Trajnost projekata ruralnog razvoja: Većina projekata ostaje u funkciji tijekom propisanog razdoblja, no mogli bi se postići i dugotrajniji rezultati

Sažetak

I EU je od 2007. u okviru programa ruralnog razvoja potrošio otprilike 10 milijardi eura za diversifikaciju ruralnog gospodarstva i 15 milijardi eura za poboljšanje infrastrukture u ruralnim područjima. U razdoblju 2007. – 2020. ulaganja u diversifikaciju i infrastrukturu koja su financirana u okviru tih programa općenito su morala ostati u funkciji pet godina.

II Europski revizorski sud (Sud) proveo je ovu reviziju zbog velike predmetne značajnosti i problema povezanih s trajnošću otkrivenih u prethodnim revizijama. Očekuje se da će rezultati revizije pomoći Komisiji pri promicanju najbolje prakse među državama članicama i evaluaciji uspješnosti zajedničke poljoprivredne politike. Sud je ispitao jesu li ulaganjima u diversifikaciju ruralnog gospodarstva i poboljšanje ruralne infrastrukture ostvarene trajne koristi. Kao prvo, Sud je procijenio jesu li se u okviru projekata ispunili pravni zahtjevi u pogledu trajnosti. Kao drugo, ispitao je čimbenike koji utječu na trajnost projekata, a koji nadilaze pravne zahtjeve. Kao treće, ispitao je u kojoj bi se mjeri moglo dokazati da se financijskim sredstvima EU-a stvaraju mogućnosti za dugoročnu diversifikaciju u ruralnim područjima.

III Sud je utvrdio da su pravni zahtjevi u pogledu trajnosti uglavnom ispunjeni. Većina ispitanih projekata još je bila u funkciji. Kao što se i očekivalo, postotak je bio osobito velik za infrastrukturne projekte. Kad je riječ o projektima diversifikacije, Sud je utvrdio da su dvije trećine projekata diversifikacije i dalje bile u funkciji. Sud je utvrdio da među različitim sektorima i državama članicama postoje znatne razlike. Također je utvrdio da su aktivnosti često prestajale ubrzo nakon isteka propisanog razdoblja trajnosti, čak i u slučajevima vrlo izdašnih ulaganja.

IV Sud je utvrdio da na trajnost nekih projekata diversifikacije utječu slabi gospodarski rezultati i nezakonita osobna uporaba. Postupci odabira projekata u razdoblju 2014. – 2020. bili su kvalitetniji nego u razdoblju 2007. – 2013. Međutim, ti postupci nisu imali znatan utjecaj na ukupnu kvalitetu projekata. U Poljskoj su usluge za projekte u poljoprivredi ili šumarstvu bile kratkotrajnije od onih za druge vrste projekata. U nekoliko država članica pojedini turistički smještajni objekti nisu bili ekonomski održivi, na što je utjecala njihova nezakonita osobna stambena uporaba.

V Naposljetku, Sud je pronašao tek ograničene dokaze o tome da se mjerama diversifikacije obuhvaćenima revizijom postiže dugoročna diversifikacija u ruralnim područjima. Utvrđeno je da usluge u poljoprivredi imaju nizak potencijal za diversifikaciju i da, iako turistički smještaj može diversificirati izvore prihoda za neke korisnike, one imaju slab učinak na diversifikaciju mnogih regija. Na temelju ex post evaluacija za razdoblje 2007. – 2013. došlo se do zaključka da se diversifikaciji doprinijelo u ograničenoj do srednjoj mjeri.

VI Preporuke koje je Sud uputio Komisiji obuhvaćaju ciljanije usmjeravanje financijskih sredstava na održive projekte, stroža pravila za projekte koje korisnici mogu lako prenamijeniti za osobnu uporabu te iskorištavanje potencijala velikih baza podataka.

Uvod

Gospodarsko stanje ruralnih područja

01 Ruralna područja 2018. zauzimala su 83 % teritorija EU-a i u njima je živjelo 31 % stanovništva EU-a¹. Pojedina ruralna područja suočavaju se s depopulacijom, nezaposlenošću, nižom kvalitetom osnovnih usluga i većim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti. Druga se pak ubrajaju u gospodarski najdinamičnija područja država članica².

02 U razdoblju 2000. – 2018. bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u ruralnim regijama povećavao se brže nego u gradskim regijama te je zahvaljujući tome došlo do smanjenja razlike u odnosu na gradska područja. Tamošnji je BDP 2018. dosegnuo 75 % prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-u. Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima povećavala se u razdoblju 2012. – 2019. u svim državama članicama. Na razini cijeloga EU-a dosegnula je razinu ukupne stope zaposlenosti. Kako je prikazano na slici 1., stopa zaposlenosti u ruralnim područjima sada je blizu ukupne stope zaposlenosti u većini država članica.

03 Na razini EU-a 2018. u uslužnom sektoru u ruralnim područjima radilo je više od 60 % svih zaposlenika. U industriji i građevinarstvu zaposleno ih je 27 %, a u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 12 %, što je pad u odnosu na 21 % iz 2000.³ U poljoprivrednom sektoru i dalje radi 30 % zaposlenika u ruralnim područjima Bugarske i Rumunjske.

Politika EU-a za ruralni razvoj i koncept trajnosti

04. Politika EU-a za ruralni razvoj uključuje dugoročne ciljeve kao što su diversifikacija ruralnog gospodarstva (smanjenjem ovisnosti ruralnih područja i pojedinačnih kućanstava o poljoprivredi i šumarstvu), očuvanje i otvaranje radnih mjesta (vidjeti odlomak 05.) i poboljšanje infrastrukture u ruralnim područjima (vidjeti odlomak 08.)⁴. Kako bi se ti ciljevi poduprli, projekti koje EU financira u tim područjima trebali bi biti trajni (vidjeti odlomke 12. i 13.).

Politika EU-a za diversifikaciju ruralnih područja

05. Rashodi EU-a za promicanje diversifikacije obuhvaćaju potporu za poticanje nepoljoprivrednih aktivnosti za poljoprivrednike te stvaranje i razvoj novih poslovnih prilika, uključujući turizam. U tablici 1. prikazane su različite mjere povezane s diversifikacijom ruralnih područja, a na slici 2. navedeni su primjeri financiranih projekata.

06 Gotovo trećina poljoprivrednika u EU-u ima još jednu dohodovnu djelatnost⁵. U to su uključene:

• djelatnosti koje nisu izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom, kao što je podučavanje ili rad za drugog poslodavca; i
• djelatnosti izravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom, kao što je ugošćivanje turista ili prerada poljoprivrednih proizvoda.

07. U evaluacijskoj studiji za programsko razdoblje 2007. – 2013.⁶ iznesena je procjena da su mjere ispitane u ovom izvješću doprinijele gospodarskoj diversifikaciji u ograničenoj mjeri (za turističke djelatnosti) odnosno u srednjoj mjeri za diversifikaciju na nepoljoprivredne aktivnosti i osnivanje poduzeća (vidjeti odlomak 61.).

Potpora EU-a za infrastrukturu u ruralnim područjima

08. Financijskim sredstvima EU-a za infrastrukturna ulaganja u ruralnim područjima nastoje se poboljšati osnovne usluge za ruralno stanovništvo i pomoći u obnovi sela⁷. U tablici 2. prikazane su razne mjere ulaganja u javnu infrastrukturu u ruralnim područjima, a u okviru 1. navedeni su primjeri tih vrsta ulaganja koja se obično podupiru iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

Financiranje i upravljačka struktura EU-a za politiku ruralnog razvoja

09 EU je tijekom programskih razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020. u okviru programa ruralnog razvoja potrošio otprilike 10 milijardi eura za mjere diversifikacije i 15 milijardi eura za infrastrukturna ulaganja u ruralnim područjima (vidjeti sliku 3.).

10 Iz fondova EU-a i nacionalnih/regionalnih fondova zajednički se financiraju projekti ruralnog razvoja pod podijeljenim upravljanjem. EU i države članice utvrđuju pravila i uvjete za financiranje. Nacionalna/regionalna tijela:

• izrađuju programe ruralnog razvoja (PRR-ove);
• raspodjeljuju financijska sredstva po mjerama; i
• obavljaju upravljačke zadaće i prate provedbu svojih PRR-ova te provode evaluaciju rezultata.

Na slici 4. prikazana je podjela odgovornosti između Komisije i nacionalnih/regionalnih tijela.

11 Za novo programsko razdoblje 2023. – 2027. Uredbom o ZPP-u od država članica traži se da izrade strateške planove u okviru ZPP-a u kojima se kombiniraju sredstva za potporu dohotku, tržišne mjere i mjere ruralnog razvoja. U tim su planovima države članice dužne navesti kako namjeravaju ostvariti svoje zamisli u okviru devet posebnih ciljeva ZPP-a. Budući projekti diversifikacije mogu doprinijeti dvama posebnim ciljevima: […] olakšavanju poslovnog razvoja u ruralnim područjima i promicanju zapošljavanja, rasta i rodne ravnopravnosti […] u ruralnim područjima […]⁸. Komisija će odobriti te planove i pratiti njihovu provedbu na temelju redovitih nacionalnih izvješća o uspješnosti koja sastavljaju države članice⁹. Komisija također može promicati razmjenu najbolje prakse među državama članicama.

Trajnost projekata ruralnog razvoja

12. U okviru ove revizije Sud je ispitao jesu li projekti financirani sredstvima EU-a „trajni”. Na slici 5. prikazani su pravni zahtjevi EU-a u pogledu trajnosti projekata kojima je dodijeljena potpora. Pravni zahtjevi za programsko razdoblje 2014. – 2020. (produljeno do 2022.) postali su stroži¹⁰. Uredbom o ZPP-u za programsko razdoblje 2023. – 2027. nisu utvrđeni pravni zahtjevi u pogledu trajnosti. Međutim, države članice mogu u svojim nacionalnim pravilima ponovno uvesti takve zahtjeve.

13. U kontekstu ove revizije uspješnosti Sud je pri razmatranju uspješnosti tih programa i tokova potrošnje ispitao jesu li financirani projekti:

• poštovali propisano razdoblje trajnosti utvrđeno zakonodavstvom (tj. jesu li bili u funkciji tijekom propisanog razdoblja utvrđenog zakonodavstvom);
• nastavili biti u funkciji i nakon propisanog razdoblja trajnosti; i
• donijeli trajne promjene u ruralnim područjima.

14. U trima prethodnim izvješćima (jednom o ruralnom razvoju i dvama o financijskim sredstvima za kohezijsku politiku)¹¹ Sud je utvrdio probleme u pogledu trajnosti ulaganja koja se financiraju sredstvima EU-a:

• u različitim fazama upravljanja financijskim sredstvima EU-a lokalne vlasti nisu bile dovoljno usredotočene na aspekt trajnosti;
• primatelji potpore ili lokalna tijela nisu održavali infrastrukturu;
• većina analiziranih projekata nije bila financijski održiva.

Opseg revizije i revizijski pristup

15 Sud je odlučio provesti ovu reviziju iz sljedećih razloga:

• EU je od 2007. u okviru programa ruralnog razvoja potrošio više od 25 milijardi eura na projekte diversifikacije i infrastrukturna ulaganja;
• u nekoliko revizija uspješnosti koje je proveo, Sud je utvrdio probleme u pogledu trajnosti (vidjeti odlomak 14.) te posebne rizike za mjere diversifikacije.

16 Sud očekuje da će rezultati revizije pomoći Komisiji pri promicanju razmjene najbolje prakse koja uključuje eventualno uključivanje zaštitnih mjera povezanih s trajnošću projekata te pri evaluaciji projekata diversifikacije i ruralne infrastrukture za koje će se izdvojiti potpora u okviru zajedničke poljoprivredne politike za programsko razdoblje 2023. – 2027.

17 Glavno je revizijsko pitanje bilo jesu li ulaganjima u diversifikaciju ruralnog gospodarstva i ruralnu infrastrukturu ostvarene trajne koristi. U prvom dijelu ovog izvješća Sud donosi procjenu poštovanja pravnih zahtjeva u pogledu trajnosti (aspekt usklađenosti). U drugom dijelu iznesena je procjena o tome postoje li čimbenici koji utječu na trajnost projekata, među ostalim oni koji nadilaze pravne zahtjeve. U trećem dijelu Sud je ispitao postoji li dovoljno dokaza da se financijskim sredstvima EU-a stvaraju mogućnosti za dugoročnu diversifikaciju u ruralnim područjima.

18 Kako bi procijenio jesu li očekivane koristi trajale tijekom određenog razdoblja, Sud je ispitao projekte financirane u programskom razdoblju 2007. – 2013. i u programskom razdoblju 2014. – 2020. Ispitao je dvije vrste projekata:

• projekte za diversifikaciju ruralnog gospodarstva (vidjeti tablicu 1. i sliku 2.);
• ulaganja u javnu infrastrukturu kao što su ceste, vodovod i kanalizacija (vidjeti tablicu 2. i okvir 1.).

19 Sud je prikupljao revizijske dokaze (vidjeti sliku 6.):

• pregledom zakonodavstva i statističkih podataka;
• analizom poslovnih registara i provjerom poslovnog statusa dijela turističkih smještajnih objekata;
• razgovorima s predstavnicima nacionalnih ili regionalnih tijela;
• ispitivanjem nacionalnih/regionalnih okvira i projekata odabranih iz jedanaest država članica/regija.

Opažanja

Projekti obično ostaju u funkciji tijekom propisanog razdoblja trajnosti, ali pojedini projekti diversifikacije obustavljaju se ubrzo nakon isteka tog razdoblja

20 U ovom je dijelu Sud ispitao projekte sagledavajući aspekt pravnih zahtjeva EU-a u pogledu trajnosti i procijenio jesu li ti zahtjevi prilagođeni vrsti ulaganja za koja je pružena potpora.

• Kad je riječ o projektima diversifikacije, Sud je:
• procijenio je li 879 odabranih projekata turističkog smještaja (što je jedna od najčešćih vrsta projekata diversifikacije) još u funkciji;
• procijenio je li 88 odabranih projekata diversifikacije još u funkciji i ispunjavaju li ti projekti ciljeve iz poslovnog plana (vidjeti odlomke 44., 45. i 59.). Sud je odabrao projekte tako da se obuhvate glavne vrste projekata kojima je pružena potpora tijekom obaju programskih razdoblja (vidjeti sliku 2.).
• Kad je riječ o infrastrukturnim projektima, Sud je ispitao je li 48 projekata iz revizijskog uzorka još bilo u funkciji i ostvaruju li se tim projektima očekivane koristi. Sud se usredotočio na vrste projekata koji su primili najviše sredstava tijekom obaju programskih razdoblja (ceste, toplane te vodovodni i kanalizacijski sustavi) (vidjeti okvir 1.).

Većina ispitanih projekata još je bila u funkciji

80 % projekata turističkog smještaja još je bilo u funkciji

21. Ulaganja u turistički smještaj bila su među projektima diversifikacije za koje se najčešće dodjeljivala potpora. Jedanaest država članica koje je Sud ispitao u okviru ove revizije potrošilo je u razdoblju 2014. – 2015. (tj. za projekte iz programskog razdoblja 2007. – 2013.) gotovo 500 milijuna eura iz fondova za ruralni razvoj za potporu za približno 8 000 ulaganja u turistički smještaj.

22 Sud je provjerio je li se u okviru 879 projekata turističkog smještaja iz revizijskog uzorka u tih 11 država članica i dalje nudio smještaj. Svi objekti primili su financijska sredstva u razdoblju 2007. – 2013., a većina ih je primila završno plaćanje 2014. ili 2015. Oni koji su i dalje aktivni stoga su postojali više od pet godina. Sud je većinu provjera obavio u razdoblju od lipnja do listopada 2020. i utvrdio da je od 879 turističkih smještajnih objekata iz revizijskog uzorka 21 objekt zatvoren zbog zdravstvene krize (tj. 2 % uzorka).

23. Slika 7. i slika 8. pokazuju da se u ukupno 80 % objekata i dalje nudio smještaj. Postotci za pojedinačne države članice kretale su se od 98 % u Austriji do 67 % u Mađarskoj i 60 % u Italiji (Sicilija). Sud je utvrdio da su u Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji (Sicilija), Rumunjskoj i Slovačkoj postojala 24 objekta koja su, prema početnoj analizi internetskih izvora, bila otvorena, ali u stvarnosti nikad nisu bila dostupna za rezervaciju. Sud je u vezi s tim slučajevima obavio daljnje provjere telefonom ili e-poštom. U slučajevima u kojima su ih voditelji objekata prijavili kao „otvorene” (20 slučajeva) i Sud ih je u svojoj analizi kategorizirao kao takve. U preostalim četirima slučajevima Sud je jasno utvrdio da smještaj nije bio dostupan turistima.

Dvije trećine projekata diversifikacije još su bile u funkciji

24 Sud je ispitao 88 projekata diversifikacije u Bugarskoj, Austriji i Poljskoj. Odabrani projekti uglavnom su se odnosili na turističke sadržaje (turistički smještaj i biciklističke/pješačke staze), poljoprivredne usluge i obnovljivu energiju (vidjeti sliku 9.).

25 Od tih 88 projekata (67 iz programskog razdoblja 2007. – 2013. i 21 iz razdoblja 2014. – 2020.) Sud je utvrdio da je 59 projekata (67 %) i dalje bilo u funkciji:

• od 30 projekata za koje još nije isteklo obvezno razdoblje trajnosti u funkciji je i dalje bilo njih 29 (97 %); no
• od 58 projekata za koje je isteklo obvezno razdoblje trajnosti u funkciji je još bilo njih 30 (52 %);
• od navedenih 88 projekata ukupno je njih sedam prestalo biti u funkciji još tijekom obveznog razdoblja trajnosti.

26. Dvije trećine od 35 turističkih smještajnih objekata iz tog uzorka od 88 projekata diversifikacije i dalje su bile otvorene. U Austriji je još bilo otvoreno svih 10 turističkih smještajnih objekata. U Bugarskoj ih je bilo u funkciji 11 od njih 17, a u Poljskoj tri od njih osam.

Svi infrastrukturni projekti obuhvaćeni revizijom osim jednoga još su bili u funkciji

27 Sud je u Bugarskoj, Austriji i Poljskoj ispitao 48 infrastrukturnih projekata koji su se uglavnom odnosili na izgradnju ili nadogradnju toplana, cesta te vodovodnih i kanalizacijskih sustava. U trenutku obavljanja revizije 38 projekata postojalo je više od pet godina (odnosno dulje od propisanog razdoblja trajnosti), a ostalih 10 manje od pet godina, odnosno propisano razdoblje trajnosti još nije bilo isteklo.

28 Sud je provjerio je li infrastruktura koja je financirana sredstvima EU-a i dalje bila u funkciji. Ispitao je sljedeće:

• za toplane – poslovni status postrojenja, proizvodni kapacitet, broj potrošača, financijske podatke i podatke o zaposlenosti;
• za ceste – promjenu broja korisnika (lokalno stanovništvo, turisti, poduzeća na tom području, ako je dostupno);
• za vodovodne i kanalizacijske sustave: funkcionalnost infrastrukture, broj priključaka na mreže (ako je dostupan), poboljšanje kvalitete vode.

29. U svih 48 projekata (vidjeti sliku 10.) postignuta su očekivana fizička ostvarenja (na primjer, izgradnja lokalne toplane, nadogradnja ceste, izgradnja vodovodnog i/ili kanalizacijskog sustava). Osim u slučaju jednog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda (vidjeti okvir 4.), ulaganja su u trenutku obavljanja revizije i dalje koristila lokalnoj zajednici.

Aktivnosti diversifikacije često su prestajale ubrzo nakon isteka propisanog razdoblja trajnosti

30 Sud je ispitao nastavljaju li se projektne aktivnosti najmanje dvije godine nakon isteka razdoblja trajnosti propisanog zakonodavstvom EU-a. Procijenio je i utječu li sektor ili veličina projekta na razdoblje njegove aktivnosti.

31. Među pregledanim poslovnim registrima samo je onaj iz Poljske sadržavao podatke o statusu različitih djelatnosti korisnika. Sud je te detaljnije informacije upotrijebio za obavljanje dodatne analize. Za korisnike koji su pokrenuli nepoljoprivrednu djelatnost u okviru mjere 311 (9 221 korisnik) i mjere 312 (3 429 korisnika) Sud je provjerio koliko su godina obavljali predmetnu djelatnost.

32. Na slici 11. vidi se da su korisnici koji su prestali obavljati određenu djelatnost to obično činili u šestoj ili sedmoj godini poslovanja, odnosno ubrzo nakon isteka propisanog petogodišnjeg razdoblja trajnosti.

33 U okviru 2. navedeni su primjeri turističkih objekata (kojima je dodijeljena potpora tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013.) u koje je EU uložio više od 150 000 eura, a koji su prestali s poslovanjem nakon propisanog petogodišnjeg razdoblja trajnosti. Dva su od tih objekata poslovala manje od pet godina jer je propisano razdoblje trajnosti započelo danom donošenja odluke o financiranju (vidjeti odlomak 12.). Zbog tako kratkotrajnog obavljanja djelatnosti subvencije sredstvima EU-a iznosile su između 2 667 eura i 9 125 eura za svaki mjesec poslovanja.

34. U razdoblju 2014. – 2020. države članice mogle su za mala i srednja poduzeća skratiti propisano razdoblje trajnosti na tri godine. Međutim, zahtjevi u pogledu trajnosti jednaki su neovisno o tome iznosi li razina financijske potpore EU-a 9 000 eura ili 500 000 eura, kao ni o tome financiraju li korisnici potpore 10 % ili 90 % svojih ulaganja.

Većina država članica propisala je petogodišnje razdoblje trajnosti za infrastrukturna ulaganja

35 Propisano razdoblje trajnosti pravni je zahtjev koje nema za cilj biti pokazatelj uporabnog vijeka ulaganja. Očekuje se da projekti imaju znatno dulji uporabni vijek (15 – 25 godina za projekte elektrana, 25 – 30 godina za ceste i 30 godina za vodovod i kanalizaciju) od razdoblja propisanog zahtjevima u pogledu trajnosti. Austrija i regija Pijemont u Italiji produljile su propisano razdoblje trajnosti za određene vrste ulaganja (vidjeti okvir 3.) kako bi ono bolje odražavalo očekivani uporabni vijek ulaganja. Nacionalna tijela u drugim državama članicama iz revizijskog uzorka propisala su petogodišnje razdoblje trajnosti.

36 Svi infrastrukturni projekti koje je Sud ispitao još su bili u funkciji (vidjeti odlomak 29.) uz jednu iznimku: jedan infrastrukturni projekt u Bugarskoj bio je neuspješan zbog neodržavanja (vidjeti okvir 4.).

U trenutku obavljanja revizije jedna trećina projekata diversifikacije više nije bila u funkciji

37 Sud je u ovom dijelu procijenio postoje li čimbenici koji utječu na dugovječnost projekata, među ostalim oni koji nadilaze pravne zahtjeve u pogledu trajnosti. U trenutku obavljanja revizije dvije trećine projekata diversifikacije još su bile u funkciji, dok preostala trećina više nije bila u funkciji. Sud je procijenio jesu li nacionalna i regionalna tijela analizirala očekivanu ekonomsku održivost projekata diversifikacije koje su odabrala i vrstu kratkotrajnijih projekata.

Postupci odabira projekata nisu imali znatan utjecaj na njihovu ukupnu kvalitetu

38. Postupci odabira projekata trebali bi doprinijeti kvaliteti i trajanju projekata kojima se dodjeljuje potpora. To podrazumijeva utvrđivanje prioritetnih projekata na temelju relevantnih kriterija odabira i odgovarajuće procjene. Pravilima EU-a od država članica traži se da za utvrđivanje prioritetnih operacija utvrde i primjenjuju kriterije odabira. Tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. Sud je utvrdio sljedeće:

• Poljska (do 2009.) i Francuska nisu primjenjivale takve kriterije.
• Litva je primjenjivala kriterije odabira samo kada je ukupni iznos zahtjeva prelazio iznos raspoloživih sredstava.
• Austrija je utvrdila takve kriterije, ali ih nije upotrebljavala za rangiranje projekata.
• Bugarska, Češka, Grčka, Poljska (nakon 2009.) i Slovačka primjenjivale su kriterije odabira ne utvrdivši minimalni broj bodova koji je potrebno dosegnuti. Projekti su bili rangirani, ali potpora im se isplaćivala dok god su proračunska sredstva bila dostupna, čak i ako su dobili nizak broj bodova¹³.
• Mađarska, Italija (Sicilija) i Rumunjska utvrdile su minimalni broj bodova koji su zahtjevi morali dosegnuti kako bi ispunili uvjete za potporu. Međutim, nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava 46 % rumunjskih korisnika mjere 313 i 10 % sicilijanskih korisnika mjere 311 nije dovršilo svoj projekt. Stoga nisu primili završno plaćanje.

39 Tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. nacionalna i regionalna tijela u svim državama članicama postavila su kriterije odabira i bodovne pragove. Ti pragovi obično nisu prelazili 50 % maksimalnog broja bodova. Na primjer, za mjeru 6.4 (vidjeti tablicu 1.) propisani bodovni prag u Rumunjskoj iznosio je 10 od 100 bodova, a u Austriji pet od 24 boda. S tako niskim bodovnim pragom nacionalna i regionalna tijela dovode se u opasnost da odaberu projekte s niskim potencijalom.

40 Osim primjene kriterija za odabir, države članice moraju procijeniti projekte. U okviru 5. naveden je primjer projekata u Poljskoj za koje Sud smatra da ne bi bili dobili potporu da su pravilno procijenjeni.

41 Kako bi se procijenila trajnost operacija, nacionalna tijela u svim ispitanim državama članicama (osim Francuske) tražila su od podnositelja zahtjeva da dostave poslovni plan.

42 Pet od tih deset država članica¹⁴ ocijenilo je da prognoze iz tih poslovnih planova mogu poslužiti kao temelj za buduću procjenu. Na primjer, korisnici potpore morali su ostvariti najmanje 50 % (Bugarska i Mađarska) ili 70 % (Litva) svojih poslovnih prognoza. Nakon što je provedena ex post kontrola, nedostizanje navedenih postotaka dovelo je do sankcija (vidjeti odlomak 55.).

43 Sedam je država članica¹⁵ kao jedan od svojih kriterija prihvatljivosti ili kriterija odabira postavilo broj otvorenih radnih mjesta. U slučajevima u kojima je otvaranje radnih mjesta bilo kriterij odabira, korisnici su morali otvoriti radna mjesta i zadržati ih najmanje do kraja propisanog razdoblja trajnosti. Litva i Poljska dodjeljivale su više financijskih sredstava korisnicima koji su očekivali otvaranje većeg broja novih radnih mjesta.

44. Kad je riječ o korisnicima iz revizijskog uzorka za koje je Sud mogao dobiti dovoljno informacija, 90 % (9/10) bugarskih korisnika i 63 % (17/27) poljskih korisnika nije dostiglo ekonomske prognoze utvrđene u poslovnim planovima (uključujući četiri od 10 korisnika iz razdoblja 2014. – 2020.). Sud nije utvrdio takav problem u Austriji (vidjeti odlomak 59.).

45. Iz tablice 3. vidljivo je da je većina korisnika ostvarila znatno slabije rezultate od prognoziranih.

46. Prognoze iz poslovnog plana u Bugarskoj bile su obvezujuće. Tri četvrtine ex post provjera dovele su do pokretanja postupaka za povrat sredstava jer korisnici nisu ostvarili prognoze (vidjeti odlomak 55.).

Određene vrste projekata diversifikacije bile su razmjerno kratka vijeka

47. U Poljskoj su gotovo tri četvrtine od 13 000 korisnika mjere 311 (9 221 korisnik koji je pokrenuo nepoljoprivrednu djelatnost iz odlomka 31. i otprilike 3 800 drugih koji su u okviru iste mjere proširili postojeće djelatnosti) diversificirale svoje djelatnosti u „usluge za poljoprivredna gospodarstva i šumarstvo”, tj. unutar poljoprivrednog sektora. Usluge za poljoprivredna gospodarstva i šumarstvo uključuju, primjerice, najam strojeva ili obavljanje poslova za drugog poljoprivrednika (npr. poljoprivrednici koji s pomoću financijskih sredstava EU-a kupe stroj za oranje kako bi mogli orati polja drugih poljoprivrednika ili im iznajmljivati sami stroj). Više od polovice korisnika koje je Sud provjerio u poljskom poslovnom registru (njih 5 114 od 9 419) prestalo je obavljati djelatnost do veljače 2020. Na slici 12. vidljivo je da je taj udio mnogo veći nego za druge aktivnosti diversifikacije.

48. Pravilima EU-a i nacionalnim pravilima nije izričito zabranjena uporaba kupljene opreme na zemljištu samoga korisnika. U smjernicama Komisije za programsko razdoblje 2014. – 2020. navodi se da bi se u vezi s poljoprivrednim uslugama „podržana ulaganja trebala upotrebljavati uglavnom za pružanje usluga trećim stranama”. Međutim, Sud nije utvrdio mehanizam kojim bi se spriječilo da se poljoprivredni strojevi koji se financiraju u okviru ove mjere upotrebljavaju uglavnom na poljoprivrednom gospodarstvu samoga korisnika.

49. S obzirom na specifične rizike utvrđene u vezi s projektima turističkog smještaja, Sud je razmotrio jesu li rezultati u pogledu trajnosti za tu kategoriju projekata odraz problema s ekonomskom održivošću ili ih pak prikrivaju. Sud je stoga obavio dodatnu analizu projekata turističkog smještaja u Bugarskoj, Grčkoj i Poljskoj. U Grčkoj su u okviru nacionalnog praćenja projekata turističkog smještaja prikupljene informacije o prihodima ostvarenima tijekom prve tri godine poslovanja. Sud je za 20 projekata turističkog smještaja koji su još bili aktivni usporedio te informacije s troškovima ulaganja.

50 U analizi se razmatrala ekonomska održivost tih projekata. Za svaki euro ukupnih troškova ulaganja prosječni ukupni prihodi tijekom tri godine iznosili su 0,4 eura. Kako je prikazano na slici 13., ta prosječna vrijednost prikriva znatnu disperziju kapaciteta za ostvarivanje prihoda. U trogodišnjem je razdoblju projektima turističkog smještaja za svaki uloženi euro ostvareno između 0,02 eura i 1,41 euro prihoda. U četiri je projekta (odnosno u njih 20 %) za svaki uloženi euro ostvaren prihod manji od 0,1 eura.

51 S druge strane, Sud je utvrdio i projekte s vrlo visokim povratom ulaganja (vidjeti sliku 13.): u okviru njih triju ostvareni su prihodi koji premašuju uložena sredstva u roku od tri godine.

52. U tematskom izvješću Suda 02/2022 o energetskoj učinkovitosti u poduzećima Sud je utvrdio da su za projekte s vrlo kratkim razdobljima povrata financijski instrumenti kao što su zajmovi ili bespovratna sredstva s mogućnošću povrata obično najisplativije opcije za proračun EU-a. Zakonodavstvom EU-a predviđa se da se zajmovi odobravaju za održive projekte¹⁶. Komisija smatra da su financijski instrumenti prikladni za potporu održivim projektima ruralnog razvoja¹⁷. Mehanizam otplate zajmova koristan je jer se njime korisnike potpore za projekte (uključujući turistički smještaj ili poljoprivredne usluge) potiče da ostvaruju dobit od ulaganja, a time i ograničava rizik da zatraže potporu za neodržive projekte ili da ih upotrebljavaju samo za osobne potrebe.

53. Iz tablice 4. vidljivo je da je 29 %turističkih smještajnih objekata u Bugarskoj i 38 % takvih objekata u Poljskoj provjerenih u okviru predmetne revizije projekata (vidjeti odlomak 26.) ili zatvorilo nakon kratkog vremena ili je ostvarivalo vrlo slab promet.

Države članice	Broj provjerenih objekata	Broj objekata kojima se ne ostvaruju koristi	Primjedbe
Bugarska	17	6	Tri su zatvorila nakon propisanog razdoblja trajnosti. Tri druga objekta ostvarila su manje od 10 % predviđenog prometa (jedan je od njih za jednu godinu prijavio promet od 188 eura) te su nakon ex post provjere morali vratiti bespovratna sredstva.
Poljska	8	3	Tri su zatvorila, a jedan od njih i prije isteka propisanog razdoblja trajnosti. Jedan je ostvario godišnji promet od 250 eura, što je manje od 10 % prognoziranog iznosa, te je nakon isteka propisanog razdoblja trajnosti zatvorio.

Izvor: Sud, na temelju informacija koje su dostavile države članice.

Stambena uporaba zgrada koje su dobile financijsku potporu kao turistički smještajni objekti

54 Zakonodavstvom EU-a nije izričito zabranjena osobna stambena uporaba zgrada koje su dobile financijsku potporu radi pružanja turističkog smještaja tijekom propisanog razdoblja trajnosti. Međutim, u njemu stoji da ulaganje ne bi trebalo biti predmet znatne promjene kojom bi se doveli u pitanje njegovi prvotni ciljevi¹⁸. Austrijskim zakonodavstvom izričito je zabranjena trajna osobna upotreba ulaganja¹⁹, dok u poljskom i bugarskom nacionalnom zakonodavstvu to nije bio slučaj.

55. Sud je u pogledu osobne uporabe turističkih smještajnih objekata utvrdio sljedeće probleme:

• U jednoj državi članici utvrđena je moguća nepropisna osobna uporaba jednog prenoćišta tijekom propisanog razdoblja trajnosti. Taj je slučaj upućen OLAF-u i trenutačno je pod istragom.
• U Bugarskoj i Rumunjskoj utvrđeno je da su, nakon što je otkriveno da turistički smještajni objekt kojemu je dodijeljena potpora služi za osobnu uporabu, provedene administrativne mjere. Komisija je tim državama članicama uputila preporuke te je za Bugarsku primijenila financijski ispravak. Rumunjska je odlučila ograničiti financiranje turističkog smještaja 2021. i 2022. Bugarska nadležna tijela poduzela su administrativne mjere provođenjem dodatnih ex post provjera usmjerenih na ostvarenje prognoza iz poslovnog plana. Većina (76 %) od 288 prenoćišta koje je financirao EU nije dosegnula prognoze. Bugarska nadležna tijela zatražila su povrat sredstava u iznosu od 21 milijun eura. Taj postupak povrata sporo napreduje zbog pravnih sporova pred nacionalnim sudovima. Bugarska je u programskom razdoblju 2014. – 2020. prestala odobravati potporu za turistički smještaj.
• Među 11 ispitanih država članica Sud je u njih osam pronašao novinske članke o slučajevima prikrivene osobne stambene uporabe (u najmanje trima državama članicama izvještavalo se o istragama i sudskim postupcima u vezi s nepropisnim zahtjevima za subvencije za turističke smještajne objekte koji služe za osobnu uporabu). U nekim slučajevima zgrade su oglašavane kao dostupne turistima, ali se u stvarnosti nisu mogle rezervirati (vidjeti odlomak 23.). Izgradnja ili obnova kuće uz potporu EU-a može biti privlačna jer je korisnik nakon razdoblja od tri do pet godina može službeno koristiti kao privatnu kuću ili je prodati.

Postoje ograničeni dokazi da se financijskim sredstvima EU-a ostvaruje dugoročna diversifikacija u ruralnim područjima

56 Financijskim sredstvima EU-a trebala bi se postići dugoročna diversifikacija u ruralnim područjima (vidjeti odlomak 04.). Sud je procijenio jesu li projekti doveli do trajne diversifikacije ruralnih gospodarstava. Također je ispitao je li evaluacijama i praćenjem dobiven zadovoljavajući uvid u rezultate ostvarene rashodima EU-a.

Pojedine vrste projekata diversifikacije omogućuju tek ograničenu diversifikaciju

57. Poljska je u razdoblju 2007. – 2013. potrošila 252 milijuna eura za potporu uslugama u poljoprivredi ili šumarstvu. Financiranje tih usluga nastavilo se i tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Sud je utvrdio da je doprinos usluga u poljoprivredi dugoročnoj diversifikaciji nepoljoprivrednih djelatnosti ostvaren tek u ograničenoj mjeri. Ti projekti ne pomažu korisnicima da diversificiraju svoje prihode iz poljoprivrednog sektora. Komisija smatra da te usluge (kao što su oranje/žetva) neizravno pridonose diversifikaciji jer omogućuju poljoprivrednicima koji se koriste tim uslugama da uštede vrijeme kako bi usporedno započeli nepoljoprivrednu djelatnost. Nadalje, djelatnost „usluga u poljoprivredi ili šumarstvu” bila je najkratkotrajnija djelatnost jer ju je većina korisnika prestala obavljati (vidjeti odlomak 47.).

58. Države članice u svojim su ex post evaluacijama kao sektor u kojem je diversifikacija moguća najčešće navodile turizam²⁰. Naime, u njih 23 provodila se mjera 313 „Poticanje turističkih djelatnosti”. Otvaranje i razvoj turističkih smještajnih objekata mogli su se financirati u okviru svih mjera diversifikacije (mjera 311, mjera 312, mjera 313), ovisno o izboru države članice/regije. Kako je navedeno u odlomku 21., u 11 država članica odabranih za reviziju projektima turističkog smještaja u razdoblju 2014. – 2015. dodijeljena je potpora u iznosu većem od 500 milijuna eura javnih sredstava.

59. Na razini korisnika turističkim se smještajem može diversificirati i dopuniti prihode korisnika, pod uvjetom da postoji dovoljna potražnja. U Austriji je svih 10 analiziranih projekata turističkog smještaja još bilo u funkciji. U njih sedam dosegnute su prognoze iz poslovnog plana te je ostvareno između 10 % i 90 % prihoda korisnika. U sedam slučajeva financijska su sredstva dodijeljena radi proširenja postojećeg poslovanja. U preostalim trima slučajevima turizam je bio novi izvor prihoda.

60. Međutim, na teritorijalnoj razini postoje slučajevi ulaganja u turizam koji nisu primjer diversifikacije u turističkim područjima. Na razini čitavog EU-a turizam je veći gospodarski sektor od poljoprivrede i ima veću ulogu u gospodarstvu ruralnih nego gradskih područja. Broj turističkih noćenja po stanovniku u ruralnim područjima trostruko je veći nego u gradskim regijama, a rashodi za turizam po stanovniku općenito su veći u ruralnim područjima²¹. U ruralnim područjima kao što su Kreta (Grčka) ili Korzika (Francuska) turistička industrija dominira lokalnim gospodarstvima i čini 47 % odnosno 31 % tamošnjeg BDP-a (u usporedbi sa 7,5 % odnosno 2 % za poljoprivredu²²).

Evaluacijom i praćenjem ne pokazuju se u dovoljnoj mjeri koristi diversifikacije

61. Komisija je 2018. objavila sažetak izvješća država članica o ex post evaluacijama za razdoblje 2007. – 2013.²³ u kojem je iznesen sljedeći zaključak:

• doprinos mjere 311 „Diversifikacija nepoljoprivrednih djelatnosti” i mjere 312 „Potpora osnivanju i razvoju poduzeća” povećanju gospodarske diversifikacije korisnika imao je „srednji učinak”;
• doprinos mjere 313 „Poticanje turističkih djelatnosti” povećanju gospodarske diversifikacije imao je „ograničen učinak”. U manje od polovice ex post evaluacija PRR-ova zabilježen je pozitivan doprinos te mjere povećanju gospodarske diversifikacije ruralnih područja.

62. Evaluacijom je utvrđeno da brojni projekti diversifikacije nisu bili dovoljno „međusektorski” (tj. da su bili previše usmjereni na poljoprivredu). O tom se pitanju govori u odlomku 57.

63. Sud je utvrdio da su praćenjem prikupljene ograničene informacije o trajnosti projekata i njihovu dugoročnom učinku na diversifikaciju ruralnih područja. Iako države članice prate projekte do završnog plaćanja na odgovarajući način, praćenje je ograničeno na propisano razdoblje trajnosti te nakon toga gotovo da ne postoji. Stoga, kada države članice i Komisija pripremaju ex post evaluacije, njihovi autori imaju tek malo informacija o tome koliko je projekata različitih vrsta nastavilo biti u funkciji nakon razdoblja u kojem su isplaćena bespovratna sredstva. Praćenje projekata nakon propisanog razdoblja trajnosti nije pravni zahtjev. Međutim, kad bi se relevantne informacije prikupljale i nakon propisanog razdoblja trajnosti, Komisija i države članice mogle bi procjenjivati dugotrajne rezultate i utvrđivati vrste projekata kojima se podupiru dugoročni ciljevi politike.

64 Revizija koju je proveo Sud pokazala je da neki alati, kao što su poslovni registri i druge relevantne baze podataka, mogu pružiti dodatan uvid u trajnost projekata. Osnovne dostupne informacije odnose se samo na status korisnika, ali Sud je u Poljskoj pronašao primjer baze podataka koja je sadržavala detaljnije informacije o statusu aktivnosti financiranih sredstvima EU-a (vidjeti odlomke 31. i 47.). Bugarska, Poljska i Rumunjska prikupile su informacije iz poslovnih registara.

65. Postoje velike baze podataka, kao što su poslovni registri, koje bi mogle pružiti uvid u korisnike koji su postali neaktivni ili su obustavili djelatnosti za koje je pružena potpora (vidjeti odlomke 31. i 32.). Komisija trenutačno ne upotrebljava informacije ni iz nacionalnih poslovnih registara ni iz drugih opsežnih izvora podataka za procjenu trajnosti projekata diversifikacije i njihovih dugoročnih koristi za ruralna područja.

Zaključci i preporuke

66 Sud je utvrdio da je većina infrastrukturnih ulaganja i projekata diversifikacije ostala u funkciji tijekom propisanog razdoblja trajnosti (vidjeti odlomke 21.–29.). Međutim, utvrdio je i da su se projekti diversifikacije često prestajali provoditi ubrzo nakon isteka tog razdoblja (vidjeti odlomke 31.–34.). U Poljskoj su usluge za projekte u poljoprivredi ili šumarstvu bile kratkotrajnije od onih za druge vrste projekata (vidjeti odlomke 47. i 48.).

67 Sud je utvrdio da su postupci odabira projekata u razdoblju 2014. – 2020. općenito bili kvalitetniji nego u razdoblju 2007. – 2013. Međutim, ti postupci nisu imali znatan utjecaj na ukupnu kvalitetu projekata (vidjeti odlomke 38.–46.).

68 Sud je utvrdio da određene vrste projekata, primjerice usluge u poljoprivredi ili šumarstvu, imaju nizak potencijal za diversifikaciju (vidjeti odlomak 57.). Turističkim se smještajem mogu diversificirati djelatnosti korisnika, ali dodatnim smještajnim kapacitetom ne diversificiraju se gospodarstava turističkih područja (odlomci 58.–60.).

69 Sud je proširio analizu projekata turističkog smještaja i utvrdio probleme u pogledu ekonomske održivosti u trima državama članicama (vidjeti odlomke 49.–53. i tablicu 4.). Osobna stambena uporaba smještajnih objekata utječe na gospodarske rezultate takvih projekata. Sud je utvrdio primjere u kojima su države članice pokrenule istrage o osobnoj uporabi zgrada koje su dobile financijsku potporu kao turistički smještajni objekti i/ili ograničile pristup bespovratnim sredstvima za projekte turističkog smještaja (vidjeti odlomak 55.). Sud je utvrdio da su zajmovi relevantna mogućnost za potporu održivih projekata (uključujući projekte za potporu turističkom smještaju ili uslugama u poljoprivredi – vidjeti odlomak 52.).

1. preporuka – Potrebno je ciljanije usmjeravati potporu na održive projekte

Komisija bi u svojoj savjetodavnoj ulozi trebala poticati razmjenu najbolje prakse za promicanje provedbe postupaka odabira projekata na način kojim bi se ograničio rizik od odabira neodrživih projekata.

Preporučeni rok provedbe: od 2023.

2. preporuka – Potrebno je ublažiti rizike od prenamjene financirane imovine u imovinu za osobnu uporabu

Kako bi se promicale dugoročne koristi projekata i ostvarivanje najveće moguće vrijednosti od potpore EU-a, Komisija bi trebala:

1. olakšati razmjenu najboljih praksi za promicanje zaštitnih mjera povezanih s trajnošću projekata i protiv prenamjene imovine financirane sredstvima EU-a u imovinu za osobnu uporabu. Te bi razmjene trebale uključivati odgovarajuću upotrebu:
   1. nacionalnih uvjeta u pogledu trajnosti, uzimajući u obzir različite vrste ulaganja kojima se pruža potpora;
   2. zajmova za financiranje dugoročne imovine;
   3. dokaza o trajnom poslovanju financiranih aktivnosti; i
   4. odredbi u sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava o uporabi ulaganja u predviđene svrhe.

Preporučeni rok provedbe: 2023.

2. analizirati primjenu tih najboljih praksi u državama članicama i objavljivati rezultate.

Preporučeni rok provedbe: 2027.

70 Cjelokupno gledajući, na temelju ex post evaluacija za razdoblje 2007. – 2013. došlo se do zaključka da se diversifikaciji doprinijelo u ograničenoj do srednjoj mjeri (odlomci 61. i 62.). Praćenje je pružilo ograničen uvid u koristi projekata tijekom određenog razdoblja, posebno nakon isteka propisanog razdoblja trajnosti, unatoč potencijalu velikih količina podataka za dobivanje dodatnog uvida u trajnost financiranih projekata na isplativ način (vidjeti odlomke 63.–65.).

3. preporuka – Potrebno je iskoristiti potencijal velikih baza podataka za evaluaciju

Za potrebe evaluacije Komisija bi, uz savjetovanje s državama članicama, trebala:

1. utvrditi relevantne izvore informacija o trajnom funkcioniranju projekata financiranih sredstvima EU-a i poticati razmjenu najbolje prakse među državama članicama;

Preporučeni rok provedbe: 2024.

2. upotrijebiti te informacije za sastavljanje popisa čimbenika rizičnosti na temelju primjera kratkotrajnijih projekata.

Preporučeni rok provedbe: od 2026.

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Joëlle Elvinger, u Luxembourgu 27. travnja 2022.

Pokrate

BDP: bruto domaći proizvod

EPFRR: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

PRR: program ruralnog razvoja

ZPP: zajednička poljoprivredna politika

Pojmovnik

Ex post provjera: u kontekstu ovog izvješća riječ je o provjeri ulaganja provedenoj nakon završnog plaćanja kako bi se zajamčilo da se ono i dalje upotrebljava u predviđene svrhe.

Poslovni plan: dokument u kojem su sažeto iznesene operativne i financijske prognoze određenoga poduzeća i u kojem se opisuje način ostvarenja ciljeva.

Program ruralnog razvoja: niz nacionalnih ili regionalnih višegodišnjih ciljeva i aktivnosti koje odobrava Komisija i koji služe provedbi politike ruralnog razvoja EU-a.

Programsko razdoblje: razdoblje u kojem se planira program financiranja sredstvima EU-a i tijekom kojeg se sredstva mogu isplatiti. Za razdoblje 2007. – 2013. sredstva su se mogla isplatiti do 2015. Slično tome, sredstva za razdoblje 2014. – 2020. mogu se isplaćivati do 2022.

Velike količine podataka: obrada, prikupljanje, pohrana i analiza velikih količina podataka, otkrivanje obrazaca, trendova i poveznica te omogućavanje upotrebe dobivenih informacija za nove spoznaje.

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61 262

Kronologija

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61 262

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Joëlle Elvinger i koje je specijalizirano za rashodovno područje održive uporabe prirodnih resursa. Reviziju je predvodio član Suda Viorel Ștefan, a potporu su mu pružali voditeljica njegova ureda Roxana Banica, ataše u njegovu uredu Olivier Prigent, rukovoditelj Michael Bain, asistent ravnatelja Eric Braucourt, voditeljica radnog zadatka Céline Ollier, zamjenik voditeljice radnog zadatka Maciej Szymura te revizori Milan Šmíd, Jan Huth i Dimitrios Maniopoulos. Jezičnu podršku pružao je Thomas Everett.

Slijeva nadesno: Viorel Ștefan, Roxana Banica, Olivier Prigent, Eric Braucourt, Céline Ollier, Maciej Szymura, Milan Šmid, Jan Huth, Thomas Everett.

Bilješke

¹ „EU rural areas in numbers”, Europska komisija (europa.eu).

² „A better future for Europe’s rural areas” – izvješće CG33(2017)16final, Vijeće Europe, 2017.

³ „A long-term Vision for the EU's Rural Areas”, radni dokument službi Komisije, dio 2. od 3.

⁴ Vidjeti uvodnu izjavu 11. i članak 4. Uredbe Vijeća br. 1698/2005 i članak 5. stavak 6. Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća br. 1305/2013.

⁵ EF_OGAAA podatci Eurostata i podatci o europskoj poljoprivredi (copa-cogeca.eu).

⁶ „Synthesis of Rural Development Programmes (RDP) ex post evaluation of 2007. – 2013. – Evaluation Study”.

⁷ Članak 52. točka (b) Uredbe br. 1698/2005 i članak 20. Uredbe br. 1305/2013.

⁸ Vidjeti članak 6. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća.

⁹ Vidjeti članak 118. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća i članke 13. i 40. Uredbe (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća.

¹⁰ Vidjeti članak 71. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

¹¹ Tematsko izvješće 25/2015; tematsko izvješće 08/2018; tematsko izvješće 06/2011.

¹² PRR za Pijemont 2014. – 2020., str. 378.

¹³ Vidjeti također tematsko izvješće 06/2013.

¹⁴ Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska i Litva.

¹⁵ Češka, Grčka, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

¹⁶ Članak 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

¹⁷ „The European Agricultural Fund for Rural Development – Financial instruments”.

¹⁸ Doprinos EU-a za određenu operaciju mora se vratiti ako u roku od pet godina od završnog plaćanja bude podložna „značajnoj promjeni koja utječe na njezinu prirodu” (članak 71. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća).

¹⁹ „Sonderrichtlinie im Rahmen des Österreichischen Programms für die Entwicklung des ländlichen Raums 2007 – 2013 Sonstige Maßnahmen – stavak 10.4.3.5.

²⁰ „Synthesis of Rural Development programmes (RDP) ex post evaluation period 2007. – 2013.”, str. 58.

²¹ Radni dokument službi Komisije, dio 2/3 – „A long-term Vision for the EU’s Rural Areas” – str. 51., lipanj 2021.

²² „The nexus between agriculture and tourism in the Island of Crete”, John Vourdoubas, 2020. – INSEE Corse, 2015. – 2017.

²³ Vidjeti fusnotu ⁶.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PDF	ISBN 978-92-847-7900-0	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/512	QJ-AB-22-009-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-7894-2	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/78723	QJ-AB-22-009-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.