„Iznesite svoje mišljenje!”: javna savjetovanja Komisije potiču građane na aktivnije sudjelovanje, ali ne ispunjavaju puni potencijal kao aktivnosti otvaranja prema javnosti

Sažetak

I

U skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji Komisija je dužna savjetovati se s građanima i predstavničkim udruženjima u svim područjima djelovanja Unije. U okviru savjetovanja s dionicima – osobito u okviru javnih savjetovanja – od građana i drugih dionika prikupljaju se informacije i stajališta kada Komisija priprema određenu inicijativu u okviru relevantne politike ili ocjenjuje postojeće intervencije.

II

Otkako je 2001. godine objavila Bijelu knjigu o „europskom upravljanju” Komisija je snažno predana uključivanju dionika i građana u sve faze ciklusa politike kako bi povećala demokratsku legitimnost i odgovornost EU‑a u postupku donošenja zakona EU‑a. Komisija u prosjeku provede više od 100 javnih savjetovanja godišnje.

III

Sud je u sklopu revizije procijenio jesu li javna savjetovanja Komisije bila djelotvorna u pogledu otvaranja prema građanima i dionicima i iskorištavanja njihovih komentara i odgovora. Sud je ispitao izradu okvira Komisije i način na koji je Komisija pripremala i provodila odabrana javna savjetovanja te informirala javnost o njima i iskoristila njihove rezultate. Sud je ispitao uzorak od 26 javnih savjetovanja Komisije koja je u razdoblju od 2016. do 2018. godine provelo pet glavnih uprava. Sud je proveo anketu o predodžbi kako bi utvrdio koliko su sudionici javnih savjetovanja uistinu bili njima zadovoljni. Sud je uspostavio i panel stručnjaka kako bi poboljšao svoje analize i kako bi se uz njegovu pomoć mogao usredotočiti na osobito relevantna područja koja bi se mogla poboljšati.

IV

Sud je utvrdio da su i razina uspješnosti javnih savjetovanja Komisije iz uzorka Suda i predodžba sudionika o njima općenito bili zadovoljavajući. Sud je zaključio da je okvir za javna savjetovanja Komisije visokog standarda i da je aktivnosti otvaranja prema javnosti potrebno poboljšati.

V

Revizijom koju je proveo Sud utvrđena su dodatna područja u postupku javnog savjetovanja koja je potrebno poboljšati: stavljanje naglaska na praćenje i procjenu; poboljšanje sadržaja strategija javnih savjetovanja Komisije i objavljivanje informacija o njima; aktivnosti otvaranja prema javnosti; kriteriji za razvrstavanje inicijativa; jezici na kojima su dostupni dokumenti o savjetovanju; kvaliteta upitnika; obrada podataka i sigurnost; te pružanje povratnih informacija ispitanicima o ishodu savjetovanja.

VI

Sud je preporučio Komisiji da: unaprijedi praćenje javnih savjetovanja; poboljša strategije javnih savjetovanja; prevede ključne dokumente o savjetovanju za prioritetne inicijative i inicijative od većeg javnog interesa na sve službene jezike; priprema opće upitnike za javnost i posebna pitanja za stručnjake; primjenjuje visoke standarde obrade podataka i sigurnosti; te da sudionicima pruža pravodobne povratne informacije o ishodu savjetovanja.

Uvod

01

Rezultati javnog savjetovanja mogu utjecati na donošenje politika u EU‑u. Istaknuti je primjer dio govora o stanju Unije za 2018. godinu naslovljenog „Ispunjavanje obećanja” koji je predsjednik Komisije Juncker održao 12. rujna 2018. i u kojem je naglasio sljedeće: „Europljani nam […] neće pljeskati ako i dalje zbog europskih propisa budu morali pomicati sat dvaput na godinu. Komisija danas predlaže da se to promijeni. Pomicanje sata treba ukinuti”¹. Europska komisija predložila je ukidanje sezonskog pomicanja sata u Europi 2019. godine te je državama članicama prepustila da odluče o tome hoće li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.

02

Nekoliko mjeseci ranije, u razdoblju od 4. srpnja do 16. kolovoza 2018., Komisija je održala javno savjetovanje u kojem je zabilježeno 4,6 milijuna odgovora, što je najviši broj odgovora koje je Komisija ikada dobila na nekom javnom savjetovanju koje je organizirala.

Predanost Komisije suradnji s građanima

03

U skladu s člankom 11. Ugovora o Europskoj uniji Komisije je obvezna obavljati šira savjetovanja, pružajući građanima i drugim dionicima mogućnost da daju svoj doprinos donošenju politika². Komisija je 25. srpnja 2001. donijela Bijelu knjigu o „europskom upravljanju”³ u cilju otvaranja postupka donošenja politika kako bi se u oblikovanje i provedbu politika EU‑a uključio veći broj ljudi i organizacija te kako bi se povećala demokratska legitimnost i odgovornost. Kako bi se ispunile te obveze, Komisija je izradila dokument o savjetovanju sa zainteresiranim stranama⁴, što je ujedno pridonijelo „Akcijskom planu za bolju regulativu”⁵.

04

U smjernicama za bolju regulativu savjetovanje s dionicima, uključujući s građanima kao „dionicima”, definira se kao „formalni postupak kojim Komisija prikuplja informacije i stajališta dionika o svojim politikama”⁶. To je ključan dio politike Komisije za bolju regulativu. „Bolja regulativa” ne odnosi se na regulaciju ili deregulaciju nego na način rada kojim će se zajamčiti da se političke odluke pripremaju na otvoren i transparentan način, na temelju najboljih raspoloživih dokaza i uz podršku u vidu sveobuhvatne uključenosti građana i drugih dionika, kao što su organizacije civilnog društva i predstavnička udruženja⁷. U ovom izvješću pojam „građani” uključuje i „druge dionike”.

05

Trenutačni program Junckerove Komisije za bolju regulativu EU‑a objavljen je 2015. godine⁸ te je popraćen smjernicama, uključujući paket instrumenata. Komisija je 2017. godine dovršila opsežno ažuriranje svojih internih smjernica i alata za bolju regulativu u cilju povećanja legitimnosti svojeg djelovanja⁹.

06

U listopadu 2017. Komisija je naglasila da je snažno predana suradnji s građanima¹⁰. Pokrenula je internetsku stranicu „Pridonesite zakonodavnom postupku” kojom se građanima omogućuje da sudjeluju u njezinu radu tijekom cijelog ciklusa politike¹¹. Građani mogu iznijeti svoja stajališta u svim fazama, od pokretanja do evaluacije politika EU‑a na internetskom portalu „Iznesite svoje mišljenje”¹² (slika 1.).

07

Komisija je 2018. godine nadogradila internetsku stranicu „Pridonesite zakonodavnom postupku” te je uvela nekoliko poboljšanja na internetskom portalu „Iznesite svoje mišljenje”. Glavna su poboljšanja bila sljedeća: prikaz mogućnosti dobivanja povratnih informacija u određenom roku, uključivanje svih otvorenih i zatvorenih javnih savjetovanja, objava nadolazećih inicijativa i prevođenje općih informacija relevantnih za sva javna savjetovanja na sve jezike EU‑a.

08

Predanost Komisije boljoj suradnji s građanima priznata je na međunarodnoj razini. U izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o pregledu regulatorne politike za 2018. godinu Komisija je ocijenjena najboljom među svim zemljama članicama OECD‑a u pogledu „suradnje s dionicima”, što uključuje građane kao „javnost”, u izradi primarnih i sekundarnih zakona¹³. U izvješću se navodi da se zemlje i dalje služe raznim alatima kako bi se savjetovale s javnošću i – u većoj mjeri ciljano – s odabranim dionicima¹⁴. O tim raznim alatima za savjetovanje raspravlja se u brojnim drugim izvješćima o toj temi. Na primjer, u studiji za Vijeće Europe i druge analizira se veza između sudionika i intenziteta sudjelovanja (slika 2.). Smatra se da (javna) savjetovanja na internetu, koja su tema ovoga izvješća, privlače velik broj sudionika.

09

U načelu je izborni postupak glasanja za predstavnike naroda najosnovniji demokratski alat s pomoću kojega građani sudjeluju u izradi zakona. Osim demokratskih izbora postoji cijeli niz demokratskih participativnih alata kojima se pridonosi izradi zakona tijekom cijelog ciklusa politike, od plebiscita i referenduma te drugih oblika savjetovanja (npr. istraživanja Eurobarometra, fokusne skupine i javna saslušanja) do dijaloga s građanima¹⁵ i nasumično odabrana udruženja građana¹⁶. Komisija provodi javna savjetovanja na internetu kako bi prikupila informacije i stajališta dionika o svojim politikama. Prema izvješću OECD‑a, najpopularniji oblici suradnje s dionicima javna su savjetovanja na internetu („savjetovanje na internetu” prikazano na slici 2.), u okviru kojih građani imaju mogućnost iznositi primjedbe, te savjetodavne skupine i pripremni odbori u kojima su dionici unaprijed izabrani.¹⁷

Javna savjetovanja Komisije

10

Svrha je javnih savjetovanja Komisije dopuniti njezinu širu interakciju s građanima i drugim dionicima¹⁸. U smjernicama za bolju regulativu objašnjena su dva načina na koje Komisija provodi ta savjetovanja¹⁹:

• u okviru javnih savjetovanja omogućuje se pristup svima koji žele dati svoj doprinos. Komisija obavlja javna savjetovanja s pomoću upitnika dostupnih na internetu. Građani izražavaju svoja stajališta o zadanoj temi odgovaranjem na upitnik u okviru službenog alata Komisije za provedbu anketa „EU Survey”²⁰
• ciljana savjetovanja usmjerena su na posebne, jasno definirane skupine dionika. U okviru ciljanog savjetovanja dionici su unaprijed odabrani te u njemu mogu sudjelovati samo izrijekom pozvane skupine dionika ili pojedinci.

11

Od svih aktivnosti savjetovanja koje obavlja²¹, Komisija smatra da javna savjetovanja imaju najvišu razinu transparentnosti i pristupačnosti²². Osim toga, prema rezultatima javnog savjetovanja o analizi stanja u pogledu bolje regulative Komisije, javna savjetovanja najpoznatiji su i najkorisniji način pružanja doprinosa donošenju politika²³.

12

Javnim savjetovanjem može se doprijeti do širokog raspona ispitanika koji dobrovoljno pružaju povratne informacije. U smjernicama Komisije za bolju regulativu jasno se navodi da podatci prikupljeni u okviru javnih savjetovanja ne pružaju reprezentativno stajalište stanovništva EU‑a²⁴. To je zato što su ispitanici osobe koje su same odlučile sudjelovati, što znači da odgovori nisu dobiveni iz reprezentativnog uzorka²⁵.

13

U skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu javna savjetovanja obvezna su za: inicijative s procjenama učinka, evaluacije, provjere primjerenosti, savjetodavne komunikacije Komisije i zelene knjige²⁶. Neke od novih inicijativa iznjedrit će zakonodavne prijedloge, dok će druge (uglavnom evaluacije) biti nezakonodavne inicijative (npr. izvješća Europskom parlamentu i Vijeću te preporuke za pregovore o međunarodnim sporazumima).

14

U skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu postupak savjetovanja podijeljen je u tri međusobno povezane faze: 1. uspostava strategije za savjetovanje, 2. provedba savjetodavnog rada i 3. pružanje informacija za potrebe postupka donošenja politika. Svaka se faza sastoji od nekoliko uzastopnih koraka, koji bi trebali pružati okvir za visokokvalitetno, transparentno savjetovanje s dionicima²⁷ (slika 3.).

15

U razdoblju od 2015. do kraja 2018. Komisija je u prosjeku provela više od 100 javnih savjetovanja godišnje (ukupno njih 417)²⁸. Razine sudjelovanja znatno su se razlikovale. Najbolji rezultati s obzirom na razinu sudjelovanja za svaku godinu bili su sljedeći:

• godine 2018. u okviru javnog savjetovanja o ljetnom računanju vremena zabilježeno je 4,6 milijuna odgovora, što je najveći broj odgovora koji je Komisija ikada dobila na nekom od javnih savjetovanja koja je organizirala
• godine 2017. u okviru javnog savjetovanja o modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike primljeno je 63 000 odgovora (ne uključujući širu kampanju u okviru koje je zabilježeno 260 000 odgovora)
• godine 2016. u okviru javnog savjetovanja o europskom stupu socijalnih prava primljeno je 16 500 odgovora
• godine 2015. u okviru javnog savjetovanja o zakonodavstvu EU‑a o prirodi (Direktiva o pticama, Direktiva o staništima) primljeno je 550 000 odgovora.

16

Prosječan godišnji broj sudionika u svim javnim savjetovanjima, ne uključujući savjetovanje s najvišom razinom sudjelovanja za određenu godinu, bio je sljedeći: otprilike 500 sudionika 2015. i 2016. godine te otprilike 2 000 sudionika 2017. i 2018. godine.

Opseg revizije i revizijski pristup

17

U strategiji Suda za razdoblje 2018. – 2020.²⁹ utvrđeno je da postoji predodžba o tome da su građani udaljeni od institucija EU‑a te da to predstavlja prijetnju za EU. U veljači 2018. godine Europski parlament zatražio je od Suda da provode evaluaciju kako bi utvrdio kako građani mogu izravno sudjelovati u cijelom procesu izrade zakona EU‑a te mu pridonijeti i da ocijeni djelotvornost, primjerenost, transparentnost i otvorenosti primjenjivanih alata. Ova revizija Suda usmjerena je na javna savjetovanja jer je suradnja s građanima u okviru postupka savjetovanja ključna za izgradnju povjerenja u EU‑u i donošenje zakona visoke kvalitete.

18

Sud je procijenio jesu li javna savjetovanja Komisije djelotvorna u pogledu otvaranja prema građanima i iskorištavanju njihovih komentara i odgovora. Sud je posebno ispitao sljedeće:

1. je li okvir za javna savjetovanja Komisije oblikovan u skladu s dobrim praksama;
2. je li Komisija pripremila i provela odabrana javna savjetovanja tako da su građani mogli lako i djelotvorno sudjelovati (1. i 2. faza u postupku savjetovanja na slici 3.);
3. je li Komisija razumno analizirala odgovore iz upitnika i predstavila transparentne i sveobuhvatne informacije o savjetovanjima i njihovu ishodu (3. faza na slici 3.).

19

Sud je ispitao uzorak od 26 javnih savjetovanja koja je Komisija provela u razdoblju od 2016. i 2018. godine. Uzorkovano je pet glavnih uprava (GU‑ova) na temelju broja obavljenih savjetovanja, opsega inicijativa, razine sudjelovanja i relevantnosti teme za građane. Uzorak je uključivao dva savjetovanja koja je provelo Glavno tajništvo, dva savjetovanja koja je provela Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI), pet savjetovanja koja je provela Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu (GU EAC), sedam savjetovanja koja je provela Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove (GU HOME) i deset savjetovanja koja je provela Glavna uprava za mobilnost i promet (GU MOVE) (prilog I.)³⁰.

20

Revizija koju je proveo Sud obuhvaćala je:

1. razgovor s osobljem svih GU‑ova iz uzorka i kontaktiranje s nizom drugih relevantnih GU‑ova, institucija i tijela EU‑a;³¹
2. posjet dvjema državama članicama³² i OECD‑u radi boljeg razumijevanja okvira Komisije u međunarodnom kontekstu;
3. ispitivanje i analiziranje ključnih dokumenata o suradnji s dionicima, savjetodavnog okvira Komisije te uspješnosti odabranih javnih savjetovanja;
4. savjetovanje sa stručnom skupinom radi unaprjeđenja analize, što je pomoglo Sudu da se usredotoči na osobito relevantna područja koja bi se mogla poboljšati (prilog II.).

21

Sud je također proveo anketu o predodžbi kojom je obuhvaćeno 16 007 građana koji su sudjelovali u javnim savjetovanjima iz njegova uzorka i u okviru koje su primljena 2224 odgovora. Odgovori su analizirani i upotrijebljeni kao dopuna nalazima revizije. Sudionici su rangirali svoju razinu zadovoljstva za svaku fazu savjetodavnog postupka i razinu slaganja s općim tvrdnjama Komisije (prilog III.). Osim toga, iznijeli su svoja stajališta i dali prijedloge za postupak javnog savjetovanja (od okvira 1. do okvira 8.)³³. Odjeljci izvješća Suda u kojima su predstavljena stajališta ispitanika prikazani su ovim simbolom:

22

Kriteriji revizije Suda temeljili su se na:

1. vodećim načelima OECD‑a za otvoreno i uključivo donošenje politika³⁴;
2. preporuci OECD‑a za regulatornu politiku³⁵;
3. smjernicama i paketu instrumenata za bolju regulativu.

23

Iako Sudu ne treba suglasnost ili odobrenje Komisije za obradu osobnih podataka³⁶, Komisija nije omogućila uvid u dio podataka koje je Sud zatražio tijekom revizije, pozvavši se na vlastito tumačenje pravila o zaštiti podataka. Kako bi ispunio ciljeve svoje revizije, Sud je – uloživši znatno vrijeme i resurse – u suradnji s Komisijom pronašao alternativna rješenja, iako je to usporilo postupak izvješćivanja.

Opažanja

Okvir Komisije za javna savjetovanja

Ukupna razina zadovoljstva sudionika postupkom savjetovanja

24

Anketa o predodžbi pokazala je da ukupno 65,5 % sudionika koji su potvrdili da su sudjelovali u jednom od javnih savjetovanja iz ispitanog uzorka smatra postupak savjetovanja zadovoljavajućim ili prilično zadovoljavajućim (slika 4.).

25

Rezultati ankete pokazuju da su sudionici prepoznali opći cilj postupka javnog savjetovanja, a to je da je građanima pružena mogućnost da daju svoj doprinos u donošenju politika (odlomak 03.). U pogledu pitanja Suda zašto su sudjelovali na javnom savjetovanju Komisije, ispitanici su naveli sljedeća tri najbitnija razloga:

• željeli su utjecati na ishod zakonodavnih propisa (58 %);
• zanimala ih je tema (56 %); i
• smatrali su svoje sudjelovanje građanskom dužnošću (49 %).

Ispitanici cijene priliku za sudjelovanje u izradi zakona EU-a i demokratski postupak kojim se promiče aktivno građanstvo EU-a

26

Ispitanici su u vezi s javnim savjetovanjem na kojemu su sudjelovali najviše cijenili sljedeća tri aspekta (okvir 1.):

• građanima je pružena prilika da sudjeluju u izradi zakona EU‑a;
• tim se postupkom pridonosi jačanju demokratske legitimnosti EU‑a; i
• tim se postupkom pridonosi razvoju europskog građanstva.

Visok standard okvira koji Komisija primjenjuje, no nedovoljna usredotočenost na praćenje i procjenu

27

Okvir Komisije za savjetovanja definiran je u njezinim smjernicama i paketu instrumenata za bolju regulativu koji su doneseni u svibnju 2015. godine. U srpnju 2017. godine Komisija je odobrila ažurirani skup smjernica kojima su potvrđena i pojašnjena opća pravila o tome kako bi se Komisija trebala savjetovati s građanima.

28

U skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu savjetovanja bi se trebala temeljiti na četirima općim načelima³⁷:

1. Sudjelovanje: usvajanje uključivog pristupa provedbom što opsežnijih savjetovanja;
2. Otvorenost i odgovornost: omogućivanje transparentnosti postupka savjetovanja i njegovih rezultata s obzirom na utjecaj na donošenje politika za sve uključene i širu javnost;
3. Djelotvornost: savjetovanje bi trebalo provesti u trenutku kada stajališta građana još mogu promijeniti situaciju, uz poštovanje proporcionalnosti i određenih ograničenja;
4. Usklađenost: jamčenje usklađenosti postupaka savjetovanja u svim službama te usklađenosti evaluacije, pregleda i kontrole kvalitete.

29

Ta četiri opća načela dopunjuju standardi³⁸, koji se primjenjuju na tri faze postupka savjetovanja (slika 3.). Na temelju tih načela i standarda Komisija je, prema ocjeni OECD‑a, na prvom mjestu po suradnji s dionicima (odlomak 08.).

30

Sud je usporedio okvir Komisije s vodećim načelima OECD‑a za otvoreno i uključivo donošenje politika i preporukom OECD‑a za regulatornu politiku. Sud je utvrdio da okvir Komisije za javna savjetovanja svojim konceptom općenito pridonosi uključivom zakonodavnom postupku i transparentnim javnim savjetovanjima, ranoj suradnji s građanima i usklađenosti u postupku savjetovanja. Međutim, ima prostora za poboljšanja u pogledu praćenja i procjene. U smjernicama Komisije za bolju regulativu nije predviđeno sljedeće:

1. posebni pokazatelji koji bi se pratili i prijavljivali za pojedinačna javna savjetovanja na razini glavnih uprava i Komisije u cjelini;
2. metodologija za procjenu troškova povezanih s javnim savjetovanjima; i
3. sustavna procjena toga ostvaruju li se javnim savjetovanjima svi njihovi ciljevi.

31

U skladu sa smjernicama Komisije „dobra je praksa provesti razmjerno interno ocjenjivanje kvalitete postupka savjetovanja”³⁹. Prikupljanjem informacija o kvaliteti javnih savjetovanja doprinosi se dobivanju informacija o ostvarenju strategije za savjetovanja i njezinih ciljeva. Osim toga, sustavne procjene koje su usredotočene na postizanje ciljeva doprinose utvrđivanju najboljih praksi i učenju iz prethodnih iskustava radi poboljšanja budućih savjetovanja.

32

Sud je utvrdio da je u samo dvama slučajevima od njih 26 koje je Sud preispitao obavljena interna evaluacija radi izvođenja zaključaka iz stečenog iskustva, pri čemu su upotrijebljeni određeni pokazatelji. Primjeri dobre prakse u pogledu pokazatelja upotrijebljenih u jednoj od država članica koju je Sud posjetio obuhvaćaju broj komentara i odgovora, raznolikost sudionika (npr. kategorije dionika, podrijetlo ili boravište, jezik unosa), vrijeme potrebno za pripremu i provedbu savjetovanja te izvješćivanje o njemu, kao i razinu zadovoljstva sudionika.

Priprema i sudjelovanje u odabranim javnim savjetovanjima

33

Sud je ispitao sljedeće aspekte priprema Komisije, uključujući njezinu strategiju za savjetovanje i provedbu odabranih javnih savjetovanja (1. i 2. faza na slici 3.):

1. informacije o razlozima za savjetovanje koje su pružene građanima;
2. provedene aktivnosti i upotrijebljene komunikacijske kanale u cilju da se zajamči da su građani informirani o provedbi savjetovanja;
3. jezike na kojima se provodi savjetovanje i pristupačnost upitnikâ za čitatelje;
4. trajanje i opseg savjetovanja.

34

Sud je općenito utvrdio da su priprema i provedba javnih savjetovanja Komisije koja je ispitao bili zadovoljavajući, no utvrdio je neka područja koja bi trebalo poboljšati kako bi se zajamčilo da građani mogu lako i djelotvorno sudjelovati.

Strategije za savjetovanje nisu uvijek na dobar način pripremljene i objavljene

Obavijesti i povratne informacije o predstojećim aktivnostima savjetovanja

35

Dokument poznat kao plan ili početna procjena učinka (IIA) prvi je korak u pružanju objašnjenja građanima o tome zašto Komisija priprema određenu inicijativu i što namjerava njome postići. U skladu sa smjernicama Komisije u planu ili početnoj procjeni učinka koje bi u ranoj fazi trebalo objaviti na internetskom portalu Komisije „Iznesite svoje mišljenje” trebale bi biti predviđene aktivnosti savjetovanja⁴⁰.

36

Objavom plana ili početne procjene učinka građane se nastoji obavijestiti o planiranim inicijativama i aktivnostima savjetovanja Komisije te im se nastoji omogućiti da se unaprijed pripreme za sudjelovanje⁴¹.

37

U skladu s paketom instrumenata Komisije za bolju regulativu iz srpnja 2017., javno savjetovanje ne bi se trebalo pokretati prije objave njegova plana ili početne procjene učinka⁴². U smjernicama i paketu instrumenata Komisije nije konkretno navedeno koliko bi vremenski ta objava trebala prethoditi početku javnog savjetovanja. Navodi se samo da planovi ili početne procjene učinka moraju biti čim prije dovršeni i objavljeni te da moraju uključivati nacrt strategije za planirano savjetovanje⁴³.

38

Zahtjev za prethodno objavljivanje plana nije bio na snazi u trenutku pripreme i pokretanja nekoliko javnih savjetovanja iz uzorka. Komisija je pripremila planove ili početne procjene učinka, uključujući nacrt strategije za savjetovanje, u 22 javna savjetovanja od njih 26 u ispitanom uzorku, a objavila je samo njih 16, i to barem četiri tjedna prije početka javnog savjetovanja kako bi se izbjeglo preklapanje razdoblja za slanje povratnih informacija (odlomak 39.) i pokretanja javnog savjetovanja. Planovi ili početne procjene učinka, u onim slučajevima kada su bili dostupni prije javnog savjetovanja, u prosjeku su objavljivani pola godine unaprijed (slika 5.).

39

Nakon objave planova ili početnih procjena učinka građani mogu pružiti povratne informacije u razdoblju od četiri tjedna⁴⁴. Sud je utvrdio da su u okviru šest planova ili početnih procjena učinka objavljenih 2017. godine⁴⁵ povratne informacije zaprimljene za njih četiri (u prosjeku 22 komentara i odgovora s povratnim informacijama).

40

U trima od četiriju slučajeva zabilježen je vrlo mali broj primljenih komentara i odgovora s povratnim informacijama u usporedbi s brojem primljenih komentara i odgovora za trajanja javnog savjetovanja. Na primjer, za početnu procjenu učinka za savjetovanje o modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike primljeno je deset komentara i odgovora s povratnim informacijama, dok je u samom javnom savjetovanju primljeno 63 000 odgovora⁴⁶. Komisija je potvrdila da ograničeni broj komentara i odgovora s povratnim informacijama jasno ukazuje na to da je potrebno dodatno poboljšati razinu upoznatosti javnosti s alatima EU‑a i njihov doseg⁴⁷.

Ključni elementi strategije za savjetovanje

41

Strategija za savjetovanje razvija se nakon planova ili početnih procjena učinka. Svrha je strategije osmisliti djelotvoran i učinkovit pristup savjetovanju.

42

Strategija za savjetovanje mora biti dovršena i ažurirana na temelju primljenih odgovora tijekom razdoblja za pružanje povratnih informacija. Sud nije pronašao nikakav dokaz o tome da su komentari i odgovori s povratnim informacijama uzeti u obzir za potrebe izrade strategija za savjetovanje (npr. u odlučivanju o aktivnostima savjetovanja ili sastavljanju upitnika).

43

Strategija za savjetovanje trebala bi biti objavljena ili opisana na internetskoj stranici za savjetovanje za povezanu inicijativu koju vodi odgovorna glavna uprava⁴⁸. Trebala bi obuhvaćati sljedeće ključne elemente⁴⁹:

• opseg i ciljeve savjetovanja;
• utvrđene dionike;
• predviđene aktivnosti savjetovanja; i
• utvrđene rokove i jezična rješenja.

44

Sud je utvrdio da je na internetskim stranicama Komisije o povezanoj inicijativi bilo objavljeno samo 12 strategija za savjetovanje od ukupno 22 pripremljene strategije. Prema mišljenju Suda, pravodobne informacije o ciljevima i planiranoj uporabi rezultata u pripremnoj fazi javnog savjetovanja povećavaju vjerojatnost da će se građani osjećati uključenima, a korisne su i za kvalitetu odgovora.

45

Na primjer, osim za daljnje postupanje u vezi s rezolucijom Europskog parlamenta, Komisija prije pokretanja javnog savjetovanja o ljetnom računanju vremena nije stavila na raspolaganje ni strategiju za savjetovanje ni druge prethodne informacije. S obzirom na to da građane treba obavijestiti u pripremnoj fazi o cilju i predviđenoj uporabi rezultata javnog savjetovanja, vrlo je vjerojatno da će nedostatak takvih informacija utjecati na ishod, ne samo u pogledu stope općeg i regionalnog sudjelovanja, nego i u pogledu sadržaja. Sud napominje da je Komisija tek na početku tog javnog savjetovanja stavila na raspolaganje informacije o njegovu cilju.

46

Od 22 dostupne strategije, sve su sadržavale odjeljke o „opsegu i ciljevima”. Međutim, Komisija je postavila samo opće ciljeve za sve svoje aktivnosti savjetovanja. Za javna savjetovanja najčešći utvrđeni ciljevi bili su sljedeći: „pružanje mogućnosti široj javnosti i dionicima da izraze svoja stajališta o elementima relevantnima za procjenu područja o kojem se provodi savjetovanje s dionicima”, „prikupiti informacije o stajalištima i mišljenjima” i „prikupiti informacije o stajalištima većih skupina dionika koji nisu stručnjaci”. U ostalim slučajevima cilj je bio općenito opisan: „javna i ciljana savjetovanja bit će temeljni izvor informacija”.

47

U smjernicama Komisije navodi se da je utvrđivanje dionika preduvjet za uspješno prikupljanje informacija i pružanje odgovarajućih mogućnosti dionicima za davanje doprinosa donošenju politika u EU‑u. Zatim je dionike potrebno razvrstati (ili odrediti koji od njih imaju prednost) prema razini interesa i utjecaja primjenom „matrice za izradu pregleda dionika”⁵⁰. Komisija je izradila matricu za izradu detaljnog pregleda dionika u 18 od 26 javnih savjetovanja. Među preostalih osam slučajeva bilo je pet slučajeva u kojima su informacije o dionicima bile nestrukturirane i tri slučaja u kojima te informacije nisu ni postojale (ni strukturirane ni nestrukturirane). Te važne informacije potrebne su za sljedeći korak, odnosno odabir odgovarajućih aktivnosti savjetovanja⁵¹.

48

Javna savjetovanja mogu se po potrebi dopuniti drugim aktivnostima savjetovanja radi uključivanja svih relevantnih dionika i dopune s obzirom na moguću potrebu za informacijama koje nedostaju⁵². To je važno radi prilagodbe komunikacijskih kanala potrebama svih ciljanih publika i jamčenja da sve relevantne strane imaju mogućnost iznijeti svoje mišljenje⁵³. Ujedno je važno da se na kraju postupka savjetovanja usporede rezultati različitih aktivnosti savjetovanja radi utvrđivanja međuovisnosti, dosljednosti ili kontradiktornosti među doprinosima i glavnim kategorijama dionika. Ni u jednoj od strategija za savjetovanje koje je Sud ispitao nije objašnjeno kako bi se javnim savjetovanjem dopunilo druge aktivnosti sudjelovanja.

49

Kada je riječ o jeziku, četiri strategije za savjetovanje nisu sadržavale nikakve naznake o planiranim rješenjima. U tim četirima slučajevima prijevodi su bili zakašnjeli i nedostupni javnosti kada je savjetovanje započelo. U ostalim trima slučajevima u strategijama su jezična rješenja samo djelomično navedena, isključivo kao informacije o jezicima koji se upotrebljavaju u okviru upitnika ili pružanja povratnih informacija.

Ispitanici su smatrali da ciljevi javnih savjetovanja nisu jasni

50

Rezultati ankete koju je proveo Sud potvrdili su da postoji prostor za poboljšanje kada Komisija predstavlja i priopćuje svoje ciljeve te utvrđuje dionike za javna savjetovanja. Opći dojam ispitanika bio je da ciljevi javnih savjetovanja nisu jasni (okvir 2.).

Javna savjetovanja s raznim razinama sudjelovanja

51

Savjetovanja koja se provode na internetu prikladna su za šire savjetovanje. U smjernicama Komisije navodi se da je najbolje kombinirati više različitih komunikacijskih kanala. Za potrebe dopiranja do građana u udaljenim i ruralnim područjima s nižim stopama pristupa internetu, u smjernicama Komisije preporučuje se samo suradnja s „predstavništvima Komisije i kontaktnim centrom Europe Direct⁵⁴ radi utvrđivanja odgovarajućih alata i kanala”⁵⁵.

52

GU‑ovi koje je Sud ispitao uzeli su u obzir razne komunikacijske kanale u više od polovice (16) slučajeva u uzorku (26). Odabir i opseg primijenjenih komunikacijskih metoda i kanala (uključujući društvene mreže) općenito su se znatno razlikovali među GU‑ovima i različitim javnim savjetovanjima. Sud je primijetio da se razina sudjelovanja znatno razlikovala.

53

U svih deset savjetovanja s najvećim brojem odgovora upotrebljavali su se razni komunikacijski kanali. Međutim, u drugim dvama slučajevima (jednoj evaluaciji i jednoj novoj inicijativi o temi vrlo tehničke prirode) primljena su samo 24 odgovora odnosno njih 17, unatoč tome što su se upotrebljavali razni komunikacijski kanali. Tri slučaja s najmanjim brojem odgovora odnosila su se na tri evaluacije, u okviru kojih GU‑ovi nisu upotrebljavali razne komunikacijske kanale. Na slici 6. prikazan je broj ispitanika u 26 javnih savjetovanja koja je Sud ispitao.

54

Iako je dostupno niz alata za suradnju s građanima, Komisija je smatrala da „razina sudjelovanja još nije dosegnula puni potencijal”. Komisija je također napomenula sljedeće: „neki se dionici još ne mogu ili ne žele uključiti” te je prepoznala da niska razina sudjelovanja predstavlja problem⁵⁶. Kontinuirano postojanje tog problema potvrđeno je u komunikaciji Komisije o analizi stanja u pogledu bolje regulative⁵⁷.

55

Sud je u svojem uzorku javnih savjetovanja analizirao raspodjelu sudionika po zemljama i u apsolutnom smislu i u odnosu na broj stanovnika zemlje (prilog V.). U apsolutnom smislu, većina primljenih odgovora bila je iz Njemačke. U odnosu na broj stanovnika zemlje, Austrija je zauzela prvo, a Njemačka drugo mjesto. Kada se razmatra javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena, u okviru kojega je zabilježeno 4,6 milijuna odgovora, raspodjela je bila slična (70 % odgovora iz Njemačke i 6 % iz Austrije), pri čemu su te zemlje ujedno zauzele prvo i drugo mjesto u odnosu na broj stanovnika (3,8 % odnosno 2,9 %) (slika 7.).

56

U slučaju javnog savjetovanja o ljetnom računanju vremena, komunikacijskim mjerama Komisije i oglašavanjem s pomoću društvenih mreža izazvana je velika pozornost u različitim medijima i zemljama. Tijekom savjetovanja Komisija je nastojala potaknuti sudjelovanje i u drugim zemljama osim Njemačke, te je pokrenula plaćene promocije u EU‑26 (isključujući Njemačku i Ujedinjenu Kraljevinu), pri čemu je naglasak stavljen na devet zemalja koje su osobito bile nedovoljno zastupljene (što je uključivalo oglase na lokalnim jezicima). Osim toga, predstavništva Komisije u državama članicama aktivno su pridonijela objavama na Facebooku i Twitteru. U postotcima, broj odgovora iz EU‑26 povećao se za otprilike 30 %. Međutim, zemljopisna raspodjela odgovora bila je neuravnotežena tijekom cijelog razdoblja provedbe savjetovanja. U izvješćima Komisije o rezultatima tog javnog savjetovanja objašnjena je razlika u distribuciji odgovora u državama članicama.

Ispitanici su u velikom broju slučajeva saznali za javna savjetovanja putem skupina civilnog društva

57

U anketi se od sudionika tražilo da navedu izvor putem kojega su saznali za javna savjetovanja Europske komisije. Mnogi ispitanici istaknuli su da su saznali za savjetovanja putem organizacija civilnog društva ili nevladinih organizacija te da inače ne bi sudjelovali (okvir 3.).

58

Sud je pitao ispitanike odakle su dobili informacije o pokretanju javnih savjetovanja (bilo je moguće odabrati više odgovora). Od svih mogućih dionika i medija, organizacije civilnog društva, sa stopom odgovora od 48 %, imale su najveći kapacitet za podizanje razine osviještenosti građana. Drugi važni izvori informacija bili su vijesti i članci (29 %), internetska stranica Komisije (17 %) i društvene mreže Komisije (13 %).

Ispitanici žele veći publicitet radi podizanja razine osviještenosti o javnim savjetovanjima

59

Sud je pitao ispitanike na koji bi način poboljšali pristup Komisije otvaranju prema građanima i dionicima. Od 2 224 ispitanika, njih 1 184 (53 %) pružilo je prijedloge o djelotvornijem podizanju razine osviještenosti.

60

Sudionici u anketi smatrali su da je za postizanje veće vidljivosti postupka i većeg publiciteta u pogledu njega potrebno provoditi opsežno oglašavanje te tako omogućiti sudjelovanje više ljudi. Također su smatrali da bi trebalo provoditi više aktivnosti oglašavanja putem društvenih mreža, televizije, tiska (npr. novina), pa čak i e‑pošte. Ispitanici su također naglasili da bi nacionalne ili regionalne vlade trebale biti angažiranije u objavljivanju informacija o javnim savjetovanjima koje provodi Komisija. Nadalje, ispitanici su očekivali bolju komunikaciju i suradnju između država članica i EU‑a u svim područjima (okvir 4.).

Potreba za većom jezičnom pokrivenošću i upitnicima koji su pristupačniji za čitatelje

Jezična pokrivenost

61

Jezici koji se upotrebljavaju za savjetovanje ključan su aspekt pristupačnosti. U smjernicama Komisije za bolju regulativu iz 2015. godine preporučuje se da bi se zahtjevi u pogledu prevođenja trebali temeljiti na opsegu i dosegu dotične metode savjetovanja⁵⁸. Glavno tajništvo Komisije objavilo je u travnju 2017. godine dodatne upute⁵⁹, uključujući sljedeće mjere:

• materijali (upitnici i svi popratni dokumenti) u okviru javnih savjetovanja o prioritetnim inicijativama uvrštenima u godišnji program rada Komisije (prilog I.) moraju biti prevedeni na sve službene jezike EU‑a;
• upitnici i svi popratni dokumenti za sva ostala javna savjetovanja moraju biti dostupni barem na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.

62

U ažuriranim smjernicama iz 2017. godine preporučuje se da bi dokumenti za savjetovanje općenito trebali biti prevedeni na onoliko jezika koliko je to moguće i primjereno, ovisno o opsegu i ciljnoj publici savjetovanja⁶⁰. U tim smjernicama pojašnjeno je da dokumenti za savjetovanje o inicijativama uvrštenima u Prilog I. programu rada Komisije moraju biti prevedeni na sve službene jezike EU‑a⁶¹. Osim toga, Glavno tajništvo trebalo bi sustavno pregledavati strategije za savjetovanje kako bi utvrdilo aktivnosti savjetovanja, osobito one od šireg javnog interesa, koje bi trebalo prevesti na sve ili nekoliko jezika. Naposljetku, u skladu sa smjernicama jezična rješenja za aktivnosti savjetovanja moraju biti objašnjena i obrazložena u strategiji za savjetovanje.

63

Sud je utvrdio da nisu postojali jasni kriteriji za razvrstavanje inicijativa u kategorije „od šireg javnog interesa” i „ostalo”, na temelju kojih bi se moglo utvrditi treba li određenu inicijativu prevesti i, ako treba, na koliko jezika. Sud je utvrdio da je to u velikoj mjeri ovisilo o pristupu nadležnog GU‑a ili njegova određenog odjela za neko područje politike ili o vremenskim ograničenjima. Sud je također ustanovio da Komisija inicijative razvrstava u kategoriju „središnje” i „druge” u svrhu njihova potvrđivanja. Nedostatak preciznih kriterija za razvrstavanje inicijativa otežava postizanje jasnoće u pogledu jezičnih rješenja koja se primjenjuju tijekom postupka savjetovanja.

64

Sedam javnih savjetovanja u okviru uzorka Suda pokrenuto je nakon stupanja na snagu nove jezične politike Komisije u travnju 2017. U okviru tih sedam savjetovanja, šest upitnika prevedeno je na sve službene jezike EU‑a, iako su u program rada Komisije uvrštene samo tri inicijative u okviru njih⁶². Sedmi upitnik u okviru tih savjetovanjapreveden je na tri jezika.

65

Sud je utvrdio da je Komisija u okviru 19 javnih savjetovanja pokrenutih prije stupanja na snagu njezine nove jezične politike razvrstala šest inicijativa u kategoriju „središnje”, za koje su upitnici, internetske stranice o javnim savjetovanjima i dokumenti o kontekstu bili dostupni samo na engleskom jeziku. Od preostalih 13 slučajeva sedam ih je prevedeno na sve službene jezike EU‑a, jedan na šest jezika, a pet ih je bilo dostupno samo na engleskom jeziku.

66

Sud je utvrdio da je u slučaju kada su upitnici bili prevedeni na sve jezike EU‑a prosječni broj primljenih odgovora bio veći nego u slučajevima kada je upitnik bio dostupan samo na engleskom jeziku. U okviru 26 javnih savjetovanja u uzorku Suda, upitnici za 11 od 12 javnih savjetovanja s najvećim brojem odgovora prevedeni su na sve jezike EU‑a. Od upitnika u okviru ostalih 14 slučajeva s najmanjim brojem odgovora, samo su dva bila prevedena na sve jezike EU‑a.

Oblikovanje upitnika i popratnih dokumenata

67

U smjernicama Komisije za bolju regulativu zahtijeva se da pitanja u upitnicima budu relevantna, kratka i jednostavna, da budu oblikovana na neutralan način te da su odgovarajuće uravnotežena s obzirom na broj otvorenih i zatvorenih pitanja⁶³. Komisija je Sudu pružila dokaze o tome da su upitnici za 22 od 26 javnih savjetovanja koja je ispitao bili podvrgnuti testiranju prije uporabe. Sud je utvrdio da su upitnici koje je pregledao općenito bili dobro pripremljeni te da su bili u skladu sa smjernicama Komisije.

68

Međutim, Sud je utvrdio da je nekoliko upitnika bilo predugačko ili odviše složeno. Na primjer, u tri upitnika ukupno ili za neke kategorije ispitanika bilo je više od 50 pitanja. Zbog toga se u jednom od tih slučajeva od 4786 ispitanika koji su pokušalo sudjelovati za analizu koju je obavila Komisija moglo iskoristiti samo 1800 odgovora jer dio ispitanika nije ispunio cijeli upitnik. U jednom je slučaju bilo riječ o tehničkoj temi koja se odnosila na područje IT‑a, no upitnik nije bio oblikovan na način da se vodilo računa o razlici između stručnjaka i nestručnjaka. Da su postojali različiti skupovi pitanja za te dvije vrste ispitanika, možda bi bilo moguće prikupiti veći broj odgovora (ukupno je primljeno samo 17 komentara i odgovora).

69

Sud je utvrdio da u 15 slučajeva GU‑ovi koje je posjetio nisu razmotrili mogućnost izrade različitih upitnika za nestručnjake i stručnjake. Iako se to ne zahtijeva u skladu sa smjernicama Komisije, Sud je razmotrio 11 slučajeva s manje specifičnim upitnicima za nestručnjake kao primjere dobre prakse.

70

U upitniku i dokumentaciji koji su bili dostupni građanima tijekom javnog savjetovanja o ljetnom računanju vremena nisu bile istaknute posljedice pojedinačnih odluka predmetne države članice (osobito ako bi susjedne zemlje donijele drukčije odluke). Osim toga, Komisija nije istaknula da će rezultati savjetovanja biti važna osnova za donošenje svojeg zakonodavnog prijedloga odmah nakon održavanja savjetovanja⁶⁴. Prema mišljenju Suda važno je da se moguće sudionike jasno obavijesti o takvim posljedicama. Izostanak takvih informacija može utjecati na ishod javnog savjetovanja.

Ispitanici su skloniji upitnicima na svim jezicima EU-a koji su prilagođeni građanima i sastavljeni od otvorenih pitanja

71

U anketi Suda većina ispitanika (82 %) bila je zadovoljna jezikom upotrijebljenim tijekom postupka savjetovanja. Osim toga, velika većina ispitanika (92 %) složila se je da je važno da se javna savjetovanja provode na svih 24 službena jezika EU‑a kako bi se povećao njihov doseg.

72

U pogledu pristupačnosti upitnika za čitatelje, 31 % ispitanika u anketi Suda izrazilo je nezadovoljstvo jer su pitanja bila nejasna ili odviše tehnička. Mnogi ispitanici (76 %) osobito su pozitivno ocijenili mogućnost odgovaranja na otvorena pitanja (okvir 5.).

Vremenski okvir za savjetovanje ispunjava zahtjevane standarde

73

U smjernicama Komisije za bolju regulativu navedeno je da javno savjetovanje minimalno treba trajati 12 tjedana te se preporučuje produljenje tog razdoblja ako se preklapa s razdobljima godišnjih odmora⁶⁵.

74

Uočeno je da je u 24 od 26 javnih savjetovanja u uzorku Suda ispunjen preporučeni rok od 12 tjedana za pružanje odgovora. U osam slučajeva u kojima je razdoblje za pružanje odgovora obuhvaćalo (određeno) razdoblje ljetnih godišnjih odmora, taj čimbenik nije uzet u obzir. Sud je primijetio da je Komisija tijekom javnog savjetovanja o ljetnom računanju vremena primila iznimno velik broj komentara i odgovora, iako se savjetovanje provodilo u vrlo kratkom (šestotjednom) razdoblju tijekom ljeta.

Ispitanici smatraju da imaju dovoljno vremena za sudjelovanje

75

U okviru ankete Suda, 79 % ispitanika bilo je zadovoljno brojem tjedana u kojima su upitnici bili dostupni na internetskoj stranici Komisije.

Pružanje informacija o savjetovanju i njegovim rezultatima

76

Sud je ispitao sljedeće aspekte analize podataka koju je provela Komisija i način na koji je Komisija predstavila informacije o savjetovanju i njegovim rezultatima (3. faza na slici 3.):

1. sigurno prikupljanje i obrada podataka;
2. pravilna analiza prikupljenih odgovora, osobito u slučajevima u kojima su stope odaziva bile niske ili u slučajevima kada su provedene velike kampanje;
3. transparentne i sveobuhvatne informacije o savjetovanju i njegovim rezultatima.

77

Sud je zaključio da su analiza javnih savjetovanja Komisije koje je ispitao i informacije o njima općenito zadovoljavajući, no utvrdio je neka područja koja bi se mogla poboljšati u pogledu transparentnosti i odgovornosti.

Nedostatci u obradi podataka

Informacije o obradi podataka

78

U skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu u izjavi o zaštiti osobnih podataka ispitanike bi trebalo jasno obavijestiti o tome kako se podatci prikupljaju i obrađuju⁶⁶. U praksi je do uvođenja jedinstvene izjave o zaštiti osobnih podataka u svibnju 2018. za svako javno savjetovanje koje je uključivalo prikupljanje osobnih podataka trebalo pripremiti posebnu izjavu o zaštiti osobnih podataka i objaviti je na internetskoj stranici o savjetovanju u vezi s određenom inicijativom.

79

Za 22 od 26 savjetovanja koja je Sud ispitao internetska stranica o savjetovanju sadržavala je izjavu o odricanju odgovornosti, s upućivanjima na stranicu Komisije o zaštiti podataka i Uredbu br. 45/2001 o zaštiti osobnih podataka. Međutim, internetske stranice nisu sadržavale izjave o zaštiti osobnih podataka u kojima se ispitanike obavješćuje o tome kako se osobni podatci prikupljaju i obrađuju, niti je navedeno razdoblje zadržavanja tih podataka. Za ostala četiri savjetovanja na internetskim stranicama nije bilo ni izjave o zaštiti osobnih podataka ni izjave o odricanju od odgovornosti.

Rizici povezani s tehnologijom

80

Provjere koje se odnose na informacijske tehnologije posebno su važne za savjetovanja koja se provode na internetu kako bi se zajamčilo da postupak bude siguran i da dobiveni odgovori budu valjani. Sud je ispitao provjere koje su proveli ispitani GU‑ovi kako bi ocijenio jesu li provedene odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika povezanih s tehnologijom.

81

Komisija je Sudu pružila informacije o elektroničkim zabilješkama vremena koje pokazuju kada su sudionici poslali svoje komentare i odgovore. U šest slučajeva od njih 24, tijekom posljednjih dana razdoblja savjetovanja zabilježen je vrlo velik broj primljenih odgovora, u rasponu od 40 % do 95 % njihova ukupna broja. U okviru javnog savjetovanja o ljetnom računanju vremena posljednjeg dana podneseno je 1,3 milijuna komentara i odgovora (40 %) (slika 8.).

82

Prema mišljenju Suda podnošenje odgovora u tako velikom obujmu podrazumijeva znatan stupanj rizika (npr. od koordiniranog kibernapada). Stoga je Sud zatražio informacije o provjerama koje je Komisija provela u pogledu geolokacije IP adresa izvora, temeljnih problema povezanih s nedostupnošću poslužitelja (preopterećenje poslužitelja), moguće uporabe bilo kojeg načina anonimnog pristupa internetskim uslugama (mreža TOR⁶⁷), zaštite od internetskih botova (mrežni roboti) ) te o bilo kojim drugim provjerama u svrhu utvrđivanja valjanosti odgovora ispitanika.

83

U pogledu analize i obrade podataka, Komisija obično definira duplikate kao slučajeve kada se utvrdi da postoji više od jednog odgovora s istom adresom e‑pošte. Na primjer, to je bio slučaj u javnom savjetovanju o ljetnom računanju vremena⁶⁸. Međutim, jedan sudionik može sudjelovati nekoliko puta koristeći se različitim adresama e‑pošte. U tom slučaju, različiti komentari i odgovori mogu imati istu IP adresu izvora, što može biti znak upozorenja da je riječ o dupliciranju. Sud smatra da je takve komentare i odgovore potrebno provjeravati kako bi se potvrdilo da su jedinstveni i/ili da nisu umjetno stvoreni.

84

Sud je zatražio podatke o IP adresama izvora za jedno javno savjetovanje. Komisija se pozvala na vlastito tumačenje pravila o zaštiti podataka na temelju kojeg je uskratila Sudu pristup tim informacijama. GU DIGIT, s druge strane, potvrdio je da postoji pet dupliciranih IP adresa. Za ostala javna savjetovanja, ni GU DIGIT ni drugi GU‑ovi nisu proveli slične provjere prije objavljivanja rezultata javnih savjetovanja.

85

Komisija nije pružila nikakve informacije o načinu na koji se postupalo u pogledu geolokacije IP adresa izvora ili o mogućem anonimnom pristupu s pomoću mreže TOR.

86

CAPTCHA je program koji se upotrebljava kako bi se potvrdilo da čovjek, a ne robot unosi podatke. Komisija je upotrebljavala program CAPTCHA kao mjeru protiv botova kako bi postupak sudjelovanja u javnim savjetovanjima zaštitila od zlouporabe jer se time sprječava automatski unos podataka. Međutim, tijekom javnog savjetovanja o ljetnom računanju vremena program CAPTCHA morao je biti zamijenjen drugim mehanizmom zbog zabrinutosti u pogledu načina na koji tvrtka Google upotrebljava privatne podatke.

Nedostatci u analizi podataka

Tumačenje podataka

87

Javnim savjetovanjem može se doprijeti do širokog raspona ispitanika koji dobrovoljno pružaju povratne informacije; doprinos će pružiti uglavnom aktivni i zainteresirani građani EU‑a. U smjernicama Komisije za bolju regulativu jasno se navodi da podatci prikupljeni u okviru javnih savjetovanja ne pružaju reprezentativno stajalište stanovništva EU‑a⁶⁹, i to zbog toga što skupinu ispitanika čine osobe koje su same odlučile sudjelovati, što znači da odgovori nisu dobiveni iz reprezentativnog uzorka⁷⁰.

88

Javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena provedeno je u razdoblju od 4. srpnja do 16. kolovoza 2018. te je u okviru njega primljeno 4,6 milijuna odgovora iz svih 28 država članica. Komisija je smatrala da su ti rezultati važna osnova za oblikovanje zakonodavnog prijedloga. Povjerenica Bulc izjavila je 31. kolovoza 2018.: „Milijuni Europljana sudjelovali su u našem javnom savjetovanju kako bi izrazili svoje mišljenje. Poruka je vrlo jasna: ukupno 84 % ispitanika želi da se prestane s pomicanjem sata. Djelovat ćemo u skladu s tim rezultatima i pripremiti zakonski prijedlog za Europski parlament i Vijeće, koji će o tome zajednički odlučiti”⁷¹.

89

Prema mišljenju Suda, Komisija je trebala staviti u kontekst činjenicu da je 84 % ispitanika u savjetovanju o ljetnom računanju vremena bilo za prekid prakse pomicanja sata dvaput godišnje. Ukupno je sudjelovalo manje od 1 % svih građana EU‑a, dok je u apsolutnom smislu 70 % odgovora stiglo iz jedne države članice. Štoviše, Komisija je sastavila prijedlog za ukidanje pomicanja sata u Europi, a da prethodno nije provela odgovarajuću procjenu prednosti i nedostataka raznih mogućnosti.

Odgovori povezani s provedbom kampanja

90

U slučajevima u kojima je nekoliko ispitanika dalo isti odgovor u okviru javnog savjetovanja, to je ili slučajnost ili rezultat koordinirane kampanje. Kampanje mogu biti vrlo djelotvorne u poticanju interesa građana i isticanju ključnih poruka za donositelje politika. Međutim, one ujedno predstavljaju izazov za one koji analiziraju odgovore. Stoga je, u skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu, nužno pravilno utvrditi provedene kampanje, zasebno ih analizirati i odgovarajuće predstaviti rezultate. Ako se utvrdi koje su se kampanje provodile, u sažetom izvješću potrebno ih je izričito navesti⁷².

91

Od 26 slučajeva koje je Sud ispitao, u pet slučajeva izviješteno je o određenim kampanjama. Međutim, Sud je utvrdio da jedna od kampanja nije primjereno objašnjena u sažetom izvješću. Nadalje, Sud je utvrdio još dva slučaja u kojima nije izviješteno o kampanjama.

Organizacije registrirane u registru transparentnosti

92

Organizacije i poduzeća koji žele sudjelovati u aktivnostima savjetovanja moraju, tako da se pretplate na registar transparentnosti, pružiti informacije o tome koje interese zastupaju i koliko je njihova zastupljenost uključiva. Komentare i odgovore registriranih organizacija i poduzeća trebalo bi razvrstati u posebnu kategoriju dionika u odnosu na neregistrirane organizacije i poduzeća: oni koji nisu registrirani trebali bi podlijegati obradi u okviru zasebne kategorije „neregistrirane organizacije/poduzeća”⁷³.

93

Pri analizi i predstavljanju rezultata savjetovanja trebalo bi razlikovati različite kategorije dionika koji su pridonijeli savjetovanju⁷⁴. Od 26 slučajeva koje je Sud ispitao, samo su u osam slučajeva postojale informacije o registriranim i neregistriranim organizacijama/poduzećima.

Ispitanici su izrazili zabrinutost u pogledu uporabe njihovih komentara i odgovora

94

Ispitanici među kojima je Sud proveo anketu izrazili su zabrinutost u pogledu toga uzima li Komisija, i kako, u obzir njihove odgovore (okvir 6.).

95

Za sve ispitanike u anketi Sud je uključio niz tvrdnji koje su sadržane u službenim priopćenjima Komisije. Ispitanici su iskazali nisku razinu slaganja s tvrdnjama da „Europska komisija uzima u obzir mišljenje građana” i da se „politike i zakoni EU‑a izrađuju na temelju dokaza i uzimajući u obzir stajališta građana i drugih dionika” (33 % za obje tvrdnje). Tvrdnje da se „politike i zakoni EU‑a oblikuju na transparentan način” (37 %) i da „građani mogu pridonijeti postupku donošenja politika i zakona” (40 %) bolje su ocijenjene, ali je razina slaganja također bila niska.

Nedostatne povratne informacije za ispitanike i ograničeno javno iznošenje informacija o rezultatima

96

Komisija izvješćuje o rezultatima javnih savjetovanja u kratkim izvješćima o činjenicama i sažetim izvješćima. Za zakonodavne prijedloge, u obrazloženju bi trebalo objasniti kako su komentari i odgovori uzeti u obzir ili razloge zašto nisu.

Kratka izvješća o činjenicama

97

U smjernicama Komisije za bolju regulativu preporučuje se da se kratka izvješća o činjenicama u pogledu informacija dobivenih od građana objavljuju kao dobra praksa za jamčenje transparentnosti. Izvješća bi trebalo objaviti ubrzo nakon zatvaranja javnog savjetovanja te bi ona trebala sadržavati osnovne statističke podatke za javnost (npr. vrste skupina dionika, broj sudionika, zemljopisna raspodjela i drugi relevantni osnovni pokazatelji)⁷⁵.

98

U skladu s tom preporukom u smjernicama za bolju regulativu Komisija je objavila kratka izvješća o činjenicama za 20 od 26 savjetovanja koje je Sud pregledao. Neka od tih izvješća dostavljena su tek mnogo kasnije nakon zatvaranja savjetovanja. U 20 slučajeva ta su izvješća u prosjeku objavljena šest mjeseci nakon završetka javnog savjetovanja (slika 9.).

99

Od 20 objavljenih kratkih izvješća o činjenicama, dva su prevedena na sve službene jezike EU‑a. Ostalih 18 izvješća bilo je dostupno samo na engleskom jeziku.

100

U okviru 20 objavljenih izvješća primijenjen je nepristran, neutralan pristup te su pružene informacije koje se temelje na činjenicama, kako se zahtijeva u smjernicama Komisije. Međutim, Sud smatra da je bilo prostora za poboljšanja u pogledu vizualnih prikaza (npr. u pogledu dijagrama, brojčanih pokazatelja i grafikona). U pet od 20 izvješća uopće nije bilo vizualnih prikaza, a ako su postojali, u velikom broju slučajeva bilo ih je teško razumjeti.

Sažeta izvješća

101

U smjernicama Komisije za bolju regulativu zahtijeva se podnošenje sažetog izvješća – bilo samostalno bilo kao prilog procjeni učinka ili evaluaciji – kako bi se pružio detaljniji pregled svih povratnih informacija i primljenih komentara i odgovora. U okviru tog izvješća građane bi trebalo obavijestiti o tome kako su njihovi doprinosi uzeti u obzir i objasniti zašto se neki prijedlozi ne mogu uzeti u obzir⁷⁶. Osim toga, u smjernicama Komisije iz 2015. godine navedeno je da sažeto izvješće ne smije imati više od 10 stranica te da mora biti dostupno na svim jezicima na kojima su objavljeni materijali za savjetovanje na internetskoj stranici o savjetovanju⁷⁷. Izmijenjenim pravilima iz srpnja 2017. nije propisano prevođenje sažetog izvješća. Međutim, najbolja je praksa to učiniti za središnje inicijative iz priloga I. programu rada Komisije ili za one koje imaju širi javni interes.

102

Komisija je izradila sažeto izvješće za 25 od 26 savjetovanja koja je Sud ispitao. Ta su izvješća u prosjeku objavljena devet mjeseci nakon završetka razdoblja savjetovanja (slika 9.).

103

Od 23 objavljenih sažetih izvješća, njih 19 bilo je dostupno samo na engleskom jeziku, iako su u pet od tih 19 slučajeva materijali za dotična javna savjetovanja objavljeni na svim jezicima EU‑a na internetskoj stranici o savjetovanju te u jednom slučaju na šest jezika EU‑a. U skladu sa smjernicama Komisije iz 2015., tih šest sažetih izvješća trebalo je prevesti na jezike EU‑a na kojima je savjetovanje objavljeno na relevantnim internetskim stranicama.

104

U pogledu sadržaja tih 23 sažetih izvješća, samo su u sedam izvješća pružene pojedinosti o metodologiji i alatima koji su se primjenjivali za obradu podataka. U svim sažetim izvješćima pružene su informacije o raspodjeli ispitanika prema zemlji boravišta ili podrijetlu.

105

Iako u okviru sažetog izvješća nije potrebno iznositi pojašnjenja u pogledu pitanja reprezentativnosti rezultata, devet od 23 sažetih izvješća sadržavalo je informacije o tome da javna savjetovanja nisu statistički reprezentativna. Jedan od tih devet slučajeva bilo je javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena, u okviru kojega je u izvješću Komisije navedeno da javna savjetovanja nisu bila reprezentativna⁷⁸. Prema mišljenju Suda, takve informacije mogu utjecati na očekivanja sudionika.

Obrazloženje

106

Svi prijedlozi i delegirani akti Komisije trebali bi sadržavati obrazloženje kako bi se objasnilo razloge i kontekst prijedloga Komisije koji se odnose na različite faze pripremnog postupka. Obrazloženje ujedno služi kao osnova na temelju koje nacionalni parlamenti mogu razmotriti prijedlog u okviru mehanizma za nadzor primjene načela supsidijarnosti (protokol br. 2 Ugovora).

107

Za inicijative na temelju kojih nastaju zakonodavni prijedlozi, u obrazloženju bi trebalo objasniti u kojoj su mjeri glavni komentari i odgovori iz javnih savjetovanja uzeti u obzir u nacrtu inicijative o politici ili zašto se oni (svi) ne mogu uzeti u obzir⁷⁹.

108

Obrazloženje je pruženo u svih 17 slučajeva u uzorku Suda koji su uključivali zakonodavne prijedloge. Sud je primijetio nedostatke u trima od tih 17 slučajeva: obrazloženja su sadržavala samo nekoliko opisnih odlomaka te u njima nije objašnjena veza između odgovora ispitanika i predloženih mogućnosti. Suprotno tome, Sud je utvrdio četiri slučaja u kojima su bile navedene sve vrste provedenih aktivnosti savjetovanja, uključujući informacije o jasnoj vezi između odgovora ispitanika i zakonodavnog prijedloga, objašnjenje o stajalištu različitih dionika za svaku mogućnost te razloge zbog kojih su određene mogućnosti zanemarene.

Ispitanici smatraju da bi trebali biti bolje informirani o ishodu javnih savjetovanja

109

Ispitanici u anketi Suda bili su nezadovoljni ili prilično nezadovoljni kratkim izvješćem o činjenicama (razina zadovoljstva iznosila je 41 %) i sažetim izvješćem (razina zadovoljstva iznosila je 38 %). U svojim primjedbama često su navodili da nisu dobili nikakvu povratnu informaciju o anketi, da nisu znali gdje potražiti rezultate ili da nisu mogli pročitati izvješće jer je bilo objavljeno samo na jednom jeziku ili na tek nekoliko drugih jezika. Ispitanici su istaknuli da bi cijenili da im je Komisija poslala e‑poruku koja bi sadržavala poveznicu na rezultate studije ili dodatne informacije o njima (okvir 7.).

Ispitanici smatraju da Komisija nije dovoljno odgovorna i blisko povezana s građanima

110

Ispitanici smatraju da bi Komisija trebala biti odgovornija te da bi se to moglo postići boljom komunikacijom, većom transparentnošću i većom promidžbom u pogledu tema koje imaju utjecaj na građane EU‑a ( (okvir 8.).

Zaključci i preporuke

111

Općenito gledajući, Sud je utvrdio da se okvir Komisije za javna savjetovanja temelji na visokim standardima, a ispitanici u anketi Suda općenito su bili zadovoljni postupkom savjetovanja. Međutim, Sud je utvrdio neka područja u kojima bi se okvir Komisije mogao poboljšati u pogledu praćenja i procjene javnih savjetovanja. Smjernicama Komisije za bolju regulativu nisu predviđeni posebni pokazatelji i sustavna procjena kojima bi se utvrdilo ostvaruju li se javnim savjetovanjima svi njihovi ciljevi (odlomci 24. – 32.).

1. preporuka – Okvir Komisije

U svrhu praćenja javnih savjetovanja Komisija bi trebala poboljšati svoje smjernice za bolju regulativu:

• utvrđivanjem posebnih pokazatelja koji bi se pratili i o kojima bi se izvješćivalo za pojedinačna javna savjetovanja i na razini Komisije i
• sustavnom procjenom toga ostvaruju li se javnim savjetovanjima svi njihovi ciljevi.

Preporučeni rok: srpanj 2020.

112

Sud je općenito utvrdio da su priprema i provedba javnih savjetovanja Komisije koje je ispitao bili zadovoljavajući, no utvrdio je neka područja koja bi trebalo poboljšati kako bi se zajamčilo da građani mogu lako i djelotvorno sudjelovati (odlomci 33. i 34.).

113

Za javna savjetovanja koja je Sud ispitao Komisija nije u svim slučajevima unaprijed pružila informacije koje bi građanima omogućile da se pripreme za sudjelovanje. U nekim slučajevima Komisija nije pripremila strategije za savjetovanje ili ih nije objavila na internetskim stranicama o javnim savjetovanjima. U slučajevima kada su strategije za savjetovanje bile pripremljene, u njima su postavljeni samo opći ciljevi te nije objašnjeno na koji bi se način javnim savjetovanjem dopunile druge aktivnosti savjetovanja. U nekim strategijama za savjetovanje nisu prepoznati svi dionici koji su bili relevantni ili potencijalno zainteresirani za sudjelovanje te nisu navedena planirana jezična rješenja (odlomci 35. – 50.).

2. preporuka – Strategija za savjetovanje

Komisija bi trebala postići cilj da javnost sudjeluje u izradi zakona EU‑a s najvećom mogućom razinom otvaranja prema građanima EU‑a. U tu svrhu Komisija bi trebala pripremiti i objaviti strategije za savjetovanje u kojima se objašnjava sljedeće:

• koje će se aktivnosti savjetovanja (npr. javno savjetovanje, savjetovanje sa socijalnim partnerima, stručnjacima ili lobistima, istraživanja Eurobarometra, fokusne skupine, nasumično odabrani uzorak građana, javna saslušanja, dijalozi s građanima ili drugo) provoditi i kako će se odabrane aktivnosti međusobno nadopunjavati i
• posebna svrha javnih savjetovanja, njihova namjena i službeni jezici EU‑a na koje će se prevesti upitnici i ostali dokumenti za savjetovanje (npr. dokumenti s informacijama o kontekstu, plan, izvješća s rezultatima itd.).

Preporučeni rok: srpanj 2020.

114

Odabir i opseg primijenjenih komunikacijskih metoda i kanala (uključujući društvene mreže) općenito su se znatno razlikovali među GU‑ovima i različitim javnim savjetovanjima. U slučajevima s najmanjim brojem odgovora nisu se upotrebljavali razni komunikacijski kanali. Komisija je potvrdila da se neki dionici još ne mogu ili ne žele uključiti i da niska razina sudjelovanja predstavlja problem. Pristup Komisije otvaranju prema javnosti ključan je čimbenik poticanja građana na aktivnije djelovanje, čime se povećava sudjelovanje (odlomci 51. – 60.).

3. preporuka – Aktivnosti otvaranja prema javnosti

Kako bi njezina javna savjetovanja bila otvorenija prema javnosti, Komisija bi trebala:

• pojačati svoje aktivnosti otvaranja prema javnosti i prilagoditi komunikacijske mjere u svrhu promicanja većeg sudjelovanja, osobito u pogledu raspona potencijalnih sudionika i
• bolje iskoristiti svoja predstavništva u državama članicama i uže surađivati s organizacijama kao što su Europski gospodarski i socijalni odbor ili Odbor regija te nacionalna tijela u cilju boljeg informiranja o javnim savjetovanjima.

Preporučeni rok: srpanj 2020.

115

Sud je utvrdio da ne postoje jasni kriteriji za razvrstavanje inicijativa u kategorije „od šireg javnog interesa” i „ostalo”, na temelju kojih bi se moglo utvrditi na koje bi jezike Komisija trebala prevesti upitnike i ostale ključne dokumente povezane sa savjetovanjem. U slučajevima kada su upitnici za javno savjetovanje koje je Sud pregledao bili prevedeni na sve jezike EU‑a, prosječni broj primljenih odgovora bio je veći nego u slučajevima kada je upitnik bio dostupan samo na engleskom jeziku. Sud je utvrdio da upitnici za javna savjetovanja koja je ispitao nisu u svakim slučajevima bili ciljano usmjereni na javnost nego više na stručnjake te da su neki upitnici bili predugački ili odviše složeni (odlomci 61. – 72.).

4. preporuka – Jezična rješenja i upitnici

Kako bi se svim građanima omogućilo jednostavno i djelotvorno sudjelovanje, Komisija bi trebala:

• pojasniti kriterije za razvrstavanje inicijativa u kategorije „od šireg javnog interesa” i „ostalo”
• zajamčiti da se u slučaju prioritetnih inicijativa i inicijativa od šireg javnog interesa upitnici i drugi ključni dokumenti povezani sa savjetovanjem (kao što su planovi, strategije za savjetovanje, kratka izvješća o činjenicama i sažeta izvješća) prevedu na sve službene jezike i
• zajamčiti da se svako javno sudjelovanje temelji na općem upitniku za javnost, u skladu sa standardima utvrđenima u smjernicama za bolju regulativu (relevantno, kratko, jednostavno itd.), s dodatnim pitanjima za stručnjake, kada je to potrebno.

Preporučeni rok: srpanj 2020.

116

Sud je zaključio da su analiza javnih savjetovanja Komisije koja je ispitao i informacije o njima općenito zadovoljavajući, no utvrdio je neka područja koja bi se mogla poboljšati u pogledu jamčenja transparentnosti i odgovornosti (odlomci 76. i 77.).

117

Komisija je provela ograničene provjere valjanosti odgovora te nije u svim slučajevima uključila izjave o zaštiti osobnih podataka u kojima se navodi način prikupljanja i obrade podataka. Sud je ujedno utvrdio da način na koji je Komisija analizirala i tumačila podatke nije u svim slučajevima bio jasan, osobito u pogledu nereprezentativne prirode odgovora, infromacija o ispitanicima prema kategoriji dionika i odgovora povezanih s provedbom kampanja (odlomci 78. – 95.).

5. preporuka – Obrada i sigurnost podataka

Komisija bi trebala zaštititi postupak javnog savjetovanja od manipulacije rezultatima. Komisija bi stoga trebala primjenjivati visoke standarde u pogledu obrade i sigurnosti podataka. Za sva javna savjetovanja Komisija bi posebno trebala:

• sustavno provjeravati da su poslani komentari i odgovori jedinstveni i da nisu umjetno stvoreni te izvješćivati o takvim provjerama (npr. u obliku sažetog izvješća) i
• zajamčiti sustavnu obradu odgovora prikupljenih u okviru javnih savjetovanja (npr. informacija o kategorijama sudionika i opisa kampanja).

Preporučeni rok: srpanj 2020.

118

Sud je utvrdio da za javna savjetovanja koja je ispitao Komisija nije u svim slučajevima pripremila potrebna izvješća s rezultatima savjetovanja ili da ih je dostavila dugo vremena nakon završetka savjetovanja. U prosjeku je trebalo šest mjeseci za objavljivanje kratkog izvješća o činjenicama u pogledu javnih savjetovanja te devet mjeseci za objavljivanje sažetog izvješća s rezultatima svih aktivnosti savjetovanja i objašnjenjem o tome kako su komentari i odgovori ispitanika uzeti u obzir (odlomci 96. – 110.).

6. preporuka – Povratne informacije ispitanicima

Kako bi se zajamčilo da postupak javnog savjetovanja bude što transparentniji, Komisija bi sudionicima trebala pružati pravodobne povratne informacije o rezultatu savjetovanja.

Preporučeni rok: srpanj 2020.

Ovo je izvješće usvojilo V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Lazaros S. Lazarou, na sastanku održanom u Luxembourgu 16. srpnja 2019.

Prilozi

Prilog I. – Javna savjetovanja Komisije koja je Sud ispitao

Broj	GU	Naslov	Godina	Vrsta javnog savjetovanja	Zakonodavni prijedlog
JS-1	SG	Prijedlog o obveznom registru transparentnosti	2016.	Preispitivanje/izmjena Međuinstitucijskog sporazuma	-
JS-2	SG	Europska građanska inicijativa	2017.	Preispitivanje/izmjena inicijative	Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-3	AGRI	Modernizacija i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike	2017.	Nova inicijativa	Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-4	AGRI	Inicijativa o poboljšanju lanca opskrbe hranom	2017.	Nova inicijativa	Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-5	EAC	Evaluacija suradnje u okviru politike za mlade u EU‑u	2016.	Evaluacija u sredini razdoblja	-
JS-6	EAC	Europske snage solidarnosti	2017.	Nova inicijativa	Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-7	EAC	Preispitivanje preporuke o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje iz 2016. godine	2017.	Preispitivanje/izmjena inicijative	Prijedlog PREPORUKE VIJEĆA
JS-8	EAC	Evaluacija programa Erasmus+ u sredini razdoblja	2017.	Evaluacija u sredini razdoblja	-
JS-9	EAC	Preporuka o promicanju socijalne uključenosti i zajedničkih vrijednosti putem formalnog i neformalnog učenja	2017.	Nova inicijativa	Prijedlog PREPORUKE VIJEĆA
JS-10	HOME	Suzbijanje krijumčarenja migranata: je li zakonodavstvo EU‑a svrsishodno?	2016.	Refit	-
JS-11	HOME	Evaluacija strategije EU‑a za borbu protiv droga i Plana djelovanja EU‑a za borbu protiv droga iz 2016.	2016.	Evaluacija	-
JS-12	HOME	Mjere u okviru Europskog fonda za izbjeglice u razdoblju 2011. – 2013.	2016.	Evaluacija	-
JS-13	HOME	Sprečavanje i borba protiv kriminala (ISEC) 2007. – 2013.	2016.	Evaluacija	-
JS-14	HOME	Borba protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja	2017.	Nova inicijativa	Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-15	HOME	Zakonita migracija osoba koje nisu građani EU‑a	2017.	Refit	-
JS-16	HOME	Interoperabilnost informacijskih sustava EU‑a za granice i sigurnost	2017.	Nova inicijativa	Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-17	MOVE	Preispitivanje Direktive 1999/62/EZ („Eurovignette”) kako je izmijenjena, o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila	2016.	Preispitivanje/izmjena i evaluacija inicijative	Prijedlogu DIREKTIVE VIJEĆA
JS-18	MOVE	Preispitivanje Direktive 2004/52/EZ i Odluke 2009/750/EZ o europskoj elektroničkoj naplati cestarine	2016.	Evaluacija	Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA i Nacrt odluke Komisije
JS-19	MOVE	Izmjena Direktive o lučkim uređajima za prihvat (2000/59/EZ)	2016.	Preispitivanje/izmjena inicijative	Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-20	MOVE	Evaluacija Uredbe (EZ) br. 392/2009 o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća	2016.	Evaluacija	-
JS-21	MOVE	Preispitivanje Direktive 2006/1/EZ o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta	2016.	Preispitivanje/izmjena inicijative	Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-22	MOVE	Jačanje socijalnog zakonodavstva u cestovnom prometu	2016.	Preispitivanje/izmjena i evaluacija inicijative	Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-23	MOVE	Evaluacija Instrumenta za povezivanje Europe u sredini razdoblja	2016.	Evaluacija	-
JS-24	MOVE	ReviewPreispitivanje Direktive o čistim vozilima	2016.	Preispitivanje/izmjena inicijative	Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
JS-25	MOVE	Uredba o popisu zračnih prijevoznika kojima je zabranjeno letenje u EU‑u („crna lista zračnih prijevoznika”)	2017.	Evaluacija	-
JS-26	MOVE	Ljetno računanje vremena	2018.	Preispitivanje/izmjena inicijative	Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

Izvor: Sud na temelju podataka Komisije.

Prilog II. – Panel stručnjaka

Ime	Titula	Organizacija
Christiane Arndt‑Bascle	Voditeljica programa u Upravi za javno upravljanje	OECD
Galina Biedenbach	Docentica u području poslovne administracije	Fakultet za poslovanje, ekonomiju i statistiku Sveučilišta u Umeåu
Luis Bouza	Docent u području političkih znanosti i gostujući profesor na sveučilištima College of Europe i Paris 1 Panthéon‑Sorbonne	Autonomno sveučilište u Madridu
Emanuela Bozzini	Predavačica na Odsjeku za sociologiju i društvena istraživanja	Sveučilište u Trentu
Yves Dejaeghere	Gostujući profesor i koordinator organizacije G1000	Sveučilište u Antwerpenu
Raphaël Kies	Znanstveni suradnik u području političkih znanosti	Sveučilište u Luxembourgu
Elisa Lironi	Viša rukovoditeljica u području demokracije u Europi	Europska služba za građansku akciju (ECAS)
Beatriz Pérez de las Heras	Profesorica prava Europske unije. Katedra Jean Monnet za europske integracije	Pravni fakultet, Sveučilište u Deustou
Anna Renkamp	Viša voditeljica projekta. Program Future of Democracy	Bertelsmann Stiftung

Izvor: Sud.

Prilog III. – Anketa o predodžbi

Pristup

Sud je proveo anketu među 16 007 građana i dionika koji su sudjelovali u 15 od 26 javnih savjetovanja u uzorku te je primio 2224 odgovora. Ostalih 11 javnih savjetovanja u uzorku Suda nije bilo uključeno u anketu zbog operativnih i/ili praktičnih razloga, npr. zbog izjava o zaštiti osobnih podataka s kratkim razdobljem zadržavanja osobnih podataka od samo jedne godine, nepostojanja valjanih adresa e‑pošte za stupanje u kontakt sa sudionicima i vremenskih ograničenja.

U pogledu 15 javnih savjetovanja obuhvaćenih anketom Sud je pozvao samo one sudionike koji su pristali da njihova imena te komentari i odgovori budu objavljeni na internetskoj stranici Komisije. Sud je izradio anketu i njezin sadržaj (uključujući upitnik), ali je tehnička obrada obavljena u Komisiji jer ona Sudu nije dostavila nikakve osobne podatke, pozvavši se na vlastito tumačenje pravila o zaštiti podataka.

Od 15 javnih savjetovanja obuhvaćenih anketom, četiri su provedena 2017., a njih 11 2016. godine. U slučajevima u kojima su ispitanici izjavili da se ne sjećaju da su sudjelovali na bilo kojem od navedenih 15 javnih savjetovanja, od njih se nije tražilo da ocijene svoju razinu zadovoljstva, iako su davali prijedloge za poboljšanja. Od 2224 ispitanika, njih 809 (36 %) navelo je: „Nisam sudjelovao, koliko se sjećam, ni na jednom od tih javnih savjetovanja”. Stoga je ukupna razina zadovoljstva izračunana na temelju 1415 komentara i odgovora.

Revizorski tim analizirao je različite rezultate, koji nisu statistički reprezentativni, uzimajući u obzir broj ispitanika u anketi, moguće razlike između javnih savjetovanja 2016. i 2017. godine i moguće razlike u predodžbi između javnih savjetovanja s velikim brojem sudionika i javnih savjetovanja sa samo nekoliko sudionika. U svim je slučajevima razina zadovoljstva slična (od 64,8 % do 69,4 %).

Rezultati ankete o predodžbi među sudionicima javnih savjetovanja Europske komisije

Priprema javnog savjetovanja:	Razina zadovoljstva
Jezik koji se upotrebljava tijekom postupka savjetovanja	82 %
Dostupne informacije o opsegu i cilju javnog savjetovanja	75 %
Dostupnost dokumenata o kontekstu, poveznica i drugih referentnih dokumenata	60 %

Sudjelovanje u javnom savjetovanju:	Razina zadovoljstva
Trajanje javnog savjetovanja (broj tjedana u kojima je upitnik bio dostupan na internetskoj stranici Europske komisije za pružanje odgovora)	79 %
Duljina upitnika u okviru javnog savjetovanja	80 %
Jasnoća i jednostavnost pitanja u okviru javnog savjetovanja	69 %
Broj otvorenih pitanja s okvirima za slobodno unošenje teksta radi izražavanja vlastitih mišljenja i iznošenja detaljnih primjedbi	76 %

Podatci o rezultatima javnog savjetovanja:	Razina zadovoljstva
„Izvješće o činjenicama” koje je uključivalo sažetak svih primljenih informacija	41 %
„Sažeto izvješće” koje je uključivalo informacije o tome na koji su način primljeni odgovori uzeti u obzir	38 %
Dostupne informacije o zakonodavnom prijedlogu na koje se javno savjetovanje odnosi	38 %

U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama?	Razina slaganja
Politike i zakoni EU‑a oblikuju se na transparentan način	37 %
Politike i zakoni EU‑a izrađuju se na temelju dokaza i uzimajući u obzir stajališta građana i drugih dionika	33 %
Građani i drugi dionici mogu pridonijeti postupku donošenja politika i zakona	40 %
Europska komisija uzima u obzir mišljenje građana i drugih dionika	33 %
Važno je provoditi javna savjetovanja na sva 24 službena jezika EU‑a	92 %

Izvor: anketa koju je proveo Sud.

Detaljni statistički podatci

1. Koliko ste puta u posljednje tri godine, 2016., 2017. i 2018. godine, sudjelovali u javnim savjetovanjima koja je organizirala Europska komisija?

		Odgovori	Omjer
jedanput		1 318	59,26 %
2 ili 3 puta		695	31,25 %
više od 3 puta		211	9,49 %

2. Jeste li sudjelovali

		Odgovori	Omjer
kao pojedinac u svoje osobno ime		1 505	67,67 %
u profesionalnom svojstvu ili u ime određene organizacije		372	16,73 %
u oba svojstva		347	15,6 %

3. Navedite izvor putem kojega ste saznali za javna savjetovanja Europske komisije

		Odgovori	Omjer
internetska stranica Europske komisije		374	16,82 %
kanali Europske komisije u okviru društvenih mreža		295	13,26 %
organizacija civilnog društva (nevladine organizacije, sindikati, udruge poljoprivrednika ili drugo)		1 058	47,57 %
nacionalna tijela		85	3,82 %
regionalna ili lokalna tijela		59	2,65 %
kolega/prijatelj		200	8,99 %
poslodavac		39	1,75 %
vijesti ili članci (bilo putem internetske mreže bilo izvanmrežno)		655	29,45 %
drugo		143	6,43 %

4. Zašto ste sudjelovali?

		Odgovori	Omjer
zanimala vas je tema		1 237	55,62 %
željeli ste utjecati na ishod zakonodavnih propisa		1 295	58,23 %
smatrali ste da sudjelovanjem ispunjavate svoju građansku dužnost		1 085	48,79 %
htjeli ste podijeliti svoje iskustvo		392	17,63 %
ishod zakonodavnih propisa izravno vas se je doticao		295	13,26 %
od vas je zatraženo da sudjelujete u profesionalnom svojstvu		158	7,1 %
drugo		31	1,39 %

5. Među javnim savjetovanjima koje je Europska komisija provela 2016. i 2017. godine (razvrstana su prema datumu održavanja) odaberite ono (posljednje) na kojemu ste sudjelovali

		Odgovori	Omjer
Lanac opskrbe hranom (16. 8. 2017. – 7. 11. 2017.)		159	7,15 %
Uredba o popisu zračnih prijevoznika kojima je zabranjeno letenje u EU‑u („crna lista zračnih prijevoznika”) (11. 8. 2017. – 7. 11. 2017.)		7	0,31 %
Europska građanska inicijativa (24. 5.2017. – 16. 8.2017.)		372	16,73 %
Modernizacija i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) (2. 2. 2017. – 2. 5. 2017.)		661	29,72 %
Preispitivanje Direktive o čistim vozilima (19. 12. 2016 – 24. 3. 2017.)		19	0,85 %
Evaluacija Instrumenta za povezivanje Europe u sredini razdoblja (CEF) (28. 11. 2016. – 27. 2. 2017.)		11	0,49 %
Jačanje socijalnog zakonodavstva u cestovnom prometu(5. 9. 2016. – 11. 12. 2016.)		32	1,44 %
Odgovornost prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća (29. 7. 2016. – 31. 10. 2016.)		0	0 %
Evaluacija suradnje u okviru politike za mlade EU‑u (18. 7. 2016. – 16. 10. 2016.)		14	0,63 %
Izmjena Direktive o lučkim uređajima za prihvat (2000/59/EZ) (13. 7. 2016. – 16. 10. 2016.)		3	0,13 %
Europska elektronička naplata cestarine (8. 7. 2016. – 2. 10. 2016.)		6	0,27 %
Preispitivanje Direktive 1999/62/EZ („Eurovignette”) (8. 7. 2016. – 2. 10. 2016.)		5	0,22 %
Mjere u okviru Europskog fonda za izbjeglice u razdoblju 2011. – 2013. (10. 5. 2016. – 9. 8. 2016.)		25	1,12 %
Prijedlog o obveznom registru transparentnosti (1. 3. 2016. – 1. 6. 2016.)		86	3,87 %
Evaluacija strategije EU‑a za borbu protiv droga i Plana djelovanja EU‑a za borbu protiv droga (15. 2. 2016. – 31. 5. 2016.)		15	0,67 %
Nisam sudjelovao, koliko s sjećam, ni na jednom od tih javnih savjetovanja		809	36,38 %

6. Kako biste ocijenili kvalitetu procesa tog javnog savjetovanja?

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		327	23,11 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		600	42,4 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		190	13,43 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		112	7,92 %
ne znam / nemam mišljenje o tome		186	13,14 %

8.1. Priprema javnog savjetovanja: (1.) Jezik koji se upotrebljava tijekom postupka savjetovanja

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		754	53,29 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		410	28,98 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		124	8,76 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		50	3,53 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		77	5,44 %

8.1. Priprema javnog savjetovanja: (2.) Dostupne informacije o opsegu i cilju javnog savjetovanja

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		456	32,23 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		600	42,4 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		193	13,64 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		79	5,58 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		87	6,15 %

8.1. Priprema javnog savjetovanja: (3.) Dostupnost dokumenata o kontekstu, poveznica i drugih referentnih dokumenata

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		330	23,32 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		520	36,75 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		252	17,81 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		90	6,36 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		223	15,76 %

8.2. Sudjelovanje u javnom savjetovanju: (1.) Trajanje javnog savjetovanja (broj tjedana u kojima je upitnik bio dostupan na internetskoj stranici Europske komisije za pružanje odgovora)

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		620	43,82 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		495	34,98 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		85	6,01 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		43	3,04 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		172	12,16 %

8.2. Sudjelovanje u javnom savjetovanju: (2.) Duljina upitnika

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		482	34,06 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		646	45,65 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		170	12,01 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		42	2,97 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		75	5,3 %

8.2. Sudjelovanje u javnom savjetovanju: (3.) Jasnoća i jednostavnost pitanja u okviru javnog savjetovanja

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		403	28,48 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		577	40,78 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		261	18,45 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		118	8,34 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		56	3,96 %

8.2. Sudjelovanje u javnom savjetovanju: (4.) Broj otvorenih pitanja s okvirima za slobodno unošenje teksta radi izražavanja vlastitih mišljenja i iznošenja detaljnih primjedbi

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		465	32,86 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		606	42,83 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		137	9,68 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		55	3,89 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		152	10,74 %

8.3. Podatci o rezultatima javnog savjetovanja: (1.)„Izvješće o činjenicama” koje je uključivalo sažetak svih primljenih informacija

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		220	15,55 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		359	25,37 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		239	16,89 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		197	13,92 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		400	28,27 %

8.3. Podatci o rezultatima javnog savjetovanja: (2.) „Sažeto izvješće” koje je uključivalo informacije o tome na koji su način primljeni odgovori uzeti u obzir

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		205	14,49 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		328	23,18 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		248	17,53 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		231	16,33 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		403	28,48 %

8.3. Podatci o rezultatima javnog savjetovanja: (3.) Dostupne informacije o zakonodavnom prijedlogu na koje se javno savjetovanje odnosi

		Odgovori	Omjer
bio/bila sam zadovoljan/zadovoljna		193	13,64 %
bio/bila sam prilično zadovoljan/zadovoljna		342	24,17 %
bio/bila sam prilično nezadovoljan/nezadovoljna		286	20,21 %
bio/bila sam nezadovoljan/nezadovoljna		226	15,97 %
ne znam / nemam mišljenje o tome / nije primjenjivo		368	26,01 %

9. U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama?: (1.) Politike i zakoni EU-a oblikuju se na transparentan način

		Odgovori	Omjer
Slažem se		176	7,91 %
U načelu se slažem		589	26,48 %
U načelu se ne slažem		749	33,68 %
Ne slažem se		617	27,74 %
Ne znam / nemam mišljenje o tome		93	4,18 %

9. U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama?: (2.) Politike i zakoni EU-a izrađuju se na temelju dokaza i uzimajući u obzir stajališta građana i drugih dionika

		Odgovori	Omjer
Slažem se		157	7,06 %
U načelu se slažem		568	25,54 %
U načelu se ne slažem		727	32,69 %
Ne slažem se		648	29,14 %
Ne znam / nemam mišljenje o tome		124	5,58 %

9. U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama?: (3.) Građani i drugi dionici mogu pridonijeti postupku donošenja politika i zakona

		Odgovori	Omjer
Slažem se		246	11,06 %
U načelu se slažem		619	27,83 %
U načelu se ne slažem		735	33,05 %
Ne slažem se		498	22,39 %
Ne znam / nemam mišljenje o tome		126	5,67 %

9. U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama?: (4.) Europska komisija uzima u obzir mišljenje građana i drugih dionika

		Odgovori	Omjer
Slažem se		175	7,87 %
U načelu se slažem		540	24,28 %
U načelu se ne slažem		720	32,37 %
Ne slažem se		619	27,83 %
Ne znam / nemam mišljenje o tome		170	7,64 %

9. U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama?: (5.) Važno je provoditi javna savjetovanja na sva 24 službena jezika EU-a

		Odgovori	Omjer
Slažem se		1 648	74,1 %
U načelu se slažem		381	17,13 %
U načelu se ne slažem		72	3,24 %
Ne slažem se		56	2,52 %
Ne znam / nemam mišljenje o tome		67	3,01 %

Prilog IV. – Prijevod odgovora građana

Građanin 1.: „Die Möglichkeit, außerhalb von Wahlen meine Meinung mitzuteilen und diese in die Gestaltung Europas einzubringen.” (DE) / „Prilika da iznesem mišljenje i negdje drugdje osim na izborima te tako doprinesem oblikovanju Europe.”

Građanin 2.: „La possibilità di poter esprimere un'opinione direttamente senza intermediari.” (IT) / „Prilika da izravno izrazim mišljenje, bez posrednika.”

Građanin 3.: „Iespēja izteikt savas domas un vēlmes kā ražojošam lauksaimniekam.” (LV) / „Prilika da izrazim svoja razmišljanja i želje kao poljoprivrednik.”

Građanin 5.: „… Dass er überhaupt stattfindet. Ein wichtiger Meilenstein auf dem Weg zur Demokratisierung der EU.” (DE) / „… To što ova mogućnost postoji važan je korak na putu k demokratizaciji EU‑a.”

Građanin 6.: “Me parece interesante este tipo de consultas siempre que su resultado se utilice para tomar decisiones. Para que al ciudadano no se le deje solamente para las consultas electorales. Es necesario avanzar hacia formas de democracia directa. La democracia representativa nos está llevando al desinterés, cada vez que se nos convoca aumenta la abstención. Me parece grave.” (ES) / „Smatram da je ova vrsta savjetovanja zanimljiva pod uvjetom da se dobiveni rezultati upotrijebe za donošenje odluka i da se građane za mišljenje ne pita samo na izborima. Moramo prijeći na oblike izravne demokracije. Sve smo manje zainteresirani za predstavničku demokraciju: svaki put kad nas pozovu na glasovanje sve je manja izlaznost. Mislim da je to ozbiljan problem.”

Građanin 9.: „To da se traži mišljenje i nas „običnih’ građana i malih subjekata.” (HR)

Građanin 10.: „Difficulté à savoir à quoi elle va servir CONCRÈTEMENT.” (FR) / „Teško je znati kako će se TOČNO upotrijebiti.”

Građanin 11.: „Es hat den Eindruck einer reinen Alibibefragung hinterlassen.” (DE) / „Ostaje dojam da se anketa provodi čisto pro forma.”

Građanin 12.: „… c'est JUSTE une consultation qui semble pro forma et pas encore un réel exercice de démocratie participative, hélas… Pourtant, voilà une occasion de réenchanter le rêve et le projet européen, non? Sinon, le fossé entre citoyen et eurocrate ne cessera de s'agrandir, ce qui sera tout bénéfice pour les eurosceptiques et autres national‑populistes.” (FR) / „… to je SAMO simbolično savjetovanje koje djeluje kao da je pro forma, a ne istinska provedba participativne demokracije… Ipak, to je zasigurno prilika za oživljavanje vrijednosti i europskog projekta, zar ne? U suprotnom će se jaz između građana i eurokrata nastaviti produbljivati, što može ići na ruku samo euroskepticima i populistima.”

Građanin 13.: „… При това положение, какъв е смисълът да си губим времето да участваме с тези консултации?” (BG) / „… U toj situaciji, koja je svrha gubljenja vremena na sudjelovanje u ovim savjetovanjima?”

Građanin 14.: „… não tive perceção da utilidade da participação.” (PT) / „…Ne vidim korist od sudjelovanja.”

Građanin 17.: „…De EU is er niet voor de gewone Europese burger.” (NL) / „… EU ne vodi računa o običnim europskim građanima.”

Građanin 19.: „Misschien is het wenselijk dat de raadplegingen beter bekend zouden zijn bij het grote publiek. Indien men geen lid is van een ngo of andere organisatie heeft men er dikwijls geen weet van.” (NL) / „Možda bi se savjetovanja trebala intenzivnije oglašavati u široj javnosti. Ako niste član neke nevladine ili druge organizacije, često niste ni svjesni da ta savjetovanja postoje.”

Građanin 20.: „… gdyby nie organizacje i fundacje to nigdy bym sie nie wypowiedziala na zaden temat bo nic do mnie nie dociera, zaadna ankieta.” (PL) / „…da nema organizacija i zaklada, nikad ne bih komentirao nijednu temu jer ništa ne dolazi do mene, primjerice upitnici.”

Građanin 21.: „Ich würde mir wünschen in meiner Tageszeitung über aktuelle Themen der Europäischen Kommission lesen zu können. Auch Hinweise in Funk, Fernsehen und Presse auf aktuelle Umfragen fände ich gut.” (DE) / „Želio bih da u dnevnim novinama mogu pročitati o tome koje su aktualne teme Europske komisije. Također bih želio da na radiju, televiziji i u medijima postoje izvještaji o aktualnim anketama.”

Građanin 22.: „J'ai découvert les consultations publiques UE par Facebook alors que j'ai 31 ans. Je trouve ça dommage qu'à l'école ou par un autre moyen on ne nous parle pas de son fonctionnement. Il faudrait plus de communication sur l'UE et ses lois à venir.” (FR) / „Iako imam 31 godinu, javna savjetovanja EU‑a otkrio sam na Facebooku. Mislim da je šteta što nam se o njima ne govori u školi ili drugdje. Potrebna je bolja komunikacija o EU‑u i njegovim budućim zakonima.”

Građanin 23.: „Αποστολή newsletter σε emails των πολιτών για τις πολιτικές που οι πολίτες δηλώνουν ότι τους ενδιαφέρουν.” (GR) / „Ljudima bi e‑poštom trebalo slati novosti o politikama za koje iskažu zanimanje.”

Građanin 24.: „Určitě, je kromě elektronického oslovení občanů důležitá i veřejná kampaň, aby se zúčastnilo maximum zainteresovaných občanů.” (CZ) / „Osim otvaranja prema građanima u okviru elektroničkih medija i mreža, za uključivanje najzainteresiranijih građana sigurno je važna i javna kampanja.”

Građanin 25.: „Enemmän tietoa näistä kyselyistä eri paikkoihin! Olisi esimerkiksi hyvä, jos nämä kyselyt ja Eu:n laajuiset kansalaisaloitteet olisivat nähtävissä samalla sivustolla, jossa Suomen kansalais‑ ja kuntalaisaloitteet ovat.” (FI) / „Potrebno je više informacija o tim anketama na različitim mjestima! Na primjer, bilo bi dobro da su te ankete, kao i građanske inicijative na razini EU‑a, vidljive na istim internetskim stranicama kao i građanske i općinske inicijative u Finskoj.”

Građanin 27.: „… escaso entusiasmo e implicación de los Gobiernos en estos procesos.” (ES) / „Vlade pokazuju slab entuzijazam i angažiranost u tim procesima.”

Građanin 28.: “De betrokkenheid met nationale parlementen is naar mijn idee te gering.“ (NL) / „Mislim da su nacionalni parlamenti premalo angažirani.”

Građanin 30.: „Obige Dokumente lagen meist nur fremdsprachlich vor. Da solch bürokratische Sprache schon auf Deutsch oft sehr kompliziert ist, ist es dann völlig vorbei!” (DE) / „Navedeni dokumenti bili su uglavnom dostupni samo na stranim jezicima. Takav birokratski jezik vrlo je složen i na njemačkom jeziku pa je nemoguće ostvariti ikakav rezultat!”

Građanin 31.: „Limbajul greoi, jargonul administrativ, textele trebuie curăţate şi traduse în limbajul uzual al unei populaţii mediu educate.” (RO) / „Teški tekstovi i administrativni žargon: takve dokumente treba jasnije sročiti i prevesti na način koji osobe s redovnim obrazovanjem mogu razumjeti.”

Građanin 32.: „I en ny undersøgelse som jeg skal besvare bør spørgsmålene stilles på mit modersmål: dansk. Og formuleringen bør være lettere at forstå, da det ikke er alle som er uddannet på universitets niveau.” (DK) / „U novoj anketi na koju moram odgovoriti pitanja bi trebala biti na mojem materinskom jeziku: danskom. Tekst bi također trebao biti razumljiviji s obzirom na to da nisu svi visokoobrazovani.”

Građanin 34.: „Certaines questions difficiles pour des citoyens qui ne sont pas spécialistes de la politique en question ‑ accessibilité des questions pas toujours bonne.” (FR) / „Bilo je teških pitanja za osobe koje nisu stručnjaci u predmetnom području politike – pitanja nisu uvijek jasna.”

Građanin 35.: “… As medidas necessitam ser ajustadas aos povos a que são dirigidas” (PT) / “… Mjere je potrebno prilagoditi ljudima kojima su namijenjene.”

Građanin 36.: „e‑Dostopnost za mlade NAJBOLJNAJMANJ ‑ izključenost starejših, ki niso digitalizirani.” (SL) / „E‑dostupnost za mlade – isključivanje starijih koji nisu digitalizirani.”

Građanin 38.: „Empfand ich die Zielsetzung der Fragen nicht immer eindeutig, insofern war es extrem wichtig daß es zusätzliche Kommentarfelder gab, bei denen man die eigene Antwort ausführlicher erläutern konnte.” (DE) / „Smatram da svrha pitanja nije uvijek jasna pa je iznimno važno imati dodatni prostor za komentare kojima se odgovor može detaljnije objasniti.”

Građanin 39.: „…möjligheten att lämna fria synpunkter och bifoga material” (SE) / „… prilika za slobodno izražavanje komentara i prilaganje materijala.”

Građanin 41.: „Une consultation particulière avec la forte participation de campagnes de réponses (living land et syndicats agricoles), la Commission européenne a peu communiqué sur les méthodes utilisées pour traiter ces données à part.” (FR) / „O jednom konkretnom savjetovanju s visokom stopom sudjelovanja (o životu od plodova zemlje i poljoprivrednim udruženjima) Europska komisija dala je vrlo malo informacija o metodama koje su primijenjene kako bi se ti podatci obradili zasebno.”

Građanin 43.: „On ne sait pas comment les résultats seront exploités: Comment sont analysées les réponses, quelle pondération leur donne t on? Comment les résultats sont ils ensuite utilisés pour construire des propositions politiques (si ils doivent servir à cela)?” (FR) / „Ne znamo kako će se rezultati upotrijebiti: kako se odgovori analiziraju i kako im se određuje relativna važnost? Kako se rezultati potom koriste za izradu zakonodavnih prijedloga (ako je to zapravo svrha kojoj služe)?”

Građanin 45.: „La U E está mediatizada por lobbys empresariales. No busca el bienestar de la población.” (ES) / „EU je pod utjecajem korporativnih lobija. Njegov cilj nije dobrobit običnih ljudi.”

Građanin 46.: „Le fonctionnement actuel n'est pas du tout démocratique et les lobbys semblent faire la loi, pas les peuples, ce qui est absolument néfaste. La Commission non élue décide de tout, on peut se demander à quoi servent nos élus à part nous coûter très cher. Le social est le grand oublié, cette Union européenne n'est là que pour servir les intérêts des grands groupes et de la Finance au détriment des peuples.” (FR) / „Način na koji EU trenutačno djeluje nije nimalo demokratičan, a čini se da lobističke skupine imaju veću moć od ljudi, što je loše za svakoga. Neizabrana Komisija donosi sve odluke i čovjek se zaista pita što rade naši izabrani dužnosnici, osim što ih skupo plaćamo. Socijalna politika velik je gubitnik s obzirom na to da EU služi samo interesima velikih korporacija i banaka nauštrb građana.”

Građanin 47.: „Niewiem jaki wynik bo nic niewiadomo.” (PL) / „Ne znam koji je rezultat, ne znam ništa o tome.”

Građanin 48.: „Nem tapasztaltam, hogy a véleményeket összegezték volna. A konzultáció eredményéről semmit nem tudni.” (HU) / „Ne dobivam sažetak mišljenja. Ne zna se koji je ishod savjetovanja.”

Građanin 49.: „Ich hätte erwartet mal ein Update per email zu bekommen, wo ich Status und Ergebnisse denn verfolgen könnte.” (DE) / „Očekivao bih da mi se novosti pošalju e‑poštom kako bih mogao pratiti statuse i rezultate.”

Građanin 51.: „… l'absence d'infos, accompagnements, suites… données après la participation à l'enquête: pas de panels citoyens pour débattre de la pertinence de nos idées et propositions et surtout de pouvoir exposer et expliciter nos idées et propositions.” (FR) / „… Nema informacija i popratnih koraka nakon sudjelovanja u anketi: nije bilo javnih skupina za raspravu o važnosti naših ideja i prijedloga ili za predstavljanje i objašnjavanje naših ideja i prijedloga.”

Građanin 52.: „Non vi è stato un seguito comunicato direttamente. Occorre avere molto tempo per cercare sempre le notizie di proprio interesse. Sarebbe bello restare informati via mail dopo la partecipazione, eventualmente con un opzione per non esserlo più (opt‑out).” (IT) / „Nema izravnih popratnih koraka. Potrebno je puno vremena za pretraživanje vijesti koje vas zanimaju. Bilo bi dobro da se nakon sudjelovanja e‑poštom primaju obavijesti, uz mogućnost odjave.”

Građanin 53.: „Nemám zpětnou vazbu k prováděnému šetření.” (CZ) / „Nisam dobio nikakve povratne informacije o postupku ankete.”

Građanin 56.: „Comisia Europeană trebuie să fie echilibrată în abordarea problematicilor, încercând să afle de la cetăţeni şi îngrijorările sau criticile, nu numai o perspectivă pozitivă, optimistă, indusă de întrebările provenite de la CE.” (RO) / „Europska komisija mora uravnoteženo pristupati rješavanju problema te od građana nastojati dobiti ne samo pozitivne, optimistične odgovore na svoja pitanja nego i kritike te informacije o onome što ih brine.”

Građanin 58: „Bisognerebbe inviare tramite e‑mail gli inviti alla partecipazione alle consultazioni direttamente alle associazioni, organizzazioni e ai privati, e contemporaneamente attivare delle campagne sui media. Purtroppo mai come in questo momento la UE è sentita molto lontana dai cittadini italiani, bisogna rilanciare l'immagine della UE e delle sue istituzioni.” (IT) / „Pozivi na sudjelovanje u savjetovanjima trebali bi se slati e‑poštom izravno udrugama, organizacijama i pojedincima, uz istodobno pokretanje medijskih kampanja. Nažalost, s obzirom na to da se smatra da EU nikada nije bio dalje od talijanskih građana kao danas, potrebno je obnoviti njegovu imidž i predodžbu njegovih institucija.”

Građanin 59: „Saber qué hace la Comisión, qué acuerdos adopta, cómo afectan a sus ciudadanos, etc., etc., es una cuestión esencial y que, actualmente, queda muy alejada de la gente.” „Ključno je pitanje znati što sve Komisija čini, koje sporazume donosi i kako oni utječu na građane itd., no to je većini ljudi još nejasno.”

Prilog V. – Broj ispitanika prema zemlji boravišta*

Pokrate i kratice

CSO: organizacije civilnog društva

GU DIGIT: Glavna uprava Europske komisije za informatiku

GU HOME: Glavna uprava Europske komisije za migracije i unutarnje poslove

GU AGRI: Glavna uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj

GU EAC: Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu

GU MOVE: Glavna uprava Europske komisije za mobilnost i promet

GU: Glavna uprava Europske komisije

IIA: početna procjena učinka

ISG: Međuresorna upravljačka skupina

JS: javno savjetovanje

OECD: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

SG: Glavno tajništvo Europske komisije

SWD: Radni dokument službi Europske komisije

Pojmovnik

Bolja regulativa: Izrada politika i zakona na način da se njihovi ciljevi postignu uz najmanje moguće troškove. Bolja regulativa ne podrazumijeva regulaciju ili deregulaciju, nego način rada kojim će se zajamčiti da se političke odluke pripremaju na otvoren i transparentan način, na temelju najboljih raspoloživih dokaza i uz podršku u vidu sveobuhvatne uključenosti dionika. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

Dionik: Dionik je svaki pojedinačni građanin ili subjekt na kojega se određena intervencija EU‑a odnosi ili na kojega ona ima utjecaj, ili koji je na bilo koji drugi način njome zahvaćen.

Evaluacija: Procjena koja se temelji na dokazima i koja pokazuje u kojoj je mjeri određena intervencija bila djelotvorna i učinkovita, u kojoj je mjeri bila relevantna s obzirom na potrebe i ciljeve, u kojoj je mjeri bila usklađena kako interno tako i s drugim intervencijama u okviru politika EU‑a te u kojoj je mjeri njome postignuta dodana vrijednost EU‑a. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

Međuresorna upravljačka skupina: Međuresorna upravljačka skupina sastoji se od osoba iz niza glavnih uprava koje se bave područjem rada kojim je obuhvaćen predmet evaluacije ili područjem rada koje je povezano s predmetom evaluacije te predstavnika iz odjela za evaluaciju glavne uprave koji provodi evaluaciju. Ta skupina trebala bi biti uključena u sve ključne aspekte evaluacije, osobito od faze uspostave (plan) do faze izrade radnih dokumenata službi Komisije te njihova uključivanja u međuresorno savjetovanje. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

Mreža TOR: TOR je besplatan softver otvorenog koda koji omogućuje anonimnu komunikaciju. Njegov je naziv izvedenica pokrate izvornog naziva softverskog projekta „The Onion Router”.

Odbor za nadzor regulative: Neovisno tijelo Komisije koje savjetuje kolegij. Pruža kontrolu kvalitete na središnjoj razini te podupire rad Komisije u pogledu procjene učinaka i evaluacija. Odbor razmatra sve nacrte procjena učinka, središnjih evaluacija i provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva koje je Komisija izradila te donosi mišljenja i preporuke o njima. (Izvor: internetska stranica Europa.)

Plan: Instrument kojim se potkrepljuje političko potvrđivanje inicijative koju Komisija priprema kako bi se dionike obavijestilo o planiranom radu u okviru savjetovanja, procjenama učinka, evaluacijama, provjerama primjerenosti. Taj plan djelovanja, koji glavni tajnik objavljuje u ranoj fazi na internetskoj stranici Komisije, pomaže dionicima u pripremi pravodobnih i djelotvornih doprinosa postupku donošenja politika. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

Početna procjena učinka: Početni opis problema i njegovi temeljni razlozi, ciljevi politike te rješenja u okviru politike i njihovi gospodarski, socijalni i okolišni učinci. Pruža sveobuhvatnu osnovu na temelju koje dionici mogu iznositi povratne informacije, druge informacije i mišljenja. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

Procjena učinka: Integrirani postupak za procjenu i usporedbu prednosti niza rješenja u okviru politika oblikovanih za rješavanje određenog jasno utvrđenog problema. Ta procjena pruža potporu u donošenju odluka unutar Komisije te se prosljeđuje zakonodavcu nakon što kolegij usvoji relevantnu inicijativu. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

Provjera primjerenosti: Sveobuhvatna evaluacija područja politike kojom se uobičajeno razmatra pitanje kako se većim brojem zakonodavnih akata pridonijelo (ili nije) ostvarivanju ciljeva politike. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

REFIT: Program Komisije za primjerenost i učinkovitost propisa koji je uspostavljen 2012. godine kako bi se zajamčilo da zakonodavstvo EU‑a bude primjereno svojoj svrsi. Riječ je o postupku u okviru kojeg se postojeće zakonodavstvo i mjere analiziraju kako bi se zajamčilo postizanje prednosti prava EU‑a uz najmanje troškove dionika, građana i javnih uprava te smanjenje regulatornih troškova kada god je to moguće, bez negativnog utjecanja na ciljeve politike koji se žele postići u okviru dotične inicijative. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

Savjetovanje s dionicima: Savjetovanje s dionicima formalni je postupak prikupljanja informacija od građana i dionika te informacija o njihovim stajalištima o novim inicijativama ili evaluacijama / provjerama primjerenosti na temelju posebnih pitanja i/ili dokumenata o kontekstu savjetovanja ili dokumenata Komisije na osnovi kojih se se pokreće postupak savjetovanja ili zelenih knjiga. Komisija pri savjetovanju proaktivno traži dokaze (činjenice, stajališta, mišljenja) o određenom pitanju.

Strategija za savjetovanje: Jedan ili više pristupa za utvrđivanje stajališta dionika o određenom pitanju. U strategiji su utvrđeni relevantni dionici za novu inicijativu koju priprema Komisija te su definirane odgovarajuće metode, alati i vremenski okviri za aktivnosti savjetovanja. (Izvor: paket instrumenata za bolju regulativu.)

Odgovori Komisije

Uvod

01

Savjetovanje je dio šireg plana za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti u pogledu rada Unije.

Ne postoji jednak interes za sva savjetovanja. Stvarni interes širih skupina javnosti znatno se razlikuje, ovisno o temi politike. Savjetovanje o Direktivi o ljetnom računanju vremena donijelo je velik broj odgovora, no to je netipična vrijednost i ne može se upotrijebiti za donošenje zaključaka.

Osim toga, rezultat javnog savjetovanja samo je jedan od nekoliko elemenata koje je Komisija uzela u obzir pri donošenju odluke o podnošenju svojeg prijedloga.

02

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 01.

09

U okviru sustava EU-a za oblikovanje politika postoji važna razlika između participativnog donošenja odluka i upotrebe javnih savjetovanja. Javna savjetovanja razlikuju se od referenduma, plebiscita i širih komunikacijskih aktivnosti.

Opseg revizije i revizijski pristup

23

Komisija se obvezala na zaštitu osobnih podataka, koja je jedno od temeljnih prava. U suradnji sa Sudom Komisija je donijela alternativno rješenje kojim se jamči zaštita osobnih podataka u skladu s primjenjivim zakonodavstvom EU-a.

Pronađenim se rješenjem ograničila obrada osobnih podataka ispitanika u javnim savjetovanjima na neophodne podatke i izbjegla obrada o kojoj ispitanici nisu bili obaviješteni. Osim toga, Komisija je izdvojila znatna sredstva kako bi pružila potporu tom postupku i zajamčila provedbu ankete o predodžbi.

Revidirana izjava o privatnosti učitana je na portal „Iznesite svoje mišljenje” 20. lipnja 2019. Ispitanici u javnim savjetovanjima unaprijed se obavještavaju o tome da postoji mogućnost da se njihovi osobni podaci prenesu Sudu u okviru njegovih revizija. Time će se dodatno olakšati takav prijenos u budućnosti.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 84.

Opažanja

30

(a) Javna savjetovanja način su pružanja potpore konkretnim inicijativama (neovisno o tome je li riječ o zakonodavstvu ili evaluacijama), a ne širim ciljevima pojedinačnih službi Komisije. Svrha su javnih savjetovanja transparentnost i odgovornost te se njima nadopunjuje šira interakcija Komisije s dionicima.

(b) Javna savjetovanja provode se na internetu, čime se povezani troškovi svode na minimum. Javna savjetovanja postala su norma u postupku pripreme zakonodavnih i drugih inicijativa. Takav se odabir politike temelji na transparentnosti i odgovornosti.

(c) Smjernicama za bolju regulativu predviđa se interna procjena kvalitete postupka savjetovanja.

31

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 30.

38

Smjernice za bolju regulativu trebale bi se provoditi fleksibilno i na proporcionalan način, u skladu s okolnostima svake pojedinačne inicijative. U nekim je slučajevima potrebno skratiti i pojednostavniti određene postupovne korake ili postupke. Općenito, velika većina javnih savjetovanja objavljena je četiri tjedna nakon plana djelovanja ili početne procjene učinka.

45

Komisija je svoju namjeru da provede javno savjetovanje objavila u okviru službenih daljnjih koraka na temelju Rezolucije Europskog parlamenta o kojoj se glasovalo 8. veljače 2018. Javno savjetovanje bilo je samo jedan od čimbenika koje je Komisija razmatrala u svojoj ocjeni i pri donošenju odluke da podnese zakonodavni prijedlog. Pri pokretanju savjetovanja na internetskoj stranici savjetovanja⁸⁰ jasno je objašnjeno da je cilj savjetovanja ispitati funkcioniranje trenutačnog ljetnog računanja vremena u EU-u i procijeniti treba li ga mijenjati.

Na internetskoj stranici javnog savjetovanja navedene su odgovarajuće činjenične informacije o postojećem režimu, savjetovanju Komisije i mogućim alternativnim politikama. Na internetskoj stranici Komisije nalazile su se i poveznice na postojeće studije.

Komunikacijske aktivnosti koje je Komisija poduzela kako bi omogućila brojne doprinose istaknuo je i Sud u odlomku 56.

Rekordan broj sudionika odgovorio je na savjetovanje te su im tijekom odgovaranja bile dostupne sve odgovarajuće informacije. Stoga ništa ne upućuje na to da bi dostupnost veće količine informacija u ranijoj fazi utjecala na sudjelovanje u savjetovanju ili njegov ishod.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 70.

46

Ciljevi koje je Komisija odredila za svoja javna savjetovanja u skladu su s namjenom tog instrumenta. Cilj je javnog savjetovanja u trajanju od 12 tjedana pružiti dionicima mogućnost da svojim stajalištima pridonesu postupku oblikovanja politika, a da pritom ne ograničavaju svoj doprinos na određeni aspekt.

47

Javno savjetovanje dostupno je široj javnosti. U skladu s Paketom instrumenata za bolju regulativu identifikacija dionika može se provesti na nestrukturirani i/ili strukturirani način. Metode odabrane za identifikaciju sudionika ovise o konkretnim potrebama određenog sektora politike.

50

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 46.

51

Predstavništva Komisije 2018. provela su gotovo 9 000 aktivnosti informiranja javnosti i događaja usmjerenih izravno na građane. Te su aktivnosti obično općenite mjere za približavanje Europe građanima. Međutim, u nekim su slučajevima, kao što je to bilo savjetovanje o ljetnom računanju vremena, povezane s određenim javnim savjetovanjem. Predstavništva blisko surađuju s uredima Europskog parlamenta (EPLO), državnim, regionalnim i lokalnim vlastima te drugim dionicima. Među njihovim partnerima nalaze se informacijski centri Europe Direct koji imaju važnu ulogu u raspravama s građanima o budućnosti EU-a, čime im se omogućuje da bolje razumiju način na koji EU utječe na njihove živote te se pridonosi stvaranju autentične europske javne sfere.

54

Broj odgovora u okviru javnih savjetovanja stalno raste, od 416 odgovora 2015. do 2091 odgovora 2018., ne računajući netipične vrijednosti.

56

Ispitanici sami odlučuju sudjelovati u javnim savjetovanjima. Odgovori na javna savjetovanja uglavnom ovise o interesu za određenu temu. Odgovori nisu izravno povezani s financijskim sredstvima i osobljem koje su rasporedile službe Komisije.

61

Promicanje savjetovanja na internetu dio je komunikacijskih aktivnosti predstavništava i informacijskih centara Europe Direct kad god je savjetovanje dostupno na jeziku određene zemlje.

63

Javna savjetovanja povezana s prioritetnim inicijativama uvrštenima u program rada Komisije (Prilog I.) treba prevesti na sve službene jezike EU-a. Sva ostala javna savjetovanja trebaju biti dostupna na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Dodatne prijevode trebalo bi osigurati za javna savjetovanja od šireg javnog interesa. Isti kriteriji na temelju kojih se inicijative u okviru alata 6. Smjernica za bolju regulativu klasificiraju kao glavne mogli bi se primijeniti kako bi se procijenilo je li neka inicijativa od šireg javnog interesa. Ti su kriteriji sljedeći: priroda predviđenog akta, sadržaj politike, očekivani utjecaji, politička važnost inicijative i njezin predmet. Međutim, Komisija vjeruje da je pri toj procjeni uvijek potrebna određena razina fleksibilnosti. Komisija je transparentna u pogledu pravila o jeziku koja će se primjenjivati u javnim savjetovanjima.

65

U skladu sa Smjernicama za bolju regulativu u nekim su slučajevima moguća odstupanja u pogledu jezika.

66

Stroga povezanost između dostupnosti većeg broja jezika i broja primljenih odgovora nije dokazana. Nekoliko savjetovanja o tehničkom zakonodavstvu ili evaluacijama prikupilo je malen broj odgovora neovisno o tome što su bila prevedena na sve jezike.

70

Kad je riječ o javnom savjetovanju o ljetnom računanju vremena, ispitanici su dobili informacije, među ostalim i na internetskoj stranici javnog savjetovanja. Na primjer, Komisija je objasnila da pravila o ljetnom računanju vremena EU-a ne utječu na odluku država članica EU-a o vlastitom standardnom računanju vremena te je opisala različite vremenske zone koje postoje u državama članicama EU-a u okviru trenutačnog režima.

Rezultat javnog savjetovanja samo je jedan od nekoliko elemenata koje je Komisija uzela u obzir pri donošenju odluke o podnošenju prijedloga. Čimbenici na kojima se temelji prijedlog Komisije navode se u obrazloženju prijedloga.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 45.

78

Od 2018. Komisija upotrebljava jednu izjavu o privatnosti koja se primjenjuje na sva javna savjetovanja i mehanizme za pružanje povratnih informacija i objavljena je na portalu „Iznesite svoje mišljenje”. U izjavi o privatnosti ispitanici mogu pronaći općenitu adresu e-pošte za kontakt, a na internetskoj stranici o savjetovanju mogu pronaći adresu e-pošte za konkretna pitanja povezana sa savjetovanjem.

80

Komisija prepoznaje važnost provjera koje se odnose na informacijske tehnologije za savjetovanja koja se provode na internetu te stalno unaprjeđuje odgovarajuće mjere kako bi smanjila rizike povezane s tehnologijom. Na to su usmjerene mjere za upravljanje ranjivošću koje se stalno poboljšavaju, sigurnosno praćenje internetske prisutnosti Komisije i utvrđene odredbe o javnim savjetovanjima koja se održavaju putem platforme „Iznesite svoje mišljenje”.

81

Uloga medija i organizacija u informiranju civilnog društva o javnim savjetovanjima u kombinaciji s prirodnom sklonošću ispitanika povratne informacije daju tek na kraju razdoblja savjetovanja obično dovodi do velike količine odgovora u završnom razdoblju savjetovanja.

Komisija ponovno ističe da postupak javnog savjetovanja nije reprezentativna statistička anketa, već prikupljanje mišljenja kojim se svima nastoji dati glas. Utjecaj koji javna savjetovanja imaju na donošenje politika utemeljenih na dokazima u većoj mjeri ovisi o kvaliteti doprinosa nego o njihovu broju.

82

Komisija stalno prati svoju internetsku prisutnost (uključujući platformu „Iznesite svoje mišljenje”) kako bi spriječila kibernapade. Cilj je rada CERT-EU-a (tima za hitne računalne intervencije europskih institucija, tijela i agencija) i Glavne uprave DIGIT (internetska prisutnost i sigurnost) otkriti kibernapade i sumnjive aktivnosti usmjerene na internetske stranice Europske komisije. Posebna se pozornost posvećuje situacijama uskraćivanja usluge kao prvim pokazateljima mogućeg kibernapada te načinima pristupanja internetskim uslugama (mreža TOR). Cilj je mehanizma koji je 24. srpnja 2018. uspostavljen u okviru postupka javnih savjetovanja putem platforme „Iznesite svoje mišljenje” (standardna provjera autentičnosti EU Login u kombinaciji s mehanizmom CAPTCHA) odvratiti mrežne robote. Takve preventivne mjere upotpunjuju analitički podaci koji omogućuju otkrivanje neobičnih situacija i ponašanja (npr. kampanje).

83

Pri pokretanju javnih savjetovanja putem platforme „Iznesite svoje mišljenje” Komisija je uspostavila niz usluga za analizu doprinosa dionika kako bi otkrila neobične ili sumnjive doprinose. Nije jednostavno otkriti sudjelovanje istog ispitanika koji upotrebljava različite adrese e-pošte. Provjera IP adrese kako bi se potvrdilo dupliciranje mogla bi biti nedostatna. Pružatelji internetskih usluga mogli bi dodijeliti istu IP adresu nekoliko korisnika u različito vrijeme ili bi IP adresa mogla biti IP adresa usmjerivača nekog poduzeća, što znači da svi korisnici iz istog poduzeća/organizacije imaju istu IP adresu. S druge strane, osoba jednostavno može imati više od jedne IP adrese.

Komisija je s pomoću namjenskog alata (DORIS), koji se obično upotrebljava za javna savjetovanja Komisije kako bi se uklonili duplicirani odgovori istih ispitanika na temelju adrese e-pošte ispitanika, provela preliminarno čišćenje podataka za javno savjetovanje o Direktivi o ljetnom računanju vremena. Komisija je upotrijebila i mehanizam CAPTCHA kako bi onemogućila automatizirano umetanje lažnih podataka⁸¹.

84

Komisija se obvezala na zaštitu osobnih podataka, koja je jedno od temeljnih prava. Glavna uprava DIGIT provela je tehničku procjenu 5 000 IP adresa na zahtjev Suda te mu je prenijela anonimizirane rezultate procjene. Informacije o dupliciranju IP adresa mogle bi se objediniti kako bi se pružio sažeti prikaz pojavljivanja duplikata (uz moguću procjenu zaštite podataka); te bi se informacije mogle upotrijebiti u kombinaciji s analitičkim podacima o ishodu savjetovanja kako bi se istaknuli određeni obrasci ponašanja povezani sa savjetovanjem.

Vidjeti odgovor Komisije na odlomak 23.

85

Na pristup javnim savjetovanjima putem internetskih stranica Komisije primjenjuju se mjere internetske sigurnosti koje su uspostavili CERT-EU (tim za hitne računalne intervencije europskih institucija, tijela i agencija) i Glavna uprava DIGIT (internetska prisutnost i sigurnost). Te mjere, među ostalim, obuhvaćaju praćenje pristupa sa sumnjivih mreža (npr. TOR) i analizu geolokacije IP adresa sumnjiva ponašanja. Pristup tim informacijama podliježe sigurnosnim pravilima i postupcima.

86

Javna savjetovanja putem platforme „Iznesite svoje mišljenje” Portala za bolju regulativu od 24. srpnja 2018. automatski se oslanjaju na provjeru autentičnosti EU Login, u koju je ugrađen mehanizam CAPTCHA. CAPTCHA je tipična mjera protiv botova. S obzirom na to da mehanizmi CAPTCHA mogu odvratiti ispitanike od sudjelovanja u javnim savjetovanjima, potrebno je pronaći ravnotežu između zaštite od zlouporabe i jednostavnog pristupa savjetovanjima.

Tijekom savjetovanja o Direktivi o ljetnom računanju vremena u početku se upotrebljavao mehanizam Google CAPTCHA, ali je kasnije zamijenjen standardnim mehanizmom CAPTCHA koji se upotrebljava za provjeru autentičnosti EU Login zbog zabrinutosti u pogledu upotrebe osobnih podataka.

Europska komisija radi na uspostavi mehanizma EUCaptcha kako bi uklonila brige u pogledu zaštite podataka i istodobno osigurala usklađenost s Direktivom o pristupačnosti (smjernice o dostupnosti internetskih sadržaja – pravila WCAG).

Zajednički odgovor Komisije na odlomke 88. i 89.

Komisija je u svim svojim komunikacijama i izvješćima transparentno navela da je ishod javnog savjetovanja bio jedan od nekoliko čimbenika na kojima se temeljio njezin prijedlog.

Kad je riječ o javnom savjetovanju o ljetnom računanju vremena, Komisija je otvoreno predstavila odgovore i način na koji su razvrstani prema kategorijama ispitanika i državama članicama.

Vidjeti odgovore Komisije na odlomke 45. i 70.

92

U okviru registra transparentnosti otkriva se koji se interesi nastoje ostvariti, tko ih nastoji ostvariti i kojim sredstvima. Na taj način alat omogućava nadzor javnosti te građani mogu pratiti aktivnosti predstavnika interesne skupine i njihov mogući utjecaj.

Registrirane organizacije automatski se obavještavaju o savjetovanjima i planovima djelovanja u područjima koja su navele.

98

Kad je riječ o javnom savjetovanju JS-3 „Modernizacija i pojednostavnjenje zajedničke poljoprivredne politike”, izvješće o činjenicama objavljeno je dan nakon zatvaranja javnog savjetovanja, a Komisija je, osim toga, u srpnju 2017. objavila opsežni sažetak odgovora primljenih u okviru javnog savjetovanja, nakon čega je uslijedila opsežna javna konferencija.

102

Smjernicama za bolju regulativu utvrđuje se da je doneseno izvješće prilog inicijativi u okviru savjetovanja među službama do njezina donošenja te se objavljuje zajedno s inicijativom.

103

Od 2017. prijevod sažetog izvješća nije obvezni zahtjev. Objava sažetog izvješća na svim jezicima savjetovanja samo je pitanje dobre prakse ako je savjetovanje povezano s inicijativom iz Priloga I. godišnjem programu rada Komisije.

105

Sažeta izvješća pripremaju se nakon završetka svih aktivnosti savjetovanja. Stoga se njima može samo dodatno pojasniti da javno savjetovanje nije reprezentativno.

109

Komisija se obvezala na potpunu transparentnost prema ispitanicima u javnim savjetovanjima i mehanizama za davanje povratnih informacija. Njihov se doprinos objavljuje na odgovarajućim internetskim stranicama. Preporučuje se izvješće o činjenicama. Sažeto izvješće priloženo izvješću o procjeni učinka ili radnom dokumentu službi o evaluaciji sadržava detaljnu analizu svih aktivnosti savjetovanja provedenih tijekom postupka oblikovanja politike. Međutim, pružanje pojedinačnih povratnih informacija ispitanicima u javnim savjetovanjima znatno bi opteretilo trenutačno osoblje i financijska sredstva Komisije.

110

U doprinosu Komisije neformalnom sastanku čelnika 27 država članica EU-a u Sibiuu navedeno je pet preporuka Komisije za komunikaciju EU-a u službi građana i demokracije, a posebno „zajednička odgovornost država članica, svih razina uprave i institucija EU-a” pri komunikaciji o Europi te potreba da se pojača suradnja i interakcija s građanima u vezi s politikama i pitanjima EU-a.

Umjesto nepovezane komunikacije o pojedinačnim politikama i programima jedinstveni pristup ljudima omogućuje da jasnije uoče važnost tih politika. To je cilj Komisijine strategije korporativne komunikacije: informirati građane o vrijednostima i djelovanju EU-a, njegovim izazovima i mogućnostima te o tome kako im složno pristupiti.

Zaključci i preporuke

111

Javna savjetovanja način su pružanja potpore konkretnim inicijativama (neovisno o tome je li riječ o zakonodavstvu ili evaluacijama), a ne širim ciljevima pojedinačnih službi Komisije. Svrha su javnih savjetovanja transparentnost i odgovornost te se njima nadopunjuje šira interakcija Komisije s dionicima.

Rezultati javnih savjetovanja uzimaju se u obzir pri donošenju odluka te se u cijelosti nalaze u sažetom izvješću. U tom dokumentu pruža se pregled rezultata aktivnosti savjetovanja. Osim toga, rezultati javnih savjetovanja upotrebljavaju se u evaluacijama i izvješćima o procjeni učinka.

1. preporuka – Okvir Komisije

Prva točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Javna savjetovanja samo su jedan od načina na koje Komisija pruža potporu u pripremi konkretnih inicijativa politike (neovisno o tome je li riječ o zakonodavstvu ili evaluacijama) i sama po sebi nisu posebna aktivnost koju bi trebalo mjeriti i o kojoj bi trebalo izvještavati. Uvijek se moraju razmatrati u kontekstu određenih prijedloga na koje se primjenjuju. Svrha je javnih savjetovanja omogućiti transparentnost i odgovornost te su ona doprinos oblikovanju politika. Javna savjetovanja nadopunjuju širu interakciju Komisije s dionicima.

Druga točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Smjernicama za bolju regulativu predviđa se interna procjena kvalitete postupka savjetovanja.

113

Smjernice za bolju regulativu trebale bi se provoditi fleksibilno i na proporcionalan način, u skladu s okolnostima svake pojedinačne inicijative. U nekim je slučajevima potrebno skratiti i pojednostavniti određene postupovne korake ili postupke. Ciljevi koje je Komisija odredila za svoja javna savjetovanja u skladu su s namjenom tog instrumenta. U srpnju 2018. Komisija je poboljšala portal „Iznesite svoje mišljenje” uvođenjem rokova kojima se najavljuju razne mogućnosti za sudjelovanje dionika u oblikovanju politika i izradi zakonodavstva. Informacije se pružaju od početka pripreme relevantnih inicijativa te se prikazuju kratki naslovi i sažetci na svim jezicima EU-a.

2. preporuka – Strategija savjetovanja

Prva točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Izbor aktivnosti informiranja, uključujući njihovu provedbu, provodi se u skladu s načelom proporcionalnosti s obzirom na financijska sredstva i osoblje. Komisija već priprema strategije savjetovanja u kojima se opisuju aktivnosti savjetovanja koje će se provesti i u potpunosti je posvećena daljnjem poboljšanju suradnje s lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima. Osim toga, u preporuci Komisije šefovima država ili vlada za neformalni sastanak na vrhu u Sibiuu pozvalo se na češće uključivanje građana u oblikovanje europskih politika i češću interakciju s njima u tom pogledu.

Druga točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija već navodi posebnu svrhu javnih savjetovanja, njihovu namjenu i službene jezike EU-a na koje će se prevesti upitnici u planovima djelovanja i početnim procjenama učinka.

114

Komisija će nastaviti usmjeravati dostupne aktivnosti informiranja na portal „Iznesite svoje mišljenje”, što je najbolji način za informiranje o mogućnostima građana da iznesu svoje mišljenje u postupku oblikovanja politika. Aktivnosti informiranja povezane s određenim inicijativama svejedno bi trebale postići odgovarajuću ravnotežu između potrebnih sredstava i stvarnih mogućnosti privlačenja pozornosti građana. Komisija već radi na ostvarivanju bolje suradnje s dionicima i unaprjeđenju aktivnosti informiranja, a posebno s nacionalnim, lokalnim i regionalnim tijelima (kao što je najavljeno u Komunikaciji o načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti objavljenoj u listopadu 2018.).

Ne postoji dokazana uzročno-posljedična veza koja bi potkrijepila izjavu Suda da se u slučajevima s najmanjim brojem odgovora nisu upotrebljavali različiti kanali komunikacije.

3. preporuka – Doseg

Prva točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija nastoji unaprijediti svoje aktivnosti informiranja, a posebno je spremna ostvariti bolju suradnju s nacionalnim, lokalnim i regionalnim tijelima (kao što je najavljeno u Komunikaciji o načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti objavljenoj u listopadu 2018.). Međutim, ta nastojanja zahtijevaju znatne resurse i mogu dovesti do zasićenja dionika savjetovanjima. Uvijek će biti potrebno aktivnosti informiranja prilagoditi važnosti inicijative i potrebnim sredstvima.

Druga točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Predstavništva Komisije u državama članicama provode aktivnosti informiranja i komunikacije s građanima i dionicima tako da upravljaju mrežama informacija i objašnjavaju politike EU-a u lokalnom kontekstu. Međutim, uvijek će biti potrebno aktivnosti informiranja prilagoditi važnosti inicijative i potrebnim sredstvima.

Osim toga, Komisija već održava bliske odnose s dvama savjetodavnim odborima u okviru međuinstitucijske organizacije.

115

Javna savjetovanja povezana s prioritetnim inicijativama uvrštenima u program rada Komisije (Prilog I.) treba prevesti na sve službene jezike EU-a. Sva ostala javna savjetovanja trebaju biti dostupna na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Dodatne prijevode trebalo bi osigurati za javna savjetovanja od šireg javnog interesa. Isti kriteriji na temelju kojih se inicijative u okviru alata 6. Smjernica za bolju regulativu klasificiraju kao glavne mogli bi se primijeniti kako bi se procijenilo je li neka inicijativa od šireg javnog interesa. Ti su kriteriji sljedeći: priroda predviđenog akta, sadržaj politike, očekivani utjecaji, politička važnost inicijative i njezin predmet. Međutim, Komisija vjeruje da je pri toj procjeni uvijek potrebna određena razina fleksibilnosti. Komisija je transparentna u pogledu pravila o jeziku koja će se primjenjivati u javnim savjetovanjima.

Komisija smatra da stroga povezanost između dostupnosti većeg broja jezika i broja primljenih odgovora nije dokazana.

4. preporuka – Jezična rješenja i upitnici

Prva točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Javna savjetovanja povezana s prioritetnim inicijativama uvrštenima u program rada Komisije (Prilog I.) treba prevesti na sve službene jezike EU-a. Sva ostala javna savjetovanja trebaju biti dostupna na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Dodatne prijevode trebalo bi osigurati za javna savjetovanja od šireg javnog interesa. Isti kriteriji na temelju kojih se inicijative u okviru alata 6. Smjernica za bolju regulativu klasificiraju kao glavne mogli bi se primijeniti kako bi se procijenilo je li neka inicijativa od šireg javnog interesa. Ti su kriteriji sljedeći: priroda predviđenog akta, sadržaj politike, očekivani utjecaji, politička važnost inicijative i njezin predmet. Međutim, Komisija vjeruje da je pri toj procjeni uvijek potrebna određena razina fleksibilnosti. Komisija je transparentna u pogledu pravila o jeziku koja će se primjenjivati u javnim savjetovanjima.

Druga točka: Komisija djelomično prihvaća ovu preporuku.

Komisija već prevodi upitnike za javna savjetovanja u okviru većih inicijativa i internetske stranice savjetovanja na sve jezike EU-a. Međutim, prevođenje ključnih dokumenata za savjetovanje za sve prioritetne inicijative i inicijative od šireg javnog interesa na sve službene jezike znatno bi opteretilo resurse Komisije, ne bi bilo u skladu s načelom ekonomičnosti i dodatno bi usporilo postupak oblikovanja politika. Ako je to proporcionalno i potrebno, Komisija bi mogla razmotriti prevođenje popratnih dokumenata.

Treća točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija već preporučuje uključivanje posebnog niza pitanja za ciljane dionike kao najbolju praksu.

117

Komisija prepoznaje važnost provjera koje se odnose na informacijske tehnologije za savjetovanja koja se provode na internetu te stalno unaprjeđuje odgovarajuće mjere kako bi smanjila rizike povezane s tehnologijom. Na to su usmjerene mjere za upravljanje ranjivošću koje se stalno poboljšavaju, sigurnosno praćenje internetske prisutnosti Komisije i utvrđene odredbe o javnim savjetovanjima koja se održavaju putem platforme „Iznesite svoje mišljenje”.

Komisija se obvezala na zaštitu osobnih podataka, koja je jedno od temeljnih prava.

5. preporuka – Obrada i sigurnost podataka

Komisija je svjesna važnosti zaštite postupka javnog savjetovanja od namještanja rezultata i primjenjuje visoke standarde obrade i sigurnosti podataka u tom području.

Prva točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija će provoditi sustavne provjere doprinosa javnim savjetovanjima s pomoću mjera internetske sigurnosti i analitičkih podataka povezanih sa savjetovanjem kako bi izvještavala o neobičnim situacijama i ponašanju (otkrivanje kibernapada, dupliciranja IP adresa, otkrivanje kampanji). Neobične situacije i ponašanje navest će se u izvješću o činjenicama povezanom sa savjetovanjem. Komisija je uspostavila sustav kojim će se osigurati visoki standardi obrade i sigurnosti podataka.

Od 24. srpnja 2018. ispitanici u javnim savjetovanjima objavljenima na portalu „Iznesite svoje mišljenje” moraju upotrijebiti mehanizam za provjeru autentičnosti (EU Login).

Mehanizam za provjeru autentičnosti Komisije i mehanizam CAPTCHA važne su mjere za zaštitu savjetovanja od namještanja. Međutim, tehnološki napredak stvara nove mogućnosti za izbjegavanje navedenih mjera.

Komisija naglašava važnost održavanja ravnoteže između visokih standarda sigurnosti i jednostavnosti sudjelovanja u savjetovanjima.

Druga točka: Komisija prihvaća ovu preporuku.

Europska komisija uvela je analitiku povezanu sa savjetovanjima provedenima putem portala „Iznesite svoje mišljenje” koja obuhvaća, među ostalim, otkrivanje kampanja te raspoređivanje prema nacionalnosti, utvrđenim kategorijama i predmetu, u granicama tehničkih informacija koje su dostupne i iskoristive u te svrhe, u skladu s okvirima za zaštitu i sigurnost podataka. Te se mjere stalno obnavljaju kako bi se iskoristili tehnološki napredak i u tu svrhu osmišljeni upitnici.

118

Komisija naglašava da u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu kratko izvješće o činjenicama nije obvezan zahtjev.

6. preporuka – Povratne informacije za ispitanike

Komisija prihvaća ovu preporuku.

Komisija već preporučuje objavljivanje činjeničnih informacija (kratka izvješća o činjenicama, doprinosi savjetovanjima) o odgovorima dobivenima od dionika u cilju osiguranja transparentnosti. Sažeta izvješća u kojima se sažeto navode rezultati svih aktivnosti savjetovanja u pogledu određene inicijative isto se tako objavljuju.

Osim toga, Komisija razmatra tehnička rješenja za poboljšanje transparentnosti ishoda javnih savjetovanja u okviru daljnjeg razvoja portala „Iznesite svoje mišljenje”. Te će povratne informacije biti dostupne sudionicima na internetskim stranicama Komisije.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU‑a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je V. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Lazaros L. Lazarou i koje je specijalizirano za rashodovna područja financiranja i administracije EU‑a. Reviziju je predvodila članica Suda Annemie Turtelboom, a potporu su joj pružali voditelj njezina ureda Dennis Wernerus, asistentice u njezinu uredu Diane Tinnemans i Carmen Schnell, glavna rukovoditeljica Margit Spindelegger, voditelj radnog zadatka Rogelio Abarquero Grossi, glavni revizor Michael Spang i revizori Bernadett Soos‑Petek, Attia Horvay‑Kovacs, Anzela Poliulianaite i Vesna Ogriz. Borja Cruselles De Muller, vježbenik. Jezičnu podršku pružio je Mark Smith. Emanuele Fossati i Zsolt Varga pružili su informatičku podršku. Paul Haschka i Bogomil Kovačev pružili su statističku podršku. Elisa Gómez, Horst Fischer, Jesús Nieto Muñoz i Ivo Koppelmaa pružili su potporu kvaliteti. Valérie Tempez‑Erasmi i Manuela Magliocca pružile su tajničku pomoć.

Slijeva nadesno: Jesús Nieto Muñoz, Zsolt Varga, Rogelio Abarquero Grossi, Carmen Schnell, Annemie Turtelboom, Manuela Magliocca, Margit Spindelegger, Dennis Wernerus, Anzela Poliulianaite.

Bilješke

¹ Str. 6. govora o stanju Unije za 2018. godinu predsjednika Komisije Jean‑Claudea Junckera, 12. rujna 2018.

² 2 Članak 11. Ugovora o Europskoj uniji o participativnoj demokraciji: (3) Europska komisija obavlja šira savjetovanja sa zainteresiranim strankama kako bi osigurala koherentno i transparentno djelovanje Unije.

³ COM(2001) 428 final.

⁴ COM(2002) 704 final.

⁵ COM(2001) 726 final i COM(2002) 278 final.

⁶ SWD(2017) 350 final: Better Regulation guidelines (Smjernice za bolju regulativu), str. 69. https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/better‑regulation‑guidelines.pdf

⁷ Smjernice za bolju regulativu, str. 4.

⁸ SWD(2015) 111 final.

⁹ Better Regulation guidelines (Smjernice za bolju regulativu), SWD(2017) 350 final: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/better‑regulation‑guidelines.pdf

¹⁰ Dovršetak Agende za bolju regulativu: boljim rješenjima do boljih rezultata. SWD(2017) 675 final.

¹¹ Internetska stranica „Pridonesite zakonodavnom postupku”: https://ec.europa.eu/info/law/contribute‑law‑making_hr

¹² https://ec.europa.eu/info/law/better‑regulation/have‑your‑say_hr

¹³ OECD (2018.), OECD Regulatory Policy Outlook 2018 (OECD‑ov pregled regulatorne politike 2018.), OECD Publishing, Pariz, str. 48.

¹⁴ OECD (2018.), OECD Regulatory Policy Outlook 2018 (OECD‑ov pregled regulatorne politike 2018.), OECD Publishing, Pariz, str. 55.

¹⁵ Dijalozi s građanima javne su rasprave s europskim povjerenicima i drugim donositeljima odluka u EU‑u kao što su zastupnici u Europskom parlamentu te nacionalni, regionalni i lokalni političari. https://ec.europa.eu/info/events/citizens‑dialogues_hr

¹⁶ Vidi „Citizens’ Participation Using Sortition” (Sudjelovanje građana primjenom nasumičnog izvlačenja), Bertelsmann Stiftung, listopad 2018.

¹⁷ OECD (2018.), OECD Regulatory Policy Outlook 2018 (OECD‑ov pregled regulatorne politike 2018.), OECD Publishing, Pariz, str. 55.

¹⁸ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 69. (2015., str. 64.).

¹⁹ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 79. (2015., str. 76.).

²⁰ https://ec.europa.eu/eusurvey/home/welcome?language=hr

²¹ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 395. (2015., 317.): konferencije, javna saslušanja i događanja, istraživanja Eurobarometra, stručne skupine, fokusne skupine, razgovori, javna savjetovanja, savjetovanja usmjerena na MSP‑ove, paneli za MSP‑ove, radionice, sastanci i seminari.

²² Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 396. (2015., str. 319.; prednosti otvorenih javnih savjetovanja na internetu: njima se dopire do širokog raspona i velikog broja dionika).

²³ COM(2019) 178, str. 15.

²⁴ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 424. (2015., str. 319.).

²⁵ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 423. (2015., str. 319.).

²⁶ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 71. (2015., str. 66.).

²⁷ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 73. (2015., str. 69.).

²⁸ COM(2019) 178, str. 5.

²⁹ https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/Strategy.aspx

³⁰ Ispitana javna savjetovanja označena su kraticom JS (vidi upućivanja od JS‑1 do JS‑26).

³¹ GU za komunikacije, GU za informatiku i GU za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju u okviru Komisije, Europski parlament, Europski odbor regija, Europski ombudsman i Odbor za nadzor regulative (u okviru Komisije).

³² Estoniji i Njemačkoj.

³³ U okvirima se nalaze odabrana zaprimljena mišljenja i stajališta građana prevedena na jezik ovoga izvješća. Izvornici svih odabranih primjedbi dostupni su u prilogu IV.

³⁴ http://www.oecd.org/gov/46 560 128.pdf

³⁵ https://www.oecd.org/governance/regulatory‑policy/49 990 817.pdf

³⁶ Članak 287. stavak 3. UFEU‑a: „Ostale institucije Unije, sva tijela, uredi ili agencije koje upravljaju prihodima ili rashodima u ime Unije, sve fizičke ili pravne osobe koje primaju isplate iz proračuna te nacionalna revizijska tijela ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti, nadležne državne službe dostavljaju Revizorskom sudu, na njegov zahtjev, sve dokumente ili podatke koji su mu potrebni za izvršavanje njegova zadatka”.

³⁷ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 70. (2015., str. 65.).

³⁸ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 70. i 71. (2015., str. 65. i 66.).

³⁹ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 88. (2015., str. 85.).

⁴⁰ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 91. (2015., str. 91.) i paket instrumenata iz 2017., str. 38.

⁴¹ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 91. (2015., str. 91.).

⁴² Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 37.

⁴³ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 7. i 67.

⁴⁴ Smjernice za bolju regulativu 2017., str. 37, 38. i 438. (2015., str. 264, 280. i 305.).

⁴⁵ Smjernice i početne procjene učinka prvi su put objavljene na portalu „Iznesite svoje mišljenje” 2017. godine.

⁴⁶ Osim toga, provedena je i velika kampanja u kojoj je primljeno 260 000 odgovora.

⁴⁷ COM(2019) 178, str. 12.

⁴⁸ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 380. (2015., str. 303.).

⁴⁹ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 379. (2015., str. 61. i 301.).

⁵⁰ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 385. (2015., str. 313.).

⁵¹ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 391. (2015., str. 7.).

⁵² Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 391. i 394. (2015., str. 59. i 280.).

⁵³ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 7. i 376. (2015., str. 7.).

⁵⁴ Informacijski centri u svakoj zemlji EU‑a: https://europa.eu/european‑union/contact/meet‑us_hr

⁵⁵ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 399. i 400.

⁵⁶ COM(2017) 651 final.

⁵⁷ COM(2019) 178, str. 16.

⁵⁸ Paket instrumenata za bolju regulativu 2015., str. 314.

⁵⁹ „Language coverage of public consultations launched by the Commission” (Jezična pokrivenost javnih savjetovanja koje pokreće Komisija), 28. travnja 2017.

⁶⁰ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 397.

⁶¹ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 397. i 398.

⁶² Jedan je naveden u prilogu I., a dva u glavnom tekstu.

⁶³ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 402.

⁶⁴ Povjerenica Bulc izjavila je 31. kolovoza 2018.: „Milijuni Europljana sudjelovali su u našem javnom savjetovanju kako bi izrazili svoje mišljenje. Poruka je vrlo jasna: ukupno 84 % ispitanika želi da se prestane s pomicanjem sata. Djelovat ćemo u skladu s tim rezultatima i pripremiti zakonski prijedlog za Europski parlament i Vijeće, koji će o tome zajednički odlučiti.” (http://europa.eu/rapid/press‑release_IP‑18. – 530.2_hr.htm).

⁶⁵ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 400. (2015., str. 315. i 318.).

⁶⁶ Paket instrumenata Komisije 2017., str. 411. (2015., str. 321.).

⁶⁷ Preglednik TOR („the onion routing”) internetski je preglednik namijenjen anonimnom pregledavanju interneta i zaštiti od analize prometa.

⁶⁸ SWD(2018) 406 final, str. 3.

⁶⁹ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 424. (2015., str. 319.).

⁷⁰ Paket instrumenata za bolju regulativu 2017., str. 423. (2015., str. 319.).

⁷¹ http://europa.eu/rapid/press‑release_IP‑18. – 530.2_hr.htm

⁷² Paket instrumenata Komisije, str. 417. i 419. (2015., str. 333.).

⁷³ Paket instrumenata Komisije, str. 412. (2015., str. 314.).

⁷⁴ Paket instrumenata Komisije, str. 424. (2015., str. 314.).

⁷⁵ Smjernice Komisije 2017., str. 84. (2015., str. 81.).

⁷⁶ Smjernice Komisije 2017., str. 87. (2015., str. 84.).

⁷⁷ Smjernice Komisije 2015., str. 84.

⁷⁸ SWD(2018) 406 final, metodološka razmatranja, str. 2.: „Za razliku od anketa, javna savjetovanja nisu statistički reprezentativna. Javna savjetovanja koja se provode putem interneta ujedno se temelje na sudjelovanju ispitanika koji su sami odlučili sudjelovati i stoga se u okviru njih primjenjuje pristran pristup jer se uzimaju u obzir stajališta onih koji odluče sudjelovati u savjetovanju, nasuprot stajalištima onih koji to ne čine. Pri tumačenju rezultata potrebno je voditi računa o tim elementima”.

⁷⁹ Paket instrumenata Komisije 2017., str. 436. (2015., str. 239. i 242.).

⁸⁰ https://ec.europa.eu/info/consultations/2018-summertime-arrangements_hr

⁸¹ Daljnje provjere i čišćenje podataka proveo je neovisni podizvođač, kao što je navedeno u Prilogu A-A.2 završnom izvješću (https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/64e670c5-fcf9-11e8-a96d-01aa75ed71a1).

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	10. 4. 2018.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	6. 6. 2019.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	16. 7. 2019.
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima	29. 8. 2019.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

PDF	ISBN 978-92-847-3431-3	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/81561	QJ-AB-19-012-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-3404-7	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/880023	QJ-AB-19-012-HR-Q

© Europska unija, 2019.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Kontakt s EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.