo sanacijskih planova za manje važne banke. Međutim, tijekom revizije Odbor je izvijestio Sud da će nacionalna sanacijska tijela ubuduće stavljati veći naglasak na manje važne banke. Odbor je u svojem programu rada za 2017. najavio da će dodatno razraditi svoju ulogu u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, i to praćenjem i procjenom nacrta odluka o sanaciji koje nacionalna sanacijska tijela donose o manje važnim bankama u svojoj nadležnosti. To bi osjetno povećalo radno opterećenje Odbora.

129

Ubrzo nakon što je Odbor osnovan organizirao je nekoliko probnih postupaka u kojima je simulirana propast banke i u kojima su sudjelovali ESB, Komisija, Vijeće te relevantna britanska i američka tijela. Međutim, u tim postupcima, koji su obuhvaćali donošenje odluka, ali ne i cijeli proces sanacije, nije sudjelovalo nijedno nacionalno sanacijsko tijelo. Nadalje, iako se organizacija Odbora, uključujući njegovo osoblje i IT resurse, otad znatno promijenila, više nije proveden nijedan probni postupak.

Nedostatci u pogledu okvira za suradnju s ESB-om

130

ESB, kao tijelo koje provodi izravan nadzor nad većinom banaka u nadležnosti Odbora, treba dostavljati Odboru širok raspon informacija o tim bankama.

131

Kako bi olakšali međusobnu suradnju, Odbor i ESB zaključili su memorandum o razumijevanju. Taj memorandum temelji se na pravnoj obvezi tih strana da surađuju. Kako je to predviđeno Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu⁵³, Odbor i ESB objavili su memorandum o razumijevanju na svojim internetskim stranicama, ali postoje četiri priloga koja još nisu objavljena.

132

Sud smatra da memorandum o razumijevanju i njegovi prilozi nisu dovoljno opsežni kako bi se zajamčilo da Odbor ima sve informacije koje treba dobiti od ESB-a kako bi pravodobno i učinkovito obavljao svoje zadatke. U kontekstu pripreme sanacije, određene informacije ESB-a o likvidnosti i kapitalu koje bi bile korisne Odboru ne šalju se automatski⁵⁴. Umjesto toga Odbor mora podnositi ESB-u posebne zahtjeve za te informacije, što iziskuje i vrijeme i resurse. Dokazi prikupljeni tijekom revizije upućuju na to da dio informacija, kao što su rezultati neposrednih nadzora, ESB dijeli tek djelomično i katkad s odgodom. Procjene u okviru postupka nadzorne provjere i ocjene ne dijele se u onoj mjeri u kojoj je to predviđeno jedinstvenim pravilima⁵⁵.

133

Nadalje, memorandumom o razumijevanju nije zajamčeno da će Odbor primati informacije od odjela ESB-a zaduženog za upravljanje kriznim situacijama, što bi također bilo korisno za planiranje sanacija. Dosad nisu službeno podijeljene čak ni opće informacije, kao što je popis banaka nad kojima taj odjel trenutačno provodi praćenje.

134

Memorandumom o razumijevanju predviđeno je da se ESB i Odbor mogu dogovoriti da će međusobno sudjelovati u neposrednim nadzorima koje obavljaju. Odbor dosad nije provodio takve nadzore i nije sudjelovao u nadzorima ESB-a.

135

Odbor je odgovoran za 15 prekograničnih manje važnih banaka koje su pod izravnim nadzorom nacionalnih nadležnih tijela i tek pod neizravnim nadzorom ESB-a. Takva neusklađenost ovlasti tih dvaju tijela stvara poteškoće za rad Odbora. Primjerice, ESB ima određene nadzorne informacije o svim bankama u europodručju te dio tih informacija dobiva od nacionalnih nadležnih tijela. Međutim, ESB nije dao Odboru pristup relevantnim informacijama o 15 prekograničnih manje važnih banaka. Zbog toga Odbor mora uspostaviti dodatne okvire za suradnju koji obuhvaćaju sustave za razmjenu informacija sa 17 nacionalnih nadzornih tijela⁵⁶ i sa svakim od njih organizirati zaseban prijenos podataka. Takvim ulaganjem dvostrukih napora troše se resursi Odbora, što je neučinkovito.

136

Najvažniji aspekt suradnje Odbora i ESB-a upravljanje je kriznim situacijama. Kako je navedeno u odlomcima 9. – 11., postupak za rješavanje krizne situacije u banci sastoji se od triju faza, od kojih je jedna rana intervencija.

137

Jedinstvenim pravilima predviđeno je da se utvrdi niz okidača za aktivaciju mjera rane intervencije⁵⁷. EBA je izdala smjernice za promicanje dosljedne uporabe tih okidača. Prvo, smjernicama su utvrđeni okidači za aktivaciju prema ocjeni temeljem postupka nadzorne provjere i ocjene, koja se ažurira barem jednom godišnje. ESB primjenjuje taj okidač. Drugo, smjernice upućuju na mjere rane intervencije koje mogu pokrenuti događaji velike važnosti. ESB navodi da primjenjuje i taj okidač, što znači da primjenjuje diskrecijski pristup. Treći pristup koji bi se mogao primijeniti jest utvrđivanje okidača na temelju ključnih pokazatelja. Time bi se omogućio kvantitativni pristup, ali ESB ga trenutačno ne primjenjuje. Ako dođe do aktivacije okidača, nadzorno tijelo mora provesti procjenu o tome je li potrebno aktivirati fazu rane intervencije. U skladu sa smjernicama EBA-e rana intervencija ne pokreće se automatski, nego bi nadzorno tijelo trebalo jasno dokumentirati aktivaciju okidača, navodeći pritom i eventualne razloge za nepoduzimanje određene mjere. Nakon što ESB odluči primijeniti mjere rane intervencije, o tome mora obavijestiti Odbor⁵⁸.

138

Prikladna faza rane intervencije predviđena zakonodavnim okvirom ključna je kako bi Odbor bio spreman na krizne situacije. Slanje obavijesti o ranoj intervenciji omogućuje Odboru da ažurira svoj sanacijski plan i izradi program sanacije na temelju posljednjih dostupnih informacija. Pravilima o ranoj intervenciji Odboru se ujedno daju određena posebna prava, kao što je ovlast da od banke zatraži da stupi u kontakt s potencijalnim kupcima⁵⁹. Međutim, može se proglasiti da banka propada ili je vjerojatno da će propasti čak i ako nema rane intervencije, što se dogodilo 2017.

139

Tijekom faze rane intervencije ESB i Odbor moraju blisko surađivati u postupku praćenja banke i razmjenjivati sve informacije potrebne za ažuriranje sanacijskog plana i pripremu za sanaciju.

140

Od ESB-a i Odbora očekuje se da zajamče dosljednost u svim koracima tijekom faze rane intervencije⁶⁰. U tu je svrhu Odbor izradio niz proceduralnih koraka, ali dosad (do srpnja 2017.) ih nije usvojio. Trenutačno ne postoje službeni okvir ili ex ante smjernice za postupanje s bankama uoči provedbe sanacije.

141

Kako je navedeno u odlomku 11., Odbor u određenim okolnostima može provesti vlastitu procjenu kojom utvrđuje propada li banka ili je vjerojatno da će propasti⁶¹. Odbor još nije uspostavio okvir za procjenu kojom se utvrđuje propada li banka ili je li vjerojatno da će propasti. U svrhu informacije, do završetka revizijskog rada Suda na terenu Odbor još nije bio proveo tu procjenu.

142

U skladu s trenutačnim zakonodavnim okvirom ESB ima status stalnog promatrača na svim sjednicama Odbora. Na temelju tog statusa ima pravo pristupa važnim informacijama u brojnim područjima politike. Međutim, Odbor nema isti status na sastancima nadzornog odbora ESB-a. ESB može pozvati predsjednika Odbora da na određenim sastancima sudjeluje kao promatrač, ali nije obvezan to učiniti. Iako je ESB pred revizorima Suda ustvrdio da se predsjednik Odbora načelno poziva na sastanke na kojima se raspravlja o pitanjima u nadležnosti Odbora, ESB ga nema obvezu pozvati. To znači da Odbor ovisi o dobroj volji ESB-a u pogledu pružanja određenih informacija koje su mu potrebne za pripremu sanacija.

Zaključci i preporuke

143

Osmišljavanje i uspostava sanacijskog okvira za europske banke bio je složen zadatak jer uređen postupak restrukturiranja banaka nije jednostavan. Bio je potreban novi pristup jer sanacija banaka u razdoblju prije krize nije bila dio svakodnevnog poslovanja regulatornih i nadzornih tijela za banke. Jedinstveni sanacijski odbor (u daljnjem tekstu: Odbor) i dalje je u ranoj fazi razvoja. Uspostavljanje Odbora od temelja i u vrlo kratkom roku predstavljalo je vrlo velik izazov za njegovu upravu, a u relevantnom zakonodavstvu postojale su tek oskudne odredbe o pristupu provedbi u fazama, iako je njime utvrđen izrazito opširan plan zadataka koje je potrebno ispuniti. Sve nedostatke koje je Sud utvrdio potrebno je sagledati u tom kontekstu.

144

Odbor je iz različitih razloga suočen s poteškoćama u pogledu zapošljavanja dovoljnog broja osoblja s odgovarajućim vještinama. Već je 2015. godine, kad je započeo s radom, zaostajao za svojim ciljnim vrijednostima u pogledu osoblja. Neučinkoviti postupci zapošljavanja za zahtjevan zadatak, u kontekstu jake konkurencije na tržištu rada, dodatno su pridonijeli sporosti zapošljavanja. Unatoč predanosti i motiviranosti osoblja Odbora, kašnjenja u zapošljavanju osoblja negativno su se odrazila na sva područja njegova djelovanja (a osobito na planiranje sanacija i rad na relevantnom području politike).

145

Opći je zaključak Suda da u ovoj relativno ranoj fazi postoje nedostatci u pripremljenosti Odbora za obavljanje zadataka te da su potrebne brojne mjere (vidi u nastavku) za poboljšanje sustava.

Planiranje sanacija još nije dovršeno

146

Odbor još nije završio s planiranjem sanacija za banke u svojoj nadležnosti. Iako se pristup Odbora sastoji od izrade planova u nekoliko faza, nijedan plan nije došao u svoju konačnu fazu te je u brojnim slučajevima zabilježeno nepridržavanje jedinstvenih pravila (vidi odlomke 27. i 83.).

147

Problematična područja obuhvaćaju utvrđivanje bitnih prepreka i kvote za minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze. Odbor nije ispunio svoju obvezu određivanja datuma do kojega je potrebno izraditi prvi sanacijski plan za svaku banku (vidi odlomak 29.).

148

Iako je Odbor uložio velik trud i pokazao visoku razinu predanosti kako bi zajamčio da su za većinu banaka izrađene barem preliminarne inačice sanacijskih planova, za planove koje je dosad donio ne može se smatrati da ispunjavaju uvjete iz jedinstvenih pravila. Taj je problem donekle umanjen dostupnošću popratnih informacija o velikom broju banaka za koje su pripremljeni planovi, no i dalje postoje znatni nedostatci u pogledu zakonodavnih zahtjeva.

149

Uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu propisano je da Odbor treba pravodobno obavijestiti EBA-u ako smatra da sanacija banke nije provediva (vidi odlomak 72.). Ni u jednom sanacijskom planu obuhvaćenom uzorkom Sud nije pronašao izričitu izjavu Odbora o tome da se sanacija banke zaista može provesti (vidi odlomak 71.).

150

Sanacijski planovi ne sadržavaju procjenu provedivosti odabranih strategija sanacije (vidi odlomak 65.). Stoga se u planovima koje je Sud ispitao ne iznosi zaključak o tome može li se poželjna strategija sanacije primijeniti na djelotvoran i pravodoban način, kako je to predviđeno jedinstvenim pravilima. Ti planovi nisu sadržavali ni procjenu opravdanosti odabrane strategije (vidi odlomak 66.). Naposljetku, Odbor ne traži od banaka da ispitaju primjenu instrumenta unutarnje sanacije (vidi odlomak 60.).

1. preporuka

Odbor bi trebao dovršiti planiranje sanacija za banke u svojoj nadležnosti na sljedeći način:

1. odrediti datum do kojeg za svaku banku u svojoj nadležnosti treba dovršiti sanacijski plan koji u potpunosti ispunjava sve uvjete, i to primjenom pristupa koji se temelji na prioritetima kako bi se zajamčila visoka razina pripravnosti za rizičnije banke te donijeti akcijski plan za pravodobnu provedbu
2. u sve sanacijske planove uključiti posebnu izjavu o provedivosti sanacije i bez odgađanja obavijestiti EBA-u ako smatra da sanacija banke nije provediva
3. u okviru svakog sanacijskog plana procijeniti provedivost i opravdanost odabrane strategije sanacije, uzimajući u obzir mogućnost njezine djelotvorne i pravodobne primjene. Kako bi procijenio opravdanost, Odbor bi trebao ispitati mogući učinak odabranih instrumenata sanacije na ostale financijske institucije, mala i srednja poduzeća te male ulagače. Odbor bi trebao zatražiti od banaka da provedu ispitivanja kako bi pokazale da se na obveze može djelotvorno primijeniti unutarnja sanacija u roku predviđenom sanacijskim planom.

Ciljni datum provedbe za preporuku (a): u najkraćem mogućem roku, najkasnije u lipnju 2018.

Ciljni datum provedbe za preporuke (b) i (c): u najkraćem mogućem roku, najkasnije do kraja 2018.

Sustav pravila za planiranje sanacija još nije dovršen

151

Odbor još nije uspostavio cjelovit sustav pravila povezanih s planiranjem sanacija. Konkretnije, i dalje ne postoji dovoljno smjernica ili postoje neprikladne smjernice u sljedećim područjima:

1. Unatoč važnosti utvrđivanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze te bitnih prepreka, osoblje Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela dobilo je nepotpune smjernice ili uopće nije dobilo smjernice o tome kako to učiniti za banke u svojoj nadležnosti (vidi odlomak 100.).
2. Priručnik za planiranje sanacija nije ažuriran pa u njemu nisu uzete u obzir ključne promjene u relevantnom području politike i pravne promjene. On stoga u svojem trenutačnom obliku pruža tek ograničene i neobvezujuće smjernice za nacionalna sanacijska tijela (vidi odlomak 88.).
3. Strateški dokument o primijenjenim scenarijima ne ispunjava zahtjeve iz Direktive o oporavku i sanaciji banaka (vidi odlomak 97.).

2. preporuka

Odbor bi trebao donijeti konačan sustav pravila za planiranje sanacija. Konkretnije, trebao bi učiniti sljedeće:

1. pripremiti jasne i dosljedne politike o minimalnom zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze te bitnim preprekama, uzimajući u obzir trenutačni zakonodavni okvir EU-a. Te je politike potrebno primijeniti u svim sanacijskim planovima kako bi se zajamčilo da banke u nadležnosti Odbora imaju dostatan kapacitet za pokriće gubitaka.
2. ažurirati priručnik za planiranje sanacija barem jedanput godišnje kako bi se uzele u obzir najvažnije promjene u relevantnom području politike, promjene u zakonodavnom okviru i stečena iskustva te proglasiti priručnik za planiranje sanacija obvezujućim.
3. u priručnik za planiranje sanacija unijeti smjernice u vezi sa svim scenarijima sanacije koji su predviđeni Direktivom o oporavku i sanaciji banaka.

Ciljni rok provedbe: lipanj 2018.

Nedovoljno ljudskih resursa

152

Otkako je postao operativno neovisan, Odbor ne raspolaže s dovoljno osoblja (vidi odlomke 105. – 110.). Unatoč određenim nedavnim poboljšanjima, uprava Odbora nije zajamčila dovoljan broj članova osoblja u kadrovskoj službi i nije u dovoljnoj mjeri dala prioritet zapošljavanju (vidi odlomak 116.). Sve dok se Odbor ne približi ispunjavanju zahtjeva u pogledu osoblja, popunjavanje same kadrovske službe visokokvalificiranim stručnjacima za zapošljavanje mora biti stalan prioritet.

153

Budući da mu nedostaje osoblja, Odbor nije mogao u cijelosti izvršavati svoje zakonske ovlasti za izradu sanacijskih planova, donošenje odluka o sanaciji i jamčenje usklađenosti i dosljednosti unutar jedinstvenog sanacijskog mehanizma (vidi odlomak 114.).

3. preporuka

Odbor bi trebao ubrzati zapošljavanje i na odgovarajući način popuniti kadrovsku službu kako bi se mogao nositi s potrebama zapošljavanja. Posebnu pozornost potrebno je pridati zapošljavanju stručnjaka za sanaciju i za relevantno područje politike, uključujući one na višim položajima. Ako ne može dosegnuti ciljne vrijednosti u pogledu zapošljavanja osoblja ili ako su potrebne privremene mjere, Odbor treba razmotriti alternativna rješenja, kao što je povećana stopa upućivanja na rad i eksternalizacije.

Ciljni rok provedbe: lipanj 2018.

Potreban je okvir za suradnju s nacionalnim sanacijskim tijelima

154

Raspodjela operativnih zadataka između nacionalnih tijela i Odbora, uključujući podjelu odgovornosti, i dalje je nejasna (vidi odlomak 122.). Trenutačan broj osoblja u internim sanacijskim timovima nije dovoljan (vidi odlomke 124. i 125.). Angažiranje osoba u internim sanacijskim timovima zajednička je odgovornost Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela, no Odbor nema službene ovlasti kojima bi utjecao na angažiranje osoblja nacionalnih sanacijskih tijela u internim sanacijskim timovima (vidi odlomak 123.). Ne provode se redovni probni postupci u kojima sudjeluju nacionalna sanacijska tijela i čiji bi cilj bio ispitati funkcioniranje procesa sanacije (vidi odlomak 129.).

4. preporuka

Odbor bi trebao učiniti sljedeće:

1. jasnije utvrditi operativnu raspodjelu zadataka i odgovornosti s nacionalnim sanacijskim tijelima
2. zajamčiti da interni sanacijski timovi raspolažu s dovoljno osoblja, uključujući na način da potiče nacionalna sanacijska tijela da prema potrebi dodijele dodatno osoblje
3. redovito provoditi probne sanacije banke te zajamčiti da nacionalna sanacijska tijela u cijelosti sudjeluju u njima.

Ciljni datum provedbe za (a): u najkraćem mogućem roku.

Ciljni datum provedbe za (b): najkasnije do kraja 2018.

Ciljni datum provedbe za (c): u najkraćem mogućem roku, a zatim u redovnim razmacima.

Potreban je bolji memorandum o razumijevanju s ESB-om

155

Sud smatra da se trenutačnim memorandumom o razumijevanju potpisanim s ESB-om ne jamči da Odbor od ESB-a dosljedno i pravodobno prima sve informacije (vidi odlomke 132. i 133.). Nadalje, neki dijelovi tog memoranduma nisu javni, što nije u skladu sa zakonodavnim okvirom (vidi odlomak 131.). Pregovori između Odbora i ESB-a koji su u tijeku prilika su za potpuno rješavanje tih pitanja.

5. preporuka

Odbor bi trebao surađivati s ESB-om u svrhu prilagodbe memoranduma o razumijevanju kako bi se zajamčilo da prima sve informacije potrebne za funkciju sanacije. Tako izmijenjeni memorandum trebao bi biti objavljen kako je to predviđeno zakonodavnim okvirom.

Ciljni rok provedbe: u okviru tekućih rasprava s ESB-om, ali najkasnije do ožujka 2018.

Zakonodavni okvir stvara poteškoće za rad Jedinstvenog sanacijskog odbora

156

Trenutačni zakonodavni okvir uzrok je neusklađenosti između ovlasti Odbora i ESB-a. Odbor je izravno odgovoran za planiranje sanacije manje važnih prekograničnih banaka, no ESB ih nadzire tek neizravno. Time se za Odbor stvara dodatno administrativno opterećenje jer mora izravno i zasebno komunicirati s brojnim nacionalnim nadležnim tijelima (vidi odlomak 135.).

157

Zbog trenutačnog stanja, u kojemu ESB ima status stalnog promatrača na svim sjednicama Odbora, ali obratno ne vrijedi, Odbor je u cijelosti ovisan o dobroj volji ESB-a u pogledu pružanja informacija (vidi odlomak 142.).

158

U skladu s trenutačnim zakonodavnim okvirom Odbor nema mogućnost naložiti operativni moratorij za banku koja je u postupku sanacije, a ni trenutačnim prijedlogom Komisije za izmjenu Direktive o oporavku i sanaciji banaka nije predviđen takav instrument u budućnosti (vidi odlomak 62.).

6. preporuka

S obzirom na dosadašnje iskustvo u pogledu provedbe trenutačnog okvira u djelo, Odbor bi trebao:

1. pozvati zakonodavca da prilagodi relevantne uredbe kako bi se uskladile ovlasti nadzornog i sanacijskog tijela u pogledu prekograničnih manje važnih banaka ili pak da zajamči pružanje svih potrebnih informacija Odboru
2. pozvati zakonodavca da propiše da se informacije nadzornog tijela o rizičnim bankama i drugim promjenama koje utječu na područje nadležnosti Odbora šalju automatski u većoj mjeri nego što je to trenutačno slučaj
3. pozvati zakonodavca da ujedno razmotri stavljanje instrumenta moratorija Odboru na raspolaganje.

Ciljni rok provedbe: ožujak 2018.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Baudilio Tomé Muguruza, na sastanku održanom u Luxembourgu 28. studenoga 2017.

Pokrate i skraćeni izrazi

Direktiva o oporavku i sanaciji banaka: Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.)

Direktiva o sustavima osiguranja depozita: Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.)

EBA: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

ESB: Europska središnja banka

Sud: Europski revizorski sud

UFEU: Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu: Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.)

Pojmovnik

Bitne prepreke: Ozbiljne prepreke koje mogu ugroziti restrukturiranje ili sanaciju banke koje su sanacijska tijela utvrdila tijekom procjene provedivosti sanacije banaka. Sanacijska tijela imaju dalekosežne ovlasti na temelju kojih mogu zatražiti od banaka da se uhvate ukoštac s takvim preprekama ili ih uklone u određenom roku. Primjerice, Odbor može zatražiti od banke da se riješi određene imovine, da ograniči svoje poslovanje ili promijeni svoje pravne ili operativne strukture.

Instrument unutarnje sanacije (engl. bail-in): Sanacijski instrument koji obuhvaća smanjivanje obveza banke, što dovodi do prisilnog smanjenja nominalne vrijednosti depozita klijenata i obveznica. Obveze na koje se može primijeniti instrument unutarnje sanacije nazivaju se obvezama prihvatljivima za unutarnju sanaciju.

Interni sanacijski timovi: U skladu s člankom 83. Uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, Jedinstveni sanacijski odbor može uspostaviti interne sanacijske timove sastavljene od njegova vlastitog osoblja i osoblja nacionalnih sanacijskih tijela, uključujući u relevantnim slučajevima i promatrače iz država članica izvan europodručja. Interni sanacijski timovi ključni su za suradnju i komunikaciju između Jedinstvenog sanacijskog odbora (u daljnjem tekstu: Odbor) i nacionalnih sanacijskih tijela u vezi s pripremom sanacijskih planova. Ti se timovi uspostavljaju za sve banke u nadležnosti Odbora, a njima predsjedaju koordinatori, koji su članovi višeg osoblja Odbora.

Ključne funkcije: Djelatnosti, usluge ili operacije banke čija bi obustava vjerojatno dovela do narušavanja financijske stabilnosti ili usluga nužnih za realno gospodarstvo.

Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze: Zahtjev koji banke moraju ispunjavati u svakom trenutku na način da drže instrumente na koje se jednostavno može primijeniti instrument unutarnje sanacije kako bi se zajamčilo da se gubitci mogu apsorbirati, a banke dokapitalizirati ako zapadnu u financijske poteškoće, zbog čega se pokreće njihova sanacija.

Nadzor: Nadzor nad bankama čin je praćenja financijske uspješnosti i poslovanja banaka koje obavljaju tijela javne vlasti kako bi se zajamčilo sigurno i zdravo poslovanje banaka koje je u skladu s pravilima i propisima.

Sanacija: Sanacija je uređen postupak restrukturiranja banke koja propada kako bi se zajamčio kontinuitet njezinih ključnih funkcija i očuvala financijska stabilnost. Njome se ujedno nastoje zaštititi javna sredstva tako da se oslanjanje na izvanrednu javnu financijsku potporu svede na najmanju moguću razinu.

Sanacijski kolegiji: Tijela koja obuhvaćaju članove različitih nacionalnih sanacijskih tijela, uspostavljena kako bi se zajamčila suradnja svih relevantnih tijela u svim fazama sanacije prekogranične bankarske grupe.

Sustav osiguranja depozita: Sustav osiguranja depozita sustav je za zaštitu deponenata kojim se jamči da su do određenog iznosa i unutar određenih ograničenja zaštićeni od gubitaka u slučaju propadanja banke.

Temeljna linija poslovanja: Ključni materijalni izvori prihoda ili dobiti banke.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija uspješnosti i usklađenosti koje su provedene za posebna proračunska područja ili teme povezane s upravljanjem. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovo izvješće izradilo je IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Baudilio Tomé Muguruza i koje je specijalizirano za područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodio član Suda Kevin Cardiff, a pri izradi izvješća potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Gediminas Mačys, ataše Shane Enright, ravnatelj i glavni rukovoditelj Zacharias Kolias te voditelj radnog zadatka Helmut Kern. Revizorski tim činili su Matthias Blaas, Helmut Frank, Vasileia Kalafati, Anna Ludwikowska, Radek Majer, Heikki Kivisto i Natalie Hagmayer.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.

PDF	ISBN 978-92-872-9034-2	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/003357	QJ-AB-17-026-HR-N
HTML	ISBN 978-92-872-9036-6	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/047943	QJ-AB-17-026-HR-Q

© Europska unija, 2017.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: http://europa.eu

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: http://op.europa.eu/eubookshop. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.