
Suzbijanje radikalizacije koja vodi do terorizma: Komisija je uzela u obzir potrebe država članica, ali uz određene nedostatke u koordinaciji i evaluaciji
O izvješću Radikalizacija je fenomen u okviru kojeg osobe prihvaćaju ideje koje ih mogu navesti na počinjenje terorističkog čina. Komisija pruža potporu državama članicama u naporima koje one ulažu u suzbijanje radikalizacije, primjerice omogućavanjem razmjene dobre prakse. Komisija u tu svrhu upotrebljava širok raspon fondova EU-a. Revizori su ispitali je li Komisija dobro upravljala svojom potporom. Utvrdili su da je Komisija uzela u obzir potrebe država članica i promicala suradnju u okviru relevantnih inicijativa, kao što je Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji. Međutim, utvrđeni su određeni nedostatci u cjelokupnoj koordinaciji mjera za suzbijanje radikalizacije na razini Komisije, kao i u okviru koji je Komisija uspostavila za evaluaciju djelotvornosti pružene potpore. Sud stoga iznosi niz preporuka za poboljšanje te koordinacije s ciljem iskorištavanja moguće sinergije u najvećoj mogućoj mjeri, kao i za poboljšanje okvira za procjenu rezultata.
Sažetak
IDržave članice Europske unije (EU) nadležne su za nacionalnu sigurnost, što uključuje i borbu protiv terorizma. Odgovorne su za osmišljavanje i provedbu nacionalnih mjera za suzbijanje radikalizacije – fenomena u kojem osobe prihvaćaju ekstremističke ideologije i ponašanja koji ih mogu navesti na počinjenje terorističkog čina. S obzirom na to da postoji nekoliko čimbenika koji vode do radikalizacije, za rješavanje tog problema obično se pokreće široki raspon preventivnih mjera. Uloga je Komisije pružiti potporu državama članicama u njihovim naporima te pomoći da se zajamči razmjena dobre prakse. Komisija u tu svrhu upotrebljava sve veći broj postojećih fondova EU-a.
IIRevizijom koju je obavio Sud ispitivalo se je li Komisija dobro upravljala takvom međusektorskom potporom. Sud je posebno ispitao sljedeće:
- pruža li Komisija relevantnu potporu državama članicama
- jesu li mjere financirane iz različitih fondova EU-a koordinirane na način da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi moguća sinergija
- je li Komisija uspostavila okvir za procjenu djelotvornosti svoje potpore i ostvarene vrijednosti za uloženi novac.
Općenito gledajući, Sud je utvrdio da je Komisija uzela u obzir potrebe država članica, ali i da su postojali određeni nedostatci u koordinaciji i evaluaciji.
IVKomisija je promicala suradnju među državama članicama u okviru relevantnih inicijativa kao što su Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN), Internetski forum EU-a i Europska mreža za strateško komuniciranje.
VNa primjer, Komisija je koordinirala svoju međusektorsku potporu na način da su se glavne uprave međusobno savjetovale pri odobravanju godišnjih programa rada. To je dovelo do postizanja sinergije među različitim mjerama koje je Komisija pokrenula. Međutim, unatoč nedavno uvedenim poboljšanjima, i dalje ima prostora za poboljšanje koordinacije mjera Komisije. Primjerice, pregled mjera financiranih sredstvima EU-a u ovom području koji je pružila Komisija ne uključuje mjere kojima upravljaju države članice, što bi bilo korisno za postizanje najveće moguće sinergije. Isto tako, Sud je utvrdio da potencijal mreže RAN, jedne od glavnih inicijativa Komisije, nije u potpunosti iskorišten za promicanje rezultata o uspješnim projektima financiranima sredstvima EU-a.
VIKomisija nije dovoljno razvila okvir na temelju kojeg procjenjuje djelotvornost svoje potpore i ostvarenu vrijednost za uloženi novac. Na primjer, opće ciljeve politike nije podijelila na konkretnije i mjerljive ciljeve, dok za fondove kojima se Komisija služila nisu postojali pokazatelji i ciljne vrijednosti kojima bi se mjerio uspjeh u suzbijanju radikalizacije.
VIINadalje, postignuća konkretnih mjera često se mjere u smislu količine poduzetih aktivnosti, a ne u smislu njihove djelotvornosti. Stoga postoji rizik od toga da se korisne pouke iz dosadašnjeg djelovanja neće dalje prenositi, kao i da Komisija pri osmišljavanju mjera ili daljnjoj razradi svoje politike neće uzeti u obzir te pouke.
VIIINa temelju svojih nalaza Sud preporučuje Komisiji da:
- poboljša okvir za cjelokupnu koordinaciju mjera za suzbijanje radikalizacije
- intenzivira praktičnu potporu stručnjacima iz prakse i donositeljima politika u državama članicama i
- poboljša okvir za procjenu rezultata.
Uvod
EU pruža potporu državama članicama u naporima koje one ulažu u borbu protiv terorizma
01Države članice nadležne su za nacionalnu sigurnost1. Razvile su različite pristupe borbi protiv terorizma u skladu sa svojim procjenama rizika. Uloga je EU-a da nastoji zajamčiti visoku razinu sigurnosti2 olakšavanjem razmjene informacija, znanja i iskustva te poticanjem suradnje na operativnoj razini. Vijeće je 2005. godine donijelo strategiju EU-a za borbu protiv terorizma koja se temelji na četiri stupa3:
- Sprječavanje: uklanjanje uzroka radikalizacije i novačenja terorista.
- Zaštita: zaštita građana i infrastrukture povećanjem razine sigurnosti na granicama, u prometu i na ključnoj infrastrukturi.
- Progon: ulaženje u trag teroristima i provođenje istraga nad njima u svrhu onemogućavanja planiranja, putovanja i komunikacija, ometanja mreža potpore, onemogućavanja pristupa financiranju i materijalima koji se upotrebljavaju za napade te kaznenog progona terorista.
- Odgovor: upravljanje posljedicama terorističkih napada i njihovo svođenje na najmanju moguću razinu.
U Europskom programu sigurnosti4 iz 2015. iznose se načini na koje EU može pružiti potporu državama članicama u borbi protiv terorizma. U njemu je naglasak stavljen na sprječavanje radikalizacije i uklanjanje prijetnje koju predstavljaju strani teroristički borci (odnosno, borci koji se vraćaju u Europu nakon što su se priključili terorističkim skupinama u zonama sukoba). Istaknuta je potreba za boljom zaštitom građana i ključne infrastrukture, kao i za uvođenjem mjera za borbu protiv terorizma izvan EU-a. Naglašena je važnost kaznenog progona terorista i njihovih pristaša te onemogućavanja njihova pristupa financijskim sredstvima, oružju i eksplozivima. Isto tako, istaknuta je potreba za boljom razmjenom informacija u svrhu praćenja osoba koje sudjeluju u terorističkim aktivnostima.
03U borbu protiv terorizma uključene su različite institucije i tijela EU-a. Komisija svojim komunikacijama doprinosi strategiji EU-a koju je donijelo Vijeće u okviru zaključaka Vijeća. Ona također pokreće donošenje zakonodavnih akata o borbi protiv terorizma o kojima kasnije pregovaraju i koje donose Europski parlament i Vijeće5. Odgovorna je za dobro financijsko upravljanje financijskim sredstvima EU-a i za koordinaciju među svojim glavnim upravama, kao i za praćenje svojih agencija u pružanju potpore državama članicama. Povjerenik za sigurnosnu uniju obavlja svoje zadaće pod vodstvom prvog potpredsjednika i podupire rad povjerenika za migracije, unutarnje poslove i građanstvo u pružanju sigurnosnog odgovora Komisije na terorizam. Uloga je koordinatora Vijeća za borbu protiv terorizma pratiti cjelokupnu provedbu strategije EU-a za borbu protiv terorizma i jamčiti da EU igra aktivnu ulogu u tom području.
Komisija pokreće širok raspon mjera za pomoć državama članicama u suzbijanju radikalizacije
04Suzbijanje radikalizacije ključan je sastavni dio borbe protiv terorizma. Većina osumnjičenika koji se povezuju s nedavnim terorističkim napadima u Europi europski su državljani koji su radikalizirani6. U svojim komunikacijama o pružanju potpore državama članicama u suzbijanju radikalizacije koja vodi do terorizma7 Komisija zauzima stajalište da je radikalizacija obično rezultat djelovanja nekoliko različitih čimbenika. U svojoj posljednjoj komunikaciji Komisija opisuje niz socijalnih „čimbenika poticanja” (marginalizacija i isključenost) i ideoloških „čimbenika privlačenja” (npr. osobe koje novače teroriste zloupotrebljavaju vjerske sadržaje kako bi opravdale nasilje).
05Komisija smatra da je pružanje potpore državama članicama u njihovoj borbi protiv radikalizacije višestruk i složen izazov koji je moguće prevladati samo kombinacijom mjera u raznim područjima politika te okupljanjem dionika na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini8. Te se mjere financiraju iz različitih izvora kao što su Fond za unutarnju sigurnost, program Obzor 2020., program „Pravosuđe”, program Erasmus+ i Europski socijalni fond (ESF). Radikalizacija nije postavljena kao poseban cilj nijednog od navedenih fondova ili programa. Različitim mjerama Komisije upravlja osam glavnih uprava, Europol, Eurojust i države članice (vidi prilog). Pristup koji Komisija primjenjuje za potporu državama članicama u suzbijanju radikalizacije prikazan je na slici 1.
Slika 1
Kako Komisija pruža potporu državama članicama u suzbijanju radikalizacije
Izvor: Sud.
Iz programa Obzor 2020. pružaju se bespovratna sredstva za istraživanja u svrhu nadogradnje znanja o radikalizaciji. Teme istraživanja uključuju suvremene trendove u području radikalizacije i razvoj sveobuhvatnog pristupa suzbijanju nasilne radikalizacije. Dobra praksa razmjenjuje se u okviru inicijativa kao što je Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) (vidi okvir 1.).
Okvir 1
Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN)
Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji osnovana je 2011. godine. Ona povezuje stručnjake iz prakse iz čitave Europe, kao što su psiholozi, nastavnici, socijalni radnici, policajci, zatvorski i probacijski službenici koji izravno rade s osobama kojima prijeti opasnost od radikalizacije, kao i s osobama koje su već radikalizirane. Njezina je svrha pomoći stručnjacima koji izravno rade s izloženim osobama (a ne donositeljima politika i akademskim djelatnicima) i osnažiti ih u suzbijanju radikalizacije ili reintegraciji nasilnih ekstremista na sljedeće načine:
- promicanjem razmjene iskustava, npr. na sastancima i konferencijama
- poticanjem uporabe relevantnih praktičnih alata
- širenjem informacija i stručnog znanja.
Centar izvrsnosti mreže RAN pruža koordinacijske usluge i potporu za tu mrežu. Centar na temelju svojeg stručnog znanja upravlja radom devet radnih skupina mreže RAN (tematske skupine u kojima se stručnjaci sastaju da bi razmjenjivali ideje, znanje i iskustva), nudi posebno prilagođenu potporu (npr. radionice i tečajeve osposobljavanja) pojedinačnim zemljama te promiče znanje i praksu. Centrom upravlja vanjski pružatelj usluga i on se financira iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost, u okviru ugovora čija ukupna vrijednost za razdoblje 2015. – 2019. iznosi 25 milijuna eura.
Internetska teroristička propaganda suzbija se, primjerice, u okviru jedinice EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU) pri Europolu, Internetskog foruma EU-a i Europske mreže za strateško komuniciranje (vidi okvir 2.).
Okvir 2
Borba protiv terorističke propagande
Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU)
Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja uspostavljena je 1. srpnja 2015. Sjedište joj je u Europskom centru za borbu protiv terorizma (ECTC) pri Europolu. Proračun jedinice EU IRU za 2017. godinu iznosi 4,5 milijuna eura.
Svrha joj je boriti se protiv radikalizacije na internetu i novačenja terorista označivanjem terorističkog sadržaja neprimjerenim i upozoravanjem pružatelja usluga na čijim je stranicama taj sadržaj objavljen, kao što su YouTube (Google), Microsoft, Facebook i Twitter, u obliku procjene na temelju koje ti pružatelji usluga mogu odlučiti hoće li ukloniti takav sadržaj. U dogovoru s državama članicama, naglasak se stavlja na islamističku terorističku propagandu koja se širi preko granica.
Jedinica također daje stručne savjete o komunikaciji na internetu kojima se pruža potpora istragama država članica te obavlja stratešku analizu za prepoznavanje terorističkih prijetnji.
Internetski forum EU-a
U prosincu 2015. Komisija je pokrenula Internetski forum EU-a koji se financira iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost. U okviru foruma održavaju se sastanci i konferencije na kojima sudjeluju predstavnici vlada, Europol, internetska poduzeća, koordinator za borbu protiv terorizma, Europska mreža za strateško komuniciranje i mreža RAN. Forum ima dva cilja:
- smanjiti dostupnost terorističkog sadržaja na internetu
- osnažiti partnere u civilnom društvu kako bi se povećala količina djelotvornih alternativnih sadržaja na internetu.
Europska mreža za strateško komuniciranje
Europska mreža za strateško komuniciranje mreža je u okviru koje stručnjaci iz država članica EU-a razmjenjuju dobru praksu u području strateškog komuniciranja. Njezin savjetodavni tim pruža vladama savjete o izradi komunikacijske strategije i pripremi kampanja za osmišljavanje protupropagandih sadržaja9. Iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost pružaju se bespovratna sredstva u visini od 2,2 milijuna eura za financiranje aktivnosti tih stručnjaka u razdoblju od siječnja 2015. do rujna 2017.
Uključiva i otporna društva promiču se u okviru projekata financiranih iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost, kao što je STRESAVIORA (vidi okvir 3.). Projekti koji se financiraju iz programa Erasmus+ i Europskog socijalnog fonda isto tako imaju za cilj jačati otpornost i doprijeti do ugroženih zajednica. Iako su im ciljevi daleko širi i nisu posebno osmišljeni za suzbijanje radikalizacije, takvi projekti neizravno doprinose njezinom sprječavanju.
Okvir 3
STRESAVIORA
U okviru projekta STRESAVIORA I. istraživači su utvrdili potrebu za time da mlade osobe ojačaju svoju otpornost, izraze svoje mišljenje, uključe se u rasprave i zauzmu za sebe. U projekt su bile uključene i osobe u izravnom društvenom okruženju ciljne skupine (npr. roditelji, nastavnici i policijski službenici) čiju je razinu osviještenosti bilo potrebno podignuti.
Cilj je projekta STRESAVIORA II. staviti u uporabu alate za povećanje otpornosti koji su izrađeni u prvoj fazi projekta u dvama gradovima u svakoj od sljedećih pet zemalja EU-a: Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj. Projekt se odnosi na sve vrste radikalizacije (ne samo islamističku) te bi se mogao proširiti i na druge dijelove Europe s drugačijim potrebama. Financira se sredstvima komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost u visini od 0,7 milijuna eura.
Komisija pruža potporu državama članicama u prepoznavanju radikaliziranih osoba i postupanju s njima, i to olakšavanjem razmjene informacija među tijelima za izvršenje zakona u različitim državama članicama (npr. s pomoću Schengenskog informacijskog sustava). Također pruža potporu razvoju izlaznih strategija za osobe kojima se pomaže udaljiti se od radikaliziranih okruženja i ponovno se uključiti u društvo kroz rehabilitaciju i projekte deradikalizacije koji se financiraju iz programa „Pravosuđe”.
10Radikalizacija u zemljama izvan Europe suzbija se posebnim protuterorističkim mjerama i uključivanjem tih mjera u druge mjere s širim ciljevima. To uključuje programe financirane sredstvima europskih razvojnih fondova, programa Erasmus+, Europskog instrumenta za susjedstvo i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru.
Opseg revizije i revizijski pristup
Opseg revizije
11Sud je ispitao je li Komisija prikladno upravljala potporom koju je pružala državama članicama za suzbijanje radikalizacije koja vodi do terorizma. Svrha revizije bila je dobiti odgovor na sljedeća pitanja:
- Pruža li Komisija relevantnu potporu državama članicama?
Kako bi se dobio odgovor na to pitanje, Sud je procijenio jesu li ciljevi politike i mjere koje je Komisija utvrdila osmišljeni na takav način da se u njima odražavaju potrebe država članica. - Jesu li mjere financirane iz različitih fondova EU-a koordinirane na način da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi moguća sinergija?
Kako bi se dobio odgovor na to pitanje, Sud je procijenio je li Komisija uspostavila odgovarajuće postupke za koordiniranje potpore. - Je li Komisija uspostavila okvir za procjenu djelotvornosti svoje potpore i ostvarene vrijednosti za uloženi novac?
Kako bi se dobio odgovor na to pitanje, Sud je ispitao je li Komisija uspostavila potreban okvir koji se sastojao od pokazatelja i izvješća čija je svrha procijeniti je li njezina politika djelotvorna i ostvaruje li se njome vrijednost za uloženi novac. Sud je ispitao i je li se procjenama pojedinačnih mjera mjerila ne samo količina poduzetih aktivnosti, nego i njihova djelotvornost.
Revizija je prije svega bila usmjerena na razdoblje od 2014. godine nadalje, kada je započelo i razdoblje financiranja fondova i programa Komisije 2014. – 2020.
13Sud se ponajprije usredotočio na upravljanje mjerama u EU-u čija je primarna svrha bila spriječiti i suzbiti radikalizaciju, ali je uzeo u obzir i mjere namijenjene postizanju širih ciljeva, kao što je socijalna uključenost ugroženih skupina. Nisu ispitani informacijski sustavi (kao što je Schengenski informacijski sustav) za razmjenu informacija o radikaliziranim pojedincima među državama članicama.
Revizijski pristup
14Revizori su terenski rad obavljali od studenoga 2016. do ožujka 2017. Sud svoja opažanja temelji na sljedećim izvorima dokaza:
- pregledu dokumentacije o politikama, postupcima i mjerama povezanima s potporom koja se državama članicama pruža za suzbijanje radikalizacije
- razgovorima s predstavnicima glavnih uprava Komisije koje upravljaju fondovima i alatima EU-a za suzbijanje radikalizacije, kao i s predstavnicima centra izvrsnosti mreže RAN, jedinice EU IRU pri Europolu i Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (organizacije koja promiče razmjenu znanja i ideja o borbi protiv terorizma)
- anketi koja je poslana protuterorističkim žarišnim točkama u svim stalnim predstavništvima država članica pri EU-u. Na pitanja iz ankete odgovorilo je 15 od 28 protuterorističkih žarišnih točaka, što znači da je stopa odaziva bila 54 %. Anketa je uključivala pitanja o relevantnosti, dodanoj vrijednosti i izazovima povezanima s potporom koja se pruža državama članicama
- posjetima nacionalnim tijelima u Belgiji i Francuskoj kako bi se procijenila relevantnost i dodana vrijednost primljene potpore.
Opažanja
Potpora je relevantna i dobro osmišljena
15Sud je ispitao okvir politike koji je uspostavila Komisija kako bi procijenio uzimaju li se njime u obzir potrebe država članica i jesu li postojali eventualni propusti u tom pogledu. Također je ispitao jesu li mjere osmišljene na takav način da su države članice ostvarile koristi od djelovanja na europskoj razini.
Komisija je uzela u obzir potrebe država članica, uz nekolicinu iznimki
16Donositelji politika mogu obavijestiti Komisiju o područjima u kojima je potrebna potpora za suzbijanje radikalizacije. Te se informacije Komisiji prenose na različitim sastancima, u okviru mreža ili u dokumentima (npr. radne skupine Vijeća za borbu protiv terorizma ili mreže donositelja preventivnih politika koja je pokrenuta u veljači 2017. i zaključcima Vijeća), ili u okviru odobrenja programa rada za fondove EU-a. Sud je utvrdio da je Komisija pri izradi svojeg okvira politika za suzbijanje radikalizacije uzela u obzir potrebe o kojima su je obavijestili donositelji politika u državama članicama (vidi okvir 4.).
Okvir 4
Primjeri slučajeva u kojima je Komisija uzela u obzir potrebe koje su izrazile države članice
U studenome 2015. ministri pravosuđa i unutarnjih poslova država članica iskoristili su zaključke Vijeća Europske unije da istaknu da je državama članicama potrebna potpora Komisije u suzbijanju radikalizacije u zatvorima. Kao odgovor na tu inicijativu 2016. godine objavljena je komunikacija o podupiranju sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu u kojoj se obrađuje i pitanje radikalizacije u zatvorima.
Nakon terorističkih napada u Parizu i Danskoj početkom 2015., ministri obrazovanja u ožujku 2015. izdali su Parišku deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja. U skladu s tom deklaracijom, u komunikaciji o podupiranju sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu iz 2016. poseban se naglasak stavio na suzbijanje socijalne isključenosti.
Zbog promjena u stupnju opasnosti, promijenile su se i potrebe država članica, pa se u skladu s time promijenila i potpora Komisije. Pri uvođenju promjena Komisija uzima u obzir rad europskih tijela kao što je Europol koja joj dostavljaju informacije o stupnju opasnosti u državama članicama (okvir 5.).
Okvir 5
Potpora Komisije mijenja se u skladu s promjenom stupnja opasnosti
Kao odgovor na nedavne terorističke napade u Europi i analizu koju je dostavio Europol, u komunikaciji o podupiranju sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu iz 2016. godine upozorava se na prijetnju koju predstavlja povratak stranih terorističkih boraca u Europu (povratak osoba koje su napustile svoje domove u EU-u i otputovale u druge zemlje, npr. zone sukoba u Siriji i Iraku kako bi sudjelovale u terorističkim napadima ili osposobljavanju). Njome je intenzivirana potpora za izradu izlaznih strategija kojima bi se pojedincima pomoglo udaljiti se iz radikaliziranih okruženja i ponovno se uključiti u društvo.
S obzirom na to da Komisija uzima u obzir potrebe koje su izrazile države članice, okvirom politike vodi se računa o usmjeravanju potpore koja se pruža državama članicama na relevantna područja. Anketom koju je proveo Sud potvrđeno je da većina ispitanika smatra da je potpora koju Komisija pruža državama članicama u različitim područjima bila relevantna (vidi sliku 2.). Postotak se, ovisno o području, kretao u rasponu od 64 % do 80 %. Kao što je vidljivo u prilogu, Komisija nije samo usmjerila svoj okvir politike na relevantna područja, već je i iskoristila različite fondove EU-a za provođenje mjera kojima se u praksi uistinu zadovoljavaju potrebe u tim područjima.
Slika 2
Relevantnost potpore Komisije
Izvor: anketa koja je u okviru revizije provedena u stalnim predstavništvima država članica pri EU-u.
Međutim, postojali su iznimni slučajevi u kojima se potrebe nisu dovoljno uzimale u obzir:
- Belgijske vlasti obavijestile su Sud da pitanje glavnih medija (televizija, radio i tiskovine) nije dovoljno obrađeno u okviru politike. Smatrali su da je važno uključiti to pitanje u okvir politike kako bi se potaknulo razmatranje uloge medija ne samo u poticanju osoba da napuste Europu i uključe se u sukobe u Siriji, nego i u doprinosu polariziranju društva, što može uzrokovati napetosti i dovesti do radikalizacije.
- Potreba za izradom izlaznih strategija (vidi okvir 5.) nije dovoljno zadovoljena u praksi. Komisija je 2014. raspisala poziv na podnošenje prijedloga za projekte koji će se financirati iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost. Poziv je raspisan kako bi se pronašlo rješenje za dva prioriteta: sprječavanje radikalizacije i izradu izlaznih strategija. Međutim, financirani su samo projekti u vezi s prvim prioritetom, tj. sprječavanjem radikalizacije, jer su ocijenjeni većim brojem bodova. Godišnjim programima rada za 2015. i 2016. godinu za komponentu „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost nisu bili predviđeni daljnji pozivi na podnošenje prijedloga za izradu programa o izlaznim strategijama.
Potpora je osmišljena na način koji omogućuje da države članice ostvare korist od djelovanja na europskoj razini
20Osim što usmjerava potporu na relevantna područja, Komisija upotrebljava fondove i alate EU-a za pružanje konkretne potpore državama članicama, koja je osmišljena na način da donese koristi od djelovanja na europskoj razini. Primjeri takve potpore uključuje mrežu RAN (vidi okvir 1.), Internetski forum EU-a, Europsku mrežu za strateško komuniciranje i jedinicu EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (vidi okvir 2.). Tim se inicijativama, posebno usmjerenima na radikalizaciju, promiče suradnja među državama članicama te se one ne bi provodile – barem ne toliko djelotvorno – da države članice djeluju pojedinačno.
21Nacionalni programi u okviru komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost kojima upravljaju države članice također su osmišljeni na način da donesu koristi od djelovanja na europskoj razini, i to podizanjem nacionalnih standarda u svrhu ublažavanja nejednakosti i poticanjem sinergije među državama članicama. 18 država članica u svoje je nacionalne programe uključilo posebne mjere za suzbijanje radikalizacije. Belgija je, primjerice, financirala projekte čija je svrha bila povećati osviještenost o radikalizaciji u zatvorima, pružiti potporu mreži za pomoć ugroženim obiteljima i financirati mobilne multidisciplinarne timove za analizu potreba lokalnih tijela i predlaganje lokalnih strategija.
Komisija potiče sinergiju, ali mogla bi se poboljšati koordinacija
22Komisija je sve aktivnija u pružanju potpore državama članicama u suzbijanju radikalizacije. 14 od 15 ispitanika ankete koju je proveo Sud (vidi odlomak 14.) smatralo je da je Komisija danas aktivnija nego prije pet godina. Zbog raznolikosti mjera Komisije, za koje se upotrebljavaju različiti fondovi kojima upravlja osam glavnih uprava, i koje se primjenjuju u nekoliko različitih područja politika (vidi okvir 5.), potrebna je djelotvorna koordinacija. Stoga je Sud ispitao je li Komisija koordinirala te mjere na način kojim se postigla najveća moguća sinergija. Sud je preispitao postupke za savjetovanje među različitim glavnim upravama prije odobrenja financijskih sredstava EU-a. Također su preispitane glavne mjere financirane sredstvima različitih fondova EU-a kako bi se utvrdila sinergija i ispitalo ima li Komisija sveobuhvatan pregled svih svojih mjera za borbu protiv radikalizacije koji je potreban kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristila moguća sinergija. Sud je posebno provjerio je li Komisija iskoristila puni potencijal mreže RAN, primjerice za promicanje rezultata mjera financiranih sredstvima EU-a.
Komisija potiče sinergiju
23U prilogu je prikazano kako se različite mjere Komisije mogu upotrijebiti za rješavanje sličnih pitanja. S obzirom na to da je Komisija sve aktivnija u ovom području, postoji mogućnost za postizanje sinergije, posebice u slučajevima u kojima se različite mjere preklapaju. Primjeri takvih mogućnosti navedeni su u nastavku:
- sredstva iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost koja se državama članicama dodjeljuju za osposobljavanje nastavnika mogla bi se iskoristiti i za pitanja kao što su ona obuhvaćena projektima u okviru programa Erasmus+
- projektima osposobljavanja i povećanja osviještenosti zatvorskih službenika koji se financiraju sredstvima programa „Pravosuđe” mogla bi se obuhvatiti pitanja slična onima iz projekata u okviru programa Erasmus+ ili komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost.
Komisija primjenjuje niz postupaka za olakšavanje koordinacije, s ciljem postizanja najveće moguće sinergije i izbjegavanja dvostrukog pružanja potpore (vidi okvir 6.).
Okvir 6
Primjeri postupaka koje Komisija provodi u svrhu olakšavanja koordinacije
Različite glavne uprave Komisije zajedno rade na odobrenju godišnjih programa rada u kojima se iznose mjere koje se planiraju financirati iz fondova EU-a. Taj se proces naziva savjetovanjem među službama. U nekim programima rada traži se komplementarnost projekata s drugim mjerama. Primjerice:
- u skladu s godišnjim programom rada za program „Pravosuđe” za 2016., mjerama su se trebale zajamčiti dosljednost, komplementarnost i sinergija s mjerama koje se financiraju iz drugih fondova EU-a, uključujući komponentu „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost, Erasmus+ i Obzor 2020.
- u skladu s godišnjim programom rada za komponentu „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost za 2016., u okviru mjera kojima je Komisija upravljala na središnjoj razini bilo je potrebno zajamčiti komplementarnost projekata s aktivnostima Europola.
U pozivima na podnošenje prijedloga (postupak raspisivanja poziva na podnošenje prijava za financiranje projekata) od podnositelja prijava može se tražiti da dokažu da neće ponovno provoditi već postojeće inicijative. Na primjer, u pozivu na podnošenje prijedloga za sprječavanje radikalizacije u okviru komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost podnositelji prijava morali su dokazati da se u prijedlozima ne ponavljaju već provedene aktivnosti, projekti i inicijative, uključujući aktivnosti mreže RAN.
Sud je ispitao mjere u različitim područjima koje su financirane različitim fondovima. Utvrđeno je da je načinom na koji je Komisija koordinirala mjere postignuta njihova međusobna sinergija. Mreža RAN, primjerice, služi za promicanje rezultata drugih projekata financiranih sredstvima EU-a (vidi okvir 7.). Dodatni primjeri prikazani su na slici 3. Na njoj se prikazuje nekoliko mjera financiranih sredstvima triju fondova EU-a te se pokazuje da je sinergija ostvarena unutar fondova i među njima. Na primjer, Komisija je istraživački projekt IMPACT10 za razvoj alata za evaluaciju mjera za borbu protiv radikalizacije financirala sredstvima Sedmog okvirnog programa (istraživačkog programa koji je prethodio programu Obzor 2020.). Izrađeni alati iskorišteni su u okviru projekta STRESAVIORA koji je financiran iz komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost. Projekt je zatim proširen i njegovi su se rezultati promicali u okviru projekta financiranog sredstvima programa Erasmus+.
Okvir 7
Zbirka mreže RAN – primjer sinergije među projektima financiranima u okviru fondova EU-a
Zbirka pristupa i prakse mreže RAN, koja se redovito ažurira od 2014., sadrži pojedinosti o projektima za borbu protiv radikalizacije koji se provode u EU-u i koji se mogu primijeniti i u drugim kontekstima. Projekti su predstavljeni na jednom od sastanaka radne skupine mreže RAN u svrhu obavljanja istorazinskog ocjenjivanja te ih je odobrio upravljački odbor mreže RAN. U Zbirci mreže RAN zabilježeno je 108 praksi, uključujući 16 projekata financiranih sredstvima EU-a.
Slika 3
Primjeri sinergije među mjerama Komisije za borbu protiv radikalizacije
Izvor: Sud.
Postoje određeni nedostatci u koordinaciji
26Iako Komisija uspješno prepoznaje i iskorištava mnoge poveznice među mjerama, u cjelokupnoj koordinaciji ipak postoje određeni nedostatci:
- za planiranje i izvješćivanje u vezi s različitim fondovima EU-a zadužene su različite glavne uprave (vidi prilog). Na primjer, GU za obrazovanje i kulturu zadužen je za koordinaciju projekata financiranih sredstvima programa Erasmus+, dok je GU za pravosuđe i zaštitu potrošača zadužen za koordinaciju projekata financiranih sredstvima programa „Pravosuđe”. GU za migracije i unutarnje poslove ima glavnu ulogu u izradi okvira politike Komisije i praćenje njegove provedbe11. Međutim, do 2017. nije postojao okvir za koordinaciju svih mjera EU-a za borbu protiv radikalizacije kojim bi se omogućilo prepoznavanje moguće sinergije među fondovima.
- GU za migracije i unutarnje poslove izradio je detaljan pregled projekata za borbu protiv radikalizacije financiranih sredstvima EU-a tek 2017. To je značilo da Komisija dotad nije raspolagala konsolidiranim popisom mjera za borbu protiv radikalizacije koje su financirane iz različitih fondova EU-a. Čak i u tom slučaju proces izrade detaljnog pregleda ograničen je na mjere kojima je Komisija upravljala na središnjoj razini i nije obuhvaćao mjere kojima su države članice upravljale u okviru svojih nacionalnih programa.
Na temelju razgovora s predstavnicima jedinice EU IRU pri Europolu i Europske mreže za strateško komuniciranje prepoznate su mogućnosti za bolju koordinaciju mjera financiranih sredstvima EU-a:
- Europol je istaknuo mogućnost postizanja veće sinergije koordiniranjem vremenskog okvira i sastava kampanja za osmišljavanje protupropagandih sadržaja s uklanjanjem terorističkih materijala s interneta.
- Europska mreža za strateško komuniciranje navela je da bi bilo korisno imati pristup analizi trendova u terorističkoj propagandi koju je proveo Europol (u mjeri u kojoj je to dopušteno u okviru administrativnog dogovora između Komisije i Europola) te da bi bila korisna i veća uključenost u istraživački projekt VOX-Pol12 koji je financiran sredstvima EU-a. S pomoću tih informacija vladama bi se mogli pružiti bolji savjeti o razvoju komunikacijskih strategija i pripremi boljih kampanja za osmišljavanje protupropagandih sadržaja.
Potencijal mreže RAN nije iskorišten u potpunosti
28Iako mreža RAN donosi koristi od djelovanja na europskoj razini, Sud je utvrdio da njezina dodana vrijednost u praksi nije ostvarena u najvećoj mogućoj mjeri13:
- U okviru mreže RAN mogla bi se postizati praktičnija ostvarenja, primjerice, analiziranjem prakse u državama članicama (npr. obavljanjem većeg broja terenskih posjeta) i sastavljanjem detaljnog komparativnog popisa pristupa koji se primjenjuju u svakoj od država članica. U komunikaciji pod naslovom „Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma” iz 2014. upućuje se na Zbirku mreže RAN (koja je prvi put objavljena 2014.) kao bazu u kojoj je zabilježena najbolja praksa. Međutim, u uvodu u Zbirku mreže RAN navodi se da je obuhvaćena praksa tek informativne naravi i da joj je svrha poslužiti kao inspiracija. Isto tako, Sud je utvrdio da stavke upisane u Zbirku mreže RAN ne sadržavaju dovoljno informacija o načinu na koji je projekt financiran da zainteresiranim stranama omoguće utvrđivanje potencijalnih izvora financiranja sredstvima EU-a za vrste projekata koje razmatraju.
- Komisija nije analizira razloge zbog kojih se neke zemlje služe mrežom RAN manje od drugih (vidi sliku 4.). Ta bi se razlika u uporabi mogla objasniti različitim poimanjem terorizma kao prijetnje u različitim državama članicama, usmjeravanjem mreže RAN na određene vrste terorizma, njezinim pristupom „odozdo prema gore” (tj. informiranje donositelja politika o perspektivi stručnjaka iz prakse) ili činjenicom da se tijekom sastanaka mreže kao glavni jezik upotrebljava engleski. Nigdje se ne bilježe promjene u stopi sudjelovanja različitih država članica.
- Komisija nastoji povećati osviještenost o projektima financiranima sredstvima EU-a poticanjem sudionika projekta da promiču rezultate u okviru radne skupine mreže RAN. Na primjer, od 20 projekata financiranih sredstvima programa ISEC14 koji su dovršeni od 2011. godine (kada je uspostavljena mreža RAN) i koje je Komisija ocijenila dobrima, vrlo dobrima ili odličnima, Komisija je predložila da se u okviru mreže RAN promiču rezultati ostvareni u njih 16. Međutim, Sud je utvrdio da se to u praksi nije dogodilo za više od polovice tih projekata. U vrijeme obavljanja revizije tek je 7 od tih projekata (44 %) bilo predstavljeno u okviru radne skupine, radionice ili konferencije mreže RAN.
- Belgijska tijela obavijestila su revizore Suda da stručnjaci iz malih organizacija neovisnih o vladi (npr. mreže lokalnih skupina u kojima se okupljaju majke stranih boraca) koje se bave terenskim radom nisu dovoljno uključeni u rad mreže RAN da se zajamči istinski pristup „odozdo prema gore”.
- Cilj je mreže RAN poboljšati komunikaciju „odozdo prema gore”, odnosno od stručnjaka iz prakse do donositelja politika. Međutim, manje od polovice ispitanika ankete provedene među stručnjacima iz prakse koji sudjeluju u mreži RAN, koju je provela sama mreža RAN 2016., smatralo je da im je sudjelovanje u mreži pomoglo utjecati na donositelje politika. Osim toga, četiri ispitanika navela su da bi se mogla ojačati poveznica između mreže i donositelja politika, primjerice, u obliku službene razmjene pristupa i ideja. Katkad je potrebno dugo vremena da potrebe utvrđene na razini stručnjaka iz prakse pronađu svoj put do okvira politike koji izrađuje Komisija. Na primjer, o pitanju radikalizacije u zatvorima stručnjaci iz prakse (npr. zatvorski i probacijski službenici, nastavnici i socijalni radnici) raspravljaju od 2011. godine u okviru radne skupine mreže RAN za zatvorski sustav i probaciju. Međutim, Komisija je tek 2015. pokrenula posebne mjere financirane sredstvima programa „Pravosuđe” za rješavanje tog pitanja.
Slika 4
Sudionici radne skupine mreže RAN od listopada 2015.
Izvor: Sud, na temelju podataka Komisije.
Okvir Komisije za procjenu rezultata nije dovoljno razvijen
29Sud je ispitao je li Komisija odredila pokazatelje uspješnosti za procjenu djelotvornosti svoje potpore na cjelokupnoj razini i jesu li postavljene realistične ciljne vrijednosti. Ispitano je je li se pokazateljima mjerila samo količina provedenih aktivnosti ili i stvarni napredak ostvaren u postizanju općeg cilja pomaganja državama članicama u borbi protiv radikalizacije koja vodi do terorizma. Na razini pojedinačnih mjera Sud je ispitao procjenjuje li Komisija djelotvornost svoje potpore kako bi utvrdila koje su mjere djelotvorne i u kojim područjima, kao i koje nisu te zašto. Komisiji su te informacije potrebne kako bi mogla:
- odgovarati na zahtjeve Europskog parlamenta za evaluaciju strategije EU-a za borbu protiv radikalizacije i novačenja u terorističke skupine15
- redovito poboljšavati i prilagođavati svoju politiku i potporu u skladu s promjenom stupnja opasnosti i potrebama korisnika
- povećati broj uspješnih projekata kako bi se postigla najveća moguća sinergija i promicati njihove rezultate (i izbjegavati promicanje nedjelotvornih ili kontraproduktivnih rezultata projekata)
- pokazati građanima da će inicijative vjerojatno biti djelotvorne.
Komisija ne obavlja evaluaciju ukupnog uspjeha u postizanju ciljeva politike
30Sud je utvrdio da Komisija nije dovoljno razvila okvir na temelju kojeg procjenjuje djelotvornost svoje politike u pružanju potpore državama članicama u borbi protiv radikalizacije i ostvarenu vrijednost za uloženi novac. Na primjer, Komisija nije:
- podijelila opće ciljeve svoje politike borbe protiv radikalizacije na konkretnije i mjerljive ciljeve
- utvrdila prikladne pokazatelje i ciljne vrijednosti za korištene fondove EU-a kako bi mjerila uspješnost u suzbijanju radikalizacije
- pružila sveobuhvatan pregled mjera za borbu protiv radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a (vidi odlomak 26.)
- u potpunosti utvrdila trošak suzbijanja radikalizacije. Komunikacija pod naslovom „Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma” iz 2014. ne sadrži informacije o iznosima financiranja. Komisija je navela da će se mjere financirati postojećim sredstvima, ali nije pojasnila kojima. U komunikaciji o podupiranju sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu iz 2016. navode se određene informacije o financiranju i troškovima, kao i u dokumentu sa sveobuhvatnom procjenom sigurnosne politike EU-a iz srpnja 2017.16 Međutim:
- izostavljene su neke mjere, kao što su projekti financirani sredstvima komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost
- za neke od mjera nisu navedeni troškovi, kao što su troškovi u vezi s jedinicom EU IRU, Internetskim forumom EU-a, Programom za osnaživanje civilnog društva i Europskom mrežom za strateško komuniciranje
- informacije o financiranju za različite mjere obuhvaćaju različita razdoblja
- troškovi mjera posebno osmišljenih za suzbijanje radikalizacije (npr. 25 milijuna eura za centar izvrsnosti mreže RAN) ne razlikuju se od mjera koje nisu posebno osmišljene u tu svrhu, ali koje ipak doprinose sprječavanju radikalizacije (npr. 25,6 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda za poticanje socijalne uključenosti ugroženih skupina).
Slijedom toga, ne postoji cjelovito izvješće koje bi obuhvaćalo troškove i postignuća mjera za borbu protiv radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a. Ta se pitanja obrađuju u različitim izvješćima u kojima se opisuje što je poduzeto, umjesto da se mjeri uspjeh u postizanju ciljeva politike (vidi okvir 8.).
Okvir 8
Primjeri izvješća u kojima se opisuje što je poduzeto, umjesto da se mjeri uspjeh u postizanju ciljeva politike
U završnom izvješću o provedbi Strategije unutarnje sigurnosti EU-a za razdoblje 2010. – 2014. opisuje se što je dosad poduzeto da se pruži potpora državama članicama u suzbijanju radikalizacije, ali se ne procjenjuje djelotvornost tih mjera17:
- uspostava mreže RAN u rujnu 2011.
- usvajanje komunikacije pod naslovom „Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma” iz siječnja 2014.
- objava Zbirke mreže RAN.
U godišnjem izvješću o radu GU-a za migracije i unutarnje poslove za 2016. tablice uspješnosti za komponentu „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost sadrže informacije o broju osmišljenih protupropagandnih sadržaja.
Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja redovito izvješćuje o terorističkom sadržaju uklonjenom s interneta.
Komisija ne može dokazati koliko su njezine pojedinačne mjere uistinu djelotvorne
32Veći broj aktivnosti istodobno ne znači i veću djelotvornost. Sud je utvrdio da su se procjenama mjera koje je Komisija poduzela za pomoć državama članicama u suzbijanju radikalizacije često mjerila postignuća u pogledu količine provedenih aktivnosti (tj. broja održanih sastanaka ili sastavljenih dokumenata), a ne djelotvornost (tj. znanje koje su stekli sudionici mreže RAN, primjena tog znanja i njegov utjecaj na njihov posao). U nedavno obavljenoj sveobuhvatnoj procjeni sigurnosne politike EU-a također je istaknuta potreba za evaluacijom rezultata i djelotvornosti mjera čija je svrha spriječiti terorizam. Stoga, kako je opisano u odlomcima u nastavku, Komisija ne može dokazati koliko su njezine mjere borbe protiv radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a uistinu bile djelotvorne.
33Predviđene su evaluacije projekata financiranih sredstvima komponente „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost. Međutim, često ne postoji dovoljno pokazatelja djelotvornosti projekata. Na primjer, od pet uspješnih projektnih prijedloga koji su dostavljeni u okviru poziva na podnošenje prijedloga za sprječavanje radikalizacije iz 2014. (vidi odlomak 19. točku (b)), Komisija je smatrala da za tri od njih18 postoje tek nepotpune, nejasne ili osnovne strategije evaluacije i praćenja, kao i da nedostaju pokazatelji za mjerenje stvarne djelotvornosti projekata.
34Za program ISEC (koji je prethodio komponenti „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost) Komisija je pregledala završno izvješće19 za svaki projekt i opisala postignute rezultate u smislu konkretnih ostvarenja. Procijenila je i kvalitetu rezultata, tj. jesu li oni bili korisni i primjenjivi u drugim kontekstima, kao i bi li ih trebalo promicati i kako. Međutim, tim se pregledima nije pružila evaluacija učinaka projekata koja bi se temeljila na dokazima. U slučajevima kada u samom projektu nisu postojali pokazatelji djelotvornosti, uzimala se u obzir procjena vjerojatne djelotvornosti projekta koju je obavio ispitivač.
35Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja pri Europolu označuje teroristički sadržaj neprimjerenim i prijavljuje ga pružateljima usluga na čijim je stranicama taj sadržaj objavljen kako bi ga oni mogli ukloniti. Uspješnost se mjeri u pogledu količine i udjela označenog sadržaja koje pružatelji usluga uklone (vidi sliku 5.). Ti su statistički podatci u određenoj mjeri ograničeni jer:
- ne pokazuju koliko je sadržaja uklonjeno isključivo kao rezultat rada jedinice EU IRU. Naime, jedinica EU IRU može zatražiti od internetskih poduzeća da uklone terorističku propagandu koju su označile i države članice20. Kada jedinica EU IRU ispituje propagandu na jezicima koji nisu jezici EU-a (npr. arapski, ruski ili turski), koju nacionalne jedinice koje djeluju u tom području ispituju u manjoj mjeri, rizik od toga da je sadržaj uklonjen jer su ga označile nacionalne jedinice je manji. Jedinica EU IRU nema informacije o tome koliko su terorističkog sadržaja internetska poduzeća uklonila isključivo na njezin zahtjev, a da ih istodobno nisu označile nacionalne jedinice, civilno društvo ili sama internetska poduzeća. Internetska poduzeća ne pružaju povratne informacije o tome zašto su uklonile određeni sadržaj
- ne pokazuju djelotvornost u pogledu količine terorističke propagande koja i dalje postoji na internetu. 10 ispitanika koji su izrazili mišljenje o tom pitanju navelo je da je jedan od problema s kojima se suočava jedinica EU IRU taj da se uklonjeni propagandni sadržaj jednostavno ponovno učita ili preseli na druge platforme (tzv. učinak „privremene zakrpe”). U prosincu 2016. na Internetskom forumu EU-a (vidi okvir 2.) ključna internetska poduzeća predstavila su inicijativu za pomoć sprječavanju ponovnog učitavanja propagandnog sadržaja. Predstavnici francuskih tijela s kojima su obavljeni sastanci istaknuli su potrebu za dokazivanjem djelotvornosti tog mehanizma. Naglasili su i koliko je teško uspostaviti pravu ravnotežu između smanjenja dostupnosti terorističke propagande na internetu i navođenja terorista na to da se služe složenijim i tajnim sustavima slanja poruka, što bi moglo otežati obavljanje istraga
- njima se ne mjeri brzina odgovora, odnosno koliko je vremena jedinici EU IRU potrebno da prepozna sumnjivi sadržaj nakon što je učitan i koliko je vremena internetskim poduzećima potrebno da takav sadržaj uklone nakon što su o njemu obaviješteni.
1. srpnja 2015. – 1. srpnja 2016. | 1. srpnja 2016. – 1. lipnja 2017. | |
---|---|---|
Prijedlozi za prijavu | 9787 | 20 174 |
Sadržaj koji su uklonili pružatelji usluga | 8949 | 16 143 |
Stopa uspješnosti | 91,4 % | 80,0 % |
Izvor: Europol – izvješće o prvoj godini djelovanja jedinice EU IRU i podatci Europola.
36GU za migracije i unutarnje poslove u svojem godišnjem planu rada postavlja detaljne kvantificirane ciljne vrijednosti za mrežu RAN te ispituje napredak u okviru tromjesečnih i godišnjih izvješća o napretku. Međutim, u tim se planovima i izvješćima navode samo aktivnosti, tj. broj sastanaka, sudionika, ex ante dokumenata, studijskih posjeta, seminara, konferencija, biltena, tečajeva osposobljavanja, radionica, dokumenata o politikama i pismenih očitovanja. Komisija od centra izvrsnosti mreže RAN nije zatražila informacije s pomoću kojih bi pratila njegovu djelotvornost, npr. podatke o zadovoljstvu sudionika, podatke o stečenim znanjima i ostvarenim kontaktima te koliko su se oni upotrebljavali i prenosili unutar država članica te podatke o utjecaju na obavljanje posla ili na rezultate rada organizacije (npr. je li osposobljavanje uistinu pomoglo policiji da prepozna radikalizirane pojedince i ublaži rizike koje oni predstavljaju). Međutim, centar izvrsnosti mreže RAN na vlastitu je inicijativu proveo ankete čiji rezultati pružaju određene informacije o korisnosti njegova djelovanja. Na primjer, rezultati jedne ankete iz kolovoza 2016. pokazuju da je gotovo 90 % sudionika događanja koje je organizirala mreža RAN smatralo da će to sudjelovanje biti korisno za daljnje obavljanje njihova svakodnevnog posla.
Zaključci i preporuke
37Države članice nadležne su za područje nacionalne sigurnosti, što uključuje i borbu protiv terorizma. EU također ima ulogu u jamčenju visoke razine sigurnosti olakšavanjem razmjene informacija, znanja i iskustva te poticanjem suradnje na operativnoj razini. EU je 2005. godine donio svoju strategiju za borbu protiv terorizma koja se temelji na četiri stupa. Cilj je prvog stupa spriječiti pojedince da se okrenu terorizmu, i to uklanjanjem uzroka radikalizacije i novačenja. S obzirom na to da postoji nekoliko čimbenika koji vode do radikalizacije, za rješavanje tog problema pokreće se širok raspon mjera. Komisija stoga upotrebljava sve veći broj postojećih fondova EU-a kako bi pružila potporu državama članicama.
38Revizijom je ispitano je li Komisija prikladno upravljala potporom koju je pružala državama članicama za suzbijanje radikalizacije koja vodi do terorizma. Općenito gledajući, Sud je utvrdio da je Komisija uzela u obzir potrebe država članica, ali i da su postojali određeni nedostatci u koordinaciji i evaluaciji.
39Komisija je promicala suradnju među državama članicama u okviru relevantnih inicijativa kao što su Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN), Internetski forum EU-a i Europska mreža za strateško komuniciranje (vidi odlomke 15. – 21.).
40Na primjer, Komisija je koordinirala svoju međusektorsku potporu na način da su se glavne uprave međusobno savjetovale pri odobravanju godišnjih programa rada. To je dovelo do postizanja sinergije među različitim mjerama koje je Komisija pokrenula. Međutim, unatoč nedavno uvedenim poboljšanjima, i dalje ima prostora za poboljšanje koordinacije mjera Komisije. Primjerice, pregled mjera financiranih sredstvima EU-a u ovom području koji je pružila Komisija ne uključuje mjere kojima upravljaju države članice, što bi bilo korisno za postizanje najveće moguće sinergije. Isto tako, Sud je utvrdio da potencijal mreže RAN, jedne od glavnih inicijativa Komisije, nije u potpunosti iskorišten za promicanje rezultata o uspješnim projektima financiranima sredstvima EU-a (vidi odlomke 22. – 28.)
1. preporuka
Poboljšati okvir za cjelokupnu koordinaciju mjera za suzbijanje radikalizacije
Komisija bi trebala poboljšati okvir za cjelokupnu koordinaciju mjera financiranih sredstvima EU-a čija je svrha pomoći državama članicama u suzbijanju radikalizacije. Komisija bi osobito trebala:
- uvrstiti važne mjere financirane sredstvima EU-a kojima upravljaju države članice u popis mjera za borbu protiv radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a. Komisija bi trebala redovito ažurirati taj popis kako bi se omogućilo postizanje najveće moguće sinergije, posebice u slučajevima istodobne upotrebe nekoliko fondova i alata. Taj bi popis trebao biti dostupan podnositeljima projektnih prijava
- u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti moguću sinergiju među mjerama koje provodi, i to formaliziranjem obveze uporabe mreže RAN za pomicanje rezultata uspješnih projekata EU-a.
Rok za provedbu: lipanj 2019.
2. preporuka
Intenzivirati praktičnu potporu stručnjacima iz prakse i donositeljima politika u državama članicama
Komisija bi trebala:
- poboljšati komunikaciju između stručnjaka iz prakse i donositelja politika u obliku redovite i strukturirane razmjene pristupa i ideja
- analizirati sudjelovanje stručnjaka iz prakse iz država članica u radu mreže RAN, s posebnim naglaskom na tome je li potreban veći angažman manje aktivnih zemalja
- analizirati uključenost stručnjaka iz prakse u rad mreže RAN kako bi se zajamčila prikladna zastupljenost različitih vrsta dionika, uključujući mreže organizacija neovisnih o vladi koje se bave radom na terenu, i poboljšao pristup „odozdo prema gore”
- pružiti potporu voditeljima projekata za borbu protiv radikalizacije u procjeni djelotvornosti i primjenjivosti prakse u drugim kontekstima te učiniti Zbirku mreže RAN relevantnijom uključivanjem većeg broja informacija o djelotvornosti prakse i kontekstu u kojem se ona može primijeniti
- u Zbirku mreže RAN uključiti jasno objašnjenje načina na koji su mjere financirane iz fondova EU-a.
Rok za provedbu: lipanj 2019.
41Komisija nije dovoljno razvila okvir na temelju kojeg procjenjuje djelotvornost svoje potpore i ostvarenu vrijednost za uloženi novac. Na primjer, opće ciljeve politike nije podijelila na konkretnije i mjerljive ciljeve, dok za fondove kojima se Komisija služila za financiranje mjera za borbu protiv radikalizacije nisu postojali pokazatelji i ciljne vrijednosti kojima bi se mjerio uspjeh u postizanju tog cilja (vidi odlomke 29. – 31.).
42Nadalje, postignuća konkretnih mjera često se mjere u smislu količine poduzetih aktivnosti, a ne u smislu njihove djelotvornosti. Stoga postoji rizik od toga da se korisne pouke iz dosadašnjeg djelovanja neće dalje prenositi, kao i da Komisija pri osmišljavanju mjera ili daljnjoj razradi svoje politike neće uzeti u obzir te pouke (vidi odlomke 32. – 36.).
3. preporuka
Poboljšati okvir za procjenu rezultata
Komisija bi trebala obaviti evaluaciju svojeg uspjeha u postizanju ciljeva politike i zajamčiti da se na temelju mjera financiranih sredstvima EU-a mogu pružiti dokazi o njihovoj stvarnoj djelotvornosti. Komisija bi osobito trebala:
- obaviti potrebna savjetovanja i istraživanja kako bi se utvrdili ciljevi i pokazatelji za evaluaciju njezine uspješnosti, kao i vrijednosti koju je ostvarila za uloženi novac u radu na ostvarivanju ciljeva politike koji se odnose na pružanje pomoći državama članicama u borbi protiv radikalizacije Trebala bi redovito izvješćivati o ukupnom napretku ostvarenom u pogledu postizanja ciljeva svoje politike za borbu protiv radikalizacije, kao i o potrošenim sredstvima EU-a
- zatražiti od centra izvrsnosti mreže RAN da dostavlja detaljnija izvješća o svojoj djelotvornosti, npr. o razini zadovoljstva sudionika, stečenom znanju i ostvarenim kontaktima, kao i o tome kako su oni upotrijebljeni i kako su utjecali na rad ili na rezultate organizacije
- u okviru Internetskog foruma EU-a nadzirati:
- suradnju jedinice EU IRU s nacionalnim jedinicama koje djeluju u tom području u jamčenju komplementarnosti i izbjegavanju nepotrebnog dvostrukog prijavljivanja terorističkih sadržaja internetskim poduzećima
- mjeru u kojoj uklanjanje terorističke propagande utječe na njezinu prisutnost na internetu
- brzinu uklanjanja sadržaja na koji je upozorila jedinica EU IRU
- zajamčiti da podnositelji projektnih prijava navode kako će mjeriti djelotvornost svojih projekata.
Rok za provedbu: lipanj 2019.
Ovo je izvješće usvojilo V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Lazaros S. Lazarou, na sastanku održanom u Luxembourgu 20. ožujka 2018.
Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik
Prilog
Primjeri mjera za suzbijanje radikalizacije koje su financirane sredstvima EU-a
Nadogradnja znanja o radikalizaciji i razmjena prakse | |||
---|---|---|---|
Mjera | Cilj u području suzbijanja radikalizacije | Financiranje | Upravljanje |
Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) | Pružati potporu državama članicama u osmišljavanju i provedbi djelotvornih preventivnih aktivnosti izradom smjernica i priručnika za uspostavu struktura koje obuhvaćaju više agencija, uspostavom platforme za razmjenu iskustava i prakse te dodatnim detaljnim pregledom istraživanja o radikalizaciji | Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost | GU HOME |
Bespovratna sredstva za istraživanja | Premostiti jaz između akademske zajednice i sigurnosnih stručnjaka iz prakse u području radikalizacije kako bi se ojačao kapacitet država članica da unaprijede postojeće pristupe u okviru politika i razviju nove politike i praksu (teme istraživanja: izrada sveobuhvatnog pristupa nasilnoj radikalizaciji i suvremeni trendovi u radikalizaciji) | Program Obzor 2020. | GU HOME GU RTD |
Sigurnosni projekti pod izravnim i podijeljenim upravljanjem | Izraditi alate za pružanje potpore lokalnim akterima i obiteljima, dopiranje do njih i njihovo angažiranje u svrhu sprječavanja radikalizacije | Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost | GU HOME |
Borba protiv terorističke propagande | |||
Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU) | Suzbijanje terorističke propagande na internetu | Europol | Europol |
Internetski forum EU-a | Inicijativa Komisije čija je svrha uključiti internetska poduzeća u borbu protiv terorističke propagande | Fond za unutarnju sigurnost | GU HOME |
Europska mreža za strateško komuniciranje | Pružiti državama članicama, građanskom društvu i institucijama EU-a stručno znanje o izradi okvira politike, komunikacijskih kampanja ili pojedinačnih inicijativa Uspostaviti mrežu za razmjenu najbolje prakse te pružiti praktičnu potporu i savjete kao pomoć u osmišljavanju djelotvornih protupropagandnih sadržaja | Fond za unutarnju sigurnost | GU HOME |
Sigurnosni projekti pod izravnim i podijeljenim upravljanjem | Rad na rješavanju pitanja internetskih sadržaja koji mogu poticati radikalizaciju | Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost | GU HOME |
Promicanje uključivih i otpornih društava | |||
Prekogranična partnerstva | Razvijati inovativne pristupe politikama i praksu kojom se prednost daje socijalnoj uključenosti, promicanju zajedničkih vrijednosti i razumijevanju među različitim kulturama | Erasmus+ | GU EAC |
Potpora reformi politike | Jačati i širiti inovativnu dobru praksu koja ulazi u područje primjene Pariške deklaracije | ||
Europska volonterska služba | Promicati temeljne vrijednosti i doprijeti do ugroženih osoba i zajednica | ||
Osobe koje rade s mladima | Razviti skup alata s najboljom praksom u vezi s time kako:
|
||
eTwinning | Povezati nastavnike i učionice iz cijele Europe s pomoću internetske platforme eTwinning kako bi se utvrdila najbolja praksa u pogledu nošenja s različitostima u učionicama i prenošenju zajedničkih vrijednosti na učenike, kao i u pogledu uočavanja rizika od radikalizacije ili prepoznavanja ugroženih skupina | ||
Potpora nacionalnim programima i malim lokalnim projektima | Poticati socijalnu uključenost ugroženih skupina, npr. u okviru posebno prilagođenih programa osposobljavanja i programa socijalne potpore | Europski socijalni fond | GU EMPL GU REGIO |
Pomoći školama da riješe pitanje ranog napuštanja školovanja i povećaju pristup kvalitetnom obrazovanju za sve | |||
Projekti zapošljavanja i socijalnih inovacija | Financirati inovativne projekte na terenu, poticati socijalnu uključenost | Program za zapošljavanje i socijalne inovacije | GU EMPL |
Projekti u područjima prava, jednakosti i građanstva | Provedbom aktivnosti u različitim vjerskim i kulturnim zajednicama poboljšati razumijevanje među različitim zajednicama, uključujući i one vjerske, kako bi se spriječili i suzbili rasizam i ksenofobija | Program o pravima, jednakosti i građanstvu | GU JUST |
Sigurnosni projekti pod izravnim i podijeljenim upravljanjem | Podizati razinu osviještenosti i osposobljavati stručnjake iz prakse da prepoznaju i reagiraju na procese radikalizacije potencijalnih stranih boraca | Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost | GU HOME |
Prepoznavanje radikaliziranih osoba i postupanje s njima | |||
Programi rehabilitacije i deradikalizacije | Rehabilitacija i deradikalizacija unutar i izvan zatvora, alati za procjenu rizika i osposobljavanje stručnjaka | Program „Pravosuđe” | GU JUST |
Osposobljavanje zatvorskog i probacijskog osoblja | Uključiti Europsku konfederaciju za probaciju i Europsku organizaciju za zatvorske i korekcijske sustave u posebno osposobljavanje zatvorskog i probacijskog osoblja | ||
Suzbiti radikalizaciju u zemljama izvan Europe | |||
Mjere za borbu protiv terorizma | Pružiti trećim zemljama posebnu potporu za borbu protiv terorizma | Europski razvojni fondovi i Instrument za doprinos stabilnosti i miru | GU DEVCO |
Europski instrument za susjedstvo | GU NEAR | ||
Uzimanje u obzir dimenzije suzbijanja radikalizacije | Uključiti pitanja u vezi sa suzbijanjem radikalizacije u različite vrste potpore za treće zemlje | Europski razvojni fondovi i Instrument za doprinos stabilnosti i miru | GU DEVCO |
Europski instrument za susjedstvo | GU NEAR | ||
eTwinning Plus | Učiniti platformu eTwinning dostupnom odabranim zemljama europskog susjedstva, posebice onima koje se suočavaju s problemima nasilne radikalizacije i u kojima je dijalog među različitim kulturama najpotrebniji | Erasmus+ | GU EAC |
Izvor: Sud, na temelju komunikacija Komisije o podupiranju sprječavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu.
Pojmovnik
Eurojust: Agencija EU-a za podupiranje i jačanje koordinacije i suradnje među državama članicama u provođenju istraga i kaznenog progona nad težim oblicima prekograničnog organiziranog kriminala i terorizma
Europol: Agencija EU-a za suradnju u području izvršenja zakonodavstva čija je svrha pomagati državama članicama u sprječavanju i suzbijanju svih teških oblika međunarodnog organiziranog kriminala i terorizma
Europska mreža za strateško komuniciranje: Mreža koju čine stručnjaci iz država članica EU-a i čija je svrha razmjena dobre prakse u području strateškog komuniciranja
IMPACT: Projekt čija je svrha razviti skup alata za evaluaciju inicijativa za suzbijanje radikalizacije
Internetski forum EU-a: Inicijativa Komisije čija je svrha uključiti internetska poduzeća u borbu protiv terorističke propagande
Jedinica EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja (EU IRU): Cilj je jedinice EU-a za prijavljivanje neprihvatljivog internetskog sadržaja, koja djeluje pri Europolu, boriti se protiv radikalizacije i pokušaja novačenja terorista na internetu označivanjem terorističkog internetskog sadržaja neprimjerenim i upozoravanjem pružatelja usluga na čijim je stranicama taj sadržaj objavljen
Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost: Komponenta „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost (2014. – 2020.) doprinosi jamčenju visoke razine sigurnosti u EU-u. Njezinim se sredstvima financiraju mjere kojima izravno upravlja Komisija i mjere kojima upravljaju države članice u okviru nacionalnih programa.
Koordinator za borbu protiv terorizma: Koordinira rad Vijeća EU-a u pogledu suzbijanja terorizma i jamči da EU igra aktivnu ulogu u borbi protiv terorizma
Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN): Mreža na razini EU-a koja okuplja stručnjake iz prakse s ciljem razmjene ideja, znanja i iskustava o sprječavanju i suzbijanju radikalizacije koja može dovesti do nasilnog ekstremizma i terorizma
Radikalizacija: Fenomen u kojem osobe prihvaćaju ekstremističke ideologije i ponašanja koji ih mogu navesti na počinjenje terorističkog čina
Reintegracija: Proces čiji je cilj ponovno uključiti bivše teroriste u društvo
STRESAVIORA: Projekt čija je svrha promicati uključiva i otporna društva
Teroristička propaganda: Promicanje određenog ekstremističkog svjetonazora koji pojedince navodi da razmatraju uporabu nasilja i da opravdavaju nasilje
VOX-Pol: Projekt čija je svrha umrežiti istraživačke aktivnosti u području internetskog ekstremizma kako bi se na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini izradili programi politika utemeljeni na kvalitetnijim informacijama
Bilješke
1 Člankom 4. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji propisano je da nacionalna sigurnost ostaje isključiva odgovornost svake države članice.
2 Člankom 67. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisano je da Unija nastoji osigurati visoku razinu sigurnosti. Člancima 82. – 89. predviđena je policijska i pravosudna suradnja.
3 Strategija EU-a za borbu protiv terorizma, 30. studenoga 2005., 14 469/4/05, donesena 15. prosinca 2005.
4 COM(2015) 185 final od 28. travnja 2015. „Europski program sigurnosti”.
5 Primjerice, Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.)
6 Europski program sigurnosti: trenutačno stanje (lipanj 2017.).
7 COM(2005) 313 final od 21. rujna 2005. „Terrorist recruitment: addressing the factors contributing to violent radicalisation” (Novačenje terorista: uklanjanje čimbenika koji vode do nasilne radikalizacije); COM(2013) 941 final od 15. siječnja 2014. „Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma: Jačanje odgovora Europske unije” i COM(2016) 379 final od 14. lipnja 2016. „Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom i socijalnom odboru i Odboru regija o podupiranju sprečavanja radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu”.
8 Pristup ima uporište u Strategiji unutarnje sigurnosti iz 2010. i Europskom programu sigurnosti iz 2015.
9 Europska mreža za strateško komuniciranje razvila se iz Savjetodavne skupine za strateško komuniciranje u vezi sa Sirijom (SSCAT).
10 Cilj je projekta IMPACT Europe (Inovativna metoda i postupak za procjenu tehnika borbe protiv nasilne radikalizacije u Europi) bio razviti skup alata za evaluaciju inicijativa za suzbijanje radikalizacije.
11 Na primjer, u okviru mjesečnih izvješća o napretku prema djelotvornoj i istinskoj sigurnosnoj uniji koja se pripremaju od listopada 2016. i u okviru sveobuhvatne procjene sigurnosne politike EU-a iz srpnja 2017.
12 Cilj je projekta VOX-Pol umrežiti istraživačke aktivnosti u području internetskog ekstremizma kako bi se na europskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini izradili programi politika utemeljeni na kvalitetnijim informacijama
13 Tome u prilog idu i rezultati ankete koju je proveo Sud. 8 od 13 ispitanika ankete (62 %) koji su izrazili mišljenje o tom pitanju izjavilo je da bi se aktivnostima mreže RAN mogla ostvariti veća dodana vrijednost.
14 Program ISEC (Sprječavanje i borba protiv kriminala) provodio se u okviru okvirnog programa „Jamčenje i zaštita sloboda” (2007. – 2013.) koji je prethodio komponenti „Policija” Fonda za unutarnju sigurnost (2014. – 2020.).
15 Vidi, na primjer, rezoluciju Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o sprječavanju radikalizacije i novačenja europskih građana u terorističke organizacije.
16 SWD(2017) 278 od 26. srpnja 2017. „Comprehensive Assessment of EU Security Policy” (Sveobuhvatna procjena sigurnosne politike EU-a).
17 COM(2014) 365 final od 20. lipnja 2014. „Završno izvješće o provedbi Strategije unutarnje sigurnosti EU-a 2010. – 2014.”
18 FIRST LINE, LIAISE II. i SAFFRON.
19 Opisno i financijsko izvješće o projektnim aktivnostima i postignućima, koje je pri kraju projekta sastavio korisnik financijskih sredstava EU-a.
20 Britanska jedinica za prijavljivanje terorističkog internetskog sadržaja prijavljuje otprilike 100 000 stavki godišnje.
1 Poziv 2017-ISFP-AG-RAD
Događaj | Datum |
---|---|
Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije | 25.10.2016 |
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija) | 8.2.2018 |
Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka | 20.3.2018 |
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta nad kojim se obavlja revizija) na svim jezicima | 25.4.2018 |
Revizorski tim
U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.
Ovu reviziju uspješnosti provelo je V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Lazaros S. Lazarou i koje je specijalizirano za rashodovna područja financija i administracije EU-a. Reviziju je predvodio član Suda Jan Gregor, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Werner Vlasselaer, ataše u njegovu uredu Bernard Moya, glavni rukovoditelj Alejandro Ballester Gallardo, voditelj radnog zadatka Mark Marshall te revizori Alexandre-Kim Hugé i Pascale Pucheux-Lallemand.

Kontakt
EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG
Tel. +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/ecadefault.aspx
Twitter: @EUAuditors
Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.
ISBN 978-92-872-9975-8 | ISSN 2315-2230 | doi:10.2865/116074 | QJ-AB-18-010-HR-N | |
HTML | ISBN 978-92-872-9954-3 | ISSN 2315-2230 | doi:10.2865/44415 | QJ-AB-18-010-HR-Q |
© Europska unija, 2018.
Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
KONTAKT S EU-om
Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr
Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:
- na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
- na broj: +32 22999696 ili
- e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr
TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u
Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr
Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://publications.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).
Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr
Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.