EU 2021.

Ostvarivanje europskog zelenog plana

EU se 2021. nastavio boriti protiv klimatskih promjena ambicioznim domaćim politikama i bliskom suradnjom s međunarodnim partnerima. Europska komisija u veljači je donijela novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, u kojoj je iznijela načine na koje se Europska unija može prilagoditi neizbježnim učincima klimatskih promjena i postati otporna na klimatske promjene do 2050. Europski parlament i države članice u lipnju su donijeli prvi europski propis o klimi te tako u zakonodavstvo unijeli ciljeve na razini cijeloga gospodarstva da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. te da se do 2050. postigne klimatska neutralnost.

Zatim je u srpnju i prosincu Komisija iznijela niz prijedloga kako EU pripremiti za ostvarenje klimatskih ambicija revidiranjem postojećih politika i uvođenjem novih mjera. Zakonodavni prijedlozi za ostvarivanje europskog zelenog plana obuhvaćaju širok raspon politika, uključujući klimu, energiju, promet i oporezivanje. U njima se utvrđuje kako će EU ostvariti svoj cilj za 2030., koji je sada pravno obvezujući. Prijedlozi su dostavljeni Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime kao doprinos EU-a postizanju ciljeva Pariškog sporazuma.

Ciljevi klimatske politike EU-a za 2030. uključuju: socijalni fond za klimatsku politiku, trgovanje emisijama za cestovni promet i zgrade, mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, sustav EU-a za trgovanje emisijama za električnu energiju, industriju, pomorstvo i zrakoplovstvo, Uredbu o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu, Direktivu o oporezivanju energije, Strategiju EU-a za šume, Direktivu o energetskoj učinkovitosti, Uredbu o raspodjeli tereta, Direktivu o obnovljivoj energiji, Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva, norme za emisije CO2 iz automobila i kombija, inicijativu Fuel EU Maritime i inicijativu Re Fuel EU Aviation.

Očite su koristi od djelovanja u području klime: sprečavanje ili ublažavanje klimatske krize, zdraviji planet za buduće generacije, čišći zrak, hladniji i zeleniji gradovi, zdraviji građani, manja potrošnja energije i niži računi, veća energetska neovisnost, razvoj novih tehnologija i nove industrijske mogućnosti te više prostora za prirodu. Naposljetku, zelena tranzicija stvorit će nove vrste poslova. Bude li popraćena odgovarajućim politikama, mogla bi dovesti do otvaranja otprilike jednog milijuna radnih mjesta u EU-u do 2030. i dva milijuna radnih mjesta do 2050. te povećanja globalne konkurentnosti EU-a u odnosu na mnoge druge zemlje koje traže rješenja za klimatske promjene.

Iako koristi klimatskih politika EU-a u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju očito nadmašuju troškove te tranzicije, kratkoročno mogu stvoriti dodatni pritisak na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike usluga prijevoza. Politike su stoga osmišljene tako da se pravedno raspodijeli trošak suočavanja s klimatskim promjenama i prilagodbe na njih te osigura pravedna tranzicija za sve. To je jedan od razloga zbog kojih je Komisija uz prijedlog novog sustava za trgovanje emisijama u cestovnom prometu i sektoru zgrada predložila i osnivanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Potencijalno važni socijalni učinci dodatno su obrađeni u predloženoj preporuci o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti (vidjeti u nastavku).

Revizija sustava EU-a za trgovanje emisijama

Sustav EU-a za trgovanje emisijama prvo je veliko svjetsko tržište ugljika. Njime se utvrđuje ograničenje, ili kvota, ukupne količine određenih stakleničkih plinova koju mogu ispuštati obuhvaćeni sektori. Kvota se postupno smanjuje pa se smanjuje i ukupna količina emisija. Poduzeća obuhvaćena sustavom kupuju emisijske jedinice na dražbama ili ih dobivaju besplatnom dodjelom, a prema potrebi mogu njima i međusobno trgovati. Svake godine moraju predati dovoljno emisijskih jedinica kako bi u potpunosti pokrila emisije svojeg poduzeća, inače moraju platiti visoke novčane kazne.

Od uvođenja sustava 2005. emisije stakleničkih plinova smanjile su se za oko 43 % u obuhvaćenim sektorima (proizvodnja električne energije, energetski intenzivna industrija i zrakoplovstvo unutar Europskoga gospodarskog prostora). Ti su sektori zajedno zaslužni za 41 % ukupnih emisija EU-a. U srpnju 2021. Komisija je u okviru zakonodavnog paketa za ostvarivanje europskog zelenog plana predložila novi cilj smanjenja emisija iz sektorâ u sustavu za trgovanje emisijama od 61 % do 2030. u odnosu na razine iz 2005. Kako bi se to postiglo, Komisija predlaže jednokratno smanjenje ukupnih emisijskih jedinica i povećanje stope smanjenja s 2,2 % u okviru trenutačnog sustava na 4,2 % godišnje.

U sektorima na koje se odnosi raspodjela tereta, među kojima su cestovni promet, stambeni sektor i poljoprivreda, promjena u odnosu na 2005. iznosila je minus 16% u 2020., a ciljna vrijednost za 2030. iznosi minus 40%. U postojećem sustavu trgovanja emisijama, koji uključuje energetski sektor, energetski intenzivne industrije, letove unutar Europskoga gospodarskog prostora i, nakon 2022., pomorski prijevoz, promjena u odnosu na 2005. iznosila je 2020. minus 43%, a cilj za 2030. je minus 61%. Emisije iz cestovnog prometa i zgrada obuhvaćene su Uredbom o raspodjeli tereta, a Komisija je predložila i novi sustav trgovanja emisijama posebno za te emisije. Gornja granica u tom novom sustavu smanjivat će se svake godine kako bi se 2030. emisije smanjile za 43 % u odnosu na 2005.

Komisija je predložila i mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama. U skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, tim će se mehanizmom osigurati da ambiciozno djelovanje u području klime u Europi ne dovede do izmještanja emisija ugljika, odnosno prenošenja proizvodnje u zemlje s manje strogim pravilima o emisijama. Njegovim postupnim uvođenjem, usporedno s postupnim ukidanjem besplatnih emisijskih jedinica u okviru trenutačnog sustava za trgovanje emisijama, osigurat će se da određeni proizvodi s visokim emisijama ugljika koji se uvoze u EU, kao što su cement, željezo i čelik, aluminij, gnojivo i električna energija, imaju istu cijenu kao i proizvodi koji se proizvode u EU-u.

Komisija je iznijela prijedlog za jačanje rezerve za stabilnost tržišta. Tom se rezervom poboljšava otpornost sustava na velike šokove jer se izdvaja niz emisijskih jedinica koje se mogu upotrijebiti za prilagodbu ponude emisijskih jedinica na dražbama. U zrakoplovnom sektoru Komisija je predložila postupno ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica zračnim prijevoznicima koji obavljaju letove u Europskom gospodarskom prostoru i prelazak na prodaju svih emisijskih jedinica na dražbi u tom sektoru. Komisija predlaže i primjenu globalnog Programa za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo na letove u Europski gospodarski prostor i iz njega.

Kako bi EU ostvario svoj cilj smanjenja emisija do 2030., sektori koji su trenutačno izvan sustava za trgovanje emisijama moraju više poraditi na dekarbonizaciji. U tu je svrhu Komisija predložila proširenje trgovanja emisijama na pomorski promet i uvođenje zasebnog sustava za trgovanje emisijama u sektorima cestovnog prometa i zgrada.

Komisija je u srpnju predložila i povećanje financijskih sredstava za inovacije u području klime znatnim proširenjem Fonda za modernizaciju i Inovacijskog fonda. Ti se fondovi financiraju emisijskim jedinicama koje se prodaju na dražbi u okviru sustava za trgovanje emisijama i podupiru države članice s nižim prihodima u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti (Fond za modernizaciju), odnosno financiraju inovativne niskougljične tehnologije potrebne za poticanje zelene tranzicije (Inovacijski fond).

Pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti

Središnja je ideja europskog zelenog plana da se tranzicija prema klimatskoj neutralnosti treba provesti na pravedan način, da nitko ne bude zapostavljen.

U srpnju je predložen novi Socijalni fond za klimatsku politiku kako bi se državama članicama pomoglo da u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti podupru ranjive građane koji se najviše oslanjaju na fosilna goriva. Komisija predlaže da se za fond iz proračuna EU-a izdvoji u načelu 25 % očekivanih prihoda iz novog sustava za trgovanje emisijama u sektorima cestovnog prometa i zgrada, odnosno 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025.–2032. Tim će se sredstvima državama članicama pomoći da podupru ranjiva kućanstva i mikropoduzeća, ulažu u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada te financiraju mobilnost s niskim i nultim emisijama. Očekuje se da će ta ulaganja utjecati na smanjenje troškova i emisija, a u međuvremenu će se iz fonda financirati i privremena izravna potpora dohotku ranjivih kućanstava.

U prosincu je Komisija izdala političke smjernice kako bi potaknula države članice da poduzmu mjere za ostvarenje pravedne i uključive tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. U predloženoj preporuci Vijeća razrađeni su relevantni aspekti tranzicije u području zapošljavanja i socijalne politike. Pritom se posebna pozornost posvećuje potrebama onih ljudi i kućanstava koji u velikoj mjeri ovise o fosilnim gorivima i koji bi mogli biti najviše pogođeni zelenom tranzicijom. Države članice pozivaju se da optimalno iskoriste javno i privatno financiranje te da blisko surađuju sa socijalnim partnerima. Prijedlog uključuje mjere i smjernice za:

• potporu kvalitetnom zapošljavanju i olakšavanje prelaska s jednog radnog mjesta na drugo;
• poticanje ravnopravnog pristupa kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju;
• osiguravanje pravednih sustava poreznih olakšica i socijalne zaštite;
• omogućivanje pristupa osnovnim uslugama po pristupačnim cijenama;
• koordinaciju političkog djelovanja i primjenu pristupa na razini cijeloga gospodarstva; te
• optimalnu uporabu javnih i privatnih financijskih sredstava.

Revizija zakonodavstva u sektorima koji nisu obuhvaćeni sustavom za trgovanje emisijama

Uredbom EU-a o raspodjeli tereta za EU i države članice utvrđeni su obvezujući ciljevi za smanjenje godišnjih emisija stakleničkih plinova do 2030. u sektorima koji nisu obuhvaćeni sustavom za trgovanje emisijama. Teret smanjenja emisija raspodijeljen je među državama članicama na temelju njihova relativnog bogatstva, koje se mjeri u bruto domaćem proizvodu po stanovniku, i uzimajući u obzir troškovnu učinkovitost.

Komisija je u srpnju iznijela prijedlog da se trenutačni cilj smanjenja emisija za 29 % u usporedbi s razinama iz 2005. poveća na 40 %. Predloženi nacionalni ciljevi smanjenja emisija kreću se od 10 % do 50 % u usporedbi s 2005.

Predloženi su sljedeći ciljevi: Bugarska minus 10%, Rumunjska minus 12,7%, Hrvatska minus 16,7%, Latvija minus 17%, Poljska minus 17,7%, Mađarska minus 18,7%, Malta minus 19%, Litva minus 21%, Grčka minus 22,7%, Slovačka minus 22,7%, Estonija minus 24%, Češka minus 26%, Slovenija minus 27%, Portugal minus 28,7%, Cipar minus 32%, Španjolska minus 37,7%, EU 27 minus 40%, Irska minus 42%, Italija minus 43,7%, Belgija minus 47%, Francuska minus 47,5%, Austrija minus 48%, Nizozemska minus 48%, Danska minus 50%, Njemačka minus 50%, Luksemburg minus 50%, Finska minus 50%, Švedska minus 50%.

Šume i poljoprivredno zemljište zajedno pokrivaju više od tri četvrtine kopnene mase EU-a. Otporne šume kojima se dobro upravlja ključne su za postizanje klimatske neutralnosti jer uklanjaju ugljikov dioksid (CO₂) iz atmosfere. Komisija je u srpnju iznijela prijedlog da se uklanjanje ugljika poveća na 310 milijuna tona ekvivalenta CO₂ do 2030. i da se na razini EU-a do 2035. postigne klimatska neutralnost u kombiniranom sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede.

U prosincu je Komisija donijela Komunikaciju o održivim ciklusima ugljika. U njoj se utvrđuje kako EU može povećati uklanjanje ugljika iz atmosfere smanjenjem ovisnosti o fosilnom ugljiku, povećanjem sekvestracije ugljika u poljoprivredi kako bi se više ugljika skladištilo u prirodi te promicanjem industrijskih rješenja za održivo i provjerljivo uklanjanje i recikliranje ugljika.

Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama

Iako EU čini sve što je u njegovoj moći kako bi ublažio klimatske promjene, interno i na globalnoj razini, mora se pripremiti i za suočavanje s njihovim neizbježnim posljedicama. Od smrtonosnih toplinskih valova i razornih poplava do propadanja šuma i erozija obala uslijed povećanja razina mora – klimatske promjene već uzimaju svoj danak.

Zbog toga je Komisija u veljači donijela novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, kojom se utvrđuje kako da EU postane otporan na klimatske promjene do 2050. Njezini su ciljevi učiniti prilagodbu pametnijom, bržom i sustavnijom te ojačati međunarodno djelovanje. Usto se naglasak nastoji preusmjeriti s planiranja na provedbu razvojem i primjenom rješenja u velikim razmjerima.

Na primjer, europska platforma znanja za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT bit će pristupačnija svima, a sada ima i poseban opservatorij za praćenje i sprečavanje prijetnji zdravlju povezanih s klimatskim promjenama. Drugi je primjer pokretanje misije Obzora Europa za prilagodbu klimatskim promjenama. Tom vodećom inicijativom u regije EU-a uvest će se najnovije tehnologije prilagodbe, prirodna rješenja i najbolja praksa kako bi postale otporne na klimatske promjene.

Povećanje održivosti naših zgrada

Nakon donošenja strategije za val obnove 2020. Komisijin cilj udvostručenja stope obnove zgrada u EU-u odrazio se u nizu novih inicijativa. Konkretno, u prosincu je predložena revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada, kojom se nastoji osigurati da je EU na dobrom putu prema dekarbonizaciji svojeg fonda zgrada. Revizijom se želi postići smanjenje potrošnje energije zgrada u EU-u tako da se temeljitom obnovom poboljša njihova energetska učinkovitost. U prijedlogu se utvrđuju minimalni standardi energetske učinkovitosti i zahtjev da se 15 % fonda zgrada svake države članice do 2030. unaprijedi s oznake G na najmanje oznaku F. U okviru revizije Komisija je predložila i da od 2030. sve nove zgrade, a od 2027. nove javne zgrade moraju imati nultu stopu emisija.

Komisijin prijedlog nove Direktive o energetskoj učinkovitosti uključuje ambiciozniji cilj uštede energije u cijelom gospodarstvu do 2030., među ostalim obnovom javnih zgrada. Prijedlogom revizije Direktive o energiji iz obnovljivih izvora utvrđuje se i nova referentna vrijednost za uporabu energije iz obnovljivih izvora u zgradama, odnosno 49 % do 2030., te se zahtijeva godišnje povećanje količine energije iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje. Predloženi novi sustav za trgovanje emisijama u sektoru zgrada uključuje goriva za grijanje. Iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku koji se financira iz novog sustava osigurat će se financijska potpora za obnovu zgrada ugroženih kućanstava i mikropoduzeća.

Naposljetku, s obzirom na potencijal obnove da potakne gospodarski oporavak, Mehanizam EU-a za oporavak i otpornost posebno je usmjeren na sektor zgrada i mnoge su države članice uključile obnovu i ulaganja u energetsku učinkovitost u nacionalne planove oporavka.

Novi europski Bauhaus

Novi europski Bauhaus pokrenut je 2020. kako bi se ubrzala transformacija našeg društva i gospodarskih sektora, kao što su građevinska industrija i industrija životnog stila, čime se građanima omogućuje pristup robi i uslugama koje su kružne, cjenovno pristupačne i s manjim emisijama ugljika. Na taj se način europski zeleni plan pretvara u opipljive promjene na terenu kojima se unapređuje naš svakodnevni život, u zgradama i javnim prostorima, ali i u području mode i namještaja. Novi europski Bauhaus daje kulturnu dimenziju zelenom planu i uključuje skupine kao što su arhitekti, dizajneri i umjetnici koji doprinose toj preobrazbi.

Nadahnuće lokalnim projektima iz cijele Europe i izvan nje pomoglo je u oblikovanju Komisijina koncepta inicijative novi europski Bauhaus, koja je objavljena u rujnu 2021. Faza zajedničkog osmišljavanja projekta, koja je trajala od siječnja do srpnja, privukla je više od 2 000 doprinosa. Programi EU-a, uključujući Obzor Europa, LIFE, Program jedinstvenog tržišta i Digitalnu Europu, doprinijet će projektima novog europskog Bauhausa iznosom od otprilike 85 milijuna eura u razdoblju 2021.–2022. Osim toga, inicijativa će biti integrirana u mnoge druge programe EU-a, kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti. Komisija će uspostaviti i laboratorij za novi europski Bauhaus koji će zajedno sa zajednicom stvarati, proizvoditi prototipove i testirati nove alate, rješenja i preporuke o politikama.

Od „lebdećeg” divljeg vrta u srcu Barcelone do kuće bez otpada u Sloveniji – dobitnici prvih nagrada za novi europski Bauhaus pokazali su da održivost može biti i lijepa i uključiva. U rujnu je proglašeno 20 dobitnika.

Energija za klimatski neutralno gospodarstvo

Vođena raznim strategijama iz 2020., kao što su strategija za integraciju energetskog sustava, strategija za energiju iz obnovljivih izvora na moru, strategija za vodik i strategija za emisije metana, Komisija je 2021. poduzela niz koraka kako bi te ideje pretvorila u zakonodavstvo EU-a. U srpnju i prosincu iznijela je prijedloge za preoblikovanje pravila energetske politike EU-a i ubrzavanje prelaska na čistu energiju.

Komisija je predložila da bi udio obnovljivih izvora u kombinaciji izvora energije u EU-u trebao dosegnuti 40 % do 2030. To je dvostruko više od cilja za 2020. i znatno povećanje u odnosu na prethodni cilj od 32 %. Eurostatovi podaci potvrđuju da je EU uspješno ostvario ciljeve za 2020.

Srpanjski prijedlog revizije Direktive o energiji iz obnovljivih izvora uključuje mjere za područja u kojima je napredak bio sporiji od očekivanog (kao što su promet i zgrade). Slično tomu, cilj je prijedloga revizije Direktive o energetskoj učinkovitosti da se potrošnja energije kolektivno smanji za dodatnih 9 % u odnosu na ono na što su se države članice već obvezale u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima za razdoblje 2021.–2030. te da se gotovo udvostruči godišnja obveza energetske učinkovitosti.

U prosincu su uslijedili daljnji elementi paketa mjera za ostvarivanje europskog zelenog plana: prijedlozi za dekarbonizaciju plinskog sektora i uspostavu tržišta vodika. Tim se prijedlozima za tržište plina u EU-u olakšava prijelaz s fosilnih goriva na plinove iz obnovljivih izvora i niskougljične plinove. Cilj im je i stvaranje funkcionalnog tržišta za vodik u srednjoročnom razdoblju uz istodobno promicanje drugih tehnologija čistog plina.

EU je pomogao i u uspostavi međunarodnog opservatorija za emisije metana, koji će kao pokretačka sila globalne obveze smanjenja emisija metana mjeriti emisije i pratiti napredak. Tu su obvezu EU i 110 zemalja prihvatili na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu. U prosincu je iznesen prvi zakonodavni prijedlog za rješavanje problema emisija metana u EU-u.

Nove oznake energetske učinkovitosti: Kako prepoznati proizvod s oznakom energetske učinkovitosti s promijenjenom vrijednošću? Na novoj oznaci nalazi se QR kod, koji sadrži više informacija o modelu uređaja. Osim toga, promijenjeni su razredi energetske učinkovitosti. Na primjer, hladnjak razreda C s novom oznakom prije bi pripadao razredu A +++. Poboljšana je i metoda izračuna godišnje potrošnje energije. Na primjer, deklarirana potrošnja istog hladnjaka je 66 kilovat sati godišnje prema novoj naljepnici, ali 62 prema staroj. Nadalje, obujam hladnjaka izražen je u litrama, a na novoj se oznaci razina buke mjeri u decibelima i dijeli na četiri razreda.

Tijekom 2021. došlo je i do promjene vrijednosti EU-ovih oznaka energetske učinkovitosti za određene kućanske proizvode (od perilica rublja do žarulja). To je znak da te oznake pomažu u poticanju inovacija u području energetske učinkovitosti jer proizvođači žele biti u najvišem razredu dostupnom na tržištu, a potrošači se vode oznakama pri kupnji proizvoda.

Paket za ostvarivanje europskog zelenog plana, donesen u srpnju, uključivao je i prijedlog revizije Direktive EU-a o oporezivanju energije. Cilj je te revizije zajamčiti da oporezivanje energenata bolje odražava njihov utjecaj na okoliš i podupire ciljeve EU-a u području klimatskih promjena. Revidiranom direktivom uklonit će se trenutačne prepreke za proizvode i tehnologije čiste energije i uvesti više razine oporezivanja goriva koja više onečišćuju. To će pomoći u slanju odgovarajućih cjenovnih signala za energetske proizvode te jačanju zelenih inovacija i ulaganja u održivu i čistu energiju.

Kao hitan odgovor na globalnu pojavu iznimno visokih cijena energije, Komisija je u listopadu objavila komunikaciju u kojoj navodi skup mjera, odnosno kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih inicijativa, koje države članice i EU mogu poduzeti kako bi olakšali situaciju i za kućanstva i za poduzeća. Do siječnja 2022. većina država članica uvela je mjere iz komunikacije kako bi se ublažio utjecaj naglog porasta cijena. Komisija se u prosincu nadovezala na komunikaciju zakonodavnim prijedlozima za povećanje skladištenja energije. Zatim je utvrdila poticajni okvir za zajedničku nabavu rezervi plina i odredbe za povećanje solidarnosti među državama članicama.

Održiva i pametna mobilnost

U okviru srpanjskog zakonodavnog paketa za ostvarivanje europskog zelenog plana Komisija je predložila nova pravila za poticanje i povećanje uporabe čistih goriva u zrakoplovnom i pomorskom sektoru (ReFuelEU Aviation i FuelEU Maritime). To će doprinijeti smanjenju emisija iz tih dvaju sektora, ali i potaknuti inovacije i gospodarsku aktivnost u EU-u putem potrebne tehnološke prilagodbe i razvoja alternativnih goriva.

Kako bi se ostvarili ciljevi dekarbonizacije prometa, industrijska baza EU-a mora razviti nove kapacitete za nabavu, proizvodnju i skladištenje te distribucijske mreže u vrlo kratkom roku. Kao dopunu zakonodavnim prijedlozima iznesenima 2021. Komisija je pokrenula i Savez lanaca vrijednosti za obnovljiva i niskougljična goriva, čiji je cilj povećati opskrbu i cjenovnu pristupačnost obnovljivih i niskougljičnih plinovitih i tekućih goriva u prometu, s naglaskom na zrakoplovnom i pomorskom sektoru.

Europska godina željeznice 2021. naglasila je ključnu ulogu željeznice u našem društvu – povezivanje ljudi i poduzeća u EU-u na jedan od najodrživijih i najsigurnijih dostupnih načina. Ujedno je i ukazala na poteškoće u privlačenju ljudi da putuju vlakom ili da se zaposle u željezničkoj industriji te poduzeća da koriste željeznicu za prijevoz robe.

Jedan je od najvažnijih događaja godine bilo putovanje po kontinentu vlakom Connecting Europe Express, koji je demonstrirao moć i potencijal europskog željezničkog sektora. To je putovanje potvrdilo da je potrebno učiniti više kako bi željeznica odigrala svoju pravu ulogu u zelenoj tranziciji. Komisija je u prosincu donijela akcijski plan za poticanje prekograničnog željezničkog putničkog prijevoza na velike udaljenosti te priprema nova pravila o željezničkim teretnim koridorima (vidjeti i pitanja i odgovore o strategiji za održivu i pametnu mobilnost). Poboljšanjem upravljanja kapacitetom željezničke infrastrukture i povećanjem uporabe postojeće infrastrukture na temelju tih pravila prekogranični željeznički prijevoz tereta postat će konkurentniji i doprinijet će se stalnim nastojanjima željezničke industrije da poboljša brzinu, točnost i pouzdanost željezničkog prijevoza tereta.

U prosincu je Komisija predstavila prijedloge za reviziju smjernica za razvoj transeuropske prometne mreže, reviziju Direktive o inteligentnim prometnim sustavima i novi okvir EU-a za gradsku mobilnost.

Transeuropska prometna mreža (TEN-T) je mreža željeznica, unutarnjih plovnih putova, kratkih pomorskih plovnih putova i cesta koja povezuje velike gradove, luke, zračne luke i terminale u cijelom EU-u. Ključna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta jer omogućuje učinkovit prijevoz robe i putnika. Provedbom predloženih mjera mreža će postati zelenija, učinkovitija i otpornija.

Uz pametnu mobilnost promet će biti sigurniji i održiviji. Pri reviziji Direktive o inteligentnim prometnim sustavima uzet će se u obzir pojava novih mogućnosti za cestovnu mobilnost, aplikacija za mobilnost te povezane i automatizirane mobilnosti. Revizija će potaknuti brže uvođenje novih, inteligentnih usluga tako što će se određeni ključni podaci o cestama, putovanjima i prometu, kao što su ograničenja brzine, planovi protoka prometa ili podaci o radovima na cesti, staviti na raspolaganje u digitalnom obliku.

Prijedlogom novog okvira za gradsku mobilnost rješavaju se neki od problema u području mobilnosti koji proizlaze iz intenzivne aktivnosti u gradovima – prometne gužve, emisije, buka – u korist korisnika prijevoza i svih ljudi oko njih.

Čišća i sigurnija vozila

Osobni automobili i kombiji zajedno odgovorni su za oko 15 % ukupnih emisija CO₂ u EU-u, stoga je suradnja tih sektora ključna za postizanje EU-ovih ciljeva smanjenja emisija. Potrebni su ambiciozniji standardi za emisije CO₂ novih automobila i kombija kako bi se povećao broj vozila s nultim i niskim emisijama na cestama EU-a. U okviru paketa za ostvarivanje europskog zelenog plana Komisija je u srpnju predložila uvođenje ambicioznijih ciljeva u pogledu emisija CO₂ novih automobila i kombija od 2030. nadalje:

• smanjenje emisija iz automobila za 55 % do 2030.;
• smanjenje emisija iz kombija za 50 % do 2030.;
• nulta stopa emisija iz novih vozila do 2035.

Radi povećanja ekološke prihvatljivosti europskog voznog parka Komisija je predložila Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva, kojom bi se zajamčilo da u svakoj državi članici postoji dovoljan kapacitet za punjenje i opskrbu gorivom kako bi se zadovoljili zahtjevi sve većeg broja automobila i kamiona s nultim emisijama. Uredbom bi se osigurala i rasprostranjenost infrastrukture za punjenje na utvrđenim razmacima duž glavnih prometnih koridora u EU-u kako bi vozači mogli lako puniti svoja električna vozila ili vozila s pogonom na vodikove gorivne ćelije u cijelom EU-u. Prema predloženim pravilima zrakoplovi, brodovi i teglenice imat će pristup opskrbi električnom energijom u većim pristaništima i zračnim lukama.

Djelovanje na globalnoj razini

Najveći porast temperature (za više od 3 stupnja) zabilježen je u Sjevernoj Americi, istočnoj Aziji, sjevernoj Africi i na Bliskom istoku te u antarktičkim regijama najbližima Južnoj Americi.

Konferencija o klimatskim promjenama COP26 održana je u Glasgowu od 1. do 13. studenoga. Na početku konferencije EU je odredio tri cilja:

• da se preuzmu obveze smanjenja emisija tijekom ovog desetljeća kako bi se približilo cilju ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 °C;
• da se ostvari cilj pružanja 100 milijardi američkih dolara godišnje zemljama u razvoju i ranjivim zemljama za borbu protiv klimatskih promjena;
• da se postigne dogovor o pravilniku Pariškog sporazuma.

Ostvaren je napredak na svakom od tih ciljeva.

U okviru Pariškog sporazuma 195 zemalja postavilo je za cilj zadržavanje prosječnog porasta globalne temperature znatno ispod 2 °C i što bliže 1,5 °C. Prije konferencije COP26 planet je bio na putu prema globalnom zatopljenju od opasnih 2,7 °C. Na temelju novih najava tijekom konferencije stručnjaci procjenjuju da će se globalna temperatura vjerojatno podići za 1,8 °C–2,4 °C. U zaključcima konferencije stranke su se dogovorile da će prema potrebi preispitati svoje obveze do kraja 2022. kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 °C do kraja stoljeća, pri čemu će zadržati gornju granicu ambicioznog cilja iz Pariškog sporazuma.

Kako bi ispunili ta obećanja, sudionici konferencije COP26 ujedno su se prvi put dogovorili da će ubrzati postupno ukidanje energije iz ugljena s nesmanjenim emisijama i neučinkovitih subvencija za fosilna goriva te su prepoznali potrebu da se podupre upravljanje pravednom tranzicijom.

Sudionici konferencije zaključili su i tehničke pregovore o pravilniku Pariškog sporazuma, u kojem su utvrđeni zahtjevi da sve stranke prate napredak u ostvarivanju svojih ciljeva smanjenja emisija. U pravilniku se utvrđuje i kako će međunarodna tržišta ugljika podupirati daljnju globalnu suradnju u području smanjenja emisija.

Kad je riječ o financiranju borbe protiv klimatskih promjena, razvijene zemlje dogovorile su se da će udvostručiti zajednički udio potpore kako bi pomogle drugim zemljama da se prilagode posljedicama klimatskih promjena u okviru godišnjeg cilja od 100 milijardi američkih dolara za razdoblje 2021.–2025. te da će što prije ostvariti postojeći cilj isplate 100 milijardi dolara godišnje tim zemljama. Stranke su se obvezale i na dogovaranje o dugoročnom financiranju borbe protiv klimatskih promjena nakon 2025. Na konferenciji je također odlučeno da će se uspostaviti dijalog između stranaka, dionika i relevantnih organizacija kako bi se podupro rad na sprečavanju, smanjivanju i ublažavanju štete povezane s klimatskim promjenama.

EU je bio uključen i u sljedeće novosti na konferenciji COP26:

• EU i Sjedinjene Američke Države inicirali su globalnu obvezu smanjenja emisija metana. Više od 100 zemalja, koje predstavljaju 70 % svjetskoga gospodarstva i stvaraju gotovo polovinu antropogenih emisija metana, sada se obvezalo na zajednički cilj smanjenja globalnih emisija metana za najmanje 30 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 2020.
• EU se obvezao tijekom pet godina izdvojiti milijardu eura za potporu Globalnoj financijskoj inicijativi za šume. EU će pomoći partnerskim zemljama da zaštite i obnove šume svijeta te da njima održivo upravljaju. Više od 100 svjetskih čelnika, u čijim se zemljama nalazi oko 85 % svjetskih šuma, obećalo je da će do 2030. zaustaviti i preokrenuti trend krčenja šuma.
• EU je zajedno s Francuskom, Njemačkom, Ujedinjenom Kraljevinom i Sjedinjenim Američkim Državama pokrenuo partnerstvo za pravednu energetsku tranziciju s Južnom Afrikom kako bi se ubrzala dekarbonizacija gospodarstva Južne Afrike, s naglaskom na elektroenergetskom sustavu. Partnerstvo je preuzelo početnu obvezu u iznosu od 8,5 milijardi američkih dolara (oko 7,4 milijarde eura) za prvu fazu financiranja, čime će pomoći Južnoj Africi da ostvari ambiciozne ciljeve u pogledu smanjenja emisija utvrđene u ažuriranom nacionalno utvrđenom doprinosu.
• EU je najavio da će donirati 100 milijuna eura UN-ovu Fondu za prilagodbu, što ga čini najvećim donatorom s rekordnim ukupnim iznosom od 351,6 milijuna američkih dolara.
• Partnerstvo Komisije, Europske investicijske banke i programa Breakthrough Energy Catalyst – partnerstvo EU–Catalyst – mobilizirat će do 820 milijuna eura (milijardu američkih dolara) od 2022. do 2026. kako bi se ubrzalo uvođenje i stavljanje na tržište inovativnih tehnologija koje će pomoći ostvariti ambicije europskog zelenog plana i ciljeva klimatske politike EU-a za 2030. Očekuje se da će za svaki euro javnih sredstva privatni investitori uložiti još tri eura, a ta će sredstva biti namijenjena projektima iz EU-a koji imaju najviše potencijala da doprinesu u sljedeća četiri sektora: čisti vodik, održiva zrakoplovna goriva, izravno hvatanje ugljika iz zraka i dugoročno skladištenje energije.

Potrebno je još mnogo raditi na tome da se globalno zatopljenje zadrži na 1,5 °C. EU će sada nastojati što prije provesti obećanja s konferencije u Glasgowu i nastavit će surađivati sa svojim međunarodnim partnerima na ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma.

Konferencija UN-a o bioraznolikosti

Na virtualnom sastanku 26. siječnja 2021. u okviru agende iz Davosa, na kojem su se okupili čelnici iz poslovnog svijeta, vlada, međunarodnih organizacija, civilnog društva i akademske zajednice, predsjednica von der Leyen izjavila je da će UN-ov sastanak na vrhu o bioraznolikosti u Kunmingu u Kini „morati za bioraznolikost značiti isto što je COP21 značio za klimu. Potreban nam je sporazum o bioraznolikosti sličan Pariškom”. EU predvodi rad na postizanju dogovora o ambicioznom globalnom okviru za bioraznolikost nakon 2020., kojim bi se zaustavio i preokrenuo trend gubitka biljaka, životinja i ekosustava na planetu, na 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) u Kunmingu, u suradnji sa svojim partnerima. Prvi dio tog sastanka na vrhu održan je u listopadu 2021. i općenito je pokazao da postoji velik angažman diljem svijeta, što odražava sve veću svijest o hitnoj potrebi za rješavanjem ekološke krize. Izjavu iz Kunminga potrebno je pretvoriti u konkretan sporazum koji bi trebao biti donesen u proljeće 2022., tijekom druge faze konferencije.

Zeleni savez EU-a i Japana

U lipnju su EU i Japan objavili da namjeravaju osnovati zeleni savez kako bi ubrzali tranziciju svojih gospodarstava prema klimatskoj neutralnosti te kružnom i resursno učinkovitom gospodarstvu. Zajednički je cilj Japana i EU-a da postanu klimatski neutralni do 2050. To je prvi zeleni savez EU-a, a pojačana suradnja s Japanom pomoći će EU-u da uspostavi globalnu koaliciju za nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova.

Održiva proizvodnja i potrošnja

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, donesen 2020., ključni je stup europskog zelenog plana. Kako bi se promijenio način na koji proizvodimo i trošimo, u akcijskom planu razrađena su pitanja povezana s cijelim životnim ciklusom proizvoda, od dizajna i proizvodnje do potrošnje, popravka, ponovne uporabe, recikliranja te ponovnog vraćanja resursa u gospodarstvo.

Komisija je poduzela mjere kako bi osigurala da EU problem svojeg otpada ne izvozi u treće zemlje. Prijedlog iz studenoga za temeljitu reviziju propisa EU-a o pošiljkama otpada koristit će kružnom gospodarstvu na nekoliko načina, unutar i izvan EU-a.

• Prvo, prijedlog će poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a za otpad namijenjen recikliranju i ponovnoj uporabi kako bi se potaknulo tržište sekundarnih sirovina i kružno gospodarstvo (pošiljke unutar EU-a).
• Drugo, smanjit će se izvoz otpada i zajamčiti da se otpad otprema izvan EU-a samo ako će se njime gospodariti na način prihvatljiv za okoliš u zemljama odredišta.
• Treće, prijedlogom će se riješiti problem nezakonitih pošiljaka tako što će se poboljšati sustav provedbe i sankcija te povećati transparentnost u lancu opskrbe otpadom.

Komisija je predložila granične vrijednosti za prisutnost postojanih organskih onečišćujućih tvari u otpadu kako bi se njihove emisije uklonile ili svele na najmanju moguću mjeru. Time će se osigurati čisti ciklusi materijala i povjerenje u tržišta sekundarnih sirovina i proizvoda u kojima se upotrebljavaju. Zajamčit će se i najviša razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.

Održivi prehrambeni sustavi

U srpnju je Komisija, zajedno sa 65 dionika iz sektora, predstavila EU-ov Kodeks ponašanja za odgovorno poslovanje s hranom i postupanje na tržištu, jedan od rezultata Komisijine strategije „od polja do stola”. Kodeks ima dva cilja: da udruženja u EU-u nadahnu svoje članove na ostvarenje posebnih ciljeva i provedbu mjera usmjerenih na uspješan prelazak na održivost i da vodeća poduzeća preuzmu ambiciozne obveze koje obuhvaćaju područja kao što su dobrobit životinja, smanjenje udjela šećera i soli te smanjenje emisija stakleničkih plinova.

EU je dao važan doprinos prvom UN-ovu sastanku na vrhu o prehrambenim sustavima, koji je u rujnu sazvao glavni tajnik UN-a António Guterres i na kojem je donesena izjava o djelovanju te su dogovoreni načini transformacije prehrambenih sustava i više od 30 koalicija za djelovanje. Komisija doprinosi načinima transformacije i aktivno će sudjelovati u nekoliko koalicija. Svake dvije godine organizirat će se globalni sastanak kako bi se preispitao napredak.

Poljoprivreda, ribarstvo i ruralna područja

Nova zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje 2023.–2027. donesena je 2. prosinca 2021. Sekundarno zakonodavstvo o provedbi novog ZPP-a bit će doneseno početkom 2022. Novi ZPP bit će zeleniji, pravedniji i fleksibilniji, s većim naglaskom na inovacijama, te će zajamčiti sigurnost hrane za građane EU-a. Bit će od ključne važnosti za postizanje ciljeva europskog zelenog plana te strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost. Do kraja 2021. većina država članica dostavila je strateške planove za provedbu novog ZPP-a na nacionalnoj razini. Komisija će ocijeniti planove uzimajući u obzir način na koji oni doprinose ciljevima za 2030. utvrđenima u tim dvjema strategijama. Nakon što ih Komisija odobri, planovi će se primjenjivati od 2023.

Ruralna područja pokrivaju 83 % teritorija EU-a i u njima živi 30 % stanovništva. U komunikaciji o dugoročnoj viziji za ruralna područja EU-a, objavljenoj u lipnju, razmatraju se socioekonomski izazovi povezani s ostvarivanjem jačih, povezanih, otpornih i prosperitetnih ruralnih područja do 2040. Ta su područja ključna za ostvarivanje EU-ovih ciljeva održivosti jer pružaju sigurnost opskrbe hranom i održive sirovine, poboljšavaju kvalitetu vode i bioraznolikost te djeluju kao ponori ugljika. Cilj je vizije revitalizirati ruralna područja i ponovno razmotriti razvoj u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, sektorskim politikama EU-a, paketom za oporavak NextGenerationEU, Teritorijalnim programom 2030. i UN-ovim ciljevima održivog razvoja te istodobno suzbiti negativne demografske trendove.

Ta će vizija, među ostalim, podupirati pametnu specijalizaciju, zaštitu okoliša, veću konkurentnost malih i srednjih poduzeća, digitalizaciju i socijalnu uključenost, pri čemu će se surađivati s lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima.

Komisija je u prosincu donijela komunikaciju o održivim ciklusima ugljika, u kojoj se utvrđuje kako ukloniti više ugljika iz atmosfere. Kako bi se neutralizirali učinci emisija CO₂, EU će morati drastično smanjiti svoju ovisnost o fosilnom ugljiku, povećati sekvestraciju ugljika u poljoprivredi kako bi se više ugljika skladištilo u prirodi te promicati industrijska rješenja za održivo i provjerljivo uklanjanje i recikliranje ugljika. U komunikaciji se iznose kratkoročne i srednjoročne inicijative za sekvestraciju ugljika u poljoprivredi kako bi se upravitelji zemljišta na bolji način nagradili za sekvestraciju ugljika i zaštitu bioraznolikosti. Komisija će do kraja 2022. predložiti regulatorni okvir EU-a za certificiranje uklanjanja ugljika.

8,5% ukupnog poljoprivrednog zemljišta EU-a je pod ekološkim uzgojem. Cilj je u okviru europskog zelenog plana da se do 2030. taj udio poveća na 25%. Postoci za pojedinačne države članice sljedeći su: Belgija 6,9%, Bugarska 2,3%, Češka 15,2%, Danska 10,9%, Njemačka 7,7%, Estonija 22,3%, Irska 1,6%, Grčka 10,3%, Španjolska 9,7%, Francuska 7,7%, Hrvatska 6,9%, Italija 15,2%, Cipar 5,0%, Latvija 14,8%, Litva 8,1%, Luksemburg 4,4%, Mađarska 5,6%, Malta 0,5%, Nizozemska 3,7%, Austrija 25,3%, Poljska 3,5%, Portugal 8,2%, Rumunjska 2,9%, Slovenija 10,3%, Slovačka 10,3%, Finska 13,5%, Švedska 20,4%.

U ožujku je Komisija donijela akcijski plan za razvoj ekološkog sektora u EU-u. Time se želi doprinijeti cilju europskog zelenog plana da do 2030. 25 % poljoprivrednog zemljišta bude namijenjeno za ekološki uzgoj te da se znatno poveća ekološka akvakultura. To će se postići poticanjem potražnje potrošača, širenjem proizvodnje i ponude ekoloških proizvoda te povećanjem održivosti sektora.

Države članice pozvane su da odrede ciljeve i podupru mjere za ekološku proizvodnju u okviru novog ZPP-a i nacionalnih akcijskih planova. Komisija također potiče države članice da povećanje ekološke proizvodnje u akvakulturi uključe u svoje nacionalne strateške planove za akvakulturu, koje države članice trenutačno preispituju. U cijelom EU-u znatno će se poticati inovacije, istraživanja i razmjena najboljih praksi kako bi se poduprlo daljnje održivo širenje ekoloških proizvoda. Potpora za ekološku akvakulturu dodijelit će se u okviru Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za razdoblje 2021.–2027.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je otpornost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a. Djelovanjem EU-a osigurao se nastavak funkcioniranja lanaca opskrbe hranom, čime se spriječilo da se zdravstvena kriza pogorša zbog nestašice hrane. Imajući na umu sve veći utjecaj klimatskih promjena i uništavanja okoliša na proizvodnju hrane te rizike povezane s javnim zdravljem, kiberprijetnjama ili geopolitičkim promjenama koje ugrožavaju funkcioniranje lanca opskrbe hranom, Komisija je u studenome donijela krizni plan za osiguravanje opskrbe hranom i sigurnosti te opskrbe u kriznim vremenima, kako je predviđeno u strategiji „od polja do stola”. Taj se plan temelji na suradnji svih karika u tom lancu kako bi se osigurala pripravnost u kriznim vremenima.

Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu

Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, uspostavljen 2021., podupire provedbu EU-ove zajedničke ribarstvene politike, pomorske politike i plana za međunarodno upravljanje oceanima. Fond promiče održivo iskorištavanje morskih resursa i upravljanje tim resursima te razvoj otpornog plavoga gospodarstva. Kao globalni akter u području oceana i veliki proizvođač morskih prehrambenih proizvoda, EU nastoji zaštititi i održivo iskorištavati oceane i njihove resurse te jamčiti dostupnost opskrbe hranom, konkurentnost pomorskoga gospodarstva i egzistenciju obalnih zajednica. Fond pomaže i u postizanju UN-ova 14. cilja održivog razvoja („Održivim gospodarenjem čuvati oceane, mora i morske resurse”) te ciljeva europskog zelenog plana.

Potpora iz fonda posebno je usmjerena na inovativne projekte koji olakšavaju prelazak na održivo ribarstvo s niskim emisijama ugljika, zaštitu morske bioraznolikosti, opskrbu kvalitetnim i zdravim morskim prehrambenim proizvodima, gospodarsku i društvenu dinamiku obalnih zajednica, poboljšanje vještina i radnih uvjeta u sektorima ribarstva i akvakulture te međunarodnu suradnju u području zdravlja, sigurnosti i održivog upravljanja oceanima. Ukupni proračun za razdoblje 2021.–2027. iznosi 6,1 milijardu eura.

Plavo gospodarstvo

Plavo gospodarstvo EU-a, koje obuhvaća sve industrije i sektore povezane s oceanima, morima i obalama, ključno je za europski zeleni plan i europski plan oporavka. Novi pristup EU-a održivom plavom gospodarstvu neizostavan je čimbenik za postizanje ciljeva EU-a u području okoliša i klime. To se postiže poticanjem razvoja načina za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora na moru, dekarbonizacije pomorskog prometa i ekologizacije luka, uvođenjem smjernica za održivu akvakulturu i obnovom standarda za dizajn ribolovnog alata, reciklažu brodova i stavljanje odobalnih platformi izvan pogona.

Do 2030. 30% mora EU-a bit će zaštićena područja. Postrojenja za proizvodnju energije na moru trenutačno mogu proizvesti 12 gigavata obnovljive energije. Cilj za 2050. je povećati taj kapacitet na 300 gigavata.

Osim toga, razvoj nove zelene infrastrukture u obalnim područjima pomoći će u očuvanju bioraznolikosti i krajobraza, a istodobno će koristiti turizmu i obalnom gospodarstvu. Novi pristup osigurava usklađenost raznih sektora plavoga gospodarstva, olakšava njihovo supostojanje i stvara sinergije u pomorskom prostoru. Usto naglašava potrebu za ulaganjem u istraživanje, vještine i inovacije.

Međunarodna suradnja

Cilj je Europske unije da svojim znanjem predvodi svijet u prelasku na kružno gospodarstvo. Udružila se s Programom UN-a za okoliš i Organizacijom UN-a za industrijski razvoj te 21. veljače pokrenula Globalni savez za kružno gospodarstvo i učinkovitost resursa, čija je svrha poduprijeti globalni, pravedan prelazak na klimatski neutralno, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo, pravednije upotrebljavati resurse te postići održivu potrošnju i proizvodnju. Savez je utemeljen na dosadašnjim nastojanjima na međunarodnoj razini i stavlja EU na čelo zelene tranzicije.

Metode mjerenja ekološkog otiska

Poboljšanje okolišne učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan je element prelaska na kružno gospodarstvo i nužno je za postizanje drugih ciljeva europskog zelenog plana. Komisija je u prosincu donijela preporuku o uporabi zajedničkih metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija. To će pomoći mnogim osobama i organizacijama uključenima u donošenje odluka o okolišu.

Zaštita okoliša i bioraznolikosti

Vizija o postizanju nulte stope onečišćenja za 2050.

Onečišćenje zraka, vode i tla smanjuje se na razine koje nisu štetne za ljudsko zdravlje i prirodne ekosustave, čime se stvara netoksičan okoliš.

Zašto nam je potreban akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja?

• Onečišćenje okoliša uzrok je svakog osmog smrtnog slučaja u EU-u svake godine.
• Onečišćenje može uzrokovati rak, koronarne bolesti srca, opstruktivne plućne bolesti, mentalne i neurološke poremećaje, dijabetes i druge bolesti.
• Onečišćenje najviše pogađa najugroženije skupine, što produbljuje razlike među društvenim skupinama.
• Onečišćenje je među pet glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti.
• Onečišćenje ugrožava opstanak više od milijun biljnih i životinjskih vrsta, čiji se ukupan broj procjenjuje na osam milijuna.

© GettyImages/Mario De moya F

Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja – ciljevi do 2030.

© GettyImages/hirun • © GettyImages/oticki

• Zrak: smanjenje broja slučajeva preuranjene smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka za više od 55 %.
• Voda: smanjenje količine otpada i plastičnog otpada u moru za 50 %, a mikroplastike koja se ispušta u okoliš za 30 %.
• Tlo: smanjenje gubitka hranjivih tvari i upotrebe kemijskih pesticida za 50 %.
• Bioraznolikost: smanjenje broja ekosustava u EU-u čija je bioraznolikost ugrožena zbog onečišćenja zraka za 25 %.
• Buka: smanjenje broja osoba kronično izloženih buci iz prometa za 30 %.
• Otpad: znatno smanjenje ukupne proizvodnje otpada i preostalog komunalnog otpada za 50 %.

U svibnju je Komisija donijela akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja do 2050. Njegovom provedbom onečišćenje će se smanjiti na razine koje više nisu štetne za zdravlje ni za prirodne ekosustave. Akcijski plan objedinjuje sve relevantne politike EU-a za suzbijanje i sprečavanje onečišćenja zraka, vode i tla, onečišćenja mora i onečišćenja bukom te onečišćenja uzrokovanog robom široke potrošnje. Komisija i Europski odbor regija pokrenuli su 16. prosinca platformu dionika za nultu stopu onečišćenja na kojoj će se okupljati ljudi iz raznih zajednica i područja stručnosti kako bi se uklonili ti međusobno povezani problemi.

Komisija je tijekom 2021. provela nekoliko od 80 mjera najavljenih u Strategiji održivosti u području kemikalija iz 2020. Organizirala je okrugli stol na visokoj razini kako bi se ciljevi strategije ostvarili u dijalogu s predmetnim dionicima. Kako bi se zajamčilo da se najštetnije kemikalije više neće koristiti u robi široke potrošnje, osim kad je to nužno za društvo, Komisija revidira zakonodavstvo i utvrđuje kriterije za „nužnu uporabu” kemikalija. Mogućnosti financiranja istraživanja o učincima koje kemikalije imaju na zdravlje te mogućnosti financiranja zelenog prelaska na sigurne i održive kemikalije otvorene su u okviru programa Obzor Europa, programa LIFE, Mehanizma za oporavak i otpornost, kohezijskih fondova i programa InvestEU.

U izvješću Europske agencije za okoliš naslovljenom Kvaliteta zraka u Europi 2021. i objavljenom u prosincu utvrđeno je da, unatoč poboljšanjima, onečišćenje zraka i dalje predstavlja velik zdravstveni problem za ljude u Europi. Slično tomu, u drugom izdanju izvješća Izgledi za čisti zrak istaknuto je da bi se potpunom provedbom mjera za čisti zrak i zaštitu klime broj preuranjeno preminulih zbog onečišćenja zraka 2030. mogao smanjiti za 55 % u odnosu na 2005. Naglašeno je i da bi se moglo učiniti više jer postoje još mnoge mjere za smanjenje onečišćenja zraka čije bi koristi za društvo nadmašile troškove.

PROBLEM PLASTIČNOG OTPADA U BROJKAMA

80–85 % morskog smeća na plažama EU-a čini plastika.

50 % morskog smeća u EU-u sastoji se od plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu.

27 % je ribolovni alat koji sadržava plastiku.

Šteta za globalne morske ekosustave koju svake godine prouzroči plastični otpad iznosi 13 milijardi €.

Procjenjuje se da sektor turizma i obalne zajednice u EU-u svake godine gube 630 milijuna € zbog onečišćenja plastikom.

Za sektor ribarstva EU-a godišnji gubici procjenjuju se na 300 milijuna €.

Očekivani učinak

Smanjenje otpada od deset najčešćih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za više od 50 %.

Sprečavanje nastanka 3,4 milijuna tona emisija CO₂ godišnje.

Sprečavanje štete u okolišu u vrijednosti od 22 milijarde € do 2030.

Uštede za potrošače u iznosu od 6,5 milijardi € godišnje zahvaljujući smanjenoj potrošnji za jednokratne proizvode.

Zabranjeno

Do kraja 2021. zabranjeni su sljedeći plastični proizvodi za jednokratnu uporabu:

pribor za jelo

tanjuri

slamke

štapići za miješanje pića

čaše te spremnici za hranu i napitke izrađeni od polistirena (uključujući poklopce)

štapići za uši i držači za balone

svi proizvodi izrađeni od oksorazgradive plastike (od koje su često izrađene vrećice za kupovinu)

Novo

• 2021. Jasno označivanje plastičnog sadržaja čaša, vlažnih maramica, higijenskih uložaka, tampona i aplikatora te duhanskih proizvoda s filtrima i navođenje ispravnih načina odlaganja i rizika za okoliš.
• 2024. Poklopci i čepovi koji su pričvršćeni na spremnike za piće te boce zapremnine do 3 litre.

• 2025. Plastične boce izrađene od najmanje 25 % reciklirane plastike.

  Odvojeno prikupljanje 77 % plastičnih boca zapremnine do 3 litre.

• 2026. Države članice EU-a trebaju postići ambiciozno i trajno smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu (uključujući čepove/poklopce) i spremnika za hranu u usporedbi s 2022.
• 2029. Odvojeno prikupljanje 90 % plastičnih boca zapremnine do 3 litre.
• 2030. Plastične boce izrađene od najmanje 30 % reciklirane plastike.

Plastični otpad akumulira se u morima, oceanima i na plažama u EU-u i ostatku svijeta. EU poduzima mjere protiv onečišćenja plastikom. Svrha je pravila EU-a o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu spriječiti nastajanje otpada i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš zabranom plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za balone i štapića za uši te čaša, spremnika za hranu i napitke od ekspandiranog polistirena i svih proizvoda od oksorazgradive plastike na tržištu EU-a. Kako bi se smanjilo onečišćenje plastikom i plastični otpad, EU promiče recikliranje. Savez za kružnu plastiku, koji okuplja 300 relevantnih dionika, pobrinut će se za to da se do 2025. u proizvodnji novih proizvoda iskoristi najmanje 10 milijuna tona reciklirane plastike.

Zaštita okoliša putem kaznenog prava

U prosincu je Komisija donijela prijedlog za jačanje zaštite okoliša putem kaznenog prava, čime je ispunila ključnu obvezu iz europskog zelenog plana. Svrha je prijedloga ostvariti djelotvorniju zaštitu okoliša tako što će se države članice obvezati na poduzimanje kaznenopravnih mjera. Definiraju se nova kaznena djela protiv okoliša, utvrđuje minimalna razina sankcija i omogućuje učinkovitija suradnja u području izvršavanja zakonodavstva. Države članice obvezuju se i na pružanje potpore i pomoći osobama koje prijavljuju kaznena djela protiv okoliša te koje surađuju u provedbi direktive. Tim će se prijedlogom doprinijeti zaštiti prirode i prirodnih resursa te javnom zdravlju i dobrobiti.

Međunarodna inicijativa za koraljne grebene

U veljači 2021. EU se pridružio Međunarodnoj inicijativi za koraljne grebene kako bi njegove aktivnosti bile u skladu s načelima Programa za međunarodno upravljanje oceanima te kako bi podupirao djelovanje u području klime i još odlučnije ispunjavao obvezu zaštite bioraznolikosti. U okviru te inicijative EU među ostalim radi na ostvarenju svojeg cilja da zaštiti osjetljive morske ekosustave u suradnji s drugim organizacijama i zemljama istomišljenicama. To uključuje usvajanje dobre prakse održivog upravljanja koraljnim grebenima i povezanim ekosustavima, izgradnju kapaciteta i upoznavanje javnosti s tom problematikom.

Šume

Svjetske se šume oštećuju i uništavaju alarmantnom brzinom. Oko 80 % globalnog krčenja šuma potaknuto je širenjem poljoprivrednih površina, a EU je usto i potrošač robe povezane s globalnim krčenjem šuma, kao što je soja, palmino ulje, drvo, kakao i kava. Zakonodavnim prijedlogom o zabrani pristupa tržištu EU-a za robu koja je rezultat krčenja šuma donesenim u studenome Komisija nastoji svesti doprinos EU-a krčenju i degradaciji šuma diljem svijeta na najmanju moguću mjeru te promicati potrošnju proizvoda u EU-u iz lanaca opskrbe koji nisu povezani s krčenjem šuma.

Govedina, palmino ulje, soja, drvo, kakao i kava proizvodi su čija potrošnja u EU-u potiče krčenje i degradaciju šuma u cijelom svijetu. EU stoga više neće dopuštati pristup robi i proizvodima povezanima s krčenjem šuma na svoje tržište.

© Avigator Fortuner/Shutterstock.com

Prilikom javnog savjetovanja prikupljeno je čak 1,2 milijuna odgovora građana, koji su podržali djelovanje EU-a u borbi protiv krčenja i degradacije šuma.

Krčenje i degradacija šuma među glavnim su uzrocima globalnog zagrijavanja i gubitka bioraznolikosti, a čak 23 % emisija stakleničkih plinova posljedica su poljoprivrednih djelatnosti, šumarstva i ostalih načina korištenja zemljišta.

Novom će se Uredbom o krčenju šuma:

građanima EU-a jamčiti da proizvodi koje kupuju, koriste i troše ne doprinose krčenju šuma u svijetu i njihovoj degradaciji;

smanjiti emisije ugljika u atmosferu koje nastaju zbog potrošnje i proizvodnje odgovarajućih proizvoda u EU-u za najmanje 32 milijuna tona godišnje, što će osigurati godišnje uštede od najmanje 3,2 milijarde € te povećati doprinos šuma borbi protiv klimatskih promjena;

rješavati problem nezakonitog krčenja šuma i njihove degradacije, kao i krčenja šuma zbog širenja poljoprivrednih površina na kojima se proizvode ti proizvodi.

Novom strategijom EU-a za šume do 2030., donesenom u srpnju, doprinijet će se postizanju ciljeva EU-a u području bioraznolikosti i klime. U njoj se prepoznaje središnja i multifunkcionalna uloga šuma te uloga šumara i vrijednosnog lanca koji se temelji na šumama u postizanju održivog i klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. te u očuvanju živih i naprednih ruralnih područja. Strategija sadržava viziju i konkretne inicijative za poboljšanje količine i kvalitete šuma u EU-u te za ulaganje u istraživanje i inovacije kao pokretače promjena, a uključuje i obvezu sadnje još tri milijarde stabala do 2030.

Zdrave i bioraznolike šume ključne su i za smanjenje rizika od šumskih požara, koji su tijekom ljeta ponovno harali nekim regijama Europe. Aktivnosti prevencije, pripravnosti i odgovora u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu u borbi protiv šumskih požara sastavni su dio djelovanja EU-a za zaštitu ljudi i prirode. Komisija je nastavila jačati kapacitete EU-a za gašenje šumskih požara iz zraka kako bi nadoknadila nemogućnost reagiranja na šumske požare na nacionalnoj razini. U ožujku 2021. objavila je i nove smjernice o kopnenim praksama za sprečavanje šumskih požara i učinkovitom reagiranju u slučaju požara.

Strategija za tlo

U tlu se nalazi četvrtina bioraznolikosti planeta, a do 2050. svjetsko stanovništvo koje će tlo morati prehraniti narast će na gotovo 10 milijardi ljudi. Međutim, tla u EU-u i dalje degradiraju. U studenome je Komisija donijela strategiju EU-a za tlo do 2030. i pokrenula misiju u području zdravlja tla i hrane u okviru programa Obzor Europa radi oporavka našeg tla i postizanja EU-ovih ciljeva u području klime i bioraznolikosti, pri čemu uvažava ključnu ulogu poljoprivrednika i šumara.

Zdravo tlo neophodno je za postizanje klimatske neutralnosti, uspostavu čistog i kružnoga gospodarstva, smanjenje gubitka bioraznolikosti, proizvodnju zdrave hrane, očuvanje zdravlja ljudi te zaustavljanje dezertifikacije i degradacije zemljišta.

© LeQuangNhut/Shutterstock.com
© Photo by Becca Lavin on Unsplash
© design36/Shutterstock.com

Novom strategijom EU-a za tlo:

utvrđuju se okvir i konkretne mjere za zaštitu, obnovu i održivo korištenje tla, u sinergiji s drugim politikama europskog zelenog plana;

iznosi se vizija postizanja zdravih tala do 2050. i povezanih ciljeva, uz konkretne mjere do 2030.;

najavljuje se novi akt o zdravlju tla koji bi trebao biti predložen do 2023. i kojim bi se osigurali jednaki uvjeti i visok stupanj zaštite okoliša i zdravlja te nadopunio predstojeći akt o obnovi prirode.

Čista voda

Većina stanovnika EU-a već ima vrlo dobar pristup sigurnoj vodi za piće, zahvaljujući, među ostalim, trudu uloženom u izradu zakonodavstva EU-a o kvaliteti vode za piće tijekom proteklih 30 godina. U siječnju je stupila na snagu revidirana Direktiva o vodi za piće. Izravno se nadovezujući na prvu uspješnu europsku građansku inicijativu Right2Water, direktiva uključuje mjere za poboljšanje i održavanje pristupa sigurnoj vodi za piće za sve u EU-u, posebno za ranjive i marginalizirane skupine. Obuhvaća i najnovija znanstvena dostignuća i kontaminante koji izazivaju sve veću zabrinutost, u skladu s ciljem EU-a o nultoj stopi onečišćenja.

U strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama naglašava se važnost mjera kao što su prirodna rješenja, smanjenje potrošnje vode i stabilna opskrba čistom vodom. U tom je okviru Komisija u prosincu objavila izvješće o procjeni ažuriranih programa mjera država članica u skladu s Okvirnom direktivom o vodama i ažurirane nacionalne preliminarne procjene rizika od poplava u skladu s Direktivom o poplavama.

Trgovina bjelokosti

Unatoč međunarodnoj zabrani trgovine bjelokosti u skladu s Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama, krivolov slonova i trgovina bjelokosti nedavno su dosegli rekordne razine. U prosincu je Komisija donijela dodatne mjere usmjerene na učinkovitu zabranu većine oblika trgovine bjelokosti u EU-u. Iako se EU ne smatra regijom u kojoj je nezakonita trgovina bjelokosti dosegla zabrinjavajuću razinu, revizijom postojećih pravila EU-a potvrđuje se i provodi u djelo obveza EU-a da poduzme daljnje mjere protiv krivolova slonova i trgovine bjelokosti na globalnoj razini. To je u skladu i s obvezom EU-a iz strategije za bioraznolikost da će dodatno postrožiti pravila o trgovini bjelokosti u EU-u. Revidiranim smjernicama Komisije o režimu EU-a kojim se uređuje trgovina bjelokosti ponajprije se obustavlja trgovina neobrađenom bjelokosti na tržištu EU-a, a izmjenama postojeće uredbe Komisije osigurava se da će za trgovinu postojećim antikvitetima od bjelokosti uvijek biti potrebno prethodno odobrenje.

Osmi program djelovanja za okoliš

Osmi program djelovanja za okoliš usmjeren je na potporu provedbi europskog zelenog plana na svim razinama upravljanja i na praćenje napretka. Program se nadovezuje na dugoročnu viziju za 2050. „živjeti dobro unutar granica našeg planeta” i u njemu je utvrđeno šest prioritetnih ciljeva za razdoblje do 2030.: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, kružno gospodarstvo, nulta stopa onečišćenja, bioraznolikost i uklanjanje glavnih pritisaka na okoliš i klimu.

U programu se poziva na dobro upravljanje, održivo financiranje, uključivanje pitanja povezanih s okolišem u sva područja politike, poduzimanje niza koraka kojima se omogućuje postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš te razvoj znanja i inovacija za potporu prelasku na gospodarstvo koje promiče dobrobit. Države članice u prosincu su podržale predloženi program privremenim političkim dogovorom.

Istraživanje i inovacije kao pomoć u ostvarivanju europskog zelenog plana

Više od 35 % proračuna programa Obzor Europa za razdoblje 2021.–2027. u visini od 95,5 milijardi eura uložit će se u istraživanje i inovacije kako bi se pronašlo rješenje za klimatske promjene i doprinijelo ciljevima europskog zelenog plana. U lipnju je Komisija predložila niz novih europskih partnerstava u području klime, energetike i prometa. Ta će partnerstva mobilizirati više od 22 milijarde eura privatnih financijskih doprinosa i doprinosa u naravi te će poticati razvoj i primjenu novih tehnologija, materijala i proizvoda s nižim emisijama stakleničkih plinova i općenito većom okolišnom učinkovitošću.

U rujnu je Komisija pokrenula pet novih misija EU-a, što je novi način suradnje radi rješavanja najvećih problema u području zdravlja, klime i okoliša. Misije su iznikle iz Obzora Europa kao nova ideja i jedinstven koncept u okviru politike EU-a te okupljaju različite službe Komisije pod vodstvom devet članova kolegija povjerenika kako bi se organizirala potpora za istraživanja s ciljem provođenja u djelo glavnih prioriteta Komisije i pronalaženja rješenja za neke od najvećih izazova u društvu današnjice. Uključuju istraživačke i inovacijske projekte, mjere politike i zakonodavne inicijative kako bi se do 2030. pronašla rješenja za ključne globalne izazove. Komisija za pokretanje tih pet misija stavlja na raspolaganje gotovo dvije milijarde eura iz programa Obzor Europa od 2021. do 2023., a očekuju se i dodatna sredstva iz drugih programa. Od pet misija pokrenutih u rujnu 2021. četiri su namijenjene ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana:

• Prilagodba klimatskim promjenama (potpora da barem 150 europskih regija i zajednica postane otporno na klimatske promjene);
• 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova;
• Obnova naših oceana i voda;
• Plan za tlo za Europu (100 živih laboratorija i oglednih projekata koji će biti na čelu tranzicije na zdrava tla).

U rujnu i listopadu Komisija je odobrila milijardu eura za 73 istraživačka i inovacijska projekta koja podupiru europski zeleni plan. Poziv na podnošenje projekata odnosio se na ulaganja u ključne tehnologije u širokom spektru područja – od izvora energije i biomase do prometnih tehnologija i infrastrukture – ali i na dva antropocentrična područja: jačanje znanja i jačanje uloge građana.

Održivo financiranje

Komisija je u travnju donijela paket inicijativa za poboljšanje protoka financijskih sredstava prema održivim aktivnostima diljem EU-a. Delegiranom uredbom o taksonomiji EU-a o klimatski održivim djelatnostima utvrđuju se kriteriji tehničke provjere za ekonomske djelatnosti koje znatno doprinose klimatskim ciljevima iz Uredbe o taksonomiji, a da pritom ne nanose bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima EU-a. Prijedlogom direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti nastoji se poboljšati kvaliteta informacija o održivosti koje dostavljaju poduzeća. Izvješćivanje o održivosti bit će dosljednije kako bi financijska poduzeća, ulagači i javnost imali pristup usporedivim i pouzdanim informacijama o rizicima i učincima poduzeća u pogledu održivosti. Doneseno je šest delegiranih akata o izmjenama u području fiducijarnih dužnosti te savjetovanja o ulaganju i osiguranju kako bi se osiguralo da financijska poduzeća u svoje postupke i savjetovanje klijenata o ulaganjima uključe informacije o održivosti.

Strategijom za održivo financiranje donesenom u srpnju 2021. nastoji se poduprijeti financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu djelovanjem u četiri područja: olakšavanje financiranja tranzicije, podupiranje uključivijeg okvira za održivo financiranje, jačanje rada na otpornosti i učinku financijskog sektora te prilagodba obnovljenim globalnim ambicijama.

Financiranje prelaska na održivost

Ovom se strategijom predviđaju alati i politike kojima se dionicima u svim gospodarskim sektorima omogućuje financiranje planova tranzicije i postizanje klimatskih i širih ciljeva u području okoliša, bez obzira na njihovu polaznu točku.

Uključivost

Ovom se strategijom uzimaju u obzir potrebe pojedinaca te malih i srednjih poduzeća te im se omogućuje bolji pristup održivom financiranju.

Otpornost i doprinos financijskog sektora

Ovom se strategijom utvrđuje kako financijski sektor može doprinijeti postizanju ciljeva zelenog plana, a pritom postati otporniji i suzbijati manipulativni zeleni marketing.

Globalne ambicije

Ovom se strategijom utvrđuje kako promicati međunarodnu suradnju radi ambicioznog globalnog programa održivog financiranja.

U srpnju je Komisija predložila uredbu o europskom standardu za zelene obveznice. Cilj je tog prijedloga stvoriti kvalitetan dobrovoljni standard dostupan svim izdavateljima obveznica koji bi pomogao u financiranju održivih ulaganja.

Zelene obveznice već se koriste za prikupljanje financijskih sredstava u nekim sektorima, npr. u proizvodnji i distribuciji energije, resursno učinkovitoj stanogradnji i niskougljičnoj prometnoj infrastrukturi. Iako su ulagatelji vrlo zainteresirani za zelene obveznice, postoji potencijal za širenje tržišta. Europski standard za zelene obveznice služit će poduzećima i javnim tijelima kao referentna vrijednost za korištenje zelenih obveznica za prikupljanje sredstava na tržištima kapitala radi financiranja ambicioznih velikih ulaganja, uz ispunjenje strogih zahtjeva u pogledu održivosti i zaštitu ulagatelja od manipulativnog zelenog marketinga. Konkretno, standard će izdavateljima zelenih obveznica omogućiti da dokažu da financiraju zelene projekte koji su usklađeni s taksonomijom EU-a. Ujedno će ulagatelji koji budu kupovali te obveznice moći lakše odrediti jesu li njihova ulaganja održiva, čime će se smanjiti rizici od manipulativnog zelenog marketinga.

Pandemija bolesti COVID-19 promijenila je ulogu i percepciju digitalizacije u našem društvu i gospodarstvu te je ubrzala njezin tempo. Digitalne tehnologije, koje su bile neophodne za održavanje gospodarskog i društvenog života i nastavak obrazovanja za vrijeme krize, bit će ključni čimbenik za uspješan prelazak na održivo gospodarstvo i društvo nakon pandemije.

Europska unija ima viziju i resurse za uspješnu digitalnu tranziciju. Financijska sredstva dostupna u okviru plana oporavka NextGenerationEU omogućit će dosad najopsežniju i najintenzivniju suradnju među državama članicama koja je potrebna za uspješnu digitalnu transformaciju do 2030.

Digitalno desetljeće Europe

EU iskorištava tu priliku kako bi sljedećih deset godina pretvorio u digitalno desetljeće Europe, u kojem će postati globalni uzor za digitalno gospodarstvo, postavljati i promicati digitalne standarde te provoditi digitalne politike kojima se jača uloga građana i poduzeća.

Te će politike biti usmjerene na pružanje potpore malim poduzećima u prihvaćanju tehnologije, stjecanje osnovnih i naprednih digitalnih vještina kako bi tehnologija služila ljudima i omogućivanje pristupa internetu i internetskim javnim uslugama za sve. EU će istodobno nastaviti raditi na izvrsnosti u području naprednih tehnologija kao što su kvantno računalstvo i računalstvo u oblaku te umjetna inteligencija, kojima se mogu riješiti mnogi problemi s kojima se naše društvo danas suočava.

Za ostvarivanje EU-ovih ciljeva bit će potrebno okrenuti se rješavanju problema na koje je ukazala pandemija, od nedostataka u povezivosti i digitalnim vještinama do razlika između poduzeća koja su prihvatila digitalizaciju i onih koja tek trebaju uvesti digitalna rješenja. Digitalizacija nudi mnogo novih prilika za zapošljavanje. Primjerice, u EU-u je 2020. ostalo nepopunjeno više od 500 000 slobodnih radnih mjesta za stručnjake za kibersigurnost i podatke.

S pomoću Digitalnog kompasa Europe digitalne ambicije EU-a za 2030. pretvaraju se u mjere i rezultate. Najvažniji među njima su:

• digitalno pismeno stanovništvo i visokokvalificirani digitalni stručnjaci;
• pouzdana i sigurna digitalna infrastruktura;
• visok udio digitaliziranih poduzeća;
• modernizirane javne usluge koje odgovaraju na potrebe društva.

Kad je riječ o digitalnim vještinama, 56% odraslih trenutačno ima osnovne digitalne vještine, a cilj je da se njihov broj poveća na 80%. Zaposleno je 8,4 milijuna stručnjaka za IKT, a cilj je da ih bude 20 milijuna. Kad je riječ o digitalnoj infrastrukturi, 59% kućanstava trenutačno je pokriveno gigabitnom mrežom, a cilj je da se njihov broj poveća na 100%. 14% naseljenih područja pokriveno je 5G mrežom, a cilj je da njome bude pokriveno 100% naseljenih područja. Kad je riječ o digitalnoj transformaciji poduzeća, 42% poduzeća trenutačno se koristi uslugama računalstva u oblaku, a cilj je da se takvim uslugama koristi 75% poduzeća. 14% poduzeća koristi velike količine podataka, a cilj je da ih koristi 75% poduzeća. 25% poduzeća koristi umjetnu inteligenciju, a cilj je da je koristi 75% poduzeća. Trenutačno 55% malih i srednjih poduzeća ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, a cilj je da njihov broj nadmaši 90%. Naposljetku, u EU-u danas postoji 112 poduzeća jednoroga, a cilj je udvostručiti taj broj. Kad je riječ o digitalizaciji javnih usluga, 75% građana i 84% poduzeća ima internetski pristup ključnim javnim uslugama (primjerice onima povezanima sa zaposlenjem, školovanjem, obitelji, redovnim poslovanjem ili preseljenjem iz jedne države članice u drugu), a cilj je da pristup tim uslugama imaju svi građani i sva poduzeća. Osim toga, cilj je EU-a da svi stanovnici EU-a imaju pristup digitalnim zdravstvenim zapisima i da 80% njih koristi digitalnu identifikaciju.

Europska komisija 2022. namjerava finalizirati prijedlog zajedničke izjave o digitalnim načelima Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije s ciljem da se vrijednosti i prava EU-a zaštite i u digitalnom prostoru. Zahvaljujući tome, svima će biti dostupne prednosti digitalnih mogućnosti, kao što su univerzalan pristup internetu, algoritmi koji poštuju ljude te sigurno i pouzdano internetsko okruženje. Prema posebnom istraživanju Eurobarometra provedenom u rujnu i listopadu 2021. velika većina građana EU-a smatra da će internet i digitalni alati imati važnu ulogu u budućnosti. Nadalje, velika većina smatra da je korisno da EU definira i promiče europska prava i načela kako bi se provela uspješna digitalna transformacija. Prije toga Komisija je provela i otvoreno javno savjetovanje o digitalnim načelima, koje je pokazalo široku potporu inicijativi.

Komisija je u rujnu predložila plan za digitalnu transformaciju EU-a do 2030. Programom Put u digitalno desetljeće želi se uspostaviti pouzdan okvir upravljanja kako bi države članice mogle zajednički raditi na dogovorenim ciljevima, uvažavajući pritom različite polazišne točke. To obuhvaća sustav praćenja za mjerenje napretka u ostvarivanju pojedinačnih ciljeva do 2030. i višegodišnje planove po državama članicama, u kojima će one ukratko izložiti donesene ili planirane politike i mjere. U višedržavnim projektima objedinjavat će se sredstva EU-a te nacionalna i privatna sredstva kako bi se u ključnim područjima postigao napredak koji nijedna država članica ne bi mogla ostvariti sama.

Višedržavni projekti olakšat će ulaganja u područja kao što su:

Zajednička podatkovna infrastruktura i usluge

Lanac blokova

Procesori niske potrošnje

Paneuropsko uvođenje 5G koridora

Računalstvo visokih performansi

Sigurna kvantna in­fras­truk­tu­ra i mreža centara za ki­ber­si­gur­nost

Digitalna javna uprava

Di­gi­tal­no­ino­va­cij­ski centri

Vi­so­ko­teh­no­lo­ška partnerstva za digitalne vještine

Međunarodna dimenzija Digitalnog kompasa razvija se u okviru niza digitalnih partnerstava. Vijeće za trgovinu i tehnologiju osnovano je na sastanku na vrhu EU-a i SAD-a u lipnju 2021. Od tada je deset radnih skupina počelo utvrđivati moguće kratkoročne, srednjoročne i dugoročne rezultate. Raspravlja se i o digitalnom partnerstvu s Japanom, a EU radi na sklapanju digitalnog partnerstva s Afrikom i digitalnog saveza s Latinskom Amerikom i Karibima.

Digitalno obrazovanje

Komisija je u kolovozu objavila prijedlog preporuke Vijeća o kombiniranom učenju za potporu visokokvalitetnom i uključivom osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. Vijeće je donijelo tu preporuku u samo četiri mjeseca.

Zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, kombinirano učenje može pomoći da obrazovanje bude u većoj mjeri uključivo. Pojam opisuje praksu kad škola, nastavnik ili učenik primjenjuje više od jednog pristupa procesu učenja. To može obuhvaćati kombinaciju učenja u školi i u drugim okruženjima (npr. poduzeća, centri za osposobljavanje ili učenje na daljinu) ili kombiniranje različitih alata za učenje koji mogu biti digitalni i analogni. Kombinirano učenje može omogućiti bolje obrazovanje u udaljenim i ruralnim područjima te nomadskim zajednicama ili za osobe u bolnicama. U redovitim izvješćima o napretku europskog prostora obrazovanja i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.–2027. stavit će se naglasak na razvoj kombiniranog pristupa učenju u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju.

Program Digitalna Europa

S proračunom od 7,5 milijardi eura za sljedećih sedam godina, novi program Digitalna Europa prvi je EU-ov program financiranja usmjeren na približavanje digitalne tehnologije javnim upravama, poduzećima i građanima. Prvi programi rada u vrijednosti od 1,98 milijardi eura usmjereni su na ulaganja u područjima umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i podatkovnih prostora, kvantne komunikacijske infrastrukture, naprednih digitalnih vještina, kibersigurnosti i šire upotrebe digitalnih tehnologija u cijelom gospodarstvu i društvu. Prvi pozivi za program Digitalna Europa objavljeni su krajem studenoga, a drugi će biti objavljeni 2022.

Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima

Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima, koje je Komisija predložila u prosincu 2020., nastoji se stvoriti sigurniji i otvoreniji digitalni prostor za sve korisnike, u kojem su njihova temeljna prava zaštićena i u kojem imaju pristup kvalitetnim digitalnim uslugama po nižim cijenama. Dogovor o tim prijedlozima očekuje se 2022.

Kibersigurnost, zaštita podataka i sigurnost na internetu

Budući da se društveni i gospodarski život sve više seli na internet, kibernapadi postaju sve učestaliji i štetniji. U 2021. po cijelom su svijetu izvršeni napadi ucjenjivačkim softverom za destabilizaciju zdravstvenih sustava, javnih uprava, postrojenja za proizvodnju energije i druge kritične infrastrukture. EU ne može izbjeći takve vrste napada.

Za dobru zaštitu od kibernapada potrebno je jedinstveno djelovanje izvan nacionalnih granica. Stoga je Komisija 2021. u okviru strategije Europske unije za kibersigurnost počela uspostavljati Zajedničku jedinicu za kibersigurnost, novu platformu kojoj je cilj jačanje suradnje između institucija i agencija EU-a i nacionalnih tijela u državama članicama. Ta nova jedinica iskoristit će stručno znanje industrije kibersigurnosti i pomoći cijeloj Europskoj uniji da odgovori na kiberprijetnje. U tijeku su pripreme za početak rada Zajedničke jedinice za kibersigurnost.

Nakon donošenja i stupanja na snagu Uredbe o osnivanju Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti i mreže nacionalnih koordinacijskih centara, Komisija je počela surađivati s rumunjskim vlastima na uspostavi centra u Bukureštu. Doprinijet će jačanju EU-ovih kapaciteta u području kibersigurnosti, poticati izvrsnost u istraživanju i poboljšati konkurentnost europske industrije kibersigurnosti.

Ciljevi Zajedničke jedinice za kibersigurnost

Osigurati koordinirani odgovor EU-a na velike kiberprijetnje, incidente i krize.

Poboljšati informiranost dionika u području kibersigurnosti te komuniciranje sa širom javnošću.

Jamčiti zajedničku pripravnost.

Zaštita podataka

Osiguravanje zaštite podataka i privatnosti preduvjet je za povjerenje pojedinaca u nove i inovativne tehnologije. U tom su smislu zaštita podataka i privatnosti dio rješenja mnogih problema te omogućuju usporednu zelenu i digitalnu tranziciju.

Vodeća uloga EU-a u zaštiti podataka dokazuje da njegova pravila u tom području mogu biti zlatni standard za regulaciju digitalnoga gospodarstva. Ako zemlje koje nisu članice Unije osiguraju razinu zaštite podataka jednakovrijednu onoj u EU-u, EU može primijeniti svoj najsveobuhvatniji instrument za prijenos podataka, odnosno „zaključak o primjerenosti”. Na temelju toga podaci se mogu slobodno i sigurno prenositi između EU-a i predmetne zemlje, čime se olakšava trgovina i poboljšava učinkovitost regulatorne suradnje i suradnje u području izvršavanja zakonodavstva u korist građana i poduzeća.

Nakon što je 2019. s Japanom stvoreno najveće svjetsko područje slobodnog i sigurnog protoka podataka, EU je nastavio surađivati s međunarodnim partnerima na usklađivanju pravila o zaštiti podataka kako bi se olakšao prijenos podataka, a istodobno osigurala visoka razina zaštite osobnih podataka koji se prenose u inozemstvo.

EU je 2021. donio dvije odluke o primjerenosti za Ujedinjenu Kraljevinu, od kojih se jedna prvi put odnosi na razmjenu podataka među tijelima za izvršavanje zakonodavstva. Također je uspješno zaključio pregovore s Južnom Korejom, nakon kojih je donesena odluka o primjerenosti za prijenose u području komercijalne i regulatorne suradnje. Osim toga, tijekom 2021. održani su pregovori između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država o mogućem sporazumu koji će naslijediti okvir sustava zaštite privatnosti, nakon što ga je Sud Europske unije poništio.

Komisija je 2021. donijela i nove standardne ugovorne klauzule za obradu osobnih podataka. Zahvaljujući tim klauzulama organizacijama je lakše poštovati pravila o zaštiti podataka pri eksternalizaciji postupaka obrade izvršiteljima obrade unutar EU-a/Europskog gospodarskog prostora i pri prijenosu podataka u inozemstvo.

Komisija je poduzela i korake kako bi osigurala da države članice ispunjavaju svoje obveze u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka. Sud Europske unije u veljači je presudio da Španjolska nije na vrijeme prenijela direktivu o zaštiti podataka u području kaznenog progona. Sud je Španjolskoj izrekao novčane kazne. Nakon presude Španjolska je poduzela potrebne mjere za ispravljanje tih nedostataka.

Europski digitalni identitet

Mnogi se već koriste digitalnim lisnicama na svojim pametnim telefonima kako bi pohranili svoje ukrcajne propusnice kad putuju ili za virtualne bankovne kartice, a 63 % građana EU-a želi sigurnu jedinstvenu digitalnu osobnu iskaznicu za sve internetske usluge. U skladu s predloženim novim pravilima, koja je Komisija predstavila u lipnju, europska lisnica za digitalni identitet bit će dostupna svim građanima, rezidentima ili poduzećima u EU-u koji je žele koristiti. Riječ je o osobnim digitalnim lisnicama koje omogućuju ljudima da pohranjuju i upotrebljavaju podatke za sve vrste usluga, od podnošenja porezne prijave do najma automobila.

Građani će moći sigurno dokazati svoj identitet i dijeliti elektroničke isprave iz europskih lisnica za digitalni identitet na pametnom telefonu. S pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijelom EU-u, moći će pristupiti internetskim uslugama. Europski digitalni identitet pomoći će u postizanju nekih od ciljeva Digitalnog kompasa. Na primjer, do 2030. sve ključne javne usluge trebale bi biti dostupne na internetu, svi bi građani trebali imati pristup elektroničkoj zdravstvenoj evidenciji, a 80 % građana trebalo bi upotrebljavati digitalnu osobnu iskaznicu.

Napredna povezivost

Komisija je donijela prvi program rada za Instrument za povezivanje Europe – Digitalni sektor (CEF Digital). U njemu se utvrđuju ciljevi mjera uz potporu EU-a koje su potrebne za poboljšanje europske infrastrukture za digitalnu povezivost u tri godine. Za te će se mjere od 2021. do 2023. izdvojiti više od milijardu eura. Poticanjem javnih i privatnih ulaganja CEF Digital doprinijet će uvođenju gigabitne i 5G infrastrukture, opremanju glavnih prometnih pravaca i zajednica EU-a mrežama 5G, međusobnom povezivanju naprednih tehnologija kao što su usluge računalstva u oblaku i kvantne usluge te, naposljetku, stvaranju operativnih digitalnih platformi za pohranu, dijeljenje i obradu podataka iz energetskog i prometnog sektora.

Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge, koje radi na 6G-u, osnovano je 2021. te je donijelo svoj prvi program rada s namjenskim javnim sredstvima u iznosu od oko 240 milijuna eura. Misija je zajedničkog poduzeća izgraditi kapacitete EU-a za 6G sustave.

Bolji uvjeti za potrošače

Nakon preporuke iz 2020. u kojoj se poziva na povećanje ulaganja u širokopojasni pristup internetu, države članice u ožujku su postigle dogovor o zajedničkom paketu mjera na razini EU-a. Cilj je smanjiti troškove uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta i osigurati pravodoban, učinkovit i investicijski poticajan pristup radiofrekvencijskom spektru za 5G.

Naknade za roaming ukinute su 2017. i od tada ljudi koji putuju unutar EU-a mogu koristiti svoj telefon bez dodatnih troškova. Kako bi građani i dalje mogli koristiti besplatan roaming, Komisija je u veljači predložila da se aktualna pravila, koja istječu 2022., produlje za još 10 godina. Parlament i Vijeće donijeli su uredbu u prosincu, a stupit će na snagu 1. srpnja 2022. Novim će se pravilima putnicima omogućiti još bolje usluge roaminga. Među novim su prednostima iste brzine mobilnih podataka u inozemstvu kao kod kuće, učinkovit pristup hitnim službama u inozemstvu i transparentniji troškovi za pozive dežurnim telefonskim linijama i brojevima službe za korisnike u inozemstvu.

Zaštita potrošača na internetu

Prodaja na internetu kontinuirano raste posljednjih 20 godina. Tako je 2020. oko 71 % potrošača kupovalo na internetu i to često proizvode nove tehnologije. S obzirom na te promjene Europska komisija predložila je u lipnju reviziju dvaju skupova pravila EU-a kako bi potrošači dobili veća prava.

Ako bude donesena, novom Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda obuhvatili bi se rizici povezani s tim proizvodima nove tehnologije, kao što su mogući rizici za povezivost ili kibersigurnost. Obuhvatila bi i moguće rizike povezane s kupnjom na internetu, primjerice uvođenjem obveza povezanih sa sigurnošću proizvoda za internetska tržišta. Novom uredbom osiguralo bi se da tržišta ispunjavaju te obveze, da ne nude opasne proizvode potrošačima, odnosno da im takvi proizvodi ne dođu u ruke. Prijedlogom se u širem smislu nastoji osigurati da svi proizvodi koji dođu do potrošača u EU-u, neovisno o tome jesu li kupljeni na internetu ili u lokalnoj trgovini, budu sigurni, bez obzira na to dolaze li iz EU-a ili izvan njega. U slučaju da opasni proizvodi ipak dođu do potrošača, novim pravilima zajamčilo bi se njihovo brzo uklanjanje s tržišta EU-a.

Prijedlogom revidirane Direktive o potrošačkim kreditima nastoji se osigurati da potrošači u pravom trenutku dobiju prave informacije prilagođene digitalnim uređajima kako bi razumjeli što točno potpisuju. Ako se ta direktiva donese, njome bi se obuhvatili novi rizični kreditni proizvodi i novi sudionici na tržištu te bi se poboljšala pravila za procjenu može li potrošač otplatiti zajam, uključujući slučajeve kad se takve procjene provode automatiziranim donošenjem odluka. Revidiranom direktivom od država članica tražilo bi se da promiču financijsko obrazovanje i osiguraju savjetovanje o zaduživanju za potrošače.

Komisija je u prosincu izdala smjernice za tumačenje i primjenu triju direktiva EU-a o zaštiti potrošača: Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, Direktive o pravima potrošača i Direktive o isticanju cijena. Time će se državama članicama, potrošačima, trgovcima, sucima, pravnim stručnjacima i drugim dionicima pomoći da bolje razumiju kako primjenjivati postojeće pravo EU-a o zaštiti potrošača na nove prakse, posebno u pogledu digitalne i zelene tranzicije, i nedavne promjene tih direktiva uvedene Direktivom o modernizaciji.

Kraj nezadovoljstva potrošača i elektroničkog otpada

Zahvaljujući godinama suradnje s elektroničkom industrijom na dobrovoljnom pristupu, broj različitih vrsta punjača za mobilne telefone već se smanjio s 30 na tri, a Komisija je u rujnu predložila zakonodavstvo o jedinstvenom punjaču za sve elektroničke uređaje. USB-C će postati novi standardni utor za punjenje svih pametnih telefona, tableta, digitalnih kamera, naglavnih slušalica, prijenosnih zvučnika i ručnih konzola za videoigre. Osim toga, Komisija je predložila da se punjači i elektronički uređaji prodaju zasebno. Jedinstveno rješenje za punjenje bit će praktičnije i smanjit će elektronički otpad, što je važan doprinos digitalnoj i zelenoj tranziciji.

Vještine potrebne za digitalno doba

Komisija je zajedno s različitim partnerima iz država članica u svibnju pokrenula platformu za digitalne vještine i radna mjesta, jedinstvenu točku za kvalitetne informacije, inicijative i resurse u vezi s digitalnim vještinama. U vrijeme kad 44 % ljudi u EU-u nema osnovne digitalne vještine, nova platforma pomoći će u njihovu stjecanju, kao i jačanju Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta te njezinih 25 nacionalnih koalicija. Komisija je u studenome objavila besplatan alat za samoprocjenu digitalnih vještina na 29 jezika.

Digitalizacija za industriju

Da bi ojačala položaj EU-a u razvoju sljedeće generacije mikročipova, Komisija je u srpnju pokrenula Industrijski savez za procesore i poluvodičke tehnologije. Cilj je saveza uspostaviti razvojne i proizvodne kapacitete potrebne za proizvodnju sljedeće generacije procesora i elektroničkih komponenti. Radit će na identificiranju i uklanjanju postojećih uskih grla, smanjenju ovisnosti i ispunjavanju potreba u cijeloj industriji. Temelji se na ambicijama Komisije da poboljša tehnološku suverenost EU-a povećanjem njegova udjela u globalnoj proizvodnji poluvodiča s 10 % na 20 % do 2030. U govoru o stanju Europske unije predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je Europski akt o čipovima kako bi se stvorio najsuvremeniji europski sustav za čipove, koji uključuje proizvodnju. Prijedlog je donesen početkom 2022.

Digitalna transformacija

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija, uključujući najnovije tehnike strojnog učenja, upotrebljava se za stvaranje inovacija u najrazličitijim područjima, što dovodi do boljih usluga, zdravstvene skrbi i potrošačkih proizvoda. Međutim, građani EU-a moraju znati da se mogu pouzdati u to da se sustavi umjetne inteligencije upotrebljavaju sigurno i u skladu sa zakonodavnim propisima. Iako se takvi sustavi mogu upotrijebiti za rješavanje mnogih problema s kojima se društvo danas suočava, neki stvaraju rizike koje je potrebno ukloniti kako bi se izbjegli neželjeni ishodi. Na primjer, često nije moguće zaključiti zašto je ili kako sustav umjetne inteligencije došao do određenog rezultata, kao što je automatizirana odluka ili predviđanje. Stoga može biti teško procijeniti je li netko bio nepravedno stavljen u nepovoljan položaj, primjerice pri odluci o zapošljavanju ili pri dodjeli naknada socijalne sigurnosti.

Kako bi odgovorila na te i druge rizike, Komisija je u travnju objavila prijedlog prvog svjetskog pravnog okvira za umjetnu inteligenciju, kojem je priložen ažurirani koordinirani plan s državama članicama. Cilj je obiju inicijativa da Europska unija postane svjetski predvodnik u izvrsnoj i pouzdanoj umjetnoj inteligenciji. EU-ov će se pristup upotpuniti novim pravilima o strojarskim proizvodima, odnosno prilagodbom sigurnosnih pravila kako bi se povećalo povjerenje korisnika u novu raznovrsnu generaciju proizvoda. Ako bude donesena, novom Uredbom o općoj sigurnosti proizvoda kao svojevrsnom sigurnosnom mrežom dopunila bi se ta pravila.

Nova Uredba o umjetnoj inteligenciji bit će jamstvo sigurnosti i poštovanja temeljnih prava ljudi i poduzeća te će u cijeloj Uniji povećati korištenje umjetne inteligencije i ulaganja i inovacije u tom području. Prijedlogom se utvrđuje pristup koji se temelji na riziku i preporučuju stroži zahtjevi za rizičnije sustave umjetne inteligencije.

U koordiniranom planu u glavnim se crtama iznose promjene u politici i ulaganja potrebna u državama članicama da bi se učvrstio vodeći položaj EU-a u razvoju antropocentrične, održive, sigurne, uključive i pouzdane umjetne inteligencije. U planu se predlažu zajedničke mjere s ciljem usklađivanja svih aktivnosti sa strategijom za umjetnu inteligenciju i europskim zelenim planom, vodeći pritom računa o novim izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa.

EU je već financirao razne projekte u području umjetne inteligencije u svim područjima društva, od poljoprivrede do zdravstva i borbe protiv dezinformacija.

Europski savez za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku

Podaci su važan resurs u industrijskom gospodarstvu i sve se više pohranjuju u oblaku. Poduzeća mogu pristupiti računalnim resursima koje na internetu smještaju treće strane umjesto da grade vlastitu informatičku infrastrukturu. Taj skup resursa najčešće se naziva računalstvom u oblaku. U 2021. računalstvom u oblaku koristilo se 42 % poduzeća iz EU-a (u usporedbi s 36 % u 2020. i 19 % u 2016.). Predviđa se da će se do 2025. 80 % svih podataka obrađivati u pametnim uređajima bližima korisniku (takozvano računalstvo na rubu mreže), umjesto u velikim podatkovnim centrima kao danas.

Zbog toga se novim Europskim savezom za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku nastoji ojačati položaj industrije EU-a kad je riječ o tehnologijama računalstva u oblaku i na rubu mreže te povezati poduzeća, države članice i stručnjake u tom području. Savez će pomoći da se iskoristi potencijal računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže te poduprijeti razvoj novih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija, internet stvari i 5G. To će se postići s pomoću održive infrastrukture u oblaku i uz veću kontrolu građana EU-a nad vlastitim podacima.

U 2018. 80% obrade i analize podataka provedeno je u podatkovnim centrima i putem centralizirane računalne infrastrukture, a za 20% korišteni su pametni povezani predmeti. U 2025. 20% obrade i analize podataka provodit će se u podatkovnim centrima i centraliziranim računalnim objektima, a za 80% koristit će se pametni povezani predmeti.

Superračunala

Budući da se stalno generiraju sve veće količine podataka, mijenja se priroda računalstva. Danas superračunala mogu izvršiti milijune milijardi, a uskoro i milijarde milijardi operacija u sekundi te pomažu u rješavanju složenih problema. Među njima su primjerice analiza i ublažavanje učinaka klimatskih promjena, povećanje znanja u različitim znanstvenim područjima te istraživanje liječenja bolesti COVID-19.

Europsko zajedničko poduzeće za računalstvo visokih performansi, koje je osnovano 2018., trebalo bi doprinijeti vodećoj ulozi EU-a u superračunalstvu objedinjavanjem europskih i nacionalnih resursa za nabavu i uvođenje vrhunskih superračunala i tehnologija. U inicijativi sudjeluju EU, 27 država članica, tri druge zemlje i dva subjekta iz privatnog sektora: Europska tehnološka platforma za računalstvo visokih performansi i Udruženje za vrijednost velike količine podataka (BDVA).

EU je u srpnju 2021. donio novu uredbu kojom se utire put razvoju sljedeće generacije superračunala u Europi. Zahvaljujući tom aktu, zajedničko poduzeće moći će povući sredstva iz programa Obzor Europa, programa Digitalna Europa i Instrumenta za povezivanje Europe u digitalnom sektoru za daljnja ulaganja u superračunalstvo i kvantno računalstvo te za potporu ambicioznom programu EU-a za istraživanja i inovacije. Zajedno s ulaganjima zemalja sudionica i članova zajedničkog poduzeća iz privatnog sektora vrijednost tog ulaganja iznosit će oko sedam milijardi eura.

EU je nabavio sedam vrhunskih superračunala. Discoverer u Bugarskoj, MeluXina u Luksemburgu i Vega u Sloveniji postali su potpuno operativni 2021., a 2022. bit će predstavljeni Karolina u Češkoj, Leonardo u Italiji, Deucalion u Portugalu i LUMI u Finskoj.

Digitalne financije

Komisija je 2021. ostvarila napredak sa suzakonodavcima u pogledu prijedloga uredbe o tržištima kriptoimovine i prijedloga akta o digitalnoj operativnoj otpornosti, koje je u rujnu 2020. predložila u okviru paketa za digitalne financije. Osim toga, u prosincu su države članice podržale dogovor postignut s Parlamentom o pilot-režimu za tržišne infrastrukture temeljene na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT). Kriptoimovina je jedna od glavnih primjena DLT-a u financijama. Pilot-režimom utvrđuju se uvjeti za dobivanje odobrenja za upravljanje tržišnom infrastrukturom DLT, definiraju se financijski instrumenti DLT kojima se može trgovati i detaljno opisuje suradnja između operatera tržišne infrastrukture DLT i nadležnih tijela. Omogućit će regulatornim tijelima iz EU-a i sudionicima na tržištu da steknu iskustvo s tehnologijom decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (odnosno tehnologijom koja se upotrebljava za trgovanje i namiru „tokeniziranih” financijskih instrumenata) i da mogu reagirati na rizike koji prijete zaštiti ulagatelja, integritetu tržišta i financijskoj stabilnosti.

Međunarodna povezivost

Transatlantski kabel EllaLink, koji povezuje mjesta Sines u Portugalu i Fortalezu u Brazilu, prva je izravna podatkovna veza visokog kapaciteta između Europe i Latinske Amerike. EU je pomogao u stvaranju digitalne autoceste od 34 000 km kako bi se poduprla razmjena podataka o istraživanju i obrazovanju, a istodobno je upola smanjeno vremensko kašnjenje. Ta važna prekretnica potaknut će bližu suradnju dvaju kontinenata u sljedećih 25 godina. Općenito, inicijativa BELLA (Building the Europe Link with Latin America), uključujući razmjenu podataka o računalstvu visokih performansi i promatranju Zemlje, obuhvatit će 65 milijuna korisnika u više od 12 000 obrazovnih i istraživačkih ustanova u Europi, Latinskoj Americi i na Karibima.

Zdravija Europska unija

Zbog pandemije bolesti COVID-19 javno zdravlje našlo se među prioritetima EU-a. Nakon što je predsjednica Ursula von der Leyen u rujnu 2020. najavila izgradnju snažnije europske zdravstvene unije, Europska komisija postavila je temelje u koje su ugrađena iskustva iz pandemije.

Priprema za zdravstvene krize i odgovor na njih

Prvi je stup europske zdravstvene unije pripravnost i odgovor na krizu. Zakonodavstvo EU-a o prekograničnim prijetnjama zdravlju u postupku je revizije u kojoj će se iskoristiti lekcije iz pandemije bolesti COVID-19. Europska agencija za lijekove i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, koji su imali izuzetno važnu ulogu u borbi protiv bolesti COVID-19, dobili su veće ovlasti za djelovanje u budućim zdravstvenim krizama. Predviđa se da će te ključne zdravstvene agencije EU-a tijekom izvanrednih situacija davati više znanstvenih smjernica te osiguravati bolju koordinaciju. Opasnost od nestašice lijekova smanjit će se zahvaljujući boljem praćenju i većoj pripravnosti. Ako se prihvate prijedlozi Komisije, ubuduće će u određenim okolnostima biti moguće proglasiti izvanredno stanje u području javnog zdravlja na razini Europske unije, što je preduvjet za uvođenje određenih mjera za snažniji odgovor.

Iako pandemija bolesti COVID-19 još nije završila, EU mora biti spreman za nove prekogranične prijetnje zdravlju. Komisija je u lipnju predstavila komunikaciju o prvim poukama izvučenima iz pandemije na temelju kojih će se poboljšati djelovanje na razini Unije i na nacionalnoj razini. One će doprinijeti boljem predviđanju rizika za javno zdravlje i jačanju kriznog planiranja, iz čega će proizaći brži i učinkovitiji zajednički odgovori na svim razinama. U komunikaciji je naglasak stavljen na pripravnost i odgovor na zdravstvene krize, pri čemu se navodi deset pouka izvučenih iz zdravstvene krize u pogledu djelovanja EU-a.

VIDEO Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize.

Dio odgovora Komisije je i osnivanje Europskog tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA). Ono će kao središnji element europske zdravstvene unije imati dva različita načina rada: pripravnosti i odgovora na krizu. To će tijelo općenito poboljšati razvoj, proizvodnju, nabavu i distribuciju ključnih medicinskih protumjera (npr. cjepiva, antibiotika, medicinske opreme, dijagnostičkih testova ili osobne zaštitne opreme) u EU-u.

Paket o osnivanju HERA-e donesen je 16. rujna i to je tijelo započelo s radom 1. listopada, na temelju dotadašnjeg rada inkubatora HERA-e koji je od veljače pripremao EU na povećanu opasnost od varijanti koronavirusa. HERA je u potpunosti operativna od 1. siječnja 2022., a na raspolaganju joj je ukupni okvirni proračun od 6 milijardi eura za razdoblje 2022.–2027.

U sadašnjem pripremnom načinu djelovanja HERA će se baviti procjenama prijetnji i prikupljanjem informacija, promicanjem istraživanja i razvoja, odgovaranjem na izazove tržišta, osiguravanjem pružanja medicinskih protumjera te unapređenjem znanja i vještina.

Hitne mjere HERA-e uključuju praćenje, nabavu i proizvodnju medicinskih protumjera potrebnih tijekom krize, aktivaciju projekta „EU FAB” (mreža postrojenja za proizvodnju cjepiva i lijekova koji su uvijek spremni za puštanje u rad), aktivaciju planova istraživanja i inovacija u izvanrednim stanjima, izradu popisa postrojenja za proizvodnju medicinskih protumjera potrebnih tijekom krize te pojednostavnjenje financiranja u hitnim slučajevima.

Bit će zadužena i za niz aktivnosti na međunarodnoj razini. Među njima su suradnja s globalnim partnerima kako bi se riješio problem uskih grla u međunarodnom lancu opskrbe, širenje globalne proizvodnje, poboljšanje globalnog nadzora te olakšavanje suradnje i potpore globalnim dionicima kako bi se osigurala dostupnost i pristupačnost medicinskih protumjera za države članice EU-a i treće zemlje. One uključuju i povećanje stručnog znanja za razvoj lokalnih proizvodnih i distribucijskih kapaciteta te podupiranje pristupa medicinskim protumjerama koje financira ili nabavlja EU.

HERA surađuje s državama članicama, Europskim parlamentom, agencijama EU-a i dionicima kao što su istraživači, biotehnološka poduzeća, proizvođači te regulatorna tijela radi što bržeg otkrivanja i karakterizacije novih varijanti, odgovarajuće prilagodbe cjepiva i povećanja postojećih proizvodnih kapaciteta za medicinske protumjere. Primjerice, mobilizirala je stručnu skupinu za varijante virusa SARS-CoV-2 koja pruža savjete o potrebi za razvojem novih ili prilagođenih cjepiva te o potrebi donošenja dodatnih javnozdravstvenih mjera na razini EU-a zbog pojave novih varijanti virusa. Osim toga, blisko surađuje s državama članicama i proizvođačima cjepiva koji su počeli analizirati varijantu omikron i testirati učinkovitost svojih cjepiva protiv nje. HERA usto istražuje mogućnosti proširenja područja za suradnju i razmjenu s trećim zemljama.

Europski plan za borbu protiv raka

Drugi stup zdravstvene unije posvećen je bolesti koja je na drugom mjestu po broju smrti u EU-u. Ukupno 2,7 milijuna osoba u EU-u 2020. je dijagnosticiran rak, što govori o razmjerima tjelesnih i psiholoških posljedica koje trpe oboljeli i oni koji su preboljeli tu bolest te njihovi bližnji. Rak također znatno opterećuje zdravstvene i socijalne sustave te ugrožava rast i konkurentnost gospodarstva i zdravlje radne snage. Međutim, 40 % vrsta raka moguće je spriječiti jer su povezane s načinom života (prehranom, fizičkom aktivnošću, pušenjem, konzumacijom alkohola itd.) i onečišćenjem okoliša ili je protiv njih dostupno cjepivo.

Europski plan za borbu protiv raka, koji je donesen u veljači 2021., usmjeren je na borbu protiv te bolesti s pomoću integriranog pristupa na temelju načela „zdravlje u svim politikama” i uključuje sve zainteresirane za prevenciju raka, liječenje i skrb za oboljele. Čini ga 10 glavnih inicijativa za poboljšanja prevencije, ranog otkrivanja, dijagnostike i liječenja. To bi trebalo dovesti do bolje kvalitete života oboljelih i osoba koje su preboljele rak i pritom osigurati jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.

Misija EU-a za borbu protiv raka programa Obzor Europa – jedna od pet novih misija EU-a koje su najavljene u rujnu 2021. – doprinijet će europskom planu za borbu protiv raka radi poboljšanja života više od tri milijuna ljudi do 2030. zahvaljujući boljoj prevenciji, uspješnijem liječenju i većoj kvaliteti života. Program „EU za zdravlje” i drugi instrumenti EU-a pružit će oko 4 milijarde eura pomoći državama članicama i dionicima kako bi njihovi zdravstveni sustavi postali snažniji i spremniji za prevenciju i liječenje raka.

Ključne mjere usmjerene su na prevenciju, dijagnozu, liječenje i bolju kvalitetu života. Cilj je tih mjera smanjiti onečišćenje okoliša i štetnu konzumaciju alkohola i duhana, promicati zdraviji način života, do 2025. omogućiti pristup probiru raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva za 90% stanovništva EU-a koje ispunjava uvjete, cijepiti najmanje 90% djevojčica u EU-u protiv humanog papilomavirusa i znatno povećati broj cijepljenih dječaka do 2030. te do 2030. osigurati pristup nacionalnim centrima za sveobuhvatnu skrb o oboljelima od raka za do 90% pacijenata koji ispunjavaju uvjete. To je moguće zahvaljujući iznosu od četiri milijarde eura. Zahvaljujući napretku u ranom otkrivanju, učinkovitim terapijama te potpornoj skrbi, u EU-u je više od 12 milijuna osoba preživjelo rak.

Farmaceutska strategija za Europu

Treći je stup farmaceutska strategija za Europu pokrenuta 2020. Predstavlja cjelovitu reformu sustava EU-a za lijekove. Riješit će dugotrajne probleme koji su opterećivali farmaceutski sustav EU-a, poticati inovacije (uključujući one povezane s neispunjenim zdravstvenim potrebama) te jamčiti da lijekovi budu dostupni uvijek, a ne samo u kriznim situacijama. Među glavnim su mjerama strategije revizija propisa EU-a o lijekovima i strukturirani dijalog o sigurnosti opskrbe lijekovima, proces u okviru kojega se od veljače 2021. utvrđuju mjere politike kojima bi se ojačala otpornost farmaceutskih opskrbnih lanaca i zajamčila sigurna opskrba lijekovima.

Komisija ulaže više nego ikad prije u te hitne zdravstvene prioritete. Novi program „EU za zdravlje”, koji je pokrenut u ožujku, ambiciozan je odgovor EU-a na pandemiju bolesti COVID-19, no ne zaustavlja se na tome već za cilj ima i poboljšati zdravlje u EU-u, ojačati nacionalne sustave zdravstvene skrbi i povećati dostupnost lijekova, medicinskih proizvoda i proizvoda potrebnih tijekom krize.

U okviru programa „EU za zdravlje” uložit će se 5,3 milijarde € u tekućim cijenama u inicijative u okviru kojih djelovanje na razini EU-a donosi dodanu vrijednost dopunjavajući politike država članica te ostvarujući jedan ili više ciljeva programa „EU za zdravlje”.

Poboljšanje i promicanje zdravlja u EU-u.

Zaštita građana EU-a od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju.

Poboljšanje lijekova, medicinskih proizvoda i proizvoda potrebnih tijekom krize.

Jačanje zdravstvenih sustava.

Jačanje naše demokracije

Demokratska rasprava i načini na koje ljudi dolaze do informacija posljednjih su se godina znatno promijenili, pri čemu internet dobiva sve važniju ulogu. Istodobno, više građana EU-a nego ikada prije ostvaruje svoje demokratsko pravo da glasuje i kandidira se na europskim parlamentarnim izborima te na lokalnim izborima u državi članici boravišta. Osim toga, povećala se i važnost političkog oglašavanja u vezi s vođenjem kampanja u EU-u. Kako bi se prilagodila tim promjenama i ojačala demokraciju i integritet izbora, Komisija je u studenome iznijela nove prijedloge o političkom oglašavanju, glasačkim pravima građana EU-a koji su ostvarili svoje pravo na slobodno kretanje i financiranju europskih političkih stranaka.

Prijedlozi se temelje na iskustvu stečenom tijekom europskih parlamentarnih izbora 2019. i uključuju prioritete najavljene u akcijskom planu za europsku demokraciju i u Izvješću o građanstvu EU-a 2020. Kako bi se osiguralo da se izbori za Europski parlament 2024. održe u skladu s najvišim demokratskim standardima, nova bi pravila trebala stupiti na snagu i u potpunosti se početi provoditi u državama članicama do proljeća 2023.

Političko oglašavanje

Digitalna komunikacija i internet političarima pružaju brojne mogućnosti da dopru do građana, a građanima da sudjeluju u demokratskoj raspravi. Međutim, na više nedavno održanih izbora pokazalo se da se digitalizacija i internetsko oglašavanje ponekad mogu upotrebljavati za manipulaciju i dezinformacije (vidjeti i poglavlje 1. o mjerama za suzbijanje dezinformacija).

Komisija je u studenome predložila zakonodavstvo za povećanje transparentnosti u političkom oglašavanju. Usklađeni zahtjevi u pogledu transparentnosti uključuju pružanje relevantnih informacija kako bi se građanima, nadležnim tijelima i drugim relevantnim dionicima omogućilo da jednostavno prepoznaju politički oglas te utvrde od koga potječe i tko je platio političku poruku. Ciljano političko oglašavanje i isticanje dopuštat će se samo ako ispunjavaju razumne zahtjeve u pogledu transparentnosti. Pojedinci će moći sami prosuditi jesu li ciljani političkim oglašavanjem i na koji način te odlučiti žele li to uopće.

Prijedlog će dopuniti pravila utvrđena u Komisijinu prijedlogu Uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga kako bi potrebna pravila stupila na snagu prije izbora za Europski parlament u svibnju 2024.

Sloboda medija

908 novinara i medijskih djelatnika bili su žrtve napada u 23 države članice 2020.

Tijekom prosvjeda koji su 2020. održani u EU-u 175 novinara i medijskih djelatnika bili su mete napada ili incidenata.

73 % novinarki doživjelo je nasilje na internetu 2020.

Od 1992. u EU-u su ubijena 23 novinara, a većina ubojstava počinjena je u posljednjih šest godina.

Sloboda medija od presudne je važnosti za funkcionalnu demokraciju. Provodeći akcijski plan za europsku demokraciju EU poduzima korake za očuvanje slobode medija i suzbijanje prijetnji s kojima se danas suočavaju novinari. Komisija je u rujnu dala preporuku o sigurnosti novinara. U njoj se državama članicama pružaju smjernice o tome kako povećati sigurnost novinara i medijskih djelatnika na internetu i izvan njega, s naglaskom na novim internetskim prijetnjama, i to ponajprije onima koje su usmjerene na novinarke i osobe koje predstavljaju manjine ili izvješćuju o njima.

Namjera je i zaštititi novinare i borce za ljudska prava od zlouporabe sudskih postupaka kojima ih se nastoji odvratiti od bavljenja pitanjima od javnog interesa. Komisija je u listopadu pokrenula javno savjetovanje kako bi utvrdila probleme u tom području i prikupila mišljenja o tome što je potrebno učiniti. Njezin prijedlog inicijative EU-a o tom pitanju očekuje se 2022. EU financira i projekte koji su posvećeni slobodi i pluralizmu medija. Jedan od njih je Alat za praćenje vlasništva nad medijima (Euromedia Ownership Monitor), koji je pokrenut u rujnu 2021. kako bi se načinila baza podataka s informacijama o vlasništvu nad medijima za pojedine zemlje, ocijenili relevantni pravni okviri i utvrdili mogući rizici za transparentnost vlasništva nad medijima.

Komisija je uvela i mjere navedene u Akcijskom planu za medijski i audiovizualni sektor. Tako je tijekom ljeta objavila poziv za europska novinarska partnerstva u okviru programa Kreativna Europa. Komisija je poduzela sljedeće korake nakon što je predsjednica von der Leyen u svojem govoru o stanju Unije 2021. najavila Akt o slobodi medija, koji će se donijeti 2022.

Usporedo s tim, Komisija je nastavila pratiti stanje slobode i pluralizma medija u svim državama članicama u okviru svojeg godišnjeg izvješća o vladavini prava.

Zaštita vladavine prava

Komisija je u srpnju objavila drugo godišnje izvješće o vladavini prava u EU-u, s posebnim poglavljima za svaku državu članicu. Izvješće o vladavini prava donosi se jednom godišnje kako bi se promicala vladavina prava, spriječilo nastajanje ili produbljivanje problema te rješavalo postojeće probleme. Izvješće čine četiri glavna stupa: nacionalni pravosudni sustavi, okviri za borbu protiv korupcije, sloboda i pluralizam medija te druga institucionalna pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže koja su bitna za funkcionalnu demokraciju.

Izvješće za 2021. prikazuje uočene promjene od prethodnog izvješća i uzima u obzir učinak pandemije bolesti COVID-19. Općenito je ukazalo na mnoga pozitivna kretanja u državama članicama, što se odnosi i na mjere poduzete kao odgovor na izazove utvrđene u izvješću iz 2020.

Međutim, u nekim državama članicama i dalje postoje razlozi za zabrinutost, primjerice u pogledu neovisnosti pravosuđa i stanja medija. Pandemija je pokazala važnost sposobnosti održavanja sustava provjera i ravnoteže i vladavine prava.

Komisija je pokretanjem postupaka zbog povrede nastavila izvršavati i svoju ulogu čuvarice ugovora EU-a. U travnju je uputila predmet protiv Poljske Sudu Europske unije zbog zakona o pravosuđu iz 2019. i postupaka Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda u predmetima koji se odnose na suce. Komisija je od Suda zatražila i da odredi privremene mjere, što je Sud učinio 14. srpnja.

Komisija je u rujnu zatražila od Suda da Poljskoj naloži plaćanje dnevne novčane kazne sve dok u potpunosti ne provede rješenje Suda o privremenim mjerama od 14. srpnja. Sud je 27. listopada naložio plaćanje dnevne novčane kazne u iznosu od milijun eura zbog neispunjenja obveza.

U okviru drugog postupka zbog povrede Komisija je Poljskoj uputila službenu opomenu u skladu s člankom 260. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zbog toga što nije poduzela potrebne mjere kako bi u potpunosti postupila prema presudi Suda EU-a od 15. srpnja 2021., u kojoj je utvrđeno da poljski zakon o stegovnom sustavu protiv sudaca nije u skladu s pravom Unije. Odgovor se detaljno analizira prije donošenja odluke o sljedećim koracima.

Komisija je u srpnju protiv Mađarske pokrenula postupke zbog povrede u vezi sa zaštitom temeljnih prava i načelom nediskriminacije. (Vidjeti i poglavlje 7.)

Osim postupaka zbog povrede, koji su usmjereni na rješavanje konkretnih povreda prava EU-a, člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji predviđa se općenitiji postupak za očuvanje zajedničkih vrijednosti Unije, uključujući vladavinu prava. Vijeće se i dalje bavi dvama postupcima. Prvi je postupak koji je Komisija pokrenula protiv Poljske 2017., a drugi je postupak koji je Europski parlament pokrenuo protiv Mađarske 2018., kako bi se utvrdilo postoji li očita opasnost od teškog kršenja vrijednosti Unije. Komisija je izvijestila Vijeće o razvoju događaja u područjima obuhvaćenima obrazloženim mišljenjima iz 2020. i 2021.

Zaštita proračuna EU-a

Uredbom iz 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije povećava se sposobnost EU-a za postupanje u slučajevima kršenja načela vladavine prava koji utječu na proračun EU-a. S pomoću tog i drugih instrumenata osigurava se da se svaki euro utroši u potrebne svrhe te da stvara dodanu vrijednost za građane.

Od siječnja 2021., kad je ta uredba stupila na snagu, Komisija prati situaciju u državama članicama i prikuplja relevantne informacije. Njezino izvješće o vladavini prava jedan je od izvora informacija kojima se koristi kako bi na temelju uredbe utvrdila i procijenila je li došlo do kršenja načela vladavine prava. Osim toga, u analize Komisije uključene su i odluke Suda EU-a, izvješća Europskog revizorskog suda i zaključci relevantnih međunarodnih organizacija. Komisija priprema niz smjernica kako bi pojasnila niz elemenata povezanih s primjenom uredbe.

Uključivanje građana

Parlament i Vijeće u listopadu su donijeli izmjenu Aarhuške uredbe radi povećanja mogućnosti civilnog društva EU-a i šire javnosti za nadzor odluka koje utječu na okoliš. Organizacije civilnog društva mogu od institucija EU-a zatražiti da preispitaju svoje aktivnosti kako bi osigurale bolju zaštitu okoliša i učinkovitije djelovanje u području klime.

Komisija je 2021. odgovorila na dvije europske građanske inicijative. Iza svake je stajalo više od milijun građana EU-a. Za inicijativu „Minority SafePack” za povećanje kulturne i lingvističke raznolikosti u Uniji Komisija je najavila nezakonodavne mjere, dok je za inicijativu „Okončajmo upotrebu kaveza” najavila da će donijeti prijedlog o postupnom ukidanju kaveza za određene životinje koje se drže zbog uzgoja do 2024. Kao odgovor na inicijativu „Pravo na vodu” iz 2014. u siječnju je na snagu stupila revidirana Direktiva o pitkoj vodi, a kao odgovor na inicijativu „Zabrana glifosata” iz 2017. u ožujku se počela primjenjivati Uredba o transparentnosti i održivosti procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu. Prošle je godine registrirano jedanaest novih inicijativa.

Komisija je 2021. pokrenula 116 javnih savjetovanja i primila 757 315 doprinosa te 104 771 odgovor u okviru drugih prilika za davanje povratnih informacija (npr. za planove ili nacrte akata). Komisija je odgovorila na sva 283 prijedloga koja je dosad primila na portalu Iznesite svoje mišljenje: može jednostavnije!. Platforma Fit for Future, koju čini stručna skupina na visokoj razini, razmatra relevantne prijedloge pri izradi svojeg godišnjeg programa rada. Skupina se sastoji od predstavnika nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela država članica, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europskog odbora regija te dionika koji predstavljaju poduzeća i nevladine organizacije. Mreža izaslanika za MSP-ove daje svoja mišljenja i njezini predstavnici sudjeluju na plenarnim sastancima skupine.

Migracije i azil

Godinu dana nakon njegova donošenja u rujnu 2020., Komisija je donijela prvo izvješće o napretku novog pakta o migracijama i azilu. U njemu se navodi da će EU i u budućnosti biti ugrožen okolnostima koje se stalno mijenjaju te nespreman reagirati na njih sve dok se ne provede sveobuhvatna reforma EU-ova sustava azila i migracija.

Komisija je u veljači Vijeću predstavila svoju prvu činjeničnu ocjenu suradnje s partnerskim zemljama u pogledu ponovnog prihvata u skladu s revidiranim Zakonikom o vizama kao dio sveobuhvatnog pristupa migracijskoj politici iznesenog u novom paktu o migracijama i azilu. Uz prvu procjenu objavljena je i komunikacija u kojoj je opisano kako EU namjerava ojačati suradnju u području vraćanja i ponovnog prihvata.

U travnju je donijela prvu EU-ovu strategiju dobrovoljnog povratka i reintegracije, čiji je cilj povećati udio dobrovoljnih povrataka, što će doprinijeti čovječnom i dostojanstvenom vraćanju te poboljšanju suradnje s partnerskim zemljama u pogledu ponovnog prihvata. Usto, reintegracija pomaže povratnicima iz država članica EU-a i trećih zemalja da iskoriste prilike u svojoj zemlji podrijetla kako bi doprinijeli razvoju zajednice i jačanju povjerenja u migracijski sustav.

Strategija obuhvaća alate i smjernice za povećanje održivosti vraćanja na temelju bolje suradnje s partnerskim zemljama. Komisija je objavila i Okvir EU-a za savjetovanje o povratku i instrument za pomoć pri reintegraciji u kojima se utvrđuju zahtjevi za uspostavu struktura za savjetovanje o povratku u državama članicama. Među njima su potrebni ljudski resursi i financijska sredstva te upotreba alata za upućivanje koji omogućuje siguran protok informacija između savjetnika za vraćanje i pružatelja usluga reintegracije.

Zbog pokušaja Bjelarusa da destabilizira EU i države članice poticanjem nezakonitih migracija i njegove odluke da suspendira primjenu Sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Bjelarusa Komisija je u rujnu predložila djelomičnu suspenziju Sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza s Bjelarusom koja se odnosi samo na državne dužnosnike te zemlje. Vijeće je u studenome prihvatilo prijedlog Komisije.

Komisija je ispitala financijske i operativne potrebe Latvije, Litve i Poljske te stavila na raspolaganje dodatnih 200 milijuna eura za upravljanje granicama u nastojanju da spriječi instrumentalizaciju migranata na vanjskim granicama EU-a koju provodi Bjelarus. Intenzivirani su razgovori s relevantnim trećim zemljama u kojima ih je Komisija upozorila na razvoj situacije i od njih zatražila da ne dopuste svojim državljanima da upadnu u tu zamku bjelaruskih vlasti.

U zajedničkoj komunikaciji naslovljenoj „Odgovor na instrumentalizaciju migranata na vanjskim granicama EU-a pod pokroviteljstvom države” od 23. studenoga navode se mjere koje su poduzeli Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Komisija je 1. prosinca podnijela prijedlog kojim se najpogođenijim državama članicama EU-a omogućuje da svoje sustave azila privremeno prilagode novim okolnostima. Do kraja godine mobilizirala je 700 000 eura humanitarne pomoći te je spremna osigurati dodatna sredstva za pomoć ranjivim osobama koje su se zatekle u Bjelarusu. EU će osigurati i do 3,5 milijuna eura za potporu dobrovoljnim povratnicima iz Bjelarusa. Osim toga, osoblje agencija EU-a kao što su Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Agencija Europske unije za azil (bivši Europski potporni ured za azil) i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva spremno je za raspoređivanje na vanjskim granicama ako državama članicama zatreba njihova pomoć te već djeluje u predmetnim državama. Kako bi osigurala trajni okvir, Komisija je 14. prosinca donijela prijedlog izmjene Zakonika o schengenskim granicama zajedno s prijedlogom uredbe o situacijama instrumentalizacije.

Suzbijanje trgovine ljudima

72% žrtava trgovine ljudima jesu žene i djevojčice, a 23% muškarci i dječaci. Za 5% žrtava spol je nepoznat. Otprilike polovina žrtava građani su EU-a. 60% njih žrtve su trgovine u svrhu seksualnog iskorištavanja, a 15% žrtve su trgovine u svrhu rada.

Komisija je u travnju donijela sveobuhvatnu Strategiju EU-a za suzbijanje trgovine ljudima koja uključuje sve aspekte tog problema, od prevencije i zaštite žrtava do kaznenog progona i izricanja presuda počiniteljima. Obuhvaća pravne, političke i operativne inicijative u četiri područja: smanjenje potražnje kojom se potiče trgovina ljudima radi svih oblika iskorištavanja, razbijanje kriminalnog poslovnog modela trgovaca ljudima, zaštita, podupiranje i osnaživanje žrtava, posebno žena i djece, te međunarodna dimenzija. S radom je 1. srpnja počeo koordinator EU-a za suzbijanje trgovine ljudima.

U rujnu je donesen obnovljeni akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata (2021.–2025.). U njemu se utvrđuju mjere za suzbijanje i sprečavanje krijumčarenja te za punu zaštitu temeljnih prava migranata. Predlažu se i proširenje mjera ograničavanja i strože kaznene sankcije protiv krijumčara, kao i mjere za sprečavanje iskorištavanja migranata i povećanje znanja o krijumčarenju. U obzir se uzima sve veća uloga državnih aktera koji olakšavaju nezakonite migracije i iskorištavaju migrante za stvaranje pritiska na vanjskim granicama u političke svrhe, što se 2021. dogodilo na granici EU-a s Bjelarusom. Komisija je predstavila i mjere za povećanje učinkovitosti Direktive o sankcijama za poslodavce. One omogućuju sankcioniranje poslodavaca koji zapošljavaju osobe bez prava boravka u EU-u te osiguravaju zaštitu prava nezakonitih migranata i inspekcije. Mjere će se provesti 2022.

Komisija i visoki predstavnik u studenome su predložili mjere za sprečavanje i ograničavanje aktivnosti prijevoznika koji olakšavaju ili su uključeni u krijumčarenje ljudi ili trgovinu ljudima u EU-u. Riječ je o novom instrumentu za potporu državama članicama u borbi protiv nezakonitih migracija i trgovine ljudima.

Zaštita osoba kojima je potrebna pomoć

Komisija je nastavila s radom na unapređenju upravljanja migracijama te na poboljšanju uvjeta prihvata i života migranata, osobito u Grčkoj. Povećala je potporu nacionalnim tijelima u okviru radne skupine za upravljanje migracijama, koja je osnovana 2020. s ciljem poboljšanja uvjeta prihvata i života migranata na otoku Lezbosu i na sjevernim egejskim otocima. U rujnu je na otoku Samosu otvoren prvi novi centar za prihvat i identifikaciju, nakon kojeg su u studenome otvoreni i centri na otocima Kosu i Lerosu. Novi centri otvorit će se 2022. na otocima Hiju i Lezbosu. Komisija je Grčkoj dodijelila 276 milijuna eura za izgradnju tih pet centara.

Komisija također olakšava i koordinira premještanje različitih skupina migranata iz Grčke, Italije i Malte u druge države članice koje su preuzele obveze. Zahvaljujući velikim naporima uključenih organizacija i solidarnosti država članica iz Grčke je uz potporu Komisije 2020. i 2021. u druge države članice premješteno više od 4 600 osoba, dok je iz Italije i Malte od 2018. do kraja 2021. premješteno gotovo 3 000 osoba.

Komisija je u srpnju pokrenula postupak preuzimanja obveza u pogledu preseljenja i humanitarnog prihvata u razdoblju 2021.–2022. Države članice obvezale su se osigurati ukupno 60 000 mjesta za preseljenje i humanitarni prihvat za prioritetne zemlje i regije te za ugrožene Afganistance. Za ispunjenje preuzetih obveza dostupni su im financijska potpora EU-a i operativna potpora Agencije Europske unije za azil.

U lipnju je postignut dogovor o novom mandatu Europskog potpornog ureda za azil, koji je započeo početkom 2022., kad je promijenio ime u Agencija Europske unije za azil. Novi mandat osigurat će čvrst pravni, operativni i praktični okvir za rad agencije kako bi mogla pružati potporu državama članicama te im pomoći u jačanju nacionalnih sustava azila i prihvata. Ured je 2021. uz Grčku, Italiju, Cipar i Maltu počeo pružati pomoć i Španjolskoj, Latviji i Litvi.

Nezakonite migracije u brojkama

U razdoblju od siječnja do studenoga 2021. u EU je preko svih ruta pokušalo ući oko 182 600 nezakonitih migranata. U istom razdoblju 2020. bilo je 114 400 nezakonitih migranata (125 100 u cijeloj godini) te nešto manje od 127 000 u istom razdoblju 2019. (141 700 u cijeloj godini).

Na trima glavnim rutama (zapadnosredozemnoj, srednjosredozemnoj i istočnosredozemnoj) do nezakonitih prelazaka granice dolazi od 2014., najviše u kasno ljeto. Taj broj uglavnom ne premašuje 50000 prelazaka mjesečno. Od kraja 2015. do početka 2016. zabilježen je velik broj prelazaka na istočnoj ruti. Najviše je zabilježeno oko 230000 nezakonitih prelazaka u listopadu 2015. Zapadnosredozemna ruta uključuje atlantsku (zapadnoafričku) rutu.

Središnje Sredozemlje i dalje se smatra najsmrtonosnijom migracijskom rutom na svijetu s više od 20 000 zabilježenih smrtnih slučajeva i nestanaka od 2014. U pokušaju dolaska u EU sredozemnom i zapadnoafričkom rutom 2021. je poginulo ili nestalo 2 819 migranata, što je znatan porast u odnosu na 2 325 godinu dana ranije.

Europska granična i obalna straža

Provedba Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži iz 2019. te novi mandat Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (poznate i pod nazivom Frontex) bili su uspješni, o čemu svjedoči prvo raspoređivanje stalnih snaga europske granične i obalne straže, među kojima su i prvi uniformirani službenici EU-a, koja je započela s radom 1. siječnja 2021.

Očekuje se da će ona povećati sposobnost agencije za pružanje potpore državama članicama u svim operativnim područjima, uključujući aktivnosti povezane s vraćanjem.

Na vanjskim granicama Europske unije u bliskoj suradnji s državama članicama u prosjeku djeluju 2 000 službenika graničnog nadzora i obalne straže koje je rasporedila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. U skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži agencija je također znatno ojačala svoj okvir temeljnih prava imenovanjem novog službenika za temeljna prava i zapošljavanjem promatrača za temeljna prava.

Provedba akcijskog plana za integraciju i uključivanje

EU je 2021. nastavio s provedbom akcijskog plana za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. u kojem je naglasak stavljen na obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje i vještine te na zdravstvene usluge i stanovanje. U sklopu novih mjera u ožujku je uspostavljeno partnerstvo između Komisije i Europskog odbora regija kako bi se povećala suradnja s gradovima, regijama i ruralnim područjima EU-a i potpora njihovom radu na integraciji migranata.

Paket o vještinama i talentima

Kao dio novog pakta o migracijama i azilu iz 2020. u lipnju je pokrenuta inicijativa partnerstvo za traženje talenata koja bi trebala ojačati odnose s ključnim partnerskim zemljama u pogledu migracija usklađivanjem potreba tržišta rada EU-a s vještinama radnika iz tih zemalja. Inicijativa će kao jedan od sigurnih i zakonitih načina migracije biti otvorena za studente, osobe s diplomom i radnike svih razina vještina. Pružat će i mogućnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te potporu za integraciju migranata povratnika.

Schengensko područje

Komisija je u lipnju donijela Strategiju za potpuno funkcionalno i otporno schengensko područje zajedno s prijedlogom revizije mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine. U njemu se predlaže djelovanje u tri područja: učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a, mjere kojima se nadoknađuje nepostojanje kontrola na unutarnjim granicama i pouzdano upravljanje (evaluacija, praćenje i pripravnost).

Strategija uključuje inicijative za snažnije i potpunije schengensko područje na temelju iskustava iz proteklih pet godina, među ostalim iskustva iz pandemije bolesti COVID-19. U njoj se razmatra napredak postignut u uvođenju jednog od tehnološki najnaprednijih sustava upravljanja granicama na vanjskim granicama EU-a i predviđaju daljnje inicijative u tom području. Ističe se i važnost mjera za jačanje Schengena iznutra, primjerice jačanjem policijske i pravosudne suradnje. Naposljetku, predlaže se proširenje schengenskog područja bez kontrola na unutarnjim granicama uključivanjem Bugarske, Hrvatske i Rumunjske, koje, iako su provele većinu schengenskih pravila, još uvijek ne mogu ostvarivati sve koristi od pripadanja schengenskom području (kao i Cipar u slučaju uspješnog završetka postupka schengenske evaluacije koji je trenutačno u tijeku).

Cilj je prijedloga reforme mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine da se taj mehanizam učini djelotvornijim i bržim te da se ojačaju njegova politička dimenzija i svrsishodnost. O njemu se trenutačno pregovara u Vijeću, a Komisija čini sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala neometani tijek postupka.

Komisija je 14. prosinca donijela prijedlog izmjene Zakonika o schengenskim granicama. Namjera je osigurati da se nadzor na unutarnjim granicama uvodi samo kao krajnja mjera, ne dovodeći u pitanje pravo država članica da to učine u iznimnim okolnostima. Prijedlogom se rješavaju i izazovi koji proizlaze iz instrumentalizacije nezakonitih migracija. Istodobno je donesen još jedan prijedlog o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila.

Uspješno je nastavljen i rad na uvođenju zajedničke informatičke arhitekture u EU-u s novim, međusobno povezanim sustavima za upravljanje granicama, migracije i kazneni progon. Ta će interoperabilnost osigurati da svi IT sustavi međusobno komuniciraju te da nacionalna tijela dobivaju potpune i točne informacije uz puno poštovanje pravila o zaštiti podataka.

Sigurnosne mjere

S obzirom na pojavu novih i sve složenijih prekograničnih i međusektorskih sigurnosnih prijetnji EU mora intenzivirati suradnju i koordinaciju u širem području sigurnosti. Pandemija bolesti COVID-19 testirala je otpornost ključne infrastrukture EU-a i njegovu pripravnost na krizu te sustave za upravljanje kriznim situacijama. Prošle se godine u okviru novih inicijativa u područjima terorizma i radikalizacije, organiziranog kriminala, kibersigurnosti i hibridnih prijetnji nastavila provoditi strategija za sigurnosnu uniju iz 2020. kako bi se zaštitili svi u EU-u i promicao europski način života.

Sprečavanje i suzbijanje terorizma i radikalizacije

Uredba o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu stupila je na snagu 7. lipnja 2021. i postat će u potpunosti primjenjiva godinu dana kasnije. Uredbom će se državama članicama omogućiti da pružateljima usluga smještaja na poslužitelju koji nude usluge u EU-u šalju naloge za uklanjanje. Omogućit će im se i da u roku od jednog sata uklone materijal kojim se potiču ili zagovaraju kaznena djela terorizma, promiču aktivnosti terorističkih skupina ili daju upute ili tehnike za počinjenje kaznenih djela terorizma.

Osim toga, uredbom se predviđaju zaštitne mjere za povećanje odgovornosti i transparentnosti u vezi s mjerama poduzetima za uklanjanje terorističkog sadržaja te mjere protiv pogrešnog uklanjanja legitimnog izražavanja na internetu. Uvode se mjere kojima se osigurava zaštita temeljnih prava i sloboda, uključujući izuzimanje materijala koji se šire u obrazovne, novinarske, umjetničke ili istraživačke svrhe.

Internetski forum EU-a – platforma kojom predsjeda Komisija i koja okuplja države članice i tehnološka poduzeća kako bi raspravljali o upotrebi interneta u terorističke svrhe te o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu – predstavio je 2021. „paket znanja” o zabranjenim desničarskim ekstremističkim skupinama, simbolima i manifestima kako bi se internetskim platformama pomoglo u moderiranju sadržaja.

Europska komisija predstavila je u srpnju ambiciozan paket zakonodavnih prijedloga za jačanje pravila EU-a o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Među njima je prijedlog o osnivanju novog tijela EU-a za borbu protiv pranja novca. Trebao bi doprinijeti otkrivanju sumnjivih transakcija i aktivnosti te ukloniti praznine u propisima kojima se počinitelji kaznenih djela koriste za pranje nezakonito stečenih prihoda ili financiranje terorističkih aktivnosti putem financijskog sustava.

Tim se mjerama znatno unaprjeđuje postojeći okvir EU-a tako što se u obzir uzimaju novi i predstojeći izazovi povezani s tehnološkim inovacijama. Oni uključuju virtualne valute, integriranije financijske tokove na jedinstvenom tržištu i globalni karakter terorističkih organizacija. Prijedlozima će se doprinijeti i stvaranju mnogo dosljednijeg okvira u cijelom EU-u s izravno primjenjivim pravilima kao što je ograničenje velikih gotovinskih plaćanja na razini EU-a na 10 000 eura. To će olakšati usklađivanje s pravilima za subjekte na koje se primjenjuju pravila o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a posebno za one koji posluju prekogranično.

S obzirom na razvoj događaja u Afganistanu koordinator EU-a za borbu protiv terorizma, u suradnji s predsjedništvom Vijeća, Komisijom, Europskom službom za vanjsko djelovanje i relevantnim agencijama EU-a, razvio je akcijski plan za borbu protiv terorizma u vezi s Afganistanom.

Borba protiv organiziranog i prekograničnog kriminala

Komisija je u travnju objavila strategiju EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala u kojoj su utvrđene mjere za poticanje suradnje tijela nadležnih za izvršavanje zakona i pravosudnih tijela, osiguravanje učinkovitih istraga radi razbijanja struktura organiziranog kriminala, eliminiranje dobiti od organiziranog kriminala i pripremu tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudnih tijela za digitalno doba. Komisija je predložila i mjere koje će državama članicama omogućiti maksimalno iskorištavanje potencijala Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela.

Tijekom prošle godine Komisija je pojačala nastojanja da osigura bolju kontrolu vatrenog oružja u EU-u i susjednim zemljama. Donijela je mjere koje će državama članicama omogućiti bolji pristup informacijama potrebnima za odobravanje zahtjeva za nabavu određenog vatrenog oružja (države članice trenutačno ne razmjenjuju sustavno obavijesti o odbijanju izdavanja dozvole za vatreno oružje). U izvješću o primjeni koje je objavljeno u listopadu istaknuti su pozitivni učinci postojećih propisa EU-a, osobito kad je riječ o zabrani najopasnijeg vatrenog oružja i sprečavanju nezakonite preinake određenih vrsta oružja u smrtonosno vatreno oružje. Utvrđeni su i preostali nedostaci, zbog kojih je bilo potrebno pokrenuti 76 postupaka zbog povrede, kao i područja u kojima su potrebna daljnja poboljšanja, kao što su digitalizacija europske oružne propusnice i stroži nadzor nabave i posjedovanja nacrta za 3D tisak smrtonosnog oružja.

Kriminalne mreže bave se širokim spektrom kriminalnih aktivnosti, koje uključuju droge, organizirani kriminal povezan s imovinom, krijumčarenje migranata, trgovinu ljudima i kiberkriminalitet. Infiltriraju se u zakonito gospodarstvo, pri čemu gotovo 70% njih sudjeluje u pranju novca, gotovo 60% bavi se korupcijom, a više od 80% koristi se zakonitim poslovnim strukturama. Njihove su aktivnosti prekogranične, a 65% kriminalnih skupina sastoji se od članova različitih nacionalnosti. Brzo su se prilagodile pandemiji. Otkriveno je da su s namjerom prijevare nudile 1,1 milijardu doza cjepiva ukupne cijene 15,4 milijarde eura.

Nakon Komunikacije o digitalizaciji pravosuđa iz 2020. Komisija je u prosincu predstavila paket inicijativa za modernizaciju pravosudnih sustava u EU-u i ubrzanje prekogranične pravosudne suradnje u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima. Paket uključuje tri prijedloga:

• uredbu o poboljšanju prekogranične digitalne komunikacije među pravosudnim tijelima i osiguravanju pristupa pravosuđu u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima;
• izmjenu Uredbe o Eurojustu kako bi se osigurala pravna osnova za održavanje usmenih rasprava putem videokonferencija te kako bi se ojačala koordinacija i suradnja nacionalnih tijela nadležnih za istragu i kazneni progon u pitanjima kaznenih djela terorizma;
• uredbu o uspostavi platforme za suradnju radi povećanja učinkovitosti istraga i kaznenih progona koje provode zajednički istražni timovi u prekograničnim predmetima.

Tim se inicijativama nastoji ostvariti ambicija Komisije u vezi sa stvaranjem istinski učinkovitog i otpornog europskog područja slobode, sigurnosti i pravde.

Nakon što je 2020. iznijela prijedlog za reviziju mandata Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Komisija je u prosincu predložila Zakonik EU-a o policijskoj suradnji kako bi se poboljšala suradnja tijela za izvršavanje zakonodavstva u državama članicama i policijskim službenicima u EU-u pružili moderniji alati za razmjenu informacija. Zakonikom o policijskoj suradnji, koji uključuje Preporuku o operativnoj policijskoj suradnji i nova pravila o razmjeni informacija, doprinijet će se poboljšanju prekograničnih operacija, uvest će se jasni kanali i rokovi za razmjenu informacija, a agencija će dobiti snažniju ulogu.

Osim toga, revidirana pravila o automatiziranoj razmjeni određenih kategorija podataka omogućit će znatno učinkovitije uspostavljanje veza između kaznenih djela u cijelom EU-u. Time će se pomoći u otklanjanju nedostataka u protoku informacija, potaknuti sprečavanje, otkrivanje i istraga kaznenih djela u EU-u te povećati sigurnost za sve u Europi. Paket mjera za policijsku suradnju uključuje tri zakonodavna prijedloga: preporuku Vijeća o operativnoj policijskoj suradnji, direktivu o razmjeni informacija među tijelima za izvršavanje zakonodavstva država članica te uredbu o mehanizmu za automatiziranu razmjenu podataka za policijsku suradnju („Prüm II.”).

Zajedno s paketom mjera za sprečavanje pranja novca Komisija je iznijela prijedlog da se tijelima kaznenog progona omogući pristup informacijama na temelju u budućnosti međusobno povezanih registara bankovnih računa. Tijela kaznenog progona tako će moći brzo utvrditi ima li osumnjičenik bankovne račune u drugim državama članicama, čime će se olakšati financijske istrage i povrat imovine u prekograničnim slučajevima.

Upravljanje krizom

Civilna zaštita

Pandemija bolesti COVID-19 ukazala je na potrebu za jačim Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu koji omogućuje brži i učinkovitiji odgovor na velike krizne situacije. U svibnju 2021. na snagu je stupilo novo zakonodavstvo kojim se EU-u na raspolaganje stavljaju bolji alati za reagiranje u slučaju katastrofa koje istodobno pogađaju više zemalja. Osim toga, EU je povećao sredstva namijenjena povećanju pripravnosti nacionalnih sustava civilne zaštite.

EU je zajedno s državama članicama nastavio razvijati pričuvu medicinske i osobne zaštitne opreme u okviru sustava rescEU. Nastavljeno je i jačanje vatrogasne flote zrakoplova i helikoptera sustava rescEU koji će dopuniti nacionalne kapacitete. U budućnosti će biti dostupni dodatni kapaciteti sustava rescEU za reakciju na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne incidente. EU će istodobno osigurati znatnu financijsku potporu za jačanje mjera prevencije i pripravnosti kojima se smanjuje rizik od katastrofa i pomaže zajednicama da postanu otpornije na različite krize.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu 2021. je primio rekordan broj zahtjeva za pomoć. Od ukupno 114 zahtjeva 61 % se odnosilo na pandemiju bolesti COVID-19.

I dok klimatske promjene već utječu na sve dijelove svijeta, događaji tijekom ljetnih mjeseci pokazali su kako bi mogla izgledati buduća ljeta u Europi. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu u posljednjih 10 godina gotovo nikad nije imao tako velike intervencije u Europi te gotovo nikada nije bio toliko puta istodobno aktiviran radi borbe protiv šumskih požara.

EU je za pomoć u borbi protiv šumskih požara diljem Sredozemlja i zapadnog Balkana u okviru mehanizma rasporedio flotu od 16 zrakoplova i četiri helikoptera, više od 290 vozila te više od 1 300 pripadnika hitnih službi u Albaniju, Alžir, Cipar, Grčku, Italiju, Sjevernu Makedoniju i Tursku. Oni su se u operacijama oslanjali na ažurne karte pogođenih područja zahvaljujući pristupu uslugama upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus. Na temelju usluge brzog kartiranja satelita u okviru programa Copernicus samo je prošle godine načinjeno više od 580 karata područja diljem svijeta.

Nakon što su razorne poplave u srpnju pogodile nekoliko područja Europe, EU je koordinirao raspoređivanje čamaca za spašavanje, helikoptera i više od 150 spasilaca iz Francuske, Italije i Austrije u Belgiju. Europski sustav za upozoravanje na opasnost od poplava programa Copernicus na vrijeme je upozorio nadležna tijela na rizike od poplava pa su Belgija, Njemačka, Nizozemska i Švicarska aktivirale uslugu brzog kartiranja za potporu hitnim službama.

Tijekom 2021. EU je širom svijeta pružao spasonosnu pomoć nakon katastrofa, među kojima su bili erupcija vulkana u Demokratskoj Republici Kongu, izbijanje ebole u Gvineji i potres na Haitiju. Nakon događaja u Afganistanu EU je putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu koordinirao repatrijaciju državljana EU-a i drugih ranjivih osoba.

Borba protiv seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece

EU je u srpnju donio Uredbu o privremenom odstupanju od odredaba o povjerljivosti komunikacije i podataka o prometu u pravilima kojima se uređuje privatnost elektroničkih komunikacija. To je jedna od osam mjera iz strategije EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece za sveobuhvatan odgovor na ta kaznena djela. Strategija je usmjerena na podupiranje preventivnih inicijativa kako bi se izbjeglo da djeca postanu žrtve, pomoć žrtvama i potporu tijelima kaznenog progona kako bi se osiguralo da se žrtve brzo spase od zlostavljanja i da se počinitelji uhite.

Gospodarski oporavak Europe

Unatoč velikoj nesigurnosti gospodarstvo EU-a 2021. naglo se oporavilo nakon teške recesije koju je 2020. uzrokovala pandemija. Uspjesima u provedbi cijepljenja protiv bolesti COVID-19 i ublažavanju socioekonomskih posljedica pandemije EU je postavio temelje održivog oporavka. Zahvaljujući cijepljenju i postupnom ukidanju ograničenja gospodarstvo je u proljeće ponovno počelo rasti, a uzlazni se trend nastavio do kraja ljeta, potaknut ponovnim otvaranjem gospodarstva. Do jeseni se gospodarstvo EU-a vratilo na razinu proizvodnje prije pandemije.

Općenito, u Europskoj ekonomskoj prognozi – jesen 2021. predviđao se rast bruto domaćeg proizvoda za 5,0 % u 2021. i 4,3 % u 2022. u EU-u i europodručju. Iako se brzina oporavka u raznim dijelovima EU-a može razlikovati, predviđalo se da će sve države članice do kraja 2023. dosegnuti gospodarsku razinu iz razdoblja prije krize. Budući da se gospodarstvo 2022. širi, predviđa se da će se tržište rada potpuno oporaviti. Procjenjuje se da će se 2022. i 2023. otvoriti 3,4 milijuna radnih mjesta, čime će se stopa nezaposlenosti u EU-u smanjiti na 6,5 % u 2023.

Tom su preokretu doprinijele dosad nezabilježene gospodarske poticajne mjere uvedene u prvim danima krize na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uključujući potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) – prvu inicijativu EU-a za financiranje skraćenog radnog vremena (vidjeti poglavlje 1.). U međuvremenu se ubrzao rad na dugoročnom oporavku nakon što je u ljeto pokrenut instrument NextGenerationEU, odnosno EU-ov plan oporavka vrijedan 800 milijardi eura (vidjeti poglavlje 1.). Provedba Mehanizma za oporavak i otpornost imat će važnu ulogu u poticanju privatnih i javnih ulaganja u nadolazećim mjesecima i godinama. Njegov je cilj potporom reformama i ulaganjima država članica ublažiti ekonomske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učiniti gospodarstva i društva u EU-u održivijima, otpornijima i spremnijima na izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije. Osim toga, iz programa InvestEU za EU će se osigurati važno dugoročno financiranje, čime će se potaknuti privatna ulaganja za potporu oporavku.

Europski semestar, okvir za praćenje i koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja u EU-u, privremeno je prilagođen 2021. za potrebe koordinacije s Mehanizmom za oporavak i otpornost. Objavom Godišnje strategije održivog rasta pokrenut je ciklus semestra za 2021. i nastavljena je strategija rasta za 2020. koja se temelji na europskom zelenom planu i konceptu konkurentne održivosti. Svi nacionalni planovi za oporavak i otpornost uključuju ulaganja i reforme za provedbu preporuka za pojedinu zemlju, koje su utvrđene u europskom semestru, primjerice o tržištima rada, obrazovanju, kulturi, zdravstvenoj skrbi, pravosuđu i dugoročnoj održivosti javnih financija.

Iako je utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno oslabio, bolesti COVID-19 još nije kraj. Oporavak uvelike ovisi o razvoju pandemije unutar i izvan EU-a. Ovisit će i o brzini kojom se ponuda prilagođava brzom preokretu u potražnji nakon ponovnog otvaranja gospodarstva. Naglo povećanje cijena energenata, prije svega plina i električne energije, još je jedna kratkoročna prepreka za gospodarstvo EU-a.

Industrijska strategija za Europu

Komisija je u svibnju ažurirala europsku industrijsku strategiju kako bi se u industrijskim ambicijama EU-a uzele u obzir pouke iz krize uzrokovane bolešću COVID-19, ali i ponovno potvrdili njegovi politički prioriteti. Ažuriranje je usmjereno na pripremu jedinstvenog tržišta za suočavanje s budućim krizama, uklanjanje strateških ovisnosti i ranjivosti EU-a u osjetljivim lancima opskrbe i industrijskim ekosustavima te ubrzavanje zelene i digitalne tranzicije EU-ove industrije.

U ažuriranoj strategiji predviđaju se mjere u tri važna područja. Prvo, za jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta u strategiji je predstavljena analiza 14 industrijskih ekosustava EU-a i predloženo stvaranje Instrumenta jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve kako bi se reagiralo na utjecaj budućih kriza na slobodno kretanje osoba, robe i usluga.

Drugo, u strategiji je predstavljena detaljna analiza strateških ovisnosti EU-a. Za 137 proizvoda u osjetljivim ekosustavima utvrđeno je da EU uvelike ovisi o stranim izvorima, a provedeno je i šest detaljnih preispitivanja za sirovine, baterije, aktivne farmaceutske sastojke, vodik, poluvodiče te tehnologiju računalstva u oblaku i na rubu mreže. Kako bi se smanjilo strateške ovisnosti EU-a, u ažuriranju se predlaže uspostava različitih međunarodnih partnerstava, zajedno s mjerama za izgradnju EU-ovih kapaciteta. To uključuje sklapanje novih industrijskih saveza u ključnim područjima kako bi se privuklo privatna ulaganja uz potpuno poštovanje pravila EU-a o tržišnom natjecanju. U srpnju su pokrenuta dva nova industrijska saveza u području podatkovne tehnologije i računalstva u oblaku te procesora i poluvodiča.

Treće, u strategiji su najavljena djelovanja za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji EU-a. Strategija sadržava nove mjere za zajedničko oblikovanje načina tranzicije u partnerstvu s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i dionicima. Počelo se s turističkim i energetski intenzivnim industrijskim ekosustavima, nakon čega su slijedili građevinarstvo i socijalna ekonomija. Strategijom se podupire i usklađen regulatorni okvir kako bi se postigli ciljevi paketa za europski zeleni plan i europsko digitalno desetljeće, među ostalim uvođenjem obnovljivih izvora energije i osiguravanjem pristupa dostatnoj, cjenovno pristupačnoj i dekarboniziranoj električnoj energiji. Usmjerena je i na mala i srednja poduzeća jer se uvode savjetnici za održivost u okviru obnovljene i ojačane Europske poduzetničke mreže (vidjeti u nastavku) i poslovnih modela temeljenih na podacima. Naposljetku, u njoj se poziva na ulaganje u usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage kako bi se poduprla zelena i digitalna tranzicija.

Poticanje jedinstvenog tržišta

Komisija je u travnju donijela Program za jedinstveno tržište, paket od 4,2 milijarde eura za podupiranje i jačanje upravljanja jedinstvenim tržištem do 2027., s naglaskom na gospodarskom oporavku. Programom se objedinjuju mjere u područjima kao što su sigurnost hrane, zaštita potrošača, statistika, standardizacija i konkurentnost. Omogućit će učinkovitije jedinstveno tržište, a potrošačima i poduzećima osigurati bolju vrijednost za novac. U tom kontekstu Komisija je objavila pozive za obnovljenu i ojačanu Europsku poduzetničku mrežu (koja je počela s radom 1. siječnja 2022.) i projekte Euroclusters, s naglaskom na pomaganju malim i srednjim poduzećima u prelasku na održivost, digitalizaciju i otpornost te jačanju njihove sposobnosti rasta na jedinstvenom tržištu i na međunarodnoj razini.

Glavna područja novog programa jedinstvenog tržišta.

Učinkovito jedinstveno tržište

• Provedba, izvršavanje i daljnji razvoj pravila o trgovačkom pravu, tržišnom natjecanju, borbi protiv pranja novca i slobodnom kretanju kapitala, roba i usluga.
• Osigurava da se financijskim uslugama zadovoljavaju potrebe potrošača, civilnog društva i krajnjih korisnika.
• Poboljšana provedba pravila o tržišnom natjecanju u digitalnom gospodarstvu i veća suradnja s državama članicama.
• Pomoć javnim naručiteljima da dobiju veću vrijednost za novac građana.

Europska statistika

• Osiguravanje financijskih sredstava za izradu i diseminaciju kvalitetnih statističkih podataka kako bi se omogućilo donošenje odluka na temelju dokaza i mjerenje učinka.

Učinkovite norme

• Pružanje financijske potpore za razvoj standarda kvalitete i sigurnosti proizvoda i usluga na razini EU-a.

Sigurnost hrane

• Sprečavanje, kontrola i iskorjenjivanje bolesti životinja i biljnih nametnika te potpora za održivu proizvodnju hrane i dobrobit životinja.

Zaštita potrošača

• Osiguravanje da su proizvodi na tržištu sigurni i da su potrošači upoznati s pravilima.
• Podupiranje učinkovite suradnje nacionalnih tijela.

Konkurentnost

Potpora za poduzeća:

• pružanje financijske potpore, kao što su bespovratna sredstva i jamstva za zajmove MSP-ovima u okviru fonda InvestEU;
• olakšavanje pristupa tržištima i smanjenje administrativnog opterećenja;
• poticanje primjene inovacija te odgovaranje na globalne i društvene izazove;
• poticanje povoljnog poslovnog okruženja i poduzetničke kulture.

Svemirska politika

Svemirskim programom EU-a, donesenim u travnju 2021., koji s 14,9 milijardi eura ima dosad najveći proračun za svemirsku inicijativu, moderniziraju se i objedinjuju tri vodeća programa EU-a: Galileo, EGNOS (Europska geostacionarna navigacijska prekrivajuća služba) i Copernicus. Njime se pruža temelj za potporu svemirskoj industriji i potiče europsko svemirsko tehnološko vodstvo i otpornost.

Europska svemirska industrija vrijedna je između 46 i 54 milijarde eura i zaslužna je za otvaranje više od 250000 radnih mjesta. U nju će EU tijekom sljedećih sedam godina uložiti 14,9 milijardi eura. Više od 30 satelita u vlasništvu EU-a kruži oko Zemlje. Upotrebljavaju se za povećanje učinkovitosti u poljoprivredi i ribarstvu, zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena, praćenje i reagiranje na prirodne katastrofe, povećanje sigurnosti granica i suzbijanje piratstva na moru, poboljšanje zdravlja građana i optimiranje prometa. Trećina svjetskih satelita proizvodi se u EU-u.

S obzirom na sve veću važnost svemira u promicanju ciljeva EU-a kao što su razvoj, konkurentnost, održivost i sigurnost, Agenciju za europski GNSS osnovanu 2010. zamijenila je u lipnju 2021. Agencija Europske unije za svemirski program, koja ima širu misiju. Komisija je potpisala i sporazum o financijskom partnerstvu s tom novom agencijom i Europskom svemirskom agencijom.

Neka područja primjene

Poljoprivreda

Svemirski program EU-a omogućuje preciznu poljoprivredu i razvijanje rješenja za integriranu proizvodnju. Poljoprivrednicima pomaže povećati prinose za više od 10 % i uštedjeti više od 20 % na gnojivu, gorivu i pesticidima te omogućuje funkcioniranje autonomnih strojeva.

Reagiranje na prirodne katastrofe

Svemirski program EU-a pruža potporu operacijama spašavanja tijekom poplava, požara, potresa i uragana te katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Pametni gradovi

Svemirski program EU-a neophodan je za urbano kartografiranje, planiranje i praćenje infrastrukture, a osobito za omogućivanje boljeg gradskog prijevoza i pametnog gospodarenja otpadom.

Energija iz obnovljivih izvora

Svemirski program EU-a pruža potporu pri odabiru lokacija za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora tako da omogućuje procjenu potencijala za proizvodnju energije i utjecaja na okoliš.

Zdravlje

Svemirski program EU-a pomaže u predviđanju kvalitete zraka i ultraljubičastog zračenja, što je važno za naše zdravlje.

Svemirskim programom EU-a osigurava se kritična infrastruktura za digitalnu transformaciju. Svemirski podaci ključni su pokretač digitalnih inovacija kao što su autonomna vozila, pametna rješenja i 5G bežične telekomunikacijske mreže.

Kako bi dodatno razvila vlastitu svemirsku industriju, Europa mora reagirati na trenutačni nedostatak rizičnog kapitala i nepostojanje tržišnog natjecanja na određenim svemirskim tržištima. Tako će se u nadolazećim godinama osigurati da svemirski program dobije potrebnu tehnologiju i povećati autonomija EU-a u svemiru. Osim toga, mogla bi se otvoriti brojna visokokvalificirana radna mjesta u drugim sektorima, kao što su proizvodi i usluge koje omogućuju svemirski podaci. Novi fond Cassini vrijedan milijardu eura pomoći će inovativnim poduzećima da privuku više privatnih ulaganja i tako se prošire na nova tržišta povezana sa svemirom. Potaknut će se i rast šire svemirske industrije EU-a tako što će se start-up poduzećima pomoći da bolje iskoriste podatke o svemiru koje generira infrastruktura EU-a.

Obrambena industrija

EU je u veljači 2021. Akcijskim planom za postizanje sinergije između civilne, obrambene i svemirske industrije poduzeo mjere za jačanje svoje tehnološke i industrijske prednosti. Pokrenuo je ambiciozne inicijative za jačanje inovacija istraživanjem i iskorištavanjem potencijala tehnologija koje se koriste u obrambene, svemirske i civilne primjene, kao što su mikroprocesori, kibertehnologije, kvantne tehnologije i umjetna inteligencija.

Glavni su ciljevi plana poboljšati komplementarnost relevantnih programa i instrumenata EU-a, osigurati da financijska sredstva EU-a za istraživanja i inovacije u području obrane donose gospodarske i tehnološke koristi za društvo u cjelini te obrambenoj industriji olakšati primjenu rezultata istraživanja iz civilne industrije i inovacija koje dolaze iz civilnog sektora. Putem jedanaest inicijativa želi se odgovoriti na geopolitičku konkurenciju i ojačati tehnološku suverenost EU-a. Akcijskim planom osniva se Opservatorij za ključne tehnologije. Njime se utire i put za pokretanje triju velikih projekata (koje će Komisija predstaviti 2022.) koji imaju potencijal da pokrenu korjenite promjene:

• tehnologije bespilotnih letjelica za konkurentnost industrije EU-a u tom važnom području;
• sigurna svemirska povezivost koja bi trebala omogućiti otpornu povezivost za sve u Europi na temelju kvantne enkripcije; i
• upravljanje svemirskim prometom, koje je potrebno da se izbjegnu sudari do kojih bi moglo doći zbog sve veće prisutnosti satelita i svemirskog otpada.

Europski fond za obranu, uspostavljen u travnju 2021., podupirat će zajednička istraživanja i razvoj u području obrane te poticati inovativnu i konkurentnu obrambenu tehnološku i industrijsku bazu. Donošenjem prvog godišnjeg programa rada u lipnju omogućeni su pozivi na podnošenje prijedloga, za koje su predviđena financijska sredstva EU-a u iznosu od 1,2 milijarde eura.

Procjenjuje se da se zbog nedovoljne suradnje država članica u području obrane i sigurnosti gubi od 25 do 100 milijardi € godišnje.

Trenutačno se planiranje sposobnosti obrane i oko 80 % nabava za potrebe obrane provodi isključivo na nacionalnoj razini, što dovodi do skupog udvostručavanja sposobnosti obrane.

Samo 9 % istraživanja i tehnologije u području obrane povezano je sa suradnjom među državama članicama.

Fondom se povećava tehnološka prednost EU-a i razvijaju sposobnosti koje su neophodne za njegovu otvorenu stratešku autonomiju i otpornost, a djeluje i kao važan pokretač sigurnije i konkurentnije Europske unije. Cilj je programa rada objediniti resurse i defragmentirati obrambeno tržište EU-a, čime bi se osigurala bolja vrijednost za novac uz razvoj najsuvremenijih tehnologija i opreme, što pojedinačne države članice ne bi mogle ostvariti same.

Novom fondu prethodila su dva programa: Pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane i Europski program industrijskog razvoja u području obrane. Iz potonjeg je u lipnju dodijeljeno 158 milijuna eura za 26 novih projekata obrambenih sposobnosti u različitim i komplementarnim područjima kao što su pomorska sigurnost, praćenje situacije u kiberpostoru te borba na zemlji i u zraku.

Financijski sustavi, bankovna unija i unija tržišta kapitala

Otvoreni i otporni gospodarski i financijski sustavi

EU se zalaže za otpornije i otvorenije globalno gospodarstvo, pravilno funkcioniranje međunarodnih financijskih tržišta i multilateralni sustav utemeljen na pravilima.

Europska komisija predstavila je u siječnju novu strategiju za podupiranje otvorenosti, snage i otpornosti gospodarskog i financijskog sustava EU-a u nadolazećim godinama. Temelji se na tri stupa koja se međusobno podupiru: jačoj međunarodnoj ulozi eura, većoj otpornosti EU-ove infrastrukture financijskog tržišta i učinkovitijem režimu sankcija EU-a. Cilj je strategije omogućiti EU-u da preuzme vodeću ulogu u globalnom gospodarskom upravljanju i istodobno ga zaštititi od nepoštenih praksi i zlouporabe kao što su mjere trećih zemalja s izvanteritorijalnim učinkom ili neprimjerenim političkim utjecajem na subjekte iz EU-a.

Osim dovršetka bankovne unije i daljnjeg unapređivanja unije tržišta kapitala, Komisija planira jačati međunarodnu ulogu eura povezivanjem s partnerima izvan EU-a radi promicanja njegove upotrebe te podupiranjem razvoja instrumenata i referentnih vrijednosti denominiranih u eurima. Izdavanjem visokokvalitetnih obveznica u eurima u okviru instrumenta NextGenerationEU, koje je predloženo u srpnju, znatno će se povećati dubina i likvidnost tržištâ kapitala EU-a sljedećih godina te će ona zajedno s eurom postati privlačnija ulagačima. Veća međunarodna uloga eura neće samo koristiti EU-u, nego će doprinijeti i stabilnijem cjelokupnom financijskom sustavu jer će biti više prilika za diversifikaciju deviznih pričuva, čime će se smanjiti osjetljivost na vanjske monetarne šokove.

U siječnju 2021. Komisija i Europska središnja banka dogovorile su se da će zajedno raditi na analizi različitih mogućnosti osmišljavanja i povezanih regulatornih posljedica digitalnog eura, digitalnog oblika novca središnje banke koji bi potrošačima i poduzećima ponudio veći izbor. Digitalni euro bio bi dopuna gotovini, koja bi trebala ostati široko dostupna i u upotrebi. S obzirom na njegov potencijal kao dodatnog, inovativnog i sigurnog sredstva plaćanja njime bi se mogle poduprijeti strategije EU-a za digitalne financije i plaćanja malih vrijednosti. Digitalni euro također bi mogao povećati međunarodnu ulogu eura i poduprijeti otvorenu stratešku autonomiju EU-a. Komisija je u srpnju pozdravila odluku središnje banke o pokretanju faze ispitivanja za digitalni euro. U toj fazi, koja će trajati dvije godine, razmotrit će se mogućnosti osmišljavanja i zahtjevi korisnika te kako se digitalni euro može upotrebljavati za financijske usluge. Komisija surađuje sa središnjom bankom u pogledu različitih mogućnosti i njihove povezanosti s ciljevima politike EU-a.

Jačanje unije tržišta kapitala

Paket o uniji tržišta kapitala, donesen u studenome, važan je alat za promicanje održivog rasta i osiguravanje da poduzeća u EU-u imaju dostatan pristup financiranju. Prijedlozima se ulagateljima nastoji omogućiti bolji pristup podacima o poduzećima i trgovanju. Mjere će potaknuti i dugoročna ulaganja, a inozemna prodaja investicijskih fondova postat će jednostavnija i sigurnija. Općenito, prijedlozima se želi učinkovitije povezati poduzeća iz Unije s ulagateljima, poboljšati pristup poduzeća financiranju, proširiti mogućnosti ulaganja za male ulagatelje i dodatno integrirati tržišta kapitala Unije.

Paket čine četiri stupa: prijedlog o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki, revizija Europskog fonda za dugoročna ulaganja, revizija Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i revizija Uredbe o tržištima financijskih instrumenata, kojom se uvodi EU-ov konsolidirani sustav objave podataka.

Prijedlogom o europskoj jedinstvenoj pristupnoj točki povećala bi se vidljivost i dostupnost informacija o poduzećima iz EU-a i investicijskim proizvodima EU-a. Time bi se riješio problem fragmentacije podataka na nacionalnoj razini i omogućio pristup tim informacijama na razini EU-a, pa bi se stoga povećale mogućnosti ulaganja institucionalnih i malih ulagatelja. Na taj bi način financiranje postalo dostupnije poduzećima iz EU-a, posebno manjim poduzećima na manjim tržištima. Jedinstvena pristupna točka sadržavala bi i informacije o održivosti koje objavljuju poduzeća. Time će se poduprijeti prelazak na održiva ulaganja, što je jedan od ciljeva europskog zelenog plana. Kao zajednički podatkovni prostor ta će točka biti temelj EU-ove strategije za digitalne financije.

Revizijom Europskog fonda za dugoročna ulaganja olakšat će se usmjeravanje ulaganja profesionalnih i malih ulagača u digitalne ili održive projekte ili u dugoročni vlasnički kapital MSP-ova, a istodobno će se osigurati visoka razina zaštite malih ulagatelja.

Revizijom Direktive o upravljanju alternativnim investicijskim fondovima nastoje se poboljšati učinkovitost i integracija tržišta alternativnih investicijskih fondova. Prijedlogom se usklađuju pravila povezana s fondovima koji kreditiraju poduzeća. Time će se olakšati kreditiranje realnoga gospodarstva te bolje zaštititi ulagatelje i osigurati financijska stabilnost. U reviziji se pojašnjavaju i pravila o delegiranju kojima se upraviteljima fondova omogućuje da eksternaliziraju stručno znanje iz zemalja koje nisu članice EU-a, bez narušavanja poslovne prakse koja je doprinijela globalnom uspjehu fondova EU-a. Revizijom će se osigurati odgovarajuće informacije i koordinacija među nadzornim tijelima EU-a.

Prilagodbama trgovinskih pravila EU-a povećat će se transparentnost na tržištima kapitala i poboljšati ravnopravni uvjeti među burzama i investicijskim bankama. Revizijom će se uvesti EU-ov konsolidirani sustav objave koji će ulagateljima omogućiti pristup podacima o trgovanju dionicama, obveznicama i izvedenicama gotovo u stvarnom vremenu na svim mjestima trgovanja u Uniji. Pristup tome dosad je imalo samo nekoliko profesionalnih ulagatelja. Zahvaljujući sustavu objave ulagatelji će se moći lakše snaći na javnim tržištima, a vlasnički vrijednosni papiri, obveznice i izvedenice postat će transparentniji i učinkovitiji. Burze, posebno one manje, dobit će pravedan udio u prihodima ostvarenima za podatke koje pružaju.

Osiguranje

Osiguravatelji su važni za mnoge aspekte gospodarstva EU-a: poduzećima osiguravaju dugoročno financiranje, pomažu u usmjeravanju štednje na financijska tržišta i u realno gospodarstvo te pružaju neophodnu zaštitu poduzećima i kućanstvima, uključujući rješenja za mirovinske prihode.

Komisija je u rujnu donijela sveobuhvatnu reviziju propisa EU-a o osiguranju (poznati i kao Solventnost II). Opći je cilj osigurati da osiguravatelji i reosiguravatelji u EU-u nastave ulagati i podupirati političke prioritete EU-a, posebno financiranje oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, dovršetak unije tržišta kapitala i usmjeravanje sredstava za provedbu europskog zelenog plana. Revizijom se ispravljaju i nedostaci u sadašnjim pravilima te se povećava otpornost sektora osiguranja i reosiguranja kako bi mogao prebroditi buduće krize i bolje zaštititi ugovaratelje osiguranja.

Paket mjera za bankarstvo

Komisija je u listopadu donijela revidirane bankarske propise EU-a, čime je dovršila provedbu Sporazuma Basel III u EU-u. Revizija se sastojala od zakonodavnog prijedloga o izmjeni Direktive o kapitalnim zahtjevima, zakonodavnog prijedloga za izmjenu Uredbe o kapitalnim zahtjevima i zasebnog zakonodavnog prijedloga za izmjenu Uredbe o kapitalnim zahtjevima u području sanacije.

Zahvaljujući novim propisima, banke u Europskoj uniji bit će otpornije na potencijalne buduće gospodarske šokove, istodobno doprinoseći oporavku EU-a od pandemije bolesti COVID-19 i prelasku na klimatsku neutralnost.

Basel III: nova pravila o internim modelima

Uvest će se novo ograničenje kako bi se osiguralo da ne dolazi do podcjenjivanja rizika kad banke upotrebljavaju vlastite modele izračuna.

Bolji nadzor

Nadzorna tijela imat će učinkovitije alate za nadzor banaka u EU-u, uključujući složene bankarske grupe. Uvest će se minimalni standardi za nadzor podružnica banaka iz trećih zemalja koje posluju u EU-u.

Održivost

Od banaka će se zahtijevati da u svojem poslovanju vode računa o ekološkim, društvenim i upravljačkim rizicima.

Pravedno, jednostavno i moderno oporezivanje i carina

Komisija je u svibnju predstavila Komunikaciju o oporezivanju poslovanja u 21. stoljeću. U njoj je najavljen niz mjera za poboljšanje porezne pravednosti i transparentnosti te za ostvarivanje dugoročne vizije sustava oporezivanja poduzeća u EU-u. Cilj je stvoriti poslovno-porezno okruženje koje podupire oporavak, održivi rast i ulaganja. Komisija je istodobno intenzivno sudjelovala u međunarodnim raspravama o reformi poreza na dobit, čime bi se u konačnici trebalo osigurati pravedno oporezivanje svih poduzeća bez obzira na to gdje posluju. Ti pregovori kulminirali su povijesnim sporazumom o međunarodnoj poreznoj reformi u 136 jurisdikcija, koji su ministri financija skupine G20 podržali u srpnju.

Cilj je zakonodavnog prijedloga koji je Komisija donijela u prosincu 2021. brzo prenošenje međunarodnog sporazuma o učinkovitom minimalnom oporezivanju multinacionalnih poduzeća u EU-u, poznatog kao drugi stup međunarodnog sporazuma. Prijedlogom se utvrđuje kako će se načela efektivne porezne stope od 15 % pravilno i dosljedno primjenjivati u praksi unutar EU-a.

Komisija je u prosincu donijela i novu inicijativu za borbu protiv zlouporabe fiktivnih subjekata u neprimjerene porezne svrhe. Prijedlogom bi se trebalo osigurati da subjekti u Europskoj uniji koji ne obavljaju gospodarsku aktivnost ili je njihova gospodarska aktivnost minimalna ne mogu iskoristiti porezne olakšice i ne predstavljaju financijsko opterećenje za porezne obveznike.

U 2020. ukupna e-trgovina u EU-u porasla je na 757 milijardi eura, što je povećanje od 10 % u odnosu na 690 milijardi eura prethodne godine. Godina 2020. bila je posebna godina, obilježena pandemijom bolesti COVID-19 i posljedično važnom ulogom e-trgovine za društvo i gospodarstvo. U srpnju 2021. na snagu su stupila nova pravila o PDV-u za kupnju na internetu. Njima se nastoje pojednostavniti postupci za prekograničnu e-trgovinu i osigurati jednaki uvjeti za poduzeća i platforme iz EU-a i izvan njega. Osiguravaju i veću transparentnost za kupce na internetu u EU-u kad je riječ o određivanju cijena i izboru potrošača.

Zaštita carinske unije protiv sigurnosnih prijetnji 2021. znatno je ojačana novim sustavom kontrole uvoza druge generacije. Tim se sustavom carinskim službama omogućuje učinkovitije suzbijanje nezakonite trgovine robom preko vanjskih granica EU-a te upravljanje sve većim rizikom od ulaska nesigurne robe u EU putem e-trgovine.

Pošteno tržišno natjecanje

Dinamično tržišno natjecanje čini gospodarstvo EU-a otpornijim jer sudionicima na tržištu daje poticaj za inovacije, ulaganja i povećanje konkurentnosti. Svojim protumonopolskim odlukama, odlukama o koncentracijama i državnim potporama Komisija štiti potrošače od nepoštenih poslovnih praksi i osigurava im pristup najširem izboru kvalitetnih i inovativnih proizvoda po poštenim cijenama. Na primjer, prema konzervativnim procjenama Europske komisije, godišnja ušteda kupaca od zabrana kartela i intervencija u području koncentracija u EU-u iznosila je između 14 i 23,3 milijarde eura.

Dosljednom i uravnoteženom provedbom pravila EU-a o tržišnom natjecanju promiče se kohezija u Europskoj uniji i jednako postupanje prema sudionicima na tržištu, čime se potiču rast i zapošljavanje. Komisija je 2021. nastavila provoditi pravila tržišnog natjecanja na svim tržištima. Kako bi bila ukorak s promjenama, pojačala je i aktualno preispitivanje instrumenata politike tržišnog natjecanja. Konkretan rezultat tog postupka 2021. bile su nove Smjernice o državnim potporama za klimu, energiju i okoliš, koje su u skladu s ciljevima politike Komisije dodatno doprinijele ozelenjivanju gospodarstva.

Cilj je tekućeg rada, kako je utvrđeno u komunikaciji o politici tržišnog natjecanja spremnoj za nove izazove, nastaviti podupirati gospodarstvo u kontekstu pandemije (vidjeti i poglavlje 1.), ubrzati oporavak te utrti put zelenoj i digitalnoj tranziciji i otpornijem jedinstvenom tržištu.

Uključivo gospodarstvo

Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava

U ožujku je Europska komisija predložila akcijski plan s konkretnim inicijativama za provedbu 20 načela europskog stupa socijalnih prava. Na temelju opsežnog javnog savjetovanja s više od 1 000 pisanih odgovora predložena su tri glavna cilja koja bi EU trebao ostvariti do 2030.: da najmanje 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine bude zaposleno, da najmanje 60 % odraslih svake godine sudjeluje u osposobljavanju i da najmanje 15 milijuna manje građana bude izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, uključujući pet milijuna djece. Čelnici EU-a podržali su novi skup ciljeva na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Portu 7. i 8. svibnja. Ondje su se čelnici EU-a, socijalni partneri i predstavnici civilnog društva sastali i obvezali na nastavak provedbe europskog stupa socijalnih prava, suglasni da je vrijeme za rezultate.

Cilj je EU-a da do 2030. najmanje 78% stanovništva u dobi od 20 do 64 godine bude zaposleno, 60% odraslih sudjeluje u osposobljavanju svake godine te da se broj građana izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti smanji za 15 milijuna.

Sigurnija i zdravija radna mjesta

Kako bi se milijuni radnika bolje zaštitili od nesreća i bolesti povezanih s radom, EU je u lipnju donio strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027. U njemu su utvrđeni glavni problemi, ciljevi i mjere za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika u nadolazećim godinama te rješenja za nove potrebe za zaštitom radnika izazvane digitalnom i zelenom tranzicijom, novim oblicima rada i pandemijom bolesti COVID-19. Okvir će ujedno služiti za daljnje suzbijanje tradicionalnih rizika za zdravlje i sigurnost na radu, kao što su nesreće na radu ili izloženost opasnim kemikalijama. Njime se promiče „vizija nula” za eliminiranje smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u.

Zaštita osoba koje rade putem platformi

Digitalne radne platforme osiguravaju radna mjesta i prihode za oko 28 milijuna ljudi u EU-u. U posljednjih pet godina ekonomija platformi peterostruko se povećala. U prosincu je Komisija predložila mjere za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje rade putem platformi. Procjenjuje se da bi nakon uvođenja predložene direktive od 1,7 do 4,1 milijun osoba mogao ostvariti status radnika te steći pripadajuća prava i socijalnu zaštitu. Ostali bi i dalje bili u kategoriji samozaposlenih osoba te bi im se dodijelila potpuna autonomija i zaštita na nacionalnoj razini koju samozapošljavanje podrazumijeva. Direktivom bi se ujedno osiguralo da radnici putem platformi i njihovi predstavnici bolje razumiju algoritme na platformama te da ti algoritmi uvijek budu pod kontrolom ljudi.

Koje koristi donosi status radnika?

Zajamčeno vrijeme odmora i plaćeni praznici.

Najmanje nacionalna ili sektorska minimalna plaća (ako je primjenjivo).

Sigurnost i zdravstvena zaštita.

Naknade za nezaposlenost, naknade za vrijeme bolovanja i zdravstveno osiguranje.

Rodiljni, očinski i roditeljski dopust.

Mirovinska prava.

Davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Europsko nadzorno tijelo za rad

U svibnju 2021. Europsko nadzorno tijelo za rad postalo je neovisno o Komisiji. Zadaća je tog tijela pridonijeti pravednoj, jednostavnoj i djelotvornoj provedbi pravila EU-a o mobilnosti radne snage i koordinaciji sustava socijalne sigurnosti te olakšati pojedincima i poduzećima da iskoriste prednosti jedinstvenog tržišta.

Borba protiv beskućništva

EU, države članice i organizacije civilnog društva prvi su se put obvezali surađivati u borbi protiv beskućništva u EU-u. U lipnju su zajednički pokrenuli Europsku platformu za borbu protiv beskućništva kako bi potaknuli dijalog, olakšali uzajamno učenje, povećali fond znanja, poboljšali praćenje te ojačali suradnju među organizacijama koje se bore protiv beskućništva. U Lisabonskoj deklaraciji o novoj platformi, donesenoj u lipnju, postavljeni su ambiciozni ciljevi: pristupačan, siguran i primjeren hitni smještaj za sve kojima je potreban, ponuda odgovarajućeg smještaja za osobe koje se otpuštaju iz ustanova kao što su zatvori ili bolnice, hitni ili privremeni smještaj koji se upotrebljava samo ako je prijeko potreban te borba protiv diskriminacije na temelju beskućništva. Od 2022. aktivnosti platforme uključivat će pokretanje projekta za prebrojavanje beskućnika u mnogim gradovima EU-a te događanja za uzajamno učenje radi utvrđivanja i promicanja dobre prakse utemeljene na dokazima i upotrebe financijskih sredstava EU-a.

Stvaranje više prilika za mlade

U prosincu 2021. stopa nezaposlenosti mladih u EU-u iznosila je 14,9 %, odnosno 2,75 milijuna osoba mlađih od 25 godina. U rujnu je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila novu inicijativu pod imenom ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve), namijenjenu za povećanje potpore EU-a mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju i koji su u nepovoljnom položaju, primjerice zbog invaliditeta ili nedostatka kvalifikacija ili zbog toga što su migrantskog podrijetla. ALMA će im pomoći da se snađu na tržištu rada kombinacijom personaliziranog podučavanja i osposobljavanja u matičnoj državi članici i stručne prakse u drugoj državi članici. Ciljevi su poboljšati vještine, znanje i iskustvo mladih, pružiti im priliku za stvaranje novih veza diljem Europe koje inače ne bi mogli uspostaviti i, u konačnici, pomoći im da uđu na tržište rada. ALMA će se provoditi u okviru Europskog socijalnog fonda plus, s procijenjenim godišnjim proračunom od 15 milijuna eura.

VIDEO U okviru osposobljavanja za Europske snage solidarnosti Virna objašnjava kako je osmislila koncept svojeg projekta solidarnosti i koja si je pitanja postavila kako bi se ideja pretvorila u stvarnost.

U travnju je Komisija pokrenula novi program Europskih snaga solidarnosti za razdoblje 2021.–2027. Zahvaljujući proračunu od milijarde eura, oko 275 000 mladih može volontiranjem ili pokretanjem vlastitih projekata solidarnosti pomoći u rješavanju društvenih i humanitarnih problema. Tematika projekata snaga usmjerena je na provedbu krovnih političkih prioriteta EU-a kao što su zelena i digitalna tranzicija, uključenost te sudjelovanje mladih u demokratskim procesima i njihov građanski angažman.

U rujnu je Komisija pokrenula novu aplikaciju Erasmus+, u kojoj studenti sudionici programa mobilnosti Erasmus+ mogu pronaći sve informacije potrebne za studij i život u inozemstvu i putem koje mogu koristiti digitalnu europsku studentsku iskaznicu. Ta će iskaznica biti valjana u cijelom EU-u za sigurnu i jednostavnu identifikaciju u ustanovama visokog obrazovanja i za pristup uslugama. To je važan korak prema stvaranju europskog prostora obrazovanja. Program Erasmus za mlade poduzetnike proširio se 2021. na Kanadu, Južnu Koreju i Tajvan i tako im omogućio više prilika za stjecanje iskustva s poduzetnicima u inozemstvu.

Predsjednica von der Leyen u rujnu je najavila i prijedlog Komisije da 2022. bude Europska godina mladih. Cilj je potaknuti EU, države članice te regionalne i lokalne vlasti da daju potporu i priznanje mladima te da ih uključe u oblikovanje društva nakon pandemije. Konkretno, Europska godina mladih potaknut će sudjelovanje i angažman mladih u svim politikama EU-a, promicati njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj te demonstrirati kako im zelena i digitalna tranzicija mogu otvoriti nove perspektive.

U listopadu je Komisija započela distribuciju 60 000 besplatnih željezničkih propusnica u okviru inicijative DiscoverEU. Ta inicijativa osamnaestogodišnjacima iz svih sredina pruža priliku da putuju po EU-u, uče o drugim kulturama, grade nova prijateljstva i istražuju svoj europski identitet. Budući da zbog pandemije bolesti COVID-19 nije bilo distribucije propusnica 2020., 2021. su u inicijativi mogli sudjelovati i devetnaestogodišnjaci.

Akcijski plan za socijalnu ekonomiju

U prosincu je Komisija predstavila akcijski plan kojim će pridonijeti napretku europske socijalne ekonomije kako bi se iskoristio njezin gospodarski potencijal i potencijal za otvaranje radnih mjesta. Pridonijet će i pravednom i uključivom oporavku te zelenoj i digitalnoj tranziciji. Organizacije socijalne ekonomije su gospodarski subjekti koji pridaju najveću pažnju socijalnim i ekološkim ciljevima, a većinu dobiti ponovno ulažu u organizaciju. U EU-u ima 2,8 milijuna subjekata socijalne ekonomije u kojima je zaposleno 13,6 milijuna ljudi i koji nude rješenja za probleme u društvu. Te organizacije mogu se suočiti s poteškoćama pri razvoju i širenju svojih aktivnosti jer nisu dovoljno shvaćene i priznate. Potrebna im je veća i bolja potpora kako bi rasle i napredovale te imale još veći utjecaj na društvo. Cilj je akcijskog plana olakšati osnivanje i razvoj organizacija socijalne ekonomije.

Razvoj znanja i vještina

Sve više građana EU-a mora osuvremeniti svoje znanje, vještine i kompetencije kako bi se premostile razlike između njihova formalnog obrazovanja i potreba društva i tržišta rada koji se brzo mijenjaju. U prosincu je Komisija predložila preporuke Vijeća o individualnim računima za učenje i mikrokvalifikacijama, kako je najavljeno u Programu vještina za Europu i Komunikaciji o europskom prostoru obrazovanja iz 2020.

Individualni računi za učenje sastoje se od individualnih prava na osposobljavanje. Prijedlogom se nastoji povećati razina sudjelovanja odraslih u osposobljavanju, smanjiti nedostatak vještina te doprinijeti konkurentnom gospodarstvu i socijalnoj pravednosti. Predložena preporuka stoga se odnosi na uklanjanje glavnih prepreka koje ljude sprečavaju u osposobljavanju (motivacija, vrijeme i novac) te se države članice poziva da zajedno sa socijalnim partnerima:

• uvedu individualne račune za učenje i osiguraju prava na osposobljavanje za sve radno sposobne odrasle osobe;
• sastave popis tečajeva koji ispunjavaju uvjete za financiranje iz individualnih računa za učenje te ga učine dostupnim putem digitalnog registra;
• ponude profesionalno usmjeravanje i potvrđivanje prethodno stečenih vještina te plaćeni dopust za osposobljavanje.

Mikrokvalifikacije potvrđuju ishode učenja nakon kratkog iskustva učenja kao što je kratki tečaj ili osposobljavanje. One su fleksibilne i ciljano pomažu ljudima u razvoju znanja, vještina i kompetencija koje su im potrebne za osobni i profesionalni razvoj. Cilj je Komisijina prijedloga omogućiti široku upotrebu mikrokvalifikacija u institucijama, poduzećima, sektorima i preko granica. Želi se osigurati da mikrokvalifikacije budu visoke kvalitete i da se izdaju na transparentan način kako bi se učvrstilo povjerenje u sadržaj koji potvrđuju.

Potpora provedbi mjera za razvoj vještina građana pruža se iz niza fondova EU-a, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost (vidjeti poglavlje 1.). Europski socijalni fond plus glavni je instrument EU-a za ulaganja u ljude. S ukupnim proračunom od otprilike 99 milijardi eura za razdoblje 2021.–2027. pridonijet će postizanju visoke razine kvalitetnog i održivog zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja.

Cilj mu je i zajamčiti odgovarajuću i pristojnu socijalnu zaštitu, iskorijeniti socijalnu isključenost i siromaštvo te poboljšati radne uvjete. U razdoblju 2021.–2027. Program za zapošljavanje i socijalne inovacije i Fond europske pomoći za najpotrebitije postat će dio Europskog socijalnog fonda plus.

U ožujku je pokrenut novi program Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. Iz proračuna poboljšanog programa u visini od 26,2 milijarde eura uz približno 2,2 milijarde eura iz vanjskih instrumenata EU-a financirat će se mobilnost u svrhu učenja i projekti prekogranične suradnje za 10 milijuna Europljana svih dobnih skupina i statusa. Novi je program još uključiviji i podupire zelenu i digitalnu tranziciju, u skladu s prioritetima europskog prostora obrazovanja.

Istraživanje, inovacije i europski istraživački prostor

U studenome su sve države članice postigle dogovor o Paktu za istraživanja i inovacije u Europi i o upravljanju europskim istraživačkim prostorom te su utvrdile prioritete i pojednostavnjeni okvir upravljanja u tom području, uključujući program politika za razdoblje 2022.–2024. To će pridonijeti većem usklađivanju regionalnih, nacionalnih i EU-ovih strategija za istraživanje i inovacije i ulaganja u ta područja. Države članice, uz savjetovanje s dionicima, definirat će i pratiti napredak u skladu sa zajedničkim programom politike europskog istraživačkog prostora. Obuhvaćena su različita područja, od vrijednosti i načela istraživanja i inovacija do strateških prioriteta ulaganja, primjerice u istraživačku infrastrukturu. Komisija će podupirati zajedničke mjere za osiguravanje dugoročnih ulaganja u istraživanje i inovacije te reformi politika.

Unija ravnopravnosti

Jednaka plaća za jednaki rad

Novim mjerama za transparentnost plaća nastoji se osigurati da žene i muškarci u EU-u dobiju jednaku plaću za jednaki rad ili za rad jednake vrijednosti. U prijedlogu Komisije, donesenom u ožujku, utvrđuju se mjere, kao što su informacije o plaćama za tražitelje zaposlenja, pravo na informaciju o plaćama radnika koji obavljaju isti posao ili posao jednake vrijednosti te se za velika poduzeća uvode obveze prijavljivanja i procjene rodnih razlika u plaćama. Osim toga, poslodavci neće moći od tražitelja zaposlenja tražiti podatke o njihovim prošlim plaćama, čime će se spriječiti da razlika u plaći ostane prisutna pri promjeni radnog mjesta. Cilj je prijedloga i unaprijediti alate za ostvarivanje prava radnika te olakšati pristup pravosuđu, primjerice učvršćivanjem prava na naknadu za diskriminaciju u plaćama.

Prava djeteta

Kako bi EU bio spreman za sljedeću generaciju Europljana, Komisija je 2021. predložila sveobuhvatnu novu strategiju EU-a o pravima djeteta i europsko jamstvo za djecu. Te glavne političke inicijative pomoći će u zaštiti sve djece i ostvarivanju njihovih prava. Obje su inicijative utemeljene na opsežnim savjetovanjima s građanima, dionicima i, što je najvažnije, s više od 10 000 djece, u odlučnom nastojanju da ih se stavi u središte politika EU-a. Strategija je objavljena i u lako čitljivim verzijama za djecu različite dobi i sposobnosti čitanja (samo na engleskom jeziku).

Strategija EU-a o pravima djeteta temelji se na ključnom načelu da svako dijete u Europskoj uniji, odnosno u svijetu, treba uživati ista prava i živjeti bez diskriminacije. Cilj joj je uključiti prava djece u relevantne politike EU-a i nacionalne politike. Strategija sadržava mjere u šest tematskih područja:

• poticanje djece da budu aktivni građani i članovi demokratskih društava;
• borba protiv siromaštva djece i promicanje socioekonomske uključenosti, zdravlja i obrazovanja;
• borba protiv svih oblika nasilja nad djecom i osiguravanje zaštite djece;
• pravosuđe prilagođeno djeci;
• potpora i zaštita djece u digitalnoj tranziciji; te
• intenzivnije zalaganje EU-a za prava djece u njegovu vanjskom djelovanju.

Osim toga, pomaže i u pozicioniranju EU-a kao ključnog promicatelja i zaštitnika prava djece na globalnoj razini.

Strategija u jednom sveobuhvatnom i usklađenom okviru objedinjuje sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a koji doprinose zaštiti i promicanju prava djece. Komisija se obvezala poduzeti mjere donošenjem europskog jamstva za djecu 2021. i ažurirane europske strategije za bolji internet za djecu 2022.

Europskim jamstvom za djecu, predloženim u ožujku, nastoji se osigurati da svako dijete u EU-u koje je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti ima pristup ključnim uslugama neizostavnima za promicanje jednakih mogućnosti. To uključuje rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovanje i izvannastavne aktivnosti, najmanje jedan zdrav obrok svakog školskog dana, zdravstvenu skrb te pristup zdravoj hrani i odgovarajućem stanovanju. Vijeće je tu preporuku donijelo u samo tri mjeseca, a države članice imenovale su nacionalne koordinatore jamstva za djecu koji će nadgledati njegovu provedbu. Države članice moraju dostaviti svoje nacionalne planove do ožujka 2022.

Borba protiv rasizma

U svibnju je Europska komisija imenovala svojeg prvog koordinatora za borbu protiv rasizma, čime je ispunila važnu obvezu iz Akcijskog plana EU-a za antirasizam iz 2020. Koordinator surađuje s Europskim parlamentom, državama članicama, organizacijama civilnog društva i akademskom zajednicom kako bi se ojačali odgovori politika u području antirasizma. Ujedno blisko surađuju s osobama manjinskog rasnog i etničkog podrijetla i Komisiji prenose njihove probleme. Koordinator će udružiti snage s odjelima Komisije u borbi protiv rasizma putem politika zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i stanovanja ili programa financiranja kao što su program Građani, jednakost, prava i vrijednosti i Europski socijalni fond plus.

Kako bi se na sveobuhvatan način borila protiv rasizma, Komisija je 2021. pružala potporu državama članicama, organizacijama civilnog društva i tijelima za ravnopravnost u izradi nacionalnih akcijskih planova protiv rasizma i rasne diskriminacije, čime je ojačala učinak djelovanja koordinatora u provedbi Akcijskog plana EU-a za antirasizam.

U tom je kontekstu osnovana podskupina za suradnju s državama članicama u provedbi Akcijskog plana na nacionalnoj razini. Komisija je organizirala Europski sastanak na vrhu o borbi protiv rasizma, koji je održan 19. ožujka, a domaćini su mu bili portugalsko predsjedništvo Vijeća Europske unije i međuklub Europskog parlamenta za raznolikost i borbu protiv rasizma.

Jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma

Preporuka Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma, donesena u ožujku, sadržava sveobuhvatan popis mjera za borbu protiv diskriminacije i antiromizma, povećanje socijalne uključenosti, promicanje sudjelovanja i aktivnog građanstva te osiguravanje jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i stanovanju. Te se mjere kreću od borbe protiv višestrukih oblika strukturne diskriminacije Roma do osiguravanja pristupa zapošljavanju za Rome u lokalnim i regionalnim javnim ustanovama.

Preporuka je dio desetogodišnjeg strateškog okvira za promicanje jednakosti Roma u EU-u i uključuje veći naglasak na partnerstva i institucionalne kapacitete, potporu civilnom društvu i razvoju zajednice, bolju upotrebu sredstava i pojačano praćenje. O borbi protiv antiromizma kao posebnog oblika rasizma raspravljalo se na sastanku na vrhu EU-a o borbi protiv rasizma i tijekom 14. sastanka Europske platforme za uključivanje Roma u rujnu.

Ravnopravnost LGBTIQ osoba

Komisija je u studenome 2020. donijela Strategiju za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020.–2025., u kojoj su utvrđeni ključni ciljevi i inicijative za povećanje ravnopravnosti lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer osoba. Otad je osnovala podskupinu za ravnopravnost LGBTIQ osoba u okviru Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, jednakost i raznolikost kako bi poduprla i pratila napredak država članica, uključujući izradu nacionalnih akcijskih planova za ravnopravnost LGBTIQ osoba.

U srpnju je Komisija pokrenula postupke zbog povrede protiv Mađarske i Poljske povezane s ravnopravnošću i zaštitom temeljnih prava. Postupci protiv Mađarske odnose se na nedavno doneseni zakon kojim se zabranjuje ili ograničava pristup sadržaju kojim se promiče ili prikazuje „odstupanje vlastitog identiteta od spola pri rođenju, promjena spola ili homoseksualnost” za osobe mlađe od 18 godina te na izjavu o odricanju odgovornosti koju je izdavač morao uvrstiti u knjigu za djecu s LGBTIQ sadržajem. Budući da su i dalje prisutni problemi na koje je Komisija ukazala, 2. prosinca odlučila je uputiti obrazloženo mišljenje Mađarskoj, koja je imala dva mjeseca da odgovori i ispravi stanje. U protivnom Komisija može odlučiti uputiti predmet protiv Mađarske Sudu Europske unije.

Kad je riječ o Poljskoj, Komisija smatra da poljske vlasti nisu u potpunosti ni primjereno odgovorile na istragu u pogledu prirode i učinka rezolucija o „zonama bez LGBT ideologije” koje je uvelo nekoliko poljskih okruga i općina. Komisija je primila odgovor Poljske na službenu opomenu, a krajem 2021. analizirala je odgovor prije donošenja odluke o sljedećim koracima.

Borba protiv zločina iz mržnje i govora mržnje

U prosincu je Komisija službeno zatražila od Vijeća da proširi popis „kaznenih djela u EU-u” utvrđen u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije na govor mržnje i zločin iz mržnje. Okvirnom odlukom o suzbijanju rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima zahtijeva se samo kriminalizacija rasističkog i ksenofobnog govora mržnje i zločina iz mržnje na određenim osnovama, kao što su rasa, boja kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalno ili etničko podrijetlo. Kriminalizacija drugih oblika govora mržnje i zločina iz mržnje, primjerice na temelju spola, seksualne orijentacije, dobi i invaliditeta, razlikuje se među državama članicama. Odluka Vijeća o proširenju popisa „kaznenih djela u EU-u” omogućit će Komisiji da u budućnosti predloži minimalna pravila za kriminalizaciju govora mržnje i zločina iz mržnje na osnovama koje nisu nužno povezane s rasizmom i ksenofobijom.

Komisija nastavlja s radom na osiguravanju pravilnog prenošenja i provedbe okvirne odluke dijalogom s nacionalnim tijelima i, prema potrebi, postupcima zbog povrede prava. Tijekom 2020. i 2021. pokrenula je postupke protiv 13 država članica.

Komisija je nastavila rad na politikama u području borbe protiv rasističkih i ksenofobnih zločina iz mržnje i govora mržnje pružanjem smjernica i razmjenom dobre prakse s nacionalnim tijelima i organizacijama civilnog društva u kontekstu Skupine na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije. Kad je riječ o provedbi Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, Komisija je u lipnju najavila sudjelovanje društvene mreže LinkedIna. U listopadu je objavila rezultate godišnje evaluacije provedbe kodeksa postupanja, koji pokazuju da se napredak usporio, iako su rezultati i dalje pozitivni.

Strategija o pravima osoba s invaliditetom

U EU-u 87 milijuna osoba živi s nekim oblikom invaliditeta. Svatko ima temeljno pravo na život bez prepreka, a osobe s invaliditetom imaju pravo na jednake mogućnosti, sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima te pravo na nediskriminaciju i život bez nasilja.

50,8 % osoba s invaliditetom zaposleno je, dok je udio zaposlenih među osobama bez invaliditeta 75 %.

28,4 % osoba s invaliditetom izloženo je riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, dok je udio tih osoba među osobama bez invaliditeta 17,8 %.

Samo 29,4 % osoba s invaliditetom stekne visokoškolsku kvalifikaciju, a udio tih osoba među osobama bez invaliditeta je 43,8 %.

52 % osoba s invaliditetom osjeća se diskriminirano.

Strategijom EU-a o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030., donesenom u ožujku i objavljenom u lako čitljivoj verziji (samo na engleskom jeziku), želi se zajamčiti njihovo potpuno sudjelovanje u društvu. Ta desetogodišnja strategija bavi se različitim poteškoćama s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom. U njoj se utvrđuju mjere za poboljšanje jednakosti u svim aspektima svakodnevnog života, kao što su pristojna kvaliteta života, samostalan život i potpuno uživanje ljudskih prava i prava EU-a kao što su sloboda kretanja i pravo na glasovanje. Strategijom se promiče i jednak pristup radu, pravosuđu, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, kulturi, sportu i turizmu, kao i zaštita od svih oblika diskriminacije.

Zaštita i promicanje temeljnih prava iz Povelje

U prosincu je Komisija objavila Godišnje izvješće za 2021. o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima, u kojem je naglasak bio na zaštiti temeljnih prava u digitalnom dobu. Komisija je pokrenula i informativnu kampanju o ljudskim pravima zajamčenima Poveljom i o tome kome se obratiti u slučaju kršenja prava te objavila poziv na podnošenje prijedloga za promicanje i zaštitu vrijednosti EU-a u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti. Tim pozivom u vrijednosti od 51 milijun eura podupirat će se organizacije civilnog društva u EU-u u radu na zaštiti i promicanju temeljnih prava i vrijednosti. Izvješće i poziv na podnošenje prijedloga rezultati su Komisijine strategije za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u iz 2020.

Starenje i demografija

Europa kontinuirano proživljava duboke demografske promjene. U EU-u se posljednjih pet desetljeća očekivani životni vijek pri rođenju povećao za 10 godina i za žene i za muškarce. Politike trebaju predvidjeti taj trend koji mijenja društvo i način života i prilagoditi mu se. U siječnju je Komisija objavila zelenu knjigu o starenju, čime je pokrenula javnu raspravu o prilikama i izazovima starenja stanovništva. Pristup iz tog dokumenta temelji se na životnom ciklusu i odražava univerzalni učinak starenja na sve generacije u nastojanju da se postigne odgovarajuća ravnoteža između održivih rješenja za naše sustave socijalne skrbi i međugeneracijske pravednosti i solidarnosti.

U travnju je Komisija uvela Atlas demografije, interaktivni alat za praćenje i procjenu demografskih trendova na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini. Sadržava službene statističke podatke i predviđanja Eurostata te nove podatke koje je izradio Zajednički istraživački centar Komisije, kao i podatkovne priče o posebnim pitanjima koje pružaju širok raspon demografskih dokaza, što pomaže da demografska analiza dospije u središte donošenja politika EU-a. U lipnju su Vijeće i Komisija objavili izvješća o dugotrajnoj skrbi i primjerenosti mirovina, u kojima se opisuje dobrobit starijih osoba u EU-u u sljedećih nekoliko desetljeća. Predviđa se da će broj osoba kojima bi mogla biti potrebna dugotrajna skrb u EU-u s 27 država članica porasti s 30,8 milijuna 2019. na 38,1 milijun 2050., a da će se rashodi za dugotrajnu skrb u EU-u povećati s 1,7 % BDP-a 2019. na 2,5 % BDP-a 2050.

Kontakt s EU-om

Osobno

U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom

Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

— na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),

— na broj: +32 22999696, ili

— e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu

Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a

Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti

Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a

Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.

O publikaciji

IDENTIFIKATORI

EU 2021. – Opće izvješće o aktivnostima Europske unije

Print ISBN 978-92-76-38936-1 ISSN 2315-1935 doi:10.2775/923138 NA-AD-22-001-HR-C

PDF ISBN 978-92-76-38918-7 ISSN 1977-9275 doi:10.2775/484887 NA-AD-22-001-HR-N

HTML ISBN 978-92-76-38957-6 ISSN 1977-9275 doi:10.2775/359639 NA-AD-22-001-HR-Q

Interaktivna verzija ove publikacije s poveznicama na internetski sadržaj dostupna je u PDF i HTML formatima:
http://europa.eu/general-report/hr

EU 2021. – Opće izvješće o aktivnostima Europske unije
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja
1049 Bruxelles
BELGIJA

Europska komisija donijela je 21. veljače 2022. EU 2021. – Opće izvješće o aktivnostima Europske unije pod referentnim brojem C(2022) 959.

Europska komisija nije odgovorna za bilo kakve posljedice koje proizlaze iz ponovne uporabe ove publikacije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022.

© Europska unija, 2022.

Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).

Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0)
(https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.

Za svaku uporabu ili reprodukciju elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.

FOTOGRAFIJE I VIDEOZAPISI

Sve fotografije i videozapisi zaštićeni su autorskim pravom Europske unije, osim ako je navedeno drukčije.