Instrument za mala i srednja poduzeća u praksi: djelotvoran i inovativan program koji je suočen s izazovima

Sažetak

I

Instrument za mala i srednja poduzeća uspostavljen je u sklopu okvirnog programa za istraživanje Obzor 2020. s ciljem podupiranja inovacija u malim i srednjim poduzećima (MSP‑ovi). Njime se nastoji razviti i iskoristiti potencijal MSP‑ova tako da se popuni praznina u financiranju za visokorizične projekte u ranoj fazi i pospješi mogućnost privatnog sektora da komercijalizira rezultate istraživanja. Namijenjen je inovativnim MSP‑ovima u EU‑u i 16 pridruženih zemalja koji pokazuju snažne ambicije za razvijanje, rast i internacionalizaciju svih vrsta inovacija.

II

S ukupnim proračunom od 3 milijarde eura za razdoblje 2014. – 2020. iz instrumenta se pružaju bespovratna sredstva za poduzeća s velikim potencijalom, čime ih se podupire u izradi studije izvedivosti (do 50 000 eura u 1. fazi) ili u provedbi aktivnosti istraživanja i razvoja te ispitivanja tržišta (2,5 milijuna eura u 2. fazi). Pružena pomoć može biti i u obliku obuke, mentorstva ili drugih usluga ubrzanja poslovanja (3. faza).

III

Sud je u okviru revizije ispitao podupiru li se instrumentom za mala i srednja poduzeća inovacije u MSP‑ovima. Ispitao je je li instrument usmjeren na odgovarajuću vrstu MSP‑ova, je li se njime postigla široka zemljopisna pokrivenost, jesu li postupak odabira i potpora Komisije bili djelotvorni i je li Komisija na odgovarajući način pratila primjenu instrumenta kako bi ga poboljšala. Sud očekuje da će opažanja iznesena na temelju revizije i njegove preporuke biti uključeni u raspravu o tome kako uspostaviti novi instrument za mala i srednja poduzeća koji će od 2020. godine zamijeniti trenutačni instrument i kako ga primjenjivati.

IV

Sud je utvrdio da instrument za mala i srednja poduzeća pruža djelotvornu potporu MSP‑ovima u razvoju njihovih inovacijskih projekata te da nošenje oznake EU‑a kojom se obilježava da su poduzeća korisnici potpore EU‑a pomaže tim poduzećima da privuku dodatna ulaganja.

V

Međutim, široko definirani ciljevi i ciljne vrijednosti instrumenta, zajedno s promjenama uvedenima tijekom njegove primjene, izazvali su određenu nesigurnost kod dionika. Sud je utvrdio da postoji rizik od toga da se instrumentom financiraju neki MSP‑ovi koji bi se mogli financirati na tržištu.

VI

Stopa sudjelovanja u instrumentu za mala i srednja poduzeća znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Razlog djelomično leži u vanjskim čimbenicima, ali i u različitim razinama potpore koju pružaju nacionalne kontaktne točke te ograničenjima u marketinškim i komunikacijskim aktivnostima Komisije.

VII

Sud je utvrdio da su tijekom primjene instrumenta postignuta poboljšanja u postupcima ocjenjivanja i odabira, pri čemu se predstavljanje projektnih prijedloga članovima ocjenjivačkog odbora pokazalo kao osobito koristan dodatni element u procesu prepoznavanju najboljih prijedloga. Međutim, nedostaje uzajamna razmjena povratnih informacija u različitim fazama ocjenjivanja. Osim toga, neki IT alati nisu primjereni svojoj svrsi, čime se otežava odvijanje tog procesa koji je ionako pod velikim pritiskom.

VIII

Postoji velik broj ponovno podnesenih neuspješnih prijedloga, a to sve više iscrpljuje resurse potrebne za upravljanje i ocjenjivanje bez pružanja dodane vrijednosti. Ne samo da se time povećavaju administrativni troškovi nego se i smanjuje stopa uspješnosti, čime se potencijalni korisnici odvraćaju od sudjelovanja.

IX

U okviru 1. faze instrumenta pruža se djelotvorna potpora, i to zahvaljujući jednostavnom i brzom postupku odabira, obilježavanju oznakom EU‑a i omogućavanju pristupa uslugama ubrzanja poslovanja. Međutim, 1. faza instrumenta donosi nerazmjerno visoke administrativne troškove za upravu Komisije, dok je njezina važnost umanjena u zemljama u kojima već postoje slični programi.

X

U 2. fazi instrumenta, u okviru koje se pruža veća potpora u svrhu stavljanja inovacije na tržište, zabilježeni su isti pozitivni ishodi kao i u 1. fazi, a u okviru nje se MSP‑ovima ujedno pruža pomoć u privlačenju dodatnih ulaganja.

XI

Međutim, Sud je utvrdio da većina korisnika i dalje treba dodatna financijska sredstva za svoje inovacijske poduhvate i izlazak na tržište s inovacijskim projektima. Komisija je uložila ograničene napore kako bi uspostavila poveznice između potreba MSP‑ova za financiranjem i financijskih instrumenata koje podupire EU te raspolaže ograničenim informacijama o financijskim potrebama korisnika.

XII

Usluge obuke i ubrzanja poslovanja imaju potencijala za jačanje učinaka instrumenta, no s obzirom na to da su kasno uvedene, te je usluge iskoristio tek mali dio MSP‑ova. Nadalje, te usluge nisu bile dovoljno prilagođene potrebama korisnika.

XIII

Praćenje privučenih ulaganja i razvoja poduzeća troškovno je učinkovito, no ne omogućuje procjenjivanje stvarnog učinka instrumenta. Iako su korisnici uspjeli privući ulaganja povrh zaprimljenih bespovratnih sredstava, postoji određena neujednačenost među zemljama sudionicama, pri čemu su MSP‑ovi u sjeverozapadnoj Europi prikupili više privatnih financijskih sredstava od onih na jugu i istoku Europe.

XIV

Sud u izvješću preporučuje Komisiji da:

• poboljša marketinšku i komunikacijsku strategiju za instrument
• poboljša svoju potporu nacionalnim kontaktnim točkama za MSP‑ove i Europskoj poduzetničkoj mreži te unaprijedi postupak odabira u okviru instrumenta kako bi se bolje iskoristili resursi i financirali najbolji prijedlozi
• ograniči broj ponovnih podnošenja prijedloga i objavljuje stopu uspješnosti po projektnom prijedlogu
• predloži državama članicama da Komisija upravlja programima koji su slični 1. fazi instrumenta
• u sljedećem programskom razdoblju provodi program sličan 2. fazi, i to na temelju postojećih rezultata
• unaprijedi usluge ubrzanja poslovanja dodjeljivanjem odgovarajućih resursa i
• prepozna i promiče sinergiju između instrumenta za mala i srednja poduzeća i financijskih instrumenata koje podupire EU.

Uvod

Važnost MSP-ova i inovacija u gospodarstvu EU-a

01

Prema godišnjem izvješću Europske komisije o MSP‑ovima za razdoblje 2017. – 2018., MSP‑ovi čine 99 % poduzeća koja posluju u nefinancijskom poslovnom sektoru EU‑a, u njima je zaposleno 66 % ukupnog broja zaposlenih te na njih otpada 57 % dodane vrijednosti u nefinancijskom poslovnom sektoru EU‑a.

02

I Europski parlament i Vijeće ističu važnost podupiranja inovacija (posebice revolucionarnih inovacija) i rasta novoosnovanih poduzeća i MSP‑ova. Napominju da je podupiranje inovativnih MSP‑ova i novoosnovanih poduzeća od ključne važnosti za ostvarivanje najvećeg mogućeg potencijala Europe za rast i socioekonomsku preobrazbu¹. U akademskim studijama²,³ dokazana je povezanost između poduzetništva, djelatnosti MSP‑ova, gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta.

03

U strategiji Europa 2020.⁴ istaknuta je važnost inovacija u poticanju rasta i zapošljavanja u EU‑u. Jedna je od sedam vodećih inicijativa u okviru te strategije inicijativa „Unija inovacija” kojom se nastoji „stvoriti okruženje koje potiče inovacije i olakšava pretvaranje dobrih ideja u proizvode i usluge koji će donijeti gospodarski rast i nova radna mjesta”⁵.

Veća usmjerenost na MSP-ove i inovacije u programu Obzor 2020.

04

Obzor 2020. osmi je okvirni program EU‑a za istraživanje. Riječ je o najvećem javnom programu za istraživanje i inovacije u svijetu, čiji proračun za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 76,4 milijarde eura⁶.

05

Program Obzor 2020. u većoj je mjeri usmjeren na inovacije u odnosu na sve programe koji su mu prethodili, osiguravajući više sredstava za ispitivanja, izradu prototipa, istraživanje i razvoj usmjerene na poslovanje i promicanje inovativnog poduzetništva. U okviru programa Obzor 2020. ujedno je postavljena ambicioznija ciljna vrijednost u pogledu sredstava koja će se dodijeliti MSP‑ovima u odnosu na sve programe koji su mu prethodili: MSP‑ovima bi trebalo biti dodijeljeno najmanje 20 % cjelokupnog kombiniranog proračuna od 9 milijardi eura u okviru stupova „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija” i „Društveni izazovi”.

06

Za instrument za mala i srednja poduzeća (SME‑I) izdvojen je proračun u iznosu od 3 milijarde eura, što čini 33 % svih sredstava namijenjenih za MSP‑ove u okviru cijelog programa Obzor 2020⁷.

Što je instrument za mala i srednja poduzeća?

07

Instrument za mala i srednja poduzeća SME‑I uspostavljen je u sklopu okvirnog programa za istraživanje Obzor 2020. u cilju podupiranja inovacija u malim i srednjim poduzećima (MSP). U okviru tog instrumenta pružaju se bespovratna sredstva za poduzeća s velikim potencijalom kako bi im se pružila potpora u izradi studije izvedivosti (1. faza) i provedbi aktivnosti istraživanja i razvoja te ispitivanja tržišta (2. faza). Pružena pomoć može biti i u obliku obuke, mentorstva ili drugih usluga ubrzanja poslovanja (3. faza). Instrument SME‑I dostupan je MSP‑ovima u državama članicama i zemljama koje su potpisale sporazume o pridruživanju (pridružene zemlje)⁸ i pruža pomoć u širenju poslovanja i internacionalizaciji.

08

SME‑I novi je instrument kojim se MSP‑ovima omogućuje da sudjeluju kao pojedinačni korisnici, tako da ne moraju nužno biti dio konzorcija, što je obično uvjet za sudjelovanje u okvirnom programu za istraživanje. Usmjeren je na projekte u kojima je dosegnuta barem 6. razina tehnološke spremnosti.

09

Njime se nastoji razviti i iskoristiti potencijal MSP‑ova tako da se popuni praznina u financiranju za visokorizična istraživanja i inovacije u ranoj fazi i pospješi mogućnost privatnog sektora da komercijalizira rezultate istraživanja. Namijenjen je MSP‑ovima koji pokazuju snažne ambicije za rast i internacionalizaciju te je predviđen za sve vrste inovacija u okviru kojih svaka aktivnost ima jasnu europsku dodanu vrijednost.

10

Za razvoj politike u pogledu instrumenta SME‑I nadležna je Glavna uprava Europske komisije za istraživanje i inovacije (GU RTD), a za njegovu provedbu zadužena je Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća (EASME).

11

Instrument obuhvaća tri faze (vidi grafikon 1.):

• 1. faza (istraživanje tehničke i komercijalne izvedivosti poslovne ideje): istraživanje znanstvene ili tehničke izvedivosti i komercijalnog potencijala novih ideja. Za tu fazu dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 50 000 eura, pri čemu stopa sufinanciranja sredstvima EU‑a iznosi 70 %.
• 2. faza (razvoj i demonstracija): razvoj inovacija u svrhu demonstracije, provjere uspješnosti, ispitivanja, razvoja pilot‑linija, vrednovanje u svrhu tržišne replikacije i drugih aktivnosti kojima je cilj postići spremnost i zrelost inovacije za ulaganja i uvođenje na tržište. Za tu fazu mogu biti dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu do 2,5 milijuna eura, pri čemu stopa sufinanciranja iznosi 70 %.
• 3. faza (dodatna potpora EU‑a za uvođenje na tržište): pružanje potpore, osposobljavanja i obuke te olakšavanje pristupa rizičnom financiranju. Ta faza obuhvaća skup usluga koje se pružaju korisnicima koji sudjeluju u 1. i 2. fazi. U toj se fazi ne dodjeljuju dodatna bespovratna sredstva.

12

Iako su različite faze instrumenta SME‑I označene brojkama, one se ne provode u slijedu: nije potrebno dovršiti 1. fazu kako bi se moglo sudjelovati u 2. fazi. Usluge u okviru 3. faze mogu se pružati u bilo kojem trenutku tijekom provedbe inovacijskog projekta, ili čak nakon njegova dovršetka.

Kratka povijest instrumenta za mala i srednja poduzeća

13

Instrument za mala i srednja poduzeća pokrenut je 2014. godine, a osmišljen je na temelju američkog Istraživačkog programa za inovacije u malim poduzećima (SBIR)⁹. „Model usmjeravanja” na kojemu se temelji omogućuje velik broj ulaganja na nižoj razini u studije izvedivosti za obećavajuće inovacijske projekte (1. faza), pri čemu najbolji projekti prelaze u 2. fazu u okviru koje dobivaju veća financijska sredstva. Međutim, u fazi izrade uklonjena je obveza sudjelovanja u 1. fazi prije sudjelovanja u 2. fazi, čime se podnositeljima prijava omogućuje izravna prijava za bilo koju od tih dviju faza.

14

Kao i ostali dijelovi programa Obzor 2020., instrument za mala i srednja poduzeća provodi se u okviru programa rada za razdoblje od dvije ili tri godine, pri čemu se obilježja instrumenta mogu promijeniti u svakom novom programu rada u skladu s ciljevima politika.

15

Proračun za programe rada u okviru instrumenta SME‑I za razdoblje 2014. – 2015. i 2016. –2017. podijeljen je na temelju tematskih područja (npr. biotehnologija, zdravlje, sigurnost itd.). MSP‑ovi su imali mogućnost prijaviti se za temu koja je najbolje odgovarala njihovu projektu.

16

U okviru programa rada za razdoblje 2018. – 2020. pokrenuta je pilot‑faza Europskog vijeća za inovacije (EIC) u okviru kojeg je instrument SME‑I svrstan u skupinu zajedno s programom za buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET Open), brzim programom za inovacije (FTI) i programom nagrada u okviru programa Obzor 2020. Glavne promjene u instrumentu SME‑I uvedene u pilot‑fazi Europskog vijeća za inovacije bile su sljedeće:

• pristup „odozdo prema gore” tijekom otvorenog poziva u okviru kojega ne postoji obveza prijave za određeno tematsko područje
• predstavljanje MSP‑ova u postupku odabira za 2. fazu: izravni razgovori sa skupinom iskusnih inovatora
• veće mogućnosti za mentorstvo i obuku za sve korisnike u okviru 3. faze.

17

Komisija je u lipnju 2018. godine predstavila prijedlog uredbe o uspostavi programa Obzor Europa nakon 2020. godine¹⁰. U prijedlogu je predviđeno da će Europsko vijeće za inovacije biti treći stup u okvirnom programu s proračunom od 10,5 milijardi eura, kojim bi se „na jednom mjestu objedinila sva potpora EU‑a za revolucionarne inovacije i inovacije koje stvaraju nova tržišta” i koji bi se sastojao od dvaju instrumenata: Tragača za napredna istraživanja i Akceleratora. Stoga bi prethodna 1. faza bila posve obustavljena, dok bi mjere slične onima koje su se prethodno provodile u 2. i 3. fazi bile uključene u Akcelerator¹¹.

18

Komisija je u ožujku 2019. godine izmijenila program rada i pokrenula „Poboljšanu pilot‑fazu EIC‑a” koja će se provoditi od lipnja 2019. do kraja 2020. godine. Poboljšana pilot‑faza EIC‑a prelazak je na predloženi EIC u okviru programa Obzor Europa (nakon 2020. godine) te se njome uspostavlja veća povezanost programskih sastavnica i uvode znatne promjene u instrument SME‑I. Obustavljena je 1. faza i uvedeni su sljedeći instrumenti:

• „Tragač”, kojim se zamjenjuju programi FET‑Open i FET‑Proactive
• „Akcelerator”, kojim se zamjenjuje prethodna 2. faza:
  • razvoj i razmjerno povećanje visokorizičnih inovacija MSP‑ova
  • uvođenje koncepta neprihvatljivosti za financiranje¹²;
  • bespovratna sredstva u iznosu do 2,5 milijuna eura; i
  • mogućnost dokapitalizacije u iznosu do 15 milijuna eura (kombinirano financiranje).

19

Pilot‑faza EIC‑a predstavljala je razvojni napredak instrumenta SME‑I, uglavnom u skladu s izvornom idejom na temelju koje je osmišljen, dok su poboljšanom pilot‑fazom EIC‑a uvedene promjene kojima se olakšava prelazak na predloženi EIC u okviru programa Obzor Europa. Instrument SME‑I najveći je element i u pilot‑fazi EIC‑a i poboljšanoj pilot‑fazi EIC‑a te na njega otpada otprilike dvije trećine proračuna obje pilot‑faze.

20

Prijedlog o EIC‑u u okviru programa Obzor Europa, koji je trenutačno u zakonodavnom postupku, zadržava neke elemente instrumenta kao što su kontinuirana usmjerenost na MSP‑ove i pružanje potpore isključivo u obliku bespovratnih sredstava. Međutim, neki drugi aspekti koji se razmatraju tek trebaju biti razvijeni ili ispitani¹³.

Opseg revizije i revizijski pristup

21

Ovo tematsko izvješće najnovija je publikacija koju je Sud objavio u okviru niza publikacija u kojima ispituje financijsku potporu inovativnim MSP‑ovima¹⁴. Europski parlament i Vijeće istaknuli su važnost pružanja potpore inovativnim MSP‑ovima i novoosnovanim poduzećima kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao potencijal Europe za rast. Sud očekuje da će njegova opažanja na temelju revizije i preporuke biti uključeni u raspravu u vezi s višegodišnjim financijskim okvirom o tome kako će se uspostaviti i primjenjivati novi instrument za mala i srednja poduzeća koji će od 2020. godine zamijeniti trenutačni instrument.

22

Sud je u okviru revizije ispitao je li instrument SME‑I bio djelotvoran u podupiranju inovacija MSP‑ova.

23

Revizijom je ispitano je li:

• instrument usmjeren na „odgovarajuće MSP‑ove” (tj. one s velikim potencijalom za inovacije)
• instrumentom postignuta široka zemljopisna pokrivenost i usmjerenost na izvrsnost
• postupak odabira Komisije osmišljen tako da se financiraju najbolji projekti
• Komisija pružila djelotvornu potporu korisnicima
• Komisija na odgovarajući način provodila praćenje instrumenta i daljnje postupanje na temelju tog praćenja kako bi poboljšala instrument.

24

Revizija koju je obavio Sud stoga je bila usmjerena na to kako je instrument SME‑I osmišljen, kako se njime upravlja i kakve rezultate ostvaruje te kako se razvijao prema prijelazu u EIC, uključujući pilot‑fazu EIC‑a. Sud je revizijom obuhvatio bespovratna sredstva dodijeljena u razdoblju od siječnja 2014. do svibnja 2019.

25

U reviziji su kombinirani dokazi iz niza izvora:

• pregleda dokumentacije
• pregleda analitičkih podataka
• anketa provedenih među korisnicima, podnositeljima neuspješnih prijava koji su nositelji pečata izvrsnosti, ocjenjivačima na daljinu i nacionalnim agencijama za inovacije
• posjeta Bugarskoj, Danskoj, Francuskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini u svrhu prikupljanja informacija i
• razgovora s predstavnicima glavnih uprava Komisije, EASME‑a, Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF) te drugim relevantnim dionicima.

26

Dodatne pojedinosti o metodologiji revizije i izvorima dokaza navedene su u prilogu I.

Opažanja

Usmjerenost na odgovarajuće korisnike

27

U skladu s Uredbom o programu Obzor 2020.¹⁵ instrument SME‑I namijenjen je inovativnim MSP‑ovima koji pokazuju snažne ambicije za razvijanje, rast i internacionalizaciju.

Ciljevi i ciljna skupina instrumenta SME-I promijenili su se tijekom njegove provedbe

28

Dionici instrumenta SME‑I istaknuli su u razgovorima i odgovorima na ankete Suda da bi za taj instrument bilo korisno da je od njegove uspostave preciznije definirano kome je namijenjen i koji je njegov cilj.

29

U izvješću Savjetodavne skupine stručnjaka (EAG) za mala i srednja poduzeća za 2014. godinu¹⁶ istaknuto je da ne postoje jasne definicije, posebice u pogledu vrste poduzeća kojoj je instrument SME‑I namijenjen. Prema izvješću EAG‑a, dodatni resursi i dublja analiza ciljne skupine omogućili bi Komisiji pouzdanije podatke za potrebe privlačenja odgovarajuće vrste podnositelja prijava.

30

Ciljevi u uzastopnim programima rada mijenjali su se nekoliko puta tijekom provedbe instrumenta. Prva dva programa rada (za razdoblje 2014. – 2015. i razdoblje 2016. – 2017.) bila su usmjerena na bilo koju inovaciju kojom se potaknuo rast poduzeća i koja je bila nova na tržištu. U programima rada za pilot‑fazu EIC‑a (2018. – 2020.) i poboljšanu pilot‑fazu‑EIC‑a (2019. – 2020.) naglasak je stavljen na inovacije „kojima se stvaraju nova tržišta”. Za usporedbu, program SBIR od svoje je ponovne uspostave 2011. izmijenjen tek u manjoj mjeri¹⁷.

31

Česte promjene koje su se uvodile tijekom kratkog postojanja instrumenta SME‑I zbunile su ključne dionike, kao što su nacionalne kontaktne točke, Europska poduzetnička mreža i podnositelji prijava, u pogledu toga što bi se trebalo financirati.

32

Tijekom provedbe instrument SME‑I prvo je bio usmjeren na zrela poduzeća koja su sudjelovala u prethodnim okvirnim programima rada za istraživanje, a zatim na inovativna te posebice mlada poduzeća bez prethodnog iskustva u okvirnim programima rada za istraživanje. Uvođenjem pristupa „odozdo prema gore” i predstavljanja poduzeća 2018. godine u okviru pilot‑faze EIC‑a ubrzan je prelazak na raznoliku skupinu mlađih MSP‑ova (vidi grafikon 2.).

33

Trenutačni profil dužine postojanja korisnika podudara se s profilom poduzeća prepoznatim u studiji NESTA‑e¹⁸ o čimbenicima rasta poduzeća i razlika u njihovoj sposobnosti za otvaranje novih radnih mjesta. To pokazuje da su korisnici u trenutačnom portfelju u boljem položaju za rast i otvaranje novih radnih mjesta.

34

Pristupom „odozdo prema gore” riješen je problem uočen u prethodnoj strukturi u okviru koje su poduzeća odabirala „temu” za koju će se prijaviti u cilju dobivanja potpore na temelju različitih stopa uspješnosti. Time su ujedno pojednostavnjeni administrativni postupci za pozive. Alternativni pristup mogao bi biti prikladan u slučajevima kada postoji potreba za namjenskim izdvajanjem sredstava za određena područja koja se smatraju prioritetom za EU.

Kasno uvođenje koncepta neprihvatljivosti za financiranje

35

Cilj je instrumenta SME‑I „popuni[ti] praznin[u] u financiranju za visokorizična istraživanja i inovacije u ranoj fazi”¹⁹. Međutim, u uzastopnim programima rada nije definirano kako će se usmjeriti na MSP‑ove koji se suočavaju s teškoćama u pribavljanju sredstava iz drugih izvora, a koncept „neprihvatljivosti za financiranje” uveden je tek u okviru poboljšane pilot‑faze EIC‑a 2019. godine.

36

Prema mišljenju različitih dionika s kojima je Sud razgovarao, postoji rizik od toga da se instrumentom SME‑I istiskuju privatna ulaganja. To je potvrđeno u rezultatima ankete koju je Sud proveo među korisnicima. Među ispitanicima koji su sudjelovali u 2. fazi, njih 36 % smatralo je da su njihovi projekti mogli dobiti sredstva od privatnog sektora, a 17 % njih odgovorilo je da su se mogli koristiti resursima svojega poduzeća za financiranje inovacija. Članovi ocjenjivačkog odbora također su tijekom razgovora potvrdili taj rizik (vidi grafikon 3.).

37

Međutim, dionici su istaknuli da je dobivanje bespovratnih sredstava EU‑a omogućilo da kasnije privuku dodatna sredstva potrebna za napredak inovacijskih projekata i razmjerno širenje poslovanja.

38

Prihvatljivost određenog projekta za financiranje složen je koncept na koji utječe više varijabli, kao što su količina potrebnih sredstava, vrijeme i cijena. S obzirom na to da je riječ o složenom konceptu, većina ispitanika s kojima je Sud razgovarao smatrala je da je potrebno definirati što znači prihvatljivost za financiranje i kako bi je trebalo mjeriti.

39

Prije 2019. godine u postupku odabira projekata za instrument SME‑I nije se razmatrala prihvatljivost projekata za financiranje. Bespovratna sredstva dodjeljivana su nekim MSP‑ovima koji su se mogli financirati na tržištu. Uvođenje koncepta neprihvatljivosti za financiranje zahtijeva da se jasno propiše kako se takva neprihvatljivost može dokazati, posebice zato što se samom oznaka EU‑a koju nose MSP‑ovi i bespovratnim sredstvima koja dodjeljuje EU privlače dodatna financijska sredstva kojima se podupiru inovacijski projekti korisnika.

Zemljopisna pokrivenost

Različite stope sudjelovanja među zemljama – djelomično zbog čimbenika koji su izvan kontrole Komisije

40

Izvrsnost je glavni čimbenik o kojem ovisi sudjelovanje u instrumentu SME‑I i uspješnost projekta. Stoga, s obzirom na različite razine inoviranja među državama članicama, za očekivati je da će raspodjela sredstava biti neravnomjerna. Međutim, EU istodobno s pomoću programa Obzor 2020. nastoji zajamčiti da se u što većoj mjeri ostvare i prošire koristi koje su pružaju gospodarstvom koje se temelji na inovacijama²⁰.

41

Grafikoni i karte u nastavku (grafikon 4., slika 1. i slika 2.) pokazuju statističke podatke na razini pojedinačnih zemalja o broju podnesenih prijava i iznosu primljenih sredstava u odnosu na broj MSP‑ova, BDP i broj stanovnika. U prilogu II. prikazana je raspodjela sredstava iz instrumenta SME‑I po državama članicama u apsolutnom i relativnom smislu, broj projekata kojima su dodijeljena sredstva, broj prijedloga i stopa uspješnosti po državama članicama.

42

U analizi provedbe programa Obzor 2020. obično se posebno razmatraju dvije različite skupine država članica: EU‑15 i EU‑13²¹. U slučaju instrumenta SME‑I, to razlikovanje ne služi tome da se objasne razlike u primljenim financijskim sredstvima (vidi prvi stupac u grafikonu 4.).

43

Na stopu sudjelovanja u instrumentu SME‑I i stopu uspješnosti projekata utječe nekoliko čimbenika:

1. inovacijsko okruženje i broj MSP-ova u zemlji
2. postojanje nacionalne strategije za instrument SME-I
3. uloženi napor u promicanje instrumenta SME-I
4. potpora koju pružaju nacionalne kontaktne točke i Europska poduzetnička mreža.

44

Iako su neki od tih čimbenika izvan kontrole Komisije, određeni čimbenici, kao što su marketing i promidžba instrumenta ili potpora koju pružaju nacionalne kontaktne točke, potpadaju u sferu njezina utjecaja.

45

Razlike u stopama uspješnosti među zemljama djelomično se mogu objasniti postojećim razlikama u razini inoviranja. Grafikon 5. pokazuje snažnu povezanost između stopa uspješnosti u okviru instrumenta SME‑I i sažetka indeksa inovativnosti u okviru Europske ljestvice uspjeha u inoviranju²².

46

Ono što je zajedničko zemljama sudionicama s visokom stopom sudjelovanja i visokom stopom uspješnosti u okviru instrumenta je postojanje aktivne nacionalne agencije za inovacije, koja djeluje kao posrednik s inovativnim MSP‑ovima. S druge strane, u tri države članice s najnižom stopom sudjelovanja (u odnosu na broj MSP‑ova u zemlji) i najnižim stopama uspješnosti ne postoji nacionalna agencija za inovacije.

47

Sud je u anketi koju je proveo među nacionalnim agencijama za inovacije upitao ispitanike imaju li nacionalne programe kojima se MSP‑ovima pruža potpora u prijavljivanju za instrument SME‑I. Nešto manje od polovice nacionalnih agencija za inovacije potvrdilo je da postoje nacionalni programi kojima se MSP‑ovima pruža potpora u prijavljivanju za 2. fazu tog instrumenta, dok je njih 35 % izvijestilo da takvi programi postoje za prijavljivanje za 1. fazu (vidi grafikon 6.). Ispitanici s kojima je Sud razgovarao napomenuli su da su nakon uspostave instrumenta SME‑I neke nacionalne agencije smanjile provedbu sličnih programa i umjesto toga pripremale poduzeća za SME‑I.

48

Španjolska je dobar primjer države članice s nacionalnom strategijom za podupiranje inovativnih poduzeća koja bi mogla ispunjavati uvjete za instrument SME‑I. Španjolske vlasti uspostavile su sustav za promicanje tog instrumenta, aktivno tražeći vrlo inovativna poduzeća i podupirući ih u podnošenju prijava za instrument. Španjolska je najveći korisnik instrumenta SME‑I: prima otprilike 20 % ukupnog proračuna i ima najveći broj prijavljenih MSP‑ova. Iako je prema Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju njen uspjeh u inoviranju prikazan osrednjim, ta zemlja ima jednu od najviših stopa uspješnosti. Irska i Danska također aktivno promiču instrument i pripremaju MSP‑ove za sudjelovanje.

49

U posjećenim državama članicama s niskom stopom sudjelovanja u instrumentu SME‑I (s obzirom na dodijeljena sredstva i stopu uspješnosti) upoznatost s tim instrumentom bila je ograničena. U tim se zemljama poduzećima pružala ograničena razina potpore ili smjernica te su se provodile tek ograničene promidžbene aktivnosti. Slijedom toga, niske stope uspješnosti odvratile su druga poduzeća od prijavljivanja za instrument SME‑I. Nadalje, zbog postojanja alternativnih nacionalnih programa, koji bilježe više stope uspješnosti, taj je instrument postao manje privlačan za poduzeća i pomoćno osoblje kao što su savjetnici.

Niska razina upoznatosti s instrumentom zbog nepostojanja ciljane marketinške i komunikacijske strategije na razini Komisije

50

Instrument SME‑I predstavlja novi oblik potpore u sklopu okvirnih programa za istraživanje i uglavnom je usmjeren na pojedinačne MSP‑ove s vrlo inovativnim projektima i tržišnim pristupom.

51

Podnositelji prijava koji se obično prijavljuju za program Obzor 2020. (sveučilišta, velike korporacije i istraživački centri) upoznati su s mogućnostima financiranja koje pruža taj program. Te organizacije imaju iskustva i s programom Obzor 2020. i s ranijim okvirnim programima za istraživanje te u mnogim slučajevima imaju namjensko osoblje za upravljanje prijavama i projektima. Poduzeća na koja je usmjeren instrument SME‑I uglavnom nisu sudjelovala u prethodnim okvirnim programima za istraživanje, a njihove strategije financiranja možda nisu ni uključivale javna sredstva.

52

Sud je ispitao je li instrument SME‑I promican, proveden i praćen kako bi se MSP‑ovima olakšao pristup tom instrumentu kako je utvrđeno Odlukom Vijeća 743/2013. Sud je također ispitao u kojoj su se mjeri primjenjivale marketinške tehnike kako bi se omogućilo da su odgovarajuća poduzeća upoznata s tom mogućnošću financiranja te je li potrebno utvrditi i upotrijebiti odgovarajuće komunikacijske kanale kako bi se doprlo do njih.

53

Komisija i EASME raspolagali su ograničenim proračunskim sredstvima za pokretanje komunikacijskih aktivnosti i organiziranje raznih događanja u cilju okupljanja potencijalnih korisnika instrumenta SME‑I, uglavnom info‑dana na kojima su se pružale informacije o programu Obzor 2020. U izvješćima koje je objavio EAG istaknuto je da ne postoje marketinške strategije za instrument SME‑I i da je potrebno utvrditi tko su pravi „klijenti” te u skladu s time prilagoditi komunikacijske kanale i alate. U evaluaciji instrumenta SME‑I²³ navedeno je da je možda to razlog zbog kojega postoje različite stope prodiranja u zemljama EU‑28 te je istaknuto da je potrebno preispitati komunikacijske i marketinške strategije.

54

Unatoč naporima da se dopre do potencijalnih korisnika, Komisija nije imala strukturiranu marketinšku i komunikacijsku strategiju. Nije primijenila dovoljno ciljani pristup radi povećanja razine osviještenosti inovativnih MSP‑ova o mogućnostima financiranja koje pruža instrument SME‑I.

55

Kako bi postigla ujednačenu provedbu instrumenta SME‑I, Komisija se u velikoj mjeri oslanja na promidžbu koju na nacionalnoj razini provode nacionalne kontaktne točke i Europska poduzetnička mreža. Komisija smatra da su nacionalne kontaktne točke „glavna struktura za pružanje praktičnih informacija i pomoći potencijalnim sudionicima”. Kako su MSP‑ovi, u odnosu na druge sudionike u okvirnim programima za istraživanja, manje upoznati s programom Obzor 2020. (vidi odlomak 51.), uloga nacionalnih kontaktnih točaka osobito je važna za njih. Nacionalne kontaktne točke određuju i plaćaju nacionalne vlasti. Odgovorne su za jamčenje da će „novi program postati poznat i lako dostupan svim potencijalnim podnositeljima prijava”²⁴. Međutim, kako je navedeno u tematskom izvješću Suda br. 28/2018²⁵, razina potpore koju pružaju nacionalne kontaktne točke razlikuje se među državama članicama. U nekim državama članicama ta tijela djeluju kao nacionalne kontaktne točke na puno radno vrijeme, dok u drugima moraju kombinirati zadaće za koje su nadležne s drugim odgovornostima.

56

Razina potpore koju pružaju nacionalne kontaktne točke razlikuje se među državama članicama, što utječe na stopu sudjelovanja i stope uspješnosti. U samo dvjema od šest posjećenih država članica nacionalne kontaktne točke bile su u potpunosti posvećene svojoj ulozi. Nacionalne kontaktne točke u dvjema državama članicama održavale su radionice o pisanju prijedloga te su pružale prethodni pregled prijava. Jedna od njih organizirala je simulaciju predstavljanja pred ocjenjivačkim odborom. Ostale nacionalne kontaktne točke, osim što su bile domaćinom info‑dana za program Obzor 2020., uložile su vrlo ograničene napore.

57

Nacionalne kontaktne točke i Europska poduzetnička mreža izvijestili su da se instrument SME‑I promicalo uglavnom na nacionalnoj razini, i to uz ograničenu potporu Europske komisije, jer se u okviru programa nacionalnim kontaktnim točkama ne dodjeljuje poseban proračun za aktivnosti širenja informacija.

58

Access4SMEs koordinacijska je i potporna mjera u okviru programa Obzor 2020. kojom se nastoji olakšati transnacionalna suradnja među nacionalnim kontaktnim točkama za MSP‑ove i pristup rizičnom financiranju te usavršiti njihove vještine i alate kako bi se povećao standard njihove potpore²⁶. Ispitanici s kojima je Sud razgovarao naveli su da je mreža Access4SMEs glavni izvor informacija o instrumentu SME‑I za nacionalne kontaktne točke, Europsku poduzetničku mrežu i korisnike. Međutim, ta je mreža uspostavljena tek u rujnu 2016. – gotovo tri godine nakon pokretanja instrumenta – i stoga nije postojala u vrijeme kada bi njezine usluge bile od najveće koristi.

Odabir projekata

59

Djelotvoran postupak odabira ključan je za jamčenje odabira najboljih prijedloga za financiranje. Imajući to u vidu, za postupak odabira trebalo bi osigurati dovoljno sredstava i odgovarajuću vrstu stručnjaka za svaku fazu ocjenjivanja.

60

Instrument SME‑I temelji se na stalno otvorenom pozivu na podnošenje projektnih prijedloga, s četirima godišnjim rokovima za prijavu za svaku fazu. Postupak ocjenjivanja na daljinu provode četiri neovisna ocjenjivača po prijedlogu. Od 2018. godine postupak odabira za dobivanje bespovratnih sredstava u okviru 2. faze uključuje predstavljanje projekata ocjenjivačkom odboru, što je drugi krug ocjenjivanja koji provodi skupina od šest stručnjaka, većinom ulagača.

Ograničeni resursi za ocjenjivanje i ocjenjivanje na daljinu preopterećeni su zbog velikog broja prijava

61

EASME prima i obrađuje vrlo velik broj prijedloga za svaku od dviju faza u okviru svakog od četiriju rokova u jednoj godini. Za posljednji rok 2018. godine zaprimio je više od 1800 prijava za 2. fazu i 2200 za 1. fazu.

62

Postupak evaluacije otežan je zbog spoja ograničenih resursa i velikog broja prijava. Ocjenjivači moraju za samo 1,6 sati u okviru 1. faze i 2,4 sata u okviru 2. faze dovršiti ocjenjivanje i dokumentiranje, iako je riječ o opsežnim prijavama (10 stranica bez priloga za 1. fazu i 30 stranica bez priloga za 2. fazu).

63

U anketi koju je Sud proveo samo je 34 % ocjenjivača za 2. fazu odgovorilo da je vrijeme od 2,4 sata koje je Komisija dodijelila za ocjenjivanje prijedloga dovoljno. U prosjeku je ocjenjivanje trajalo 5,1 sat. Kod ocjenjivača za 1. fazu dodijeljenim vremenom bilo je zadovoljno 56 % ispitanika, kojima je trebalo tri sata za ocjenjivanje prijedloga umjesto 1,6 sati kako je odredila Komisija (vidi grafikon 7.).

64

Ocjenjivači koji su odgovorili na anketu Suda uglavnom su bili zadovoljni pruženim smjernicama i osposobljavanjem, iako bi željeli dobiti povratne informacije o svojim ocjenjivanjima i statistikama rezultata, što bi im omogućilo da imaju referentne vrijednosti i poboljšaju svoj rad. Izrazili su zabrinutost zbog osposobljavanja novih ocjenjivača i posljedične razlike u njihovu ocjenjivanju. Statistički podatci agencije EASME potvrđuju te razlike, a prema pravilima u skladu s kojima se provodi program Obzor 2020. zahtijeva se da 25 % ocjenjivača budu novi ocjenjivači.

Predstavljanjem projekata ocjenjivačkom odboru poboljšava se postupak odabira te se istodobno poštuje vremenski okvir utvrđen za dodjelu bespovratnih sredstava

65

Uvođenje predstavljanja projekata ocjenjivačkom odboru 2018. godine bila je pozitivna promjena jer se time neutraliziraju nedostatci svojstveni ocjenjivanju na daljinu i omogućuje provjera praktičnosti projekta i mogućnosti tima da ga provede. Međutim, određeni elementi i dalje nisu na najboljoj mogućoj razini.

66

Članovi ocjenjivačkog odbora ocjenjuju 20 predstavljanja projekata tijekom tjedna u kojemu se provodi ocjenjivanje te se od njih očekuje da unaprijed pročitaju dokumente koje su poslali podnositelji prijava. Međutim, članovi ocjenjivačkog odbora s kojima je Sud razgovarao smatrali su da nisu dobivali dokumente dovoljno unaprijed kako bi mogli pregledati potencijalno do 1600 stranica dokumentacije u prijavi.

67

Također su istaknuli da bi bilo dobro da imaju pristup primjedbama iz izvješća ocjenjivača na daljinu. Time bi imali na raspolaganju korisne informacije, čime bi se poboljšala učinkovitost, s obzirom na ograničeno vrijeme za pripremu i raspravu o predstavljanju projekata ocjenjivačkom odboru. Slično tome, ocjenjivači su smatrali da bi se kvaliteta njihova ocjenjivanja poboljšala kada bi dobivali primjedbe članova ocjenjivačkog odbora na prijedloge koje su ocijenili.

68

Trenutačno se ne provodi sustavna dubinska analiza prijava koje prođu u fazu predstavljanja projekata. Članovi ocjenjivačkog odbora uputili su na potrebu za „blažim” postupkom dubinske analize radi provjere točnosti informacija koje pružaju podnositelji prijava o patentima, profilu poduzeća i sastavu tima.

69

Komisija je utvrdila ciljnu vrijednost za vrijeme potrebno za dodjelu bespovratnih sredstava (od krajnjeg roka za zaprimanje prijava do potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava), pri čemu je za 1. fazu odredila rok od najviše tri mjeseca, a za 2. fazu rok od najviše šest mjeseci. Stvarno vrijeme potrebno za dodjelu bespovratnih sredstava smanjilo se od početka provedbe programa te je unatoč uvođenju predstavljanja projekata ocjenjivačkom odboru 2018. godine EASME te godine dodijelio 90 % bespovratnih sredstava u utvrđenom roku.

Neki su IT alati rizik za postupak ocjenjivanja

70

Podnositelji prijava podnose prijedloge u okviru sustava za elektroničko podnošenje prijedloga na Portalu za sudionike programa Obzor 2020.

71

EASME se za potrebe organiziranja predstavljanja projekata i sastavljanja ocjenjivačkih odbora s odgovarajućim vještinama koristi datotekom s tablicama koja se može oštetiti, što bi moglo uzrokovati kašnjenja i ugroziti postupak ocjenjivanja.

72

S obzirom na to da ne postoji namjenski IT alat za povrat troškova podnositeljima za njihovo sudjelovanje u predstavljanju, oni se u internom sustavu upravljanja stručnjacima bilježe kao ocjenjivači. Stoga postoji rizik od toga da bi im se netko mogao slučajno obratiti u svrhu ocjenjivanja prijedloga.

73

Osim toga, promjene u postupku odabira koje su uvedene u rujnu 2019. u okviru poboljšane pilot‑faze EIC‑a (zahtjev za financijske podatke sudionika i informacije o razini tehnološke spremnosti) zahtijevaju dodatna rješenja koja još nisu razvijena.

Ponovno podnošenje prijedloga iscrpljuje resurse potrebne za ocjenjivanje

74

Mogućnost ponovnog podnošenja neuspješnih prijava za instrument SME‑I nije ograničena. Prilikom ocjenjivanja, s ponovno podnesenim prijedlogom postupa se jednako kao i sa svakim prijedlogom koji je podnesen prvi put, pri čemu se ne raspolaže podatcima iz prethodnih ocjenjivanja.

75

Dodatni je trošak za podnositelja koji ponovno podnosi isti prijedlog zanemariv. Broj ponovno podnesenih prijedloga kontinuirano raste i sada čini znatan udio u ukupnom broju podnesenih prijava. Kad je riječ o posljednjim rokovima za 2. fazu 2018. godine (vidi grafikon 8.), 66 % prijava činile su ponovne prijave istih prijedloga, a polovicu prijedloga činili su prijedlozi prijavljeni već najmanje treći put.

76

Broj prijava povećava se tijekom vremena samo zbog ponovno podnesenih prijedloga. Broj novih projekata prijavljenih za 2. fazu bio je i dalje stabilan (500 prijava po jednom roku) (vidi grafikon 9.).

77

Ponovno podnošenje prijedloga znatno je i sve veće opterećenje za resurse potrebne za ocjenjivanje. U razdoblju od 2015. do 2018. godine troškovi ocjenjivanja prijedloga koji su se ocjenjivali već najmanje treći put – pri čemu se razmatraju samo naknade za stručne ocjenjivače na daljinu – iznosili su više od 4,3 milijuna eura (uključujući više od 1,8 milijuna eura 2018. godine).

78

U evaluaciji programa Obzor 2020. provedenoj u sredini razdoblja istaknuto je mišljenje da prekomjeran broj prijava odvraća potencijalne sudionike od sudjelovanja, narušava kvalitetu ocjenjivanja, iscrpljuje resurse i utječe na to da niz prijedloga visoke kvalitete ne dobije potporna financijska sredstva.

79

Prosječna stopa uspješnosti podnesenih prijava za instrument SME‑I iznosi 4,7 % u 2. fazi i 8,6 % u 1. fazi. Međutim, kada se izračuna stopa uspješnosti po prijedlogu projekta, a ne po prijavi, u konačnici je uspješno otprilike 11,5 % prijedloga u 2. fazi i 16,6 % prijedloga u 1. fazi.

Djelotvornost potpore u različitim fazama instrumenta SME-I

80

Potpora koju pruža instrument SME‑I trebala bi biti pravodobna i relevantna te bi njome trebalo ispuniti potrebe inovativnih MSP‑ova.

U okviru 1. faze instrumenta pruža se korisna potpora za MSP-ove, no slični programi već postoje u nekim državama članicama

81

Prema mišljenju dionika s kojima je Sud razgovarao, 1 i 2. faza instrumenta zapravo su postale dva različita programa. U okviru 1. faze instrumenta pruža se pomoć poduzećima koja nemaju iskustva s javnim financiranjem, kao što su mala IT poduzeća ili novoosnovana poduzeća, dok je 2. faza složenija, što znači da poduzeća koja se prijavljuju za 1. fazu smatraju prijavljivanje za 2. fazu izazovnim procesom.

82

Razlika u stopi uspješnosti između poduzeća koja su sudjelovala u 1. fazi prije nego što su se prijavila za 2. fazu i poduzeća koja su se izravno prijavila za 2. fazu smanjivala se tijekom provedbe instrumenta SME‑I. Međutim, poduzeća koja su sudjelovala u 1. fazi i dalje bilježe 50 % višu stopu uspješnosti u 2. fazi od poduzeća koja su se izravno prijavila za 2. fazu (vidi grafikon 10.).

83

Korisnici koji su sudjelovali u 2. fazi, a koji su sudjelovali u 1. fazi istaknuli su da im je prva faza pružila dobru pripremu, što im je pomoglo u poboljšanju projekta.

84

Dionici u nekim državama članicama s kojima je Sud razgovarao smatrali su da su projekti u okviru 1. faze u velikom broju slučajeva mogli biti jednako dobro provedeni na nacionalnoj razini, iako bi to bio izazov u nekim državama članicama.

85

U anketi provedenoj među nacionalnim agencijama za inovacije 48 % ispitanika navelo je da njihova država članica ima nacionalne programe slične 1. fazi. Nacionalne agencije za inovacije navele su da su glavne prednosti 1. faze instrumenta SME‑I u odnosu na nacionalne programe brz i transparentan postupak odabira, vjerodostojnost koju pruža oznaka EU‑a te pristup uslugama obuke i ubrzanja poslovanja. Osim toga, nacionalne agencije za inovacije pohvalile su stvaranje kritične mase inovativnih poduzeća zahvaljujući 1. fazi instrumenta SME‑I, čime se uspjelo privući mnoga inovativna poduzeća u program EU‑a.

86

Na upit treba li nastaviti provoditi 1. fazu u okviru novog okvirnog programa za istraživanje, 86 % ispitanika iz nacionalnih agencija za inovacije iskazalo je mišljenje da bi u okviru novog okvirnog programa za istraživanja trebalo nastaviti s 1. fazom (vidi okvir 1. s primjerima mišljenja nacionalnih agencija za inovacije o tome treba li nastaviti pružati financijska sredstva za 1. fazu). Oni koji su zagovarali daljnju provedbu 1. faze istaknuli su da su poduzeća zahvaljujući obuci i uslugama ubrzanja poslovanja povećala svoje kapacitete za profesionalno vođenje inovacijskih aktivnosti, što im je omogućilo širenje poslovanja i rast. Smatrali su da je to što je poziv na podnošenje prijedloga upućen na razini EU‑a potaknulo MSP‑ove na veće ambicije od ranih razvojnih faza te da na nacionalnoj razini ne postoji istovjetan jednostavan i brz postupak ocjenjivanja. Oni koji su se protivili daljnjoj provedbi 1. faze (njih 14 %) primijetili su nedostatak dodane vrijednosti u odnosu na nacionalne/regionalne instrumente i nepostojanje snažnih poveznica između 1 i 2. faze.

Provedba 1. faze preveliko je opterećenje za administrativno osoblje instrumenta SME

87

Od pokretanja instrumenta SME‑I u okviru 1. faze sklopljeno je 3978 sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Taj postupak, od početka do kraja, zahtijeva znatne administrativne napore u pogledu ocjenjivanja, pripreme i potpisivanja ugovora o bespovratnim sredstvima te usluga obuke. Četiri službenika koja rade na projektima godišnje obrade otprilike 1000 projekata. Praćenje projekata stoga je ograničeno na administrativne provjere, bez procjene kvalitete studije izvedivosti.

88

Tablica 1. prikazuje usporedbu troškova ocjenjivanja na daljinu po fazama i ukupnog iznosa odobrenih sredstava. U njoj se ističe velika razlika u troškovima svake faze, pri čemu su relativni troškovi ocjenjivanja deset puta veći (po odobrenom euru) u 1. nego u 2. fazi. Referentna vrijednost za troškove ocjenjivanja u sektoru privatnog rizičnog kapitala iznosi 3 %.

	1. FAZA	2. FAZA
Broj ocijenjenih prijedloga	39 419	20 957
Broj prijedloga koje dnevno ocijeni jedan ocjenjivač	5	3
Troškovi ocjenjivanja na daljinu po prijedlogu	360 eura	600 eura
Ukupni troškovi	14 190 840 eura	12 574 200 eura
Iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava	170 800 000 eura	1 760 609 479 eura
Troškovi ocjenjivanja / iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava	8,3 %	0,7 %

Izvor: Sud.

89

Unatoč većim administrativnim troškovima u 1. fazi u odnosu na 2. fazu, u okviru 1. faze pruža se djelotvorna potpora zahvaljujući brzom postupku odabira na razini EU‑a, oznaci EU‑a za korisnike i pristupu uslugama ubrzanja poslovanja. Osim toga, ta je faza privukla mnoga inovativna poduzeća u taj program EU‑a. Međutim, važnost 1. faze manja je u zemljama u kojima već postoje programi slični 1. fazi.

90

Komisija je u rujnu 2019. obustavila 1. fazu.

U okviru 2. faze pruža se djelotvorna potpora MSP-ovima

91

Dionici s kojima je Sud razgovarao (predstavnici nacionalnih agencija za inovacije i nacionalnih kontaktnih točaka, stručnjaci za inovacije, ocjenjivači, članovi ocjenjivačkog odbora, predstavnici Europske poduzetničke mreže, predstavnici krovnih organizacija za MSP‑ove i korisnici) jednoglasno su podržali 2. fazu zbog njezinih brojnih pozitivnih elemenata, kao što su:

• snažna financijska potpora na visokoj razini tehnološke spremnosti koju države članice ne mogu pružiti²⁷
• tržišno natjecanje MSP‑ova na razini EU‑a
• privlačenje dodatnih ulaganja na temelju prepoznatljivosti oznake EU‑a (vidi odlomke 119. i 121.)
• dostupnost usluga obuke i ubrzanja poslovanja
• jednostavan i brz postupak odabira i dodjeljivanja sredstava u usporedbi s nacionalnim programima i
• usmjerenost na tržišnu strategiju projekata u okviru koje se izrađuje akcijski plan na temelju kojega se određuje kako će određeni MSP doprijeti do klijenata i ostvariti konkurentsku prednost.

92

U anketi provedenoj među nacionalnim agencijama za inovacije Sud je upitao ispitanike smatraju li da treba nastaviti provedbu 2. faze instrumenta SME‑I u programu Obzor Europa i zašto (vidi okvir 2. s primjerima mišljenja nacionalnih agencija za inovacije o tome treba li nastaviti pružati financijska sredstva za 2. fazu). Svi ispitanici odgovorili su potvrdno.

93

Na upit treba li u pogledu načina na koji je osmišljen instrument SME‑I uvesti kakve znatne promjene, 75 % ispitanika odgovorilo je „ne”, 16 % odgovorilo je da bi trebalo uvesti ograničene promjene, a samo 11 % da treba uvesti temeljite promjene. To pokazuje da dionici uglavnom pozitivno ocjenjuju trenutačni oblik 2. faze.

94

U okviru 2. faze instrumenta SME‑I pruža se djelotvorna potpora korisnicima. Ta faza omogućuje nošenje oznake EU‑a koja pruža vidljivost poduzećima i projektima, pomaže im u privlačenju dodatnih ulaganja i omogućuje pristup mreži EU‑a za usluge obuke i ubrzanja poslovanja. Nacionalne agencije za inovacije među kojima je provedena anketa iznimno pozitivno ocjenjuju trenutačni oblik 2. faze. To mišljenje dijele svi dionici s kojima je Sud razgovarao.

Usluge ubrzanja poslovanja u 3. fazi imaju potencijala, ali su uvedene kasno

95

Usluge obuke i ubrzanja poslovanja (3. faza) imaju ključnu ulogu u cjelokupnoj uspostavi instrumenta SME‑I jer bi s pomoću njih trebalo odgovoriti na inovacijske potrebe MSP‑ova osiguravanjem potpore prilagođene korisnicima, razvoja kompetencija i umrežavanja. Prema studiji koju je objavilo Sveučilište u Manchesteru, poduzeća (posebice mala poduzeća) postižu mnogo veći uspjeh ako imaju pomoć u obliku mjera u kojima se kombiniraju izravna i neizravna potpora²⁸.

96

Obuka obuhvaća širok raspon tema, a posebno: razvoj poslovanja, organizacijski razvoj, suradnju i financiranje. Korisnici koji sudjeluju u 1. fazi prolaze trodnevnu obuku, a oni koji sudjeluju u 2. fazi obuku u trajanju od 12 dana. Instrument SME‑I doveo je do uspostave prve europske mreže pružatelja obuke u cilju podupiranja korisnika.

97

Usluge ubrzanja poslovanja dostupne su i korisnicima koji sudjeluju u 1. fazi i korisnicima koji sudjeluju u 2. fazi te uključuju sudjelovanje u sljedećem:

• sajmovi i konferencije
• korporativni dani
• događanja za ulagače
• sastanak na vrhu inovatora koji sudjeluju u programima EIC‑a
• mentorstvo
• Platforma zajednice EIC‑a
• alat za povezivanje s ulagačima
• Akademija EIC‑a.

98

Događanja u okviru 3. faze i ostale usluge ubrzanja poslovanja prije svega su usmjereni na povezivanje MSP‑ova s potencijalnim ulagačima ili poslovnim partnerima. EASME nije uložio dovoljne napore da korisnicima pomogne da dopru do potencijalnih klijenata (i velikih privatnih korporacija i javnih tijela u okviru javne nabave povezane s inovacijama).

99

Korisnici instrumenta koji su sudjelovali u anketi vrlo su pozitivno ocijenili i program obuke i sve usluge ubrzanja poslovanja kojima su se koristili (vidi grafikon 11.). To pozitivno mišljenje potvrdili su i korisnici koje je Sud posjetio i anketirane nacionalne agencije za inovacije. Međutim, čvorovi nacionalnih agencija za inovacije i Europske poduzetničke mreže predložili su da bi EASME mogao:

• bolje koordinirati organizaciju događanja s lokalnim dionicima (čvorovi nacionalnih agencija za inovacije i Europske poduzetničke mreže)
• bolje promicati usluge ubrzanja poslovanja kako bi se izbjeglo slanje e‑pošte MSP‑ovima o događanjima koji njima nisu bitni
• ispitati mogućnosti za suradnju s nacionalnim razvojnim institucijama koje bi mogle pružiti mogućnosti ulaganja za korisnike instrumenta SME‑I.

100

Stručnjaci za inovacije s kojima je Sud razgovarao smatraju da bi uslugama ubrzanja poslovanja trebalo potaknuti potražnju povezivanjem MSP‑ova s potencijalnim velikim poslovnim klijentima i podupiranjem njihova sudjelovanja u programima javne nabave povezane s inovacijama.

101

Za usporedbu, 3. faza programa SBIR usmjerena je na javnu nabavu. U Sjedinjenim Američkim Državama savezne agencije s godišnjim proračunom za istraživanje i razvoj većim od 100 milijuna američkih dolara moraju izdvojiti 3,2 % proračuna za korisnike programa SBIR u obliku javne nabave. Godine 2015. vrijednost ugovora sklopljenih između američkih saveznih agencija i korisnika programa SBIR iznosili su 1,3 milijarde američkih dolara, dok su ukupna dodijeljena bespovratna sredstva iznosila 1,2 milijarde američkih dolara²⁹.

102

Komisija je prepoznala važnost javne nabave povezane s inovacijama za MSP‑ove i novoosnovana poduzeća u svojim smjernicama o javnoj nabavi povezanoj s inovacijama³⁰. U tom dokumentu navodi se da „kupci iz javnog sektora, kao glavni klijenti, mogu inovativnim poduzećima pružiti mogućnost da ispitaju svoja nova rješenja u stvarnim uvjetima. Nadalje, kada javni naručitelji postanu njihovi klijenti, čime im se povećava promet, oni mogu potaknuti druge ulagače – i javne i privatne – da ulažu u njihove djelatnosti”. Međutim, Komisija još nije uključila nikakve programe javne nabave povezane s inovacijama među usluge ubrzanja poslovanja kako bi povezala korisnike instrumenta SME‑I s agencijama EU‑a ili nacionalnim institucijama.

103

Zabilježena je niska razina korištenja raznih usluga ubrzanja poslovanja, pri čemu se stopa sudjelovanja anketiranih korisnika u tim uslugama kretala od 12 % (Akademija EIC‑a) do 40 % (sajmovi i konferencije) (vidi grafikon 12.). To se djelomično objašnjava činjenicom da su neke usluge započete tek krajem 2017. godine, gotovo četiri godine nakon pokretanja instrumenta.

Nije provedena procjena instrumenta SME-I i tek treba utvrditi njegovu buduću ulogu u programu Obzor Europa

104

Kako bi pružila pravodoban doprinos izradi nove uredbe, Komisija je u prvim godinama provedbe instrumenta SME‑I, unatoč nedostatku pouzdanih podataka, provela nekoliko evaluacija (vidi grafikon 13.) kao što su:

• evaluacija instrumenta SME‑I u sredini razdoblja objavljena u veljači 2017., kada još nije bio dovršen nijedan inovacijski projekt u okviru 2. faze
• evaluacija programa Obzor 2020. u sredini razdoblja objavljena u svibnju 2017., u okviru koje su postojala ista ograničenja kao i u prethodno navedenoj evaluaciji
• procjena učinka programa Obzor Europa objavljena u lipnju 2018. U tom je trenutku samo otprilike 200 poduzeća bilo dovršilo svoje inovacijske projekte u okviru 2. faze. Nadalje, obično treba proći nekoliko godina kako bi se vidio stvarni učinak određenog inovacijskog projekta.

105

Zbog toga što je program nov i zbog nepostojanja prethodnih rezultata, evaluacija instrumenta SME‑I provedena je samo na temelju dobivenih informacija i završenih projekata u okviru 1. faze, a ne na temelju rezultata projekata u okviru 2. faze. To je na sličan način utjecalo i na provedena savjetovanja i izradu neovisnih izvješća za potrebe osmišljavanja EIC‑a u okviru programa Obzor Europa (vidi prilog II.). Stoga Komisija nije mogla temeljiti osmišljavanje EIC‑a u okviru programa Obzor Europa na sveobuhvatnoj analizi provedbe instrumenta SME‑I, postignutim rezultatima i učincima.

Privlačenje ulaganja nakon financiranja u okviru instrumenta SME-I

106

Jedan je od ciljeva instrumenta SME‑I olakšati pristup privatnom kapitalu i uspostaviti poveznice s financijskim instrumentima koje podupire EU³¹. U skladu s Odlukom Vijeća 743/2013 „Predviđa se povezanost s financijskim instrumentima […], npr. davanjem prioriteta malim i srednjim poduzećima koja su uspješno dovršila 1. fazu i/ili 2. fazu unutar namjenskog iznosa financijskih resursa”.

Komisija raspolaže s ograničenim informacijama o ukupnim financijskim potrebama korisnika i nije uspostavila poveznicu s financijskim instrumentima EU-a

107

EASME sustavno ne prikuplja informacije o dodatnim financijskim potrebama korisnika 2. faze za cjeloviti razvoj njihovih projekata. EASME je posljednji put proveo anketu o tim potrebama 2016. godine, ali ona nije sadržavala pitanja o željenom izvoru ili planiranoj upotrebi financijskih sredstava.

108

Godine 2018. GU RTD zatražio je od EIB‑a da izradi studiju o pristupu korisnika instrumenta SME‑I financiranju, koja je iskorištena za pružanje informacija za potrebe izrade Procjene učinka programa Obzor Europa³². EIB je temeljio izvješće na prethodnim procjenama te na anketi provedenoj na uzorku korisnika. Međutim, uzorak nije bio reprezentativan te su se samo 24 korisnika odazvala na anketu. Stoga to izvješće pruža samo ograničeni uvid u stvarne financijske potrebe korisnika instrumenta SME‑I.

109

Reprezentativna anketa Suda (vidi prilog I.) pružila je određeni uvid u financijske potrebe korisnika koji sudjeluju u 2. fazi. Konkretno:

• tri četvrtine ispitanika navelo je da su im potrebna dodatna financijska sredstva koja u prosjeku iznose 7,1 milijun eura
• 70 % ispitanika koji su tražili dodatno financiranje iskazalo je interes za privatnim ulaganjima rizičnog kapitala, dok je 48 % ispitanika bilo otvoreno za dužničke instrumente kao što su zajmovi ili kreditne linije.

110

Vrsta traženog načina financiranja razlikuje se ovisno o dužini postojanja poduzeća, pri čemu su mladi MSP‑ovi više zainteresirani za dokapitalizaciju nego stariji (vidi grafikon 14.).

111

Većini korisnika instrumenta SME‑I trebaju dodatna financijska sredstva za inovacijske poduhvate i izlazak na tržište s inovacijskim projektima. Međutim, Komisija ne raspolaže s dovoljno informacija o financijskim potrebama korisnika.

112

EU je u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014. – 2020. pokrenuo velik broj raznih financijskih instrumenata za podupiranje inovacija MSP‑ova³³. Međutim, 64 % ispitanika u anketi provedenoj među korisnicima nije znalo da ti instrumenti postoje.

113

U izvješću EIB‑a o pristupu korisnika instrumenta SME‑I³⁴ financiranju izvedeni su sljedeći zaključci, koji su potvrđeni u anketama i razgovorima koje je Sud proveo među korisnicima:

• Postoji praznina u financiranju korisnika instrumenta SME‑I nakon dovršetka njihovih projekata u okviru 2. faze.
• Bespovratna sredstva šalju pozitivan tržišni signal privatnim dobavljačima kapitala.
• Dostupne informacije o financijskim instrumentima fragmentirane su, dok je komunikacija između privatnih i javnih dobavljača kapitala ograničena.

114

U izvješću EAG‑a³⁵ iz 2016. godine istaknuto je da ne postoji sinergija među različitim financijskim intervencijama EU‑a te da bi instrument SME‑I trebalo provoditi u koordinaciji s drugim javnim ulagačima kako bi se bolje ispunile potrebe projekata za sredstvima nakon dovršetka 2. faze.

115

Sud je analizirao popis korisnika potpore EU‑a u obliku rizičnog kapitala kojom upravljaju EIB i EIF te je utvrdio da je do kraja 2018. godine samo 16 korisnika instrumenta SME‑I (od kojih njih osam u 2. fazi) primilo takvu financijsku potporu. U pet slučajeva sredstva iz financijskog instrumenta uložena su prije dodjele bespovratnih sredstava u okviru instrumenta SME‑I.

116

Jedan je od ciljeva instrumenta SME‑I od njegove uspostave stvaranje poveznica s financijskim instrumentima koje podupire EU. Međutim, Komisija je u tu svrhu uložila tek ograničene napore: nije namjenski izdvojila sredstva za korisnike instrumenta SME‑I, a korisnici su tek u ograničenoj mjeri upoznati s financijskim instrumentima koje podupire EU.

Korisnici privlače daljnja ulaganja, ali postoje velike razlike u razini tih ulaganja diljem EU-a

117

Ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru instrumenta SME‑I korisnici se ne obvezuju na podnošenje izvješća nakon završetka projekta. Umjesto toga, EASME prati razvoj korisnika nakon iskorištavanja bespovratnih sredstava iz instrumenta SME‑I s pomoću dvaju baza podataka kojima upravljaju vanjski pružatelji usluga:

• Prvi izvor: upotrebljava se za procjenu ulagačkih sredstava koja su prikupili korisnici instrumenta SME‑I. Baza podataka popunjava se prikupljanjem informacija o ulagačkim ciklusima koje su javno dostupne na internetu. Kako bi procijenio pouzdanost tog izvora, Sud je proveo provjeru na nasumičnom uzorku od 30 korisnika koji su sudjelovali u 2. fazi, koja je pokazala da su brojčani podatci na temelju informacija koje su dostupne na internetu točni.
• Drugi izvor: upotrebljava se za procjenu razvoja uspješnosti korisnika instrumenta SME‑I u pogledu prometa, neto prihoda, novčanog toka i stope zapošljavanja tijekom vremena.

118

Podatci prikupljeni izravno od korisnika mogu biti manje pouzdani zbog pristranosti u izvješćivanju. Osim toga, uporaba podataka treće strane više je troškovno učinkovita. Međutim, istodobno su oba izvora informacija koja se upotrebljavaju nepotpuna, i to iz sljedećih razloga:

• U prvom izvoru podatci o iznosima ulaganja koja su korisnici instrumenta SME‑I prikupili prikazani su manjima od stvarnih jer se na internetu ne objavljuju informacije o ulaganjima u obliku dužničkog kapitala i dokapitalizacije.
• Drugi izvor pruža potpune informacije samo za otprilike 60 % svih korisnika instrumenta SME‑I³⁶.

119

Prema informacijama koje su dostupne na internetu, omjer ulaganja i bespovratnih sredstava za korisnike u okviru 2. faze koji su primili bespovratna sredstva iz instrumenta SME‑I 2014. i 2015. godine, a svoje inovacijske projekte dovršili 2017. godine iznosio je 2,9. Grafikon 15. prikazuje razvoj razine dodatnih ulaganja koja su korisnici prikupili u godinama nakon dobivanja potpore u okviru instrumenta SME‑I.

120

Ti pokazatelji ne obuhvaćaju ulagačke cikluse koji nisu objavljeni na internetu, kao što su većina manjih dokapitalizacija i gotovo cjelokupni dužnički kapital koji pružaju banke, fondovi i ostali financijski akteri. Na internetu su dostupne informacije o prikupljenim ulagačkim sredstvima za samo 11 % korisnika u okviru 2. faze.

121

Za usporedbu, većina korisnika u okviru 2. faze (78 % ispitanika u anketi Suda) izjavila je da im je financiranje u okviru 2. faze pomoglo u privlačenju daljnjeg financiranja za potrebe njihovih inovacija. Stoga se može pretpostaviti da je stvarni kapacitet korisnika za privlačenje ulaganja veći od onog na koji upućuju informacije koje su dostupne na internetu.

122

Prema podatcima dobivenima od treće strane (vidi odlomak 117.), a koje potvrđuju podatci prikupljeni na temelju izvješćivanja o projektima, kod korisnika instrumenta SME‑I uočljivi su pozitivni trendovi u strukturnom rastu, pri čemu je otprilike 75 % poduzeća bilježilo rast operativnih prihoda od prijave za bespovratna sredstva, a 67 % njih povećalo je broj zaposlenih.

123

Za razvoj djelotvorne strategije za poslovne obavještajne analize nužan je sveobuhvatan skup mjernih podataka o učinku koji se temelje na pouzdanim podatcima, u kombinaciji s potpuno automatiziranim profiliranjem poduzeća koja podnose projektne prijedloge i koja se odabiru za dobivanje bespovratnih sredstava. To bi moglo pridonijeti sljedećem:

• utvrđivanju obrazaca sudjelovanja i mogućih neravnoteža
• povezivanju mjernih podataka o učinku sa skupinama sudionika kako bi se pružile vrijedne informacije o tome kako u najvećoj mogućoj mjeri povećati ukupni učinak instrumenta.

124

U okviru poboljšane pilot‑faze EIC‑a u instrument SME‑I uvedena su poboljšanja u pogledu profiliranja poduzeća jer se u okviru novih administrativnih obrazaca prikupljaju podatci o prethodnim ulagačkim ciklusima, financijski podatci i podatci o vlasničkoj strukturi podnositelja prijedloga. Međutim, u fazi podnošenja prijedloga i dalje se ne provodi sustavno prikupljanje informacija o rodnoj pripadnosti vlasnika udjela, što je jedan od kriterija koje su ocjenjivali članovi ocjenjivačkog odbora.

125

Postoje znatne razlike među zemljama sudionicama, pri čemu su korisnici iz sjeverozapadne Europe koji su sudjelovali u 2. fazi uspjeli prikupiti više privatnih resursa od MSP‑ova na jugu i istoku Europe (vidi grafikon 16.)³⁷. Djelomičan razlog za tu neravnotežu leži u razlikama na tržištima rizičnog kapitala u tim zemljama.

126

Rezultati ankete koju je Sud proveo među korisnicima pokazuju da je zemljopisni položaj odlučujući čimbenik koji utječe na sklonost poduzeća traženju kapitalnog ulaganja i/ili dužničkog kapitala. Konkretno, 84 % ispitanika u nordijskim zemljama i Ujedinjenoj Kraljevini namjerava tražiti dokapitalizaciju, u usporedbi s 54 % u Španjolskoj i 42 % u Italiji.

127

Savjetodavna skupina stručnjaka (EAG) za mala i srednja poduzeća istaknula je pitanje razlika među zemljama i različitih kultura u pogledu uporabe tržišnih instrumenata te je preporučila utvrđivanje značajki različitih europskih područja „kako bi potencijalni suulagači raspolagali boljim znanjem i kako bi se provjerilo jesu li prekogranični gospodarski subjekti sposobni popuniti praznine u financiranju kada nacionalni sustavi ne djeluju. Platforme i posebna događanja mogla bi pomoći u tom procesu”³⁸.

128

Slika 3. prikazuje tokove dodatnih ulaganja iznad 10 milijuna eura u zemlje korisnika, podijeljene prema zemlji podrijetla. Od 1,8 milijardi eura dodatnih ulaganja koje su prikupili korisnici 2. faze (vidi odlomak 119.), otprilike 400 milijuna eura uložili su ulagači iz SAD‑a, a 181 milijun eura ulagači iz Kine. Najveći ulagač u korisnika iz 2. faze ima sjedište u SAD‑u, dok su tri od pet najvećih ulaganja (u iznosu većem od 50 milijuna) izvršili ulagači izvan EU‑a.

Zaključci i preporuke

129

Sud je utvrdio da instrument za mala i srednja poduzeća pruža djelotvornu potporu MSP‑ovima u razvoju njihovih inovacijskih projekata te da nošenje oznake EU‑a pomaže poduzećima da privuku dodatna ulaganja. Međutim, nisu uspostavljene poveznice s financijskim instrumentima koje podupire EU i koji bi korisnicima mogli pomoći u povećanju opsega inovacijskih projekata i njihovu uvođenju na tržište. Djelotvorna potpora MSP‑ovima pruža se i u okviru 1. i u okviru 2. faze, ali u okviru 1. faze nastaju nerazmjerno visoki administrativni troškovi. Komisija kompetentno upravlja instrumentom. Postupak odabira i razvoj usluga ubrzanja poslovanja otežani su velikim brojem ponovno podnesenih prijedloga i ograničenim resursima.

130

Sve preporuke primjenjive su i na instrument koji će zamijeniti trenutačni instrument za mala i srednja poduzeća u programu Obzor Europa.

Usmjerenost na odgovarajuće korisnike

131

Široko definirani ciljevi i ciljne vrijednosti instrumenta, zajedno s promjenama uvedenima tijekom njegove uporabe, izazvali su nesigurnost kod dionika. Trenutačni profil poduzeća odgovara akademskom modelu poduzeća s visokim potencijalom za rast, no instrumentom se financiraju neki MSP‑ovi koji su se mogli financirati i na tržištu (vidi odlomke 28. – 39.).

Zemljopisna pokrivenost

132

Stopa sudjelovanja u instrumentu znatno se razlikuje od zemlje do zemlje, djelomično zbog čimbenika koji su izvan kontrole Komisije, ali i zbog različitih razina potpore koju pružaju nacionalne kontaktne točke i Europska poduzetnička mreža (vidi odlomke 43. i 45. te grafikon 5.). Komisija je s ograničenim proračunom organizirala događanja i komunikacijske aktivnosti, ali njezine marketinške i komunikacijske aktivnosti nisu bile strukturirane ni dovoljno dobro usmjerene kako bi doprle do odgovarajućih poduzeća (vidi odlomke 40. – 58.).

1. preporuka – Potrebno je poboljšati komunikacijsku strategiju i potporu nacionalnim kontaktnim točkama, posebice u državama članicama s najnižom stopom sudjelovanja

Komisija bi trebala:

1. biti u većoj mjeri usmjerena na marketinšku i komunikacijsku strategiju radi podizanja osviještenosti među ciljnim MSP‑ovima o mogućnostima financiranja koje pruža ovaj instrument, ali i instrument koji će ga zamijeniti u okviru programa Obzor Europa
2. poboljšati svoju potporu nacionalnim kontaktnim točkama za MSP‑ove i Europskoj poduzetničkoj mreži promicanjem projekata uzajamnog učenja i razmjene primjera najbolje prakse te jamčenjem potpore mreži nacionalnih kontaktnih točaka za MSP‑ove na početku sljedećeg okvirnog programa.

Ciljni rok provedbe: 2021.

Odabir projekata

133

Tijekom primjene instrumenta poboljšani su postupci ocjenjivanja i odabira, a predstavljanje projektnih prijedloga članovima ocjenjivačkog odbora pokazalo se kao osobito koristan dodatni element u procesu prepoznavanja najboljih prijedloga, pri čemu se poštovao vremenski okvir utvrđen za dodjelu bespovratnih sredstava (vidi odlomke 65. – 69.).

134

Postoje razlike u bodovanju pri ocjenjivanju na daljinu, što se djelomično može objasniti ograničenim resursima i velikim brojem prijava. Osposobljavanje ocjenjivača pozitivno je ocijenjeno, no moglo bi se poraditi na dobivanju dodatnih povratnih informacija na različitim razinama. Primjenjivani IT alati nisu primjereni svojoj svrsi i mogu ugroziti postupak ocjenjivanja (vidi odlomke 61. – 64. te odlomke 70. – 73.).

135

Postoji velik broj ponovno podnesenih neuspješnih prijedloga, čime se sve više iscrpljuju resursi potrebni za upravljanje i ocjenjivanje, a samim time i povećavaju administrativni troškovi. Nadalje, time se smanjuje stopa uspješnosti, što odvraća potencijalne korisnike od sudjelovanja (vidi odlomke 74. – 79.).

2. preporuka – Potrebno je poboljšati postupak odabira

Kako bi se uporaba resursa dovela na optimalnu razinu i zajamčio učinkovit odabir najboljih prijedloga, Komisija bi trebala unaprijediti postupak odabira tako da:

1. ocjenjivačima na daljinu osigura dodatno vrijeme za obavljanje posla
2. uspostavi dvosmjernu komunikaciju između ocjenjivača na daljinu i članova ocjenjivačkog odbora kako bi se ocjenjivačkom odboru omogućio pristup ocjeni na daljinu, a ocjenjivačima na daljinu pružile povratne informacije o kvaliteti njihova rada
3. razvije namjenske IT alate za pouzdano upravljanje postupkom ocjenjivanja
4. ograniči broj ponovnih podnošenja prijedloga kako bi se rasteretili resursi koji se trenutačno upotrebljavaju za ponovno ocjenjivanje istih prijedloga u okviru više uzastopnih ciklusa podnošenje prijava
5. kako bi se potaknulo sudjelovanje većeg broja MSP‑ova s izvrsnim inovacijskim projektima, Komisija bi trebala objavljivati stopu uspješnosti po projektnom prijedlogu.

Ciljni rok provedbe: 2021.

Djelotvornost potpore u različitim fazama instrumenta SME-I

136

U okviru 1. faze instrumenta pruža se djelotvorna potpora, i to zahvaljujući brzom postupku odabira, oznaci EU‑a za korisnike i pristupu uslugama ubrzanja poslovanja. Osim toga, ta je faza privukla mnoga inovativna poduzeća na sudjelovanje u tom programu EU‑a. Međutim, njezina je provedba preveliko opterećenje za administrativno osoblje Komisije zaduženo za upravljanje instrumentom, dok s druge strane u nekim zemljama već postoje slični programi (vidi odlomke 81. – 89.). Ta je faza obustavljena u rujnu 2019.

137

U okviru 2. faze instrumenta SME‑I pruža se djelotvorna potpora korisnicima te svi dionici vrlo pozitivno ocjenjuju način na koji je ona trenutačno osmišljena. Ta faza omogućuje nošenje oznake EU‑a kojom se pruža vidljivost poduzećima i projektima, pomaže u privlačenju dodatnih ulaganja i omogućuje pristup mreži EU‑a za usluge obuke i ubrzanja poslovanja (vidi odlomke 91. – 94.).

3. preporuka – Potrebno je zamijeniti 1. fazu i nadograditi potporu za MSP-ove koja se pruža u okviru 2. faze

Komisija bi trebala:

1. predložiti državama članicama da ona upravlja programom sličnom 1. fazi instrumenta
2. omogućiti korisnicima tog programa pristup uslugama obuke i ubrzanja poslovanja te nošenje oznake EU‑a i
3. uspostaviti program sličan 2. fazi instrumenta, ovog puta u okviru EIC‑a u sklopu programa Obzor Europa na temelju rezultata iz pilot‑faze EIC‑a.

Ciljni rok provedbe: 2021.

138

Usluge obuke i ubrzanja poslovanja imaju potencijala za jačanje učinaka instrumenta, no s obzirom na to da su kasno uvedene, one nisu dovoljno vidljive te ih je iskoristio tek mali dio MSP‑ova. Dodijeljeni su resursi ograničeni, a usluge bi mogle biti prilagođenije korisnicima i bolje usmjerene s obzirom na potražnju (vidi odlomke 95. – 103.).

4. preporuka – Potrebno je poboljšati usluge ubrzanja poslovanja

Komisija bi trebala poboljšati usluge ubrzanja poslovanja dodjeljivanjem odgovarajućih sredstava za to područje kako bi:

1. pružala usluge ubrzanja poslovanja prilagođenije korisnicima
2. povećala razinu osviještenosti korisnika o tim uslugama primjenom ciljanog komunikacijskog pristupa i
3. bolje odgovorila na potražnju uspostavom veza s velikim privatnim klijentima i s pomoću javne nabave za inovacijske projekte.

Ciljni rok provedbe: 2022.

Privlačenje ulaganja nakon financiranja u okviru instrumenta SME-I

139

Većina korisnika instrumenta SME‑I i dalje treba dodatna financijska sredstva za svoje inovacijske poduhvate i izlazak na tržište s inovacijskim projektima. Međutim, Komisija je uložila ograničene napore kako bi uspostavila poveznice s financijskim instrumentima koje podupire EU i nije istražila mogućnosti suradnje s nacionalnim razvojnim institucijama. Nadalje, korisnici velikim dijelom nisu upoznati s financijskim instrumentima koje podupire EU, a Komisija raspolaže ograničenim informacijama o njihovim financijskim potrebama. Izvješće EIB‑a o pristupu financiranju za korisnike potvrdilo je da su informacije o financijskim instrumentima fragmentirane i da je komunikacija između privatnih i javnih dobavljača kapitala ograničena (vidi odlomke 107. – 116.).

5. preporuka – Potrebno je uspostaviti poveznice s financijskim instrumentima

Komisija bi trebala:

1. redovito prikupljati informacije o iznosu i vrsti financijskih sredstava koja su potrebna korisnicima instrumenta SME‑I tijekom provedbe određenog inovacijskog projekta
2. povećati razinu osviještenosti korisnika o različitim financijskim instrumentima koji postoje na razini EU‑a i nacionalnoj razini te pružiti savjete o tome koji bi instrumenti najbolje odgovarali njihovim financijskim potrebama
3. prepoznati i promicati sinergiju s financijskim instrumentima koje podupire EU kako bi se korisnicima instrumenta SME‑I pružila potpora u prikupljanju sredstava
4. surađivati s državama članicama i nacionalnim razvojnim institucijama kako bi se promicali financijski instrumenti koji se podupiru na nacionalnoj razini i u okviru kojih bi se korisnicima instrumenta SME‑I mogla pružiti financijska sredstva koja su im potrebna.

Ciljni rok provedbe: 2022.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Alex Brenninkmeijer, na sastanku održanom u Luxembourgu 10. prosinca 2019.

Prilozi

Prilog I. – Metodologija

• pregled javnih dokumenata i internih dokumenata Komisije kao što su pravne osnove, smjernice, procjene učinka, izvješća o evaluaciji i praćenju, prijedlozi zakonodavnih akata, komunikacije, dokumenti o stajalištu i drugi relevantni dokumenti
• analitički pregled podataka iz različitih izvora: CORDA, Business Objects, ljestvica uspjeha u inoviranju i pretraživanje interneta
• internetski upitnici poslani u ožujku 2019. koji su bili namijenjeni za:
• 390 nasumično odabranih korisnika i podnositelja neuspješnih prijava koji su nositelji pečata izvrsnosti, uz stopu odaziva od 71 % (88 % kod korisnika koji su sudjelovali u 2. fazi)
• 158 nasumično odabranih ocjenjivača na daljinu, uz stopu odaziva od 96 %
• 32 nacionalne agencije za inovacije ili slična tijela, uz stopu odaziva od 100 %
• posjeti ministarstvima, agencijama za inovacije, nacionalnim kontaktnim točkama, Europskoj poduzetničkoj mreži, korisnicima i drugim relevantnim dionicima u Bugarskoj, Danskoj, Francuskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini u svrhu prikupljanja informacija
• panel neovisnih stručnjaka za inovacije iz različitih područja
• razgovori s različitim stručnjacima u području inovacija koji su povezani s instrumentom SME‑I, kao što su članovi ocjenjivačkog odbora, članovi Savjetodavne skupine stručnjaka (EAG) za mala i srednja poduzeća u okviru programa Obzor 2020., predstavnici savjetodavnih poduzeća
• sudjelovanje u svojstvu promatrača u predstavljanju projekata ocjenjivačkim odborima (drugi krug postupka odabira za 2. fazu) i na događanju za pružanje usluga ubrzanja poslovanja
• razgovori s osobljem Komisije iz GU‑a RTD, GU‑a CONNECT, agencija EASME i REA te s predstavnicima EIB‑a i EIF‑a.

Prilog II. – Statistički podatci

Izvor: Sud, na temelju podataka EASME‑a.

Prilog III. – Od ideje do prijedloga o EIC-u u okviru programa Obzor Europa

• Komisija je tijekom konferencije o europksom istraživačkom prostoru „Novi početak za Europu: otvaranje prema eri inovacija” u lipnju 2015. godine iznijela ideju o Europskom vijeću za inovacije (EIC).
• Komisija je u proljeće 2016. godine uputila poziv na iznošenje ideja kako bi pridonijela osmišljavanju pilot‑faze EIC‑a. U okviru tog javnog savjetovanja Komisija je prikupila informacije o „stajalištima dionika o disruptivnim inovacijama koje stvaraju nova tržišta, prazninama u trenutačnim oblicima pružanja potpore inovacijama i potencijalnim nadležnostima EIC‑a”³⁹.
• Komisija je 13. srpnja 2016. organizirala radionicu u kojoj je sudjelovalo više od 100 dionika iz privatnog, istraživačkog i javnog sektora radi rasprave o rezultatima poziva na iznošenje ideja⁴⁰.
• Komisija je u studenome 2016. pokrenula inicijativu za novoosnovana i rastuća poduzeća s ciljem da se u sklopu jednog krovnog programa objedini niz postojećih i novih mjera za potporu novoosnovanim poduzećima i poduzećima koja žele proširiti poslovanje⁴¹.
• Komisija je u siječnju 2017. uspostavila „Skupinu inovatora na visokoj razini u okviru EIC‑a” (EIC HLG) koja je bila zadužena za pružanje potpore u razvoju EIC‑a. Ta se skupina, koju su činili poduzetnici, ulagači i stručnjaci za inovacije, u razdoblju od ožujka 2017. do prosinca 2018. sastala šest puta te je u siječnju 2018. iznijela „cjeloviti skup ključnih preporuka”⁴².
• Komisija je 7. lipnja 2018. predstavila Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa⁴³. Prijedlogu je priložena procjena učinka⁴⁴.

Pokrate i skraćeni nazivi

BDP: bruto domaći proizvod

EAG: Savjetodavna skupina stručnjaka za mala i srednja poduzeća

EASME: Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća

EEN: Europska poduzetnička mreža

EIB: Europska investicijska banka

EIC: Europsko vijeće za inovacije

EIF: Europski investicijski fond

EIS: Europska ljestvica uspjeha u inoviranju

GU RTD: Glavna uprava Komisije za istraživanje i inovacije

IT: informacijska tehnologija

MSP‑ovi: mala i srednja poduzeća

SBIR: Istraživački program za inovacije u malim poduzećima (Sjedinjene Američke Države)

SME‑I: instrument EU‑a za mala i srednja poduzeća

VFO: višegodišnji financijski okvir

Pojmovnik

Disruptivna inovacija: proizvod, usluga ili postupak kojima se narušavaju postojeća tržišta istiskivanjem vodećih poduzeća i tehnologija i primjenom novog skupa vrijednosti.

Europska ljestvica uspjeha u inoviranju: usporedna analiza uspješnosti država članica EU‑a, ostalih europskih zemalja i susjednih zemalja iz regije u inoviranju.

Financijski instrument: financijska potpora iz proračuna EU‑a u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava, ili drugih instrumenata podjele rizika.

Kombinirano financiranje: kombinacija bespovratnih sredstava i zajmova ili vlasničkog kapitala iz javnih i privatnih izvora.

Korisnik: fizička ili pravna osoba koja prima bespovratna sredstva ili zajam iz proračuna EU‑a.

Nacionalna kontaktna točka: nacionalno tijelo koje je osnovala i koje financira vlada države članice EU‑a ili država povezana s okvirnim programom za istraživanje u cilju da se podnositeljima prijava i korisnicima u okviru programa Obzor 2020. pruže potpora i smjernice na nacionalnoj razini.

Portal za sudionike: jedinstveni mrežni pristupnik za podnositelje prijava i korisnike u okviru programa Obzor 2020., koji omogućuje utvrđivanje mogućnosti financiranja, pristup dokumentima i smjernicama, podnošenje prijedloga i elektroničko upravljanje ugovorima o bespovratnim sredstvima i ugovorima sa stručnjacima. Vidi http://ec.europa.eu/research/participants/portal.

Poziv na podnošenje prijedloga: dokument kojim se potencijalne korisnike poziva na podnošenje prijava, a koji izdaje javno tijelo koje njime objavljuje namjeru financiranja projekata s pomoću kojih će se ispuniti određeni ciljevi.

Pridružena zemlja: treća zemlja koja je potpisnica međunarodnog sporazuma s Europskom unijom. Pridružene zemlje u Okvirnom programu Obzor 2020. sudjeluju pod istim uvjetima kao i pravni subjekti iz država članica EU‑a.

Revolucionarna inovacija: proizvod, usluga ili postupak koji predstavljaju novu tehnologiju ili novi poslovni model i dovode do promjene paradigme, omogućujući znatne prednosti u pogledu konkurentnosti.

Rok: datum do kojega se moraju podnijeti prijedlozi za određeni ciklus financiranja.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU‑a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu je reviziju uspješnosti predvodilo IV. revizijsko vijeće koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva i kojim predsjeda član Suda Alex Brenninkmeijer. Potporu u reviziji članu Suda pružali su voditelj njegova ureda Raphael Debets, glavni rukovoditelj John Sweeney, voditelj radnog zadatka Juan Antonio Vazquez Rivera te revizori Alvaro Garrido‑Lestache Angulo, Wayne Codd i Marco Montorio.

Slijeva nadesno: John Sweeney, Marco Montorio, Raphael Debets, Juan Antonio Vazquez Rivera, Wayne Codd, Alex Brenninkmeijer, Alvaro Garrido-Lestache Angulo.

Bilješke

¹ Impact Assessment of the 9^th EU Framework Programme for Research and Innovation (a New Horizon for Europe).

² The vital 6 per cent. How high‑growth innovative businesses generate prosperity and jobs 2009. – NESTA (britanska Nacionalna zaklada za znanost, tehnologiju i umjetnost).

³ M. Henrekson i D. Johansson, 2010. Gazelles as job creators: a survey and interpretation of the evidence, Small Business Economics, 35, 227 – 244, str. 240.

⁴ Komunikacija Komisije „Europe 2020, A strategy for smart, sustainable and inclusive growth” (Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast), COM(2010) 2020.

⁵ http://ec.europa.eu/research/innovation‑union/index_en.cfm

⁶ Uredba (EU) br. 1291/2013 o uspostavi programa Obzor 2020.

⁷ Idem.

⁸ http://ec.europa.eu/research/bitlys/h2020_associated_countries.html

⁹ https://www.sbir.gov/about/about‑sbir.

¹⁰ COM(2018) 435, Prijedlog uredbe o uspostavi Obzora Europa, lipanj 2018.

¹¹ U travnju 2019. godine Komisija, Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni opći sporazum o programu Obzor Europa.

¹² U okviru često postavljanih pitanja o EIC‑u koncept neprihvatljivosti za financiranje definira se kao „nemogućnost privlačenja dovoljno sredstava”.

¹³ Na primjer, osiguravanje financijske potpore za projekte s pomoću vlasničkog financiranja i djelomično prihvaćanje postupaka odabira provedenih u okviru drugih poziva ili programa.

¹⁴ Tematska izvješća o jamstvima (tematsko izvješće br. 20/2017 o instrumentu za davanje jamstva za MSP‑ove) i poduzetničkom kapitalu (tematsko izvješće br. 17/2019).

¹⁵ Uredba (EU) br. 1291/2013 o uspostavi programa Obzor 2020.

¹⁶ Godišnje izvješće EAG‑a za inovacije u MSP‑ovima za 2014. godinu.

¹⁷ https://sbir.nih.gov/reauthorization#eligibilityDiv

¹⁸ Radni dokument NESTA‑e br. 11/02, A look at business growth and contraction in Europe.

¹⁹ Uredba (EU) br. 1291/2013 o uspostavi programa Obzor 2020.

²⁰ Uvodna izjava 14. Odluke Vijeća br. 2013/743.

²¹ Države članice EU‑13 čine Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, dok države članice EU‑15 čine ostalih 15 država članica Europske unije.

²² https://ec.europa.eu/growth/industry/innovation/facts‑figures/scoreboards_hr

²³ Evaluation of the SME instrument and the activities under Horizon 2020 Work Programme Innovation in SMEs, veljača 2017.

²⁴ http://ec.europa.eu/research/participants/data/support/ncp/h2020-standards-principles_en.pdf

²⁵ Tematsko izvješće br. 28/2018 „Većinom mjera pojednostavnjenja uvedenih u okviru programa Obzor 2020. olakšano je djelovanje korisnika, no još ima prostora za poboljšanja”.

²⁶ http://www.access4smes.eu/project/#_goal

²⁷ Uredba Komisije br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem.

²⁸ „The Impact of Direct Support to R&D and Innovation in Firms”, Compendium of Evidence on the Effectiveness of Innovation Policy Intervention, kolovoz 2012.

²⁹ Ured za ulaganja i inovacije Američke državne agencije za mala poduzeća (SBA) o programu SBIR, prosinac 2016.

³⁰ Obavijest Komisije C(2018) 3051, 15.5.2018.

³¹ Uredba (EU) br. 1291/2013 o uspostavi programa Obzor 2020.

³² Savjetodavna skupina Innovfin EIB‑a: Improving Access to Finance for Beneficiaries of the SME‑I (ožujak 2018.).

³³ Među ostalim: inicijativu o pristupu rizičnom financiranju (InnovFin) u okviru programa Obzor 2020., inicijativu o pristupu MSP‑ova financiranju (COSME), Europski fond za strateška ulaganja (EFSU).

³⁴ Savjetodavna skupina Innovfin EIB‑a: Improving Access to Finance for Beneficiaries of the SME‑I (ožujak 2018.).

³⁵ EAG za inovacije u MSP‑ovima u okviru programa Obzor 2020., Godišnje izvješće za 2016. godinu.

³⁶ Izvor: EASME.

³⁷ Izvor: razrada Suda na temelju podataka EASME‑a. Zemlje za koje pretraživanjem interneta nisu pronađene informacije o dodatnim ulaganjima nisu prikazane na grafikonu.

³⁸ EAG za inovacije u MSP‑ovima u okviru programa Obzor 2020., savjetovanje o strateškom programu rada EU‑a za razdoblje 2018. – 2020., lipanj 2016.

³⁹ „Ideas for an EIC, Overview of Responses to the Call for Ideas”, 2016.

⁴⁰ „Ideas for an EIC ‑ Summary of a validation workshop with stakeholders held on 13 July 2016”.

⁴¹ COM(2016) 733 final, Komunikacija „Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća”, studeni 2016.

⁴² Europe is back: Accelerating breakthrough innovation Skupina EIC‑a na visokoj razini, siječanj 2018.

⁴³ COM(2018) 435 final, Prijedlog uredbe o uspostavi Obzora Europa, lipanj 2018.

⁴⁴ SWD(2018) 307 final, Radni dokument službi Komisije, Procjena učinka, lipanj 2018.

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	22. siječnja 2019.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	6. studenoga 2019.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	10. prosinca 2019.
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima	16. siječnja 2020.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

PDF	ISBN 978-92-847-4148-9	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/560662	QJ-AB-19-025-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-4129-8	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/15764	QJ-AB-19-025-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2020.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 2019. o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje privatne pojedince čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje te je potrebno navesti sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava. Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite privatnosti.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.