Tematsko izvješće
br.05 2019

FEAD – Fond europske pomoći za najpotrebitije: iz FEAD‑a se pruža dragocjena potpora, ali njegov doprinos smanjenju siromaštva još nije utvrđen

O ovom izvješću Unatoč ukupnom bogatstvu Europske unije, gotovo jedna četvrtina Europljana i dalje je izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti nalazi se u središtu strategije Unije „Europa 2020.”. Komisija je za razdoblje 2014. – 2020. u tu svrhu namijenila 3,8 milijardi eura u okviru Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Cilj je FEAD a ublažiti oblike ekstremnog siromaštva s najvećim učinkom socijalne isključenosti, kao što su beskućništvo, siromaštvo djece i oskudica hrane.
Sud je procijenio je li FEAD osmišljen tako da bude djelotvoran instrument za ostvarenje tog cilja. Sud je ustanovio da je FEAD ugrađen u okvir socijalne politike na odgovarajući način. Osim toga, njime se pruža doprinos pristupima koje države članice primjenjuju s ciljem ublažavanja siromaštva. Nadalje, on obuhvaća inovativne mjere socijalnog uključivanja. Međutim, Sud je ustanovio da je FEAD u osnovi i dalje program pomoći u hrani i da nije uvijek usmjeren na najekstremnije oblike siromaštva u državama članicama. Konačno, budući da se nije obavljalo cjelovito praćenje uporabe FEAD-a, Sud nije mogao utvrditi njegov doprinos smanjenju siromaštva.

Ova publikacija dostupna je na 23 jezika u sljedećem formatu:
PDF
PDF General Report

Sažetak

I

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) nasljednik je prijašnjeg Programa EU‑a za podjelu hrane najpotrebitijim osobama (MDP). U okviru tog fonda osigurano je 3,8 milijardi eura sredstava EU‑a za programsko razdoblje 2014. – 2020. i on se provodi na nacionalnoj razini s pomoću operativnih programa.

II

U usporedbi s MDP‑om, FEAD‑om su u borbu protiv siromaštva uvedene dvije važne promjene. Kao prvo, uz pomoć u hrani, iz njega se pruža i materijalna pomoć i provode se mjere socijalnog uključivanja. Kao drugo, upravljanje Fondom unutar Europske komisije premješteno je iz Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj u Glavnu upravu za zapošljavanje i socijalna pitanja. To organizacijsko preusmjeravanje prema socijalnoj politici slijedila je i većina tijela država članica.

III

Međutim, unatoč tim promjenama, Sud je ustanovio da je FEAD u osnovi i dalje program pomoći u hrani jer je 83 % sredstava iz Fonda izdvojeno za pomoć u hrani. Razlog tomu leži u temeljnoj Uredbi o FEAD‑u kojom se državama članicama kao i u okviru prijašnjeg MDP‑a u velikoj mjeri omogućava financiranje pomoći u hrani. Samo su četiri države članice odabrale usmjeriti svoje programe na posebne mjere socijalnog uključivanja, na koje otpada 2,5 % Fonda.

IV

Pojam „najpotrebitije” i dalje je opći pojam, stoga je na državama članicama da definiraju skupine koje su najizloženije siromaštvu i na koje bi trebalo usmjeriti potporu iz FEAD‑a s pomoću nacionalnih operativnih programa. Polovica država članica obuhvaćenih procjenom koju je Sud proveo ne usmjerava pomoć ni na jednu posebnu ranjivu skupinu ili oblik siromaštva. Međutim, kako bi se FEAD‑om ostvarila dodana vrijednost EU‑a u odnosu na druge programe potpore, on mora biti usmjeren na najpotrebitije osobe ili na najekstremnije oblike siromaštva.

V

Od država članica tražilo se da donesu niz mjera socijalnog uključivanja kako bi nadopunile materijalnu potporu te je Sud ustanovio da postoji širok raspon takvih mjera, i to od podjele informativnih letaka pa sve do prilagođene pojedinačne potpore. Tek nekoliko država članica prati rezultate koji se postižu provedbom tih mjera. Slijedom toga, nije bilo moguće utvrditi njihov doprinos ublažavanju najtežih oblika siromaštva.

VI

Četiri države članice koje su usmjerile svoje programe na posebne mjere socijalnog uključivanja umjesto na pružanje hrane ili materijalne pomoći provele su detaljnije praćenje zahvaljujući boljem usmjeravanju koje je potrebno u skladu s temeljnom Uredbom o FEAD‑u. Međutim, ne postoji dovoljno dokaza da su tim mjerama nadopunjene slične mjere za koje se potpora osigurava iz Europskog socijalnog fonda (ESF).

VII

Za sljedeće programsko razdoblje nakon 2020. Komisija je predložila da se FEAD integrira u novi ESF+, koji obuhvaća posebne ciljeve za suzbijanje materijalne oskudice.

VIII

Općenito gledajući, Sud smatra da je FEAD relevantan instrument kojim je osigurano pružanje hrane i materijalne potpore najpotrebitijim osobama i kojim se nadopunjuju inicijative država članica i one privatne, ali ne nužno i druge inicijative EU‑a. FEAD pozdravljaju i oni koji rade s najpotrebitijima. Međutim, njegov doprinos ublažavanju siromaštva nije utvrđen. Sud iznosi preporuke kojima se uzimaju u obzir prijedlozi Komisije za programsko razdoblje 2021. – 2027., koje se odnose na:

  1. bolje usmjeravanje pomoći
  2. jamčenje provedbe mjera socijalnog uključivanja za primatelje osnovne materijalne pomoći
  3. bolju procjenu socijalnog uključivanja krajnjih primatelja potpore iz FEAD‑a.

Uvod

01

Unatoč ukupnom bogatstvu Europske unije (EU) razina siromaštva koja se u njoj bilježi i dalje je visoka. Djelovanje EU‑a u području rasta i zapošljavanja u tekućem desetljeću zacrtano je u strategiji Europa 2020. Ključan element politike na kojoj se ta strategija temelji čini smanjenje siromaštva, pri čemu je cilj da se do 2020. broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti smanji za najmanje 20 milijuna u odnosu na 2008. godinu. Broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti 2017. godine i dalje je dosezao 113 milijuna, odnosno 22,5 % stanovništva EU‑a1. U trenutku kad je EU 2008. EU definirao taj glavni cilj riziku od siromaštva bilo je izloženo 116 milijuna osoba. Rizik je najveći je za određene skupine, primjerice djecu i starije osobe.

02

EU je s uvođenjem programa za pružanje potpore najpotrebitijima započeo 1980‑ih godina prošlog stoljeća. Prvi je bio Program Europske unije za podjelu hrane najpotrebitijim osobama (MDP), a potom je 2014. uveden Fond europske pomoći za najpotrebitije, koji je tema ovog revizijskog izvješća.

MDP – prethodnik FEAD‑a

03

Vijeće je 1987. uvelo program MDP, u okviru kojeg su javne interventne zalihe poljoprivrednih proizvoda stavljene na raspolaganje državama članicama koje ih žele upotrebljavati kao pomoć u hrani za najpotrebitije osobe u njihovu stanovništvu. MDP, kojim je upravljala Glavna uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI), postao je važan izvor potpore za organizacije koje pružaju hranu potrebitim osobama. Tijekom 2010. više od 18 milijuna ljudi u EU‑u primilo je pomoć zahvaljujući tom programu. Međutim, program je postao predmet pravnih sporova između država članica.

04

MDP je postupno prerastao u program financijske potpore za kupnju i dostavu hrane najpotrebitijima. Njemačka je 2008. dovela u pitanje pristup Komisije, tvrdeći da je MDP izašao izvan okvira zajedničke poljoprivredne politike i postao instrumentom socijalnih politika, koje su u nadležnosti država članica. Švedska je podržala stajalište Njemačke, dok su Francuska, Italija, Španjolska i Poljska izrazile podršku Komisiji. Nakon političkih pregovora u Vijeću države članice postigle su kompromis osnivanjem novog fonda, FEAD‑a, izvan zajedničke poljoprivredne politike, kao zamjene za MDP u sljedećem programskom razdoblju. Program MDP nastavio se provoditi tijekom prijelaznog razdoblja koje je završilo 31. prosinca 2013. (kako bi se dobrotvornim organizacijama u državama članicama omogućilo da se prilagode novoj situaciji).

05

Sud je proveo reviziju MDP‑a 2008. godine2. Sud je, među ostalim, preporučio sljedeće:

  • predmetni program trebalo bi ugraditi u okvire socijalnih politika država članica
  • trebalo bi osmisliti određene, mjerljive, dostižne, relevantne i vremenski utvrđene ciljeve, kao i relevantne pokazatelje uspješnosti za praćenje ostvarenja ciljeva programa.

FEAD – novi pristup pružanju potpore najpotrebitijima

06

Program MDP zamijenjen je 2014. godine FEAD‑om. Tim se fondom željelo uvesti novi pristup pružanju pomoći potrebitim osobama i primijeniti preporuke Suda. U skladu s time, cilj je bio da taj fond ne bude samo program pomoći u hrani nego da se iz njega pruža i materijalna pomoć u spoju s provedbom prilagođenih mjera socijalnog uključivanja kako bi se smanjio broj osoba koje su u siromaštvu i kojima prijeti rizik od siromaštva. To je odraženo u ciljevima FEAD‑a (vidi okvir 1.):

Okvir 1.

Ciljevi FEAD‑a

Fond promiče socijalnu koheziju, poboljšava socijalnu uključenost i stoga u konačnici doprinosi cilju iskorjenjivanja siromaštva u Uniji pridonoseći postizanju cilja smanjenja siromaštva za najmanje 20 milijuna osoba koje žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u skladu sa strategijom Europa 2020., istovremeno nadopunjujući strukturne fondove.

Fond pridonosi ostvarenju posebnog cilja ublažavanja najgorih oblika siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći najpotrebitijim osobama: hrane i/ili osnovne materijalne pomoći i aktivnosti socijalne uključenosti usmjerene na socijalnu integraciju najpotrebitijih osoba.

Fond nadopunjuje održive nacionalne politike za iskorjenjivanje siromaštva i politike socijalne uključenosti.

Izvor: temeljna Uredba o FEAD‑u3, članak 3.

07

Fond nije uveden samo s ciljem da se iz njega pruža pomoć u hrani i osnovna materijalna pomoć najpotrebitijim osobama i usmjerava materijalna potpora u situacijama u kojima je to najpotrebnije nego i da se, kad je to moguće, pogođenim osobama omogući da izađu iz siromaštva te da ih se usmjeri na druge programe potpore EU‑a ili država članica, vidi sliku 1.

Slika 1

FEAD – osnovna pomoć i mogućnosti za socijalno uključivanje

Izvor: Sud.

08

U okviru novog pristupa upravljanje FEAD‑om preuzela je Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL). U okviru FEAD‑a osigurano je 3,8 milijardi eura sredstava EU‑a koja su nadopunjena doprinosima država članica, čime ukupni iznos doseže 4,5 milijardi eura za programsko razdoblje 2014. – 2020.

Dvije vrste OP‑a za provedbu FEAD‑a

09

Za provedbu FEAD‑a države članice mogu odabrati između dviju različitih vrsta operativnih programa ili odabrati obje vrste programa:

  • Operativni programi „vrste I”, u okviru kojih se pruža pomoć u hrani i materijalna potpora, primjerice podjelom paketa hrane; potpora organizacijama koje pružaju tople obroke beskućnicima, dijele vreće za spavanje i higijenske pakete; ili potpora u obliku školskog ručka za siromašnu djecu ili potpora za njihove obitelji.
  • Povrh toga, u okviru tih programa trebale bi se provoditi popratne mjere usmjerene na ublažavanje socijalne isključenosti najpotrebitijih osoba. To može uključivati mjere kao što su savjetovanje o osobnoj higijeni ili tečajevi kuhanja, ali isto tako može podrazumijevati pružanje informacija o dostupnim nacionalnim programima socijalne pomoći.
  • U okviru operativnih programa „vrste II” ne pruža se pomoć u hrani ili materijalna potpora. U okviru njih provode se mjere usmjerene na socijalno uključivanje jasno utvrđenih skupina stanovništva među najpotrebitijima. Takve bi mjere trebale biti jasno povezane s nacionalnim politikama socijalnog uključivanja i mogu obuhvaćati cijeli raspon aktivnosti, od savjetodavnih aktivnosti sličnih onima koje su dostupne kao popratne mjere u okviru OP‑a I pa sve do aktivnosti socijalnog uključivanja sličnih mjerama koje su dostupne u okviru ESF‑a.

Dvadeset četiri država članica odabralo je operativne programe vrste I, dok su četiri države članice odabrale programe vrste II. Nijedna država članica nije iskoristila mogućnost odabira obiju vrsta programa (vidi sliku 2.).

Slika 2.

OP I i OP II po državama članicama

Izvor: Sud, izrađeno s pomoću internetskih stranica mapchart.net.

Izrada programa slična onoj za ESI fondove

10

FEAD se primjenjuje na višegodišnjoj osnovi, pri čemu tekući višegodišnji financijski okvir traje od 2014. do 2020. godine. Slično kao za europske strukturne i investicijske (ESI) fondove, kao što je ESF, operativne programe (OP) koje podnesu države članice mora odobriti Komisija.

11

Države članice imenuju upravljačko tijelo koje je odgovorno za upravljanje programom, kako u smislu dobrog financijskog upravljanja tako i u smislu usklađenosti s temeljnom Uredbom o FEAD‑u. Upravljačko tijelo zatim imenuje jednu ili više partnerskih organizacija, koje mogu biti ili javna tijela ili neprofitne organizacije koje pružaju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć. Partnerske organizacije usko surađuju s korisnicima FEAD‑a, npr. humanitarnim organizacijama koje vode socijalnu kuhinju ili pružaju tople obroke beskućnicima.

ESF+ – novi smjer za FEAD

12

Europska komisija objavila je 30. svibnja 2018. prijedlog uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) kojim bi se trebao olakšati prijelaz s aktivnosti socijalnog uključivanja kojima se pruža potpora iz FEAD‑a na poduzimanje aktivnih mjera. Komisija predlaže da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) FEAD spoji s ESF‑om+.

13

Na temelju tog prijedloga ESF+ imao bi dva posebna cilja povezana sa suzbijanjem materijalne oskudice: (i) poseban cilj promicanja socijalne integracije osoba kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije osobe i djecu te (ii) poseban cilj suzbijanja materijalne oskudice pružanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijim osobama, uključujući popratne mjere. Također je predloženo da te popratne mjere više ne budu obvezne, što nije slučaj u okviru trenutačnog FEAD‑a.

Opseg revizije i revizijski pristup

14

Sud je odlučio provesti ovu reviziju uoči rasprave o uredbi kojom će se zamijeniti važeća Uredba o FEAD‑u na temelju predložene uredbe o ESF‑u+ i koja će se primjenjivati u programskom razdoblju 2021. – 2027.

15

Sud je procijenio je li FEAD osmišljen tako da bude djelotvoran instrument za ublažavanje siromaštva i doprinošenje socijalnom uključivanju najpotrebitijih osoba. Kako bi odgovorio na to opće revizijsko pitanje, Sud je ispitao:

  • je li FEAD osmišljen bitno drukčije od prethodnog MDP‑a u pogledu ublažavanja siromaštva i doprinošenja socijalnom uključivanju najpotrebitijih osoba
  • je li pri izradi programa za FEAD u državama članicama pomoć usmjerena tako da FEAD bude djelotvoran instrument
  • je li doprinos mjera socijalnog uključivanja, inovativnog elementa FEAD‑a, moguće izmjeriti.
16

Revizijski pristup obuhvaćao je analizu političkih i programskih dokumenata na razini Komisije i država članica. Na razini država članica Sud je pregledao devet operativnih programa za FEAD4 i popratnu dokumentaciju. Sud je države članice odabrao vodeći računa o dodijeljenim financijskim sredstvima, zastupljenosti operativnih programa obiju vrsta, odnosno vrsta I i II, kao i ravnoteži u pogledu geografske pokrivenosti teritorija EU‑a (vidi sliku 3.). Sud revizijom nije obuhvatio uporabu Fonda u državama članicama.

17

Sud je procijenio okvir za praćenje i evaluaciju na razini Komisije na temelju pregleda relevantne dokumentacije i informacija iz evaluacije uporabe Fonda u sredini programskog razdoblja5.

Slika 3.

Države članice obuhvaćene revizijom koju je proveo Sud

Izvor: Sud, izrađeno s pomoću internetskih stranica mapchart.net.

18

Sud je upravljačkim tijelima zaduženima za FEAD uputio anketu na koju je odgovorilo 27 od 28 upravljačkih tijela6. U anketi su se tražile informacije o odabiru operativnog programa, pristupu u pogledu određivanja ciljnih skupina na koje je usmjeren OP, broju, vrsti i procesu odabira partnerskih organizacija te mehanizmima praćenja koji su uspostavljeni za operativne programe (za detaljne rezultate ankete vidi prilog I.).

Opažanja

FEAD – dobrodošao instrument politika za suzbijanje siromaštva

Kao i iz prijašnjeg MDP‑a, iz FEAD‑a se uglavnom financira pomoć u hrani

19

Od 24 država članica koje su odabrale OP vrste I, njih deset pruža samo pomoć u hrani, a jedna pruža samo materijalnu potporu. Druge države članice pružaju i pomoć u hrani i materijalnu pomoć.

20

Za operativne programe vrste I izdvojeno je 97,5 % ukupnog proračuna FEAD‑a. Na pomoć u hrani otpada čak 83,5 % ukupnog proračuna FEAD‑a, a 90 % te pomoći u hrani pruženo je u pet država članica: Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj (vidi sliku 4.).

Slika 4.

Količina pomoći u hrani iz FEAD‑a koja je pružena 2016. godine

Izvor: Sud, na temelju evaluacije u sredini programskog razdoblja.

21

Za potporu u obliku materijalne pomoći izdvojeno je 14 % ukupnog proračuna FEAD‑a. Ta su sredstva uglavnom upotrijebljena u Grčkoj, Cipru, Luksemburgu i Austriji. Takva materijalna pomoć uglavnom je usmjerena na kućanstva s uzdržavanom djecom koja žive u siromaštvu i uključuje stavke kao što su odjeća za bebe i higijenski proizvodi.

22

Anketom koju je proveo Sud potvrđen je kontinuirani naglasak na pomoć u hrani. Na pitanje Suda državama članicama na temelju čega su određeni njihovi proračuni za FEAD u Uredbi o FEAD‑u, njih 13 odgovorilo je da im se proračun izravno temeljio na iznosu sredstava potrošenih u okviru prijašnjeg MDP‑a. U slučaju 11 država članica proračuni su se temeljili na broju (očekivanih) krajnjih primatelja, a njih 12 oslanjalo se na savjetovanja s partnerskim organizacijama. Nijedna država članica u svojem odgovoru nije navela da je pri određivanju proračuna za FEAD vodila računa o nadopunjavanju programa u okviru ESF‑a, najvažnijeg instrumenta EU‑a za socijalno uključivanje (vidi sliku 5.).

Slika 5.

Osnova za određivanje proračuna FEAD‑a (bilo je moguće odabrati više odgovora)

Izvor: odgovori na 6. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

U okviru FEAD‑a uzete su u obzir prethodne preporuke Suda u vezi sa socijalnom politikom

23

Za provedbu FEAD‑a od 2014. godine odgovoran je GU EMPL. Za razliku od MDP‑a, upravljačka tijela u državama članicama uglavnom su tijela državne uprave nadležna za politike socijalnog uključivanja. Samo je jedno upravljačko tijelo FEAD‑a bilo odgovorno za provedbu prijašnjeg programa MDP, a 17 od 27 upravljačkih tijela institucije su koje istodobno primjenjuju ESF (vidi sliku 6.). Prijelazom na tijela nadležna za socijalno uključivanje provedena je preporuka koju je Sud iznio nakon revizije MDP‑a 2008. godine.

Slika 6.

Upravljanje FEAD‑om u državama članicama: jasan prijelaz na aktere u području socijalnog uključivanja

Izvor: odgovori na 1. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

Subjekti koji rade s najpotrebitijima pozdravljaju FEAD

24

U odgovorima na anketu koju je Sud proveo 11 upravljačkih tijela navelo je da je cilj njihovih operativnih programa nastaviti operacije koje su se provodile u okviru MDP‑a, a 16 upravljačkih tijela smatra FEAD prilikom za primjenu novog pristupa u pružanju potpore potrebitim osobama. Dvije trećine ispitanika odgovorilo je da je cilj programa FEAD obuhvatiti one skupine stanovništva koje nisu obuhvaćene nacionalnim ili regionalnim programima ili drugim fondovima EU‑a (vidi sliku 7.).

Slika 7.

Osnova za izradu programa za FEAD

Izvor: odgovori na 3. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

25

Osim toga, anketom koju je Sud proveo potvrđeno je da 23 upravljačka tijela od njih 27 smatra da je FEAD ili vrlo važan ili važan za pružanje pomoći najpotrebitijim osobama u usporedbi s drugim nacionalnim programima ili privatnim inicijativama koje postoje u njihovim zemljama. Samo dva upravljačka tijela smatraju da FEAD nije važan (vidi sliku 8.).

Slika 8.

Važnost FEAD‑a

Izvor: odgovori na 35. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

Relativna važnost FEAD‑a nije poznata

26

Komisija nema podatke koji pokazuju relativnu važnost FEAD‑a u ukupnoj potpori pruženoj potrebitim osobama u EU‑u. Na razini EU‑a ne postoje usporedivi podatci po pojedinačnim zemljama o cjelokupnoj potpori pruženoj potrebitim osobama. Većina država članica obuhvaćenih anketom koju je Sud proveo nije mogla pružiti podatke o udjelu koji financijska sredstva iz FEAD‑a čine u ukupnoj potpori, što uključuje financijske i materijalne donacije i novčanu protuvrijednost rada koji obavljaju volonteri. Tablica 1. pokazuje podatke za šest država članica koje su bile u mogućnosti pružiti podatke o relativnoj važnosti FEAD‑a.

Tablica 1. – Udio financijskih sredstava iz FEAD‑a u ukupnim aktivnostima socijalne pomoći za potrebite

Luksemburg 5 - 10 %
Mađarska 10 %
Francuska 30 %
Belgija 50 %
Italija oko 60 %
Poljska 67 %

Izvor: odgovori na 36. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

27

Kako bi dobio okvirnu sliku o relativnoj važnosti FEAD‑a, Sud se obratio Europskom savezu banaka hrane (FEBA). U 12 država članica banke hrane koje su članice FEBA‑e za pružanje hrane humanitarnim organizacijama upotrebljavaju i financijsku potporu iz FEAD‑a. Na temelju dobivenih podataka Sud je procijenio da se iz FEAD‑a financira trećina hrane koju te banke hrane pružaju. FEBA je istaknula da zahvaljujući FEAD‑u može planirati preraspodjelu određene hrane, kao što je mlijeko za bebe. Na taj način članice FEBA‑e manje ovise o neredovitim donacijskim tokovima (za više podataka o aktivnostima FEBA‑e u okviru FEAD‑a vidi prilog II.).

Unatoč ključnoj važnosti usmjeravanja potpore iz FEAD‑a ono nije uvijek predviđeno na razini programa

Okvirom FEAD‑a državama članicama pruža se fleksibilnost u definiranju „najpotrebitijih” osoba

28

U temeljnoj Uredbi o FEAD‑u navodi se da države članice ili partnerske organizacije mogu definirati koje se osobe smatraju „najpotrebitijima” (vidi okvir 2.).

Okvir 2.

Najpotrebitije osobe koje definiraju države članice

„Najpotrebitije osobe” znači: „fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, ili su ih odredile partnerske organizacije i koje su odobrila ta nacionalna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima”.

Izvor: temeljna Uredba o FEAD‑u, članak 2. stavak 2.

Usmjeravanje ima ključnu ulogu s obzirom na ograničena proračunska sredstva

29

Kad bi FEAD bio jedini izvor sredstava za suzbijanje siromaštva, sredstva bi bila vrlo ograničena (vidi okvir 3.).

Okvir 3.

FEAD – ograničena financijska sredstva upućuju na potrebu za usmjeravanjem intervencija

Kada bi FEAD bio usmjeren samo na ovu skupinu stanovništva… … godišnje / po osobi bio bi dostupan sljedeći iznos financijskih sredstava EU‑a
Osobe u EU‑u izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti – 113 milijuna 5 eura
Djeca izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti – 25 milijuna 25 eura
Beskućnici u EU‑u –
oko 4 milijuna
160 eura

Izvor: Sud, na temelju podataka GU‑a ESTAT.

30

Međutim, ne očekuje se da će se samim FEAD‑om iskorijeniti siromaštvo u EU‑u. Njime bi se trebali nadopunjavati nacionalni i regionalni programi potpore, privatne inicijative i drugi fondovi EU‑a, kao što je ESF. Kako bi se uporabom FEAD‑a uz provedbu drugih programa potpore ostvarila veća dodana vrijednost on mora biti usmjeren na najpotrebitije osobe ili na najekstremnije oblike siromaštva.

31

Upravljačka tijela moraju se osloniti na niz različitih dionika kako bi pružila potporu najpotrebitijima. To je katkad teško zajamčiti uzimajući u obzir velik broj uključenih organizacija. Iako uspostava velikih mreža partnerskih organizacija može zajamčiti pružanje boljeg odgovora na lokalne potrebe, time se također otežava koordinacija. Podatci iz ankete koju je Sud proveo upućuju na to da je u organiziranje pomoći uključeno oko 5700 partnerskih organizacija, a dodatnih 14 000 korisnika isporučuje pomoć (vidi prilog I). U takvoj situaciji države članice mogu usmjeriti potporu na razini operativnih programa ili prepustiti odluku o usmjeravanju na najpotrebitije skupine partnerskim organizacijama. U oba slučaja jamčenje usmjerivanja na najpotrebitije ima ključnu ulogu u jamčenju djelotvornosti Fonda.

Samo je polovica država članica obuhvaćenih ispitivanjem usmjerila potporu na razini operativnih programa

32

Sud je pregledom osam operativnih programa vrste I utvrdio da su njih četiri usmjerena na posebne skupine stanovništva. Jedna država članica ne samo da je odredila ciljnu skupinu stanovništva nego je i definirala mjere i vrste pomoći u hrani za tu posebnu skupinu (vidi okvir 4.). Tim se pristupom podupire odgovarajuća uporaba ograničenih sredstava iz FEAD‑a i osigurava pružanje pomoći onima kojima je ona najpotrebnija.

Okvir 4.

Slovačka – snažno usmjeravanje definiranjem skupina stanovništva i načina njihova zbrinjavanja

U slovačkom operativnom programu definirane su tri ciljne skupine stanovništva: beskućnici, primatelji materijalne socijalne pomoći registrirani u uredima nadležnima za rad, socijalna pitanja i obitelj te osobe za koje brinu registrirani pružatelji socijalnih usluga (kao što su domovi za umirovljenike i sirotišta).

U programu su definirani i načini zbrinjavanja tih skupina stanovništva: beskućnici dobivaju tople obroke, primatelji socijalne pomoći dobivaju ili hranu ili higijenske pakete, a osobama za koje brinu registrirani pružatelji socijalnih usluga daje se donirana hrana. Te odvojene mjere odražavaju se i u nacionalnom proračunu za FEAD.

33

Na temelju podataka iz ankete Sud je također utvrdio da više od polovice država članica povezuje primanje pomoći iz FEAD‑a s prihvatljivošću za druge oblike socijalne pomoći (vidi sliku 9.). To upućuje na to da će financiranje iz FEAD‑a biti usmjereno na definirane skupine ljudi, što je stoga oblik usmjeravanja pomoći koji potencijalno povećava učinak potpore i olakšava praćenje.

Slika 9.

Definiranje strožih pravila za prihvatljivost krajnjih primatelja

Izvor: odgovori na 21. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

34

U slučajevima u kojima države članice definiraju stroža pravila za pristup pomoći, popise prihvatljivih krajnjih primatelja uglavnom definiraju javna tijela (nacionalna, regionalna ili lokalna tijela), a u manjoj mjeri partnerske organizacije i korisnici (vidi sliku 10.).

Slika 10.

Tko definira kriterije prihvatljivosti?

Izvor: odgovori na 22. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

35

Sud je također ustanovio da neke države članice u svojim operativnim programima vrlo široko definiraju najpotrebitije osobe. Kao posljedica toga, potpora iz FEAD‑a postaje dostupna širokom rasponu krajnjih primatelja. To je najčešće zabilježeno u državama članicama koje pomoć u hrani iz FEAD‑a smatraju nastavkom MDP‑a (Belgija, Španjolska, Francuska i Poljska).

36

Te se četiri države članice u svojim operativnim programima ne usmjeravaju na posebne skupine stanovništva, iako njihovi programi sadržavaju kvalitetnu analizu stanja u pogledu siromaštva u zemlji. To znači da je katkad prepušteno partnerskim organizacijama ili korisnicima koji pružaju potporu da odaberu krajnje primatelje uz rizik da se pomoć neće pružiti onima kojima je ona najpotrebnija.

Komisija nema saznanja o tome jesu li popratne mjere u okviru OP‑a I bile djelotvorne i jesu li se njima nadopunjavale druge mjere

Popratne mjere u okviru OP‑a I obvezne su, ali nisu jasno definirane

37

Popratne mjere čine glavni inovativni element FEAD‑a u usporedbi s prijašnjim MDP‑om te su u skladu s ciljem suzbijanja socijalne isključenosti. One su usmjerene na podupiranje socijalne integracije krajnjih primatelja FEAD‑a i obvezne su u okviru programa vrste I. Provode se uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti i/ili borbe s izvanrednim društvenim situacijama na način koji dodatno osnažuje i koji je održiviji, na primjer pružanjem smjernica o uravnoteženoj prehrani i savjeta o upravljanju kućnim proračunom.

38

Sud je utvrdio da popratne mjere u OP‑ima često nisu jasno definirane. U pet od osam slučajeva koje je Sud pregledao, iz godišnjih izvješća o provedbi nije bilo moguće utvrditi ni broj različitih mjera planiranih za provedbu ni broj krajnjih primatelja7. Osim toga, u četiri slučaja priroda popratnih mjera nije bila jasno utvrđena8 u OP‑u. To posebno vrijedi za dva programa koja je Sud pregledao u okviru kojih popratne mjere nisu financirane iz FEAD‑a9, nego nacionalnim sredstvima, što je mogućnost koja je dopuštena temeljnom Uredbom o FEAD‑u. U tim slučajevima razina informacija sadržanih u programu bila je još ograničenija10.

39

Sud je u okviru jednog pitanja iz upitnika od država članica zatražio da navedu koju vrstu popratnih mjera provode (vidi sliku 11.). Većina država članica upotrebljava FEAD za preusmjeravanje krajnjih primatelja prema pomoći koju pružaju njihove nacionalne socijalne službe ili za provedbu mjera povezanih s hranom i prehranom.

Slika 11.

Anketa koju je proveo Sud: vrste popratnih mjera

Izvor: odgovori na 11. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

40

U okviru evaluacije u sredini programskog razdoblja ustanovljeno je da su popratne mjere izrazito relevantne jer sama pomoć u hrani ili materijalna potpora ne otklanjaju temeljne uzroke siromaštva (vidi sliku 12.). Provedba popratnih mjera čini FEAD „programom za ljude” umjesto „programom za hranu”.

Slika 12.

Ključna uloga popratnih mjera u FEAD‑u

Izvor: Sud, na temelju rezultata otvorenog javnog savjetovanja.

41

Osim toga, evaluacija u sredini programskog razdoblja pokazuje jasnu vezu između provedbe popratnih mjera i ukupne razine zadovoljstva programom među krajnjim primateljima. U zaključku evaluacije navodi se da je „u onim državama članicama u kojima su se popratne mjere provodile u manjem opsegu ukupno zadovoljstvo potporom iz FEAD‑a nešto manje, što upućuje na nezanemarivu ulogu popratnih mjera u djelotvornosti FEAD‑a”.

42

Unatoč tome što čine inovativni element FEAD‑a, popratne mjere u državama članicama raznolike su i nije ih moguće međusobno usporediti. Zbog toga Komisija nije utvrdila zajedničke pokazatelje za provedbu popratnih mjera, kao ni pokazatelje kojima bi se mjerili njihovi rezultati.

43

Međutim, postoje pojedini primjeri detaljnije procjene popratnih mjera u godišnjim izvješćima o provedbi, primjerice u Španjolskoj ili Poljskoj (vidi okvir 5.). U slučajevima kao što je Slovačka, upravljačka tijela provela su nenajavljeni posjet radi provjere provedbe takvih mjera, ali to nije navedeno u godišnjim izvješćima o provedbi dostavljenima Komisiji.

Okvir 5.

Praćenje provedbe poratnih mjera

U Poljskoj godišnja izvješća o provedbi pružaju informacije o mjerama koje je provela svaka pojedina partnerska organizacija, uključujući informacije o sudionicima, detaljno prikazane po ciljnim skupinama.

U Španjolskoj je upravljačko tijelo utvrdilo ciljne vrijednosti u pogledu broja krajnjih primatelja koje je potrebno obavijestiti i koje je potrebno obuhvatiti popratnim mjerama te prati njihovu provedbu, koja je preduvjet za izvršenje plaćanja.

Nadopunjavanje mjera u okviru ESF‑a – potrebni su dodatni napori

44

Iz FEAD‑a se pruža potpora za osnovne potrebe i socijalno uključivanje najpotrebitijih osoba. Prema evaluaciji u sredini programskog razdoblja potpora iz FEAD‑a dopire do ciljnih skupina koje inače ne bi bile obuhvaćene nacionalnim ili lokalnim mjerama te se njome pruža pomoć koja inače ne bi bila pružena.

45

U okviru EFS‑a naglasak se stavlja na skupine koje su bliže tržištu rada te se pruža usmjerenija potpora za aktivno socioekonomsko uključivanje. U evaluaciji u sredini programskog razdoblja naglašava se potreba za dodatnim poboljšanjem sinergije između FEAD‑a i ESF‑a „kako bi se pomoglo krajnjim primateljima, osobito onima radno sposobnima, da smanje udaljenost od tržišta rada”.

46

Sud nije mogao utvrdili koliko se dobro FEAD i drugi programi potpore, kao što su nacionalni programi ili ESF, nadopunjavaju. Na primjer, u slučaju Francuske, u ex ante evaluaciji kritizirao se nedostatak informacija o povezanosti mjera u okviru FEAD‑a i ESF‑a11. Rezultati ankete koju je Sud proveo također upućuju na to da su se mjere u okviru FEAD‑a i ESF‑a nadopunjavale u ograničenoj mjeri jer je mali broj država članica izjavio da su osobe obuhvaćene FEAD‑om uključene u mjere u okviru ESF‑a (vidi sliku 13.). Te su brojke još manje kada je riječ o praćenju, u pogledu kojega je 21 ispitanik izjavio da ne prati takvo nadopunjavanje.

Slika 13.

Uključivanje skupina stanovništva obuhvaćenih FEAD‑om u mjere ESF‑a u okviru OP‑a I ostvareno je u malom broju država članica, a prati se još u manjem

Izvor: odgovori na 23. i 24. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

47

Dvije države članice koje su u anketi koju je Sud proveo odgovorile da su pratile kvantificirane podatke o broju krajnjih primatelja FEAD‑a koji su integrirani u operacije u okviru ESF‑a bile su Estonija i Bugarska. Obje su izjavile da su krajnje primatelje FEAD‑a integrirale u mjere u okviru ESF‑a (vidi okvir 6.).

Okvir 6.

Dobra praksa u Estoniji i Bugarskoj – primjer dostupnosti podataka o aktivnostima u okviru ESF‑a

Izvor: odgovori na 26. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

Ostvareno je poboljšanje izvješćivanja o popratnim mjerama, no njihov doprinos ublažavanju siromaštva nije utvrđen

48

Komisija je poboljšala razmjenu informacija o mjerama socijalnog uključivanja, osobito o popratnim mjerama za operativne programe vrste I. Primjer su toga sastanci mreže FEAD‑a koje je organizirala, na jednom od kojih se posebno raspravljalo o popratnim mjerama. Takvi seminari pružaju upravljačkim tijelima i organizacijama uključenima u uporabu Fonda mogućnost razmjene iskustava i dobre prakse. Isto tako, Komisija održava redovite seminare o FEAD‑u na kojima se s upravljačkim tijelima raspravlja o različitim pitanjima.

49

Osim toga, nakon što je Služba Komisije za unutarnju reviziju provela reviziju FEAD‑a, Komisija je također uvela poboljšanja u pogledu izvješćivanja o popratnim mjerama u nacionalnim godišnjim izvješćima o provedbi. Međutim, takve informacije obično su deskriptivne i ne mogu se objediniti.

50

Unatoč naporima uloženima u poboljšanje izvješćivanja, situacija u pogledu popratnih mjera i dalje je neujednačena među državama članicama. Dok god nije potrebno definirati polazne ili ciljne vrijednosti i dok god informacije, ako su dostupne, u osnovi ostaju kvalitativne, praćenje njihova učinka u ublažavanju siromaštva nije moguće.

51

U procjeni djelotvornosti Fonda u okviru evaluacije u sredini programskog razdoblja provedba i praćenje popratnih mjera smatrali su se područjem u kojem bi se potencijal FEAD‑a mogao dodatno iskoristiti. Potreba za jačanjem popratnih mjera također je istaknuta u izvješću jedne španjolske partnerske organizacije na temelju istraživanja provedenog zajedno s krajnjim primateljima i javnim tijelima12.

Operativni programi II – usmjereniji pristup socijalnom uključivanju, ali i dalje nije poznato ostvaruju li se tim programima u svim slučajevima poveznice s ESF‑om

Operativni programi vrste II zahtijevaju određivanje preciznih ciljnih vrijednosti

52

U okviru operativnih programa vrste II primjenjuje se bitno drukčiji pristup od operativnih programa vrste I. Oni su izravno usmjereni na socijalno uključivanje najpotrebitijih osoba. Četiri države članice odabrale su tu vrstu programa, i to Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska. Među tim je državama članicama raspoređeno 2,5 % ukupnih proračunskih sredstava FEAD‑a, pri čemu 80 % tih sredstava otpada na Njemačku. Za programe vrste II moraju se odrediti posebni ciljevi i utvrditi skupine potrebitog stanovništva na koje će ti programi biti usmjereni (vidi okvir 7.).

Okvir 7.

Nizozemska – usmjeravanje na jednu posebnu skupinu stanovništva

Opći je cilj programa smanjiti socijalnu isključenost starijih osoba u Nizozemskoj s niskim raspoloživim dohotkom.

Utvrđena su sljedeća tri posebna cilja:

  1. upoznati ciljnu skupinu s rasponom lokalne potpore i dostupnih aktivnosti socijalnog uključivanja i (kontinuirano) skretati pozornost organizacija za pružanje pomoći i/ili lokalnih tijela na njih
  2. ojačati društvene mreže ciljnih skupina, i
  3. ojačati sposobnosti ciljne skupine.

Izvor: odgovori na 12. pitanje ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima.

53

Pri izradi OP‑a vrste II države članice u skladu s temeljnom Uredbom o FEAD‑u moraju utvrditi očekivane rezultate za posebne ciljeve, navodeći pokazatelje ostvarenja i rezultata s polaznim i ciljnim vrijednostima. Zbog takvog strožeg načina praćenja, mjerenje rezultata FEAD‑a lakše je nego za programe vrste I (vidi okvir 8.).

Okvir 8.

Njemačka – primjer kvantificiranog usmjeravanja

Njemačka je definirala dvije ciljne skupine: (a) potrebiti migranti iz država članica EU‑a i njihova djeca, (b) beskućnici i osobe kojima prijeti rizik od beskućništva.

Za te skupine stanovništva Njemačka je definirala sljedeće ciljne vrijednosti ostvarenja:

  • odrasli migranti iz država članica EU‑a koji su primili potporu u obliku savjetovanja: 18 044
  • migranti iz država članica EU‑a, roditelji djece, koji su primili potporu u obliku savjetovanja: 19 700
  • djeca vrtićke dobi migranata iz država članica EU‑a koja su primila pedagošku potporu: 19 700, i
  • beskućnici ili osobe kojima prijeti rizik od beskućništva koji su primili potporu u obliku savjetovanja i socijalnu potporu: 21 450.
54

U Njemačkoj se FEAD može upotrebljavati za osiguravanje stabilnijih uvjeta za najpotrebitije skupine stanovništva koje nije moguće obuhvatiti potporom koju pružaju socijalne službe na lokalnoj razini. FEAD se upotrebljava za pružanje lako dostupnih ponuda za pomoć ciljnim skupinama. U tom je pogledu u određenim slučajevima potporom iz FEAD‑a moguće otvoriti put za potporu iz postojećih uobičajenih mjera. Opći je cilj upotrijebiti potporu iz FEAD‑a kao poveznicu s drugim programima potpore.

55

Prema evaluaciji u sredini programskog razdoblja potporom iz FEAD‑a u okviru operativnih programa II tijekom 2016., odnosno prve godine provedbe, obuhvaćeno je oko 23 000 pojedinaca (21 660 u Njemačkoj). FEAD je „općenito na putu” da ostvari ciljne vrijednosti koje se mjere posebnim pokazateljima ostvarenja. Nadalje, smatralo se da su programi socijalnog uključivanja vrlo važni jer pomoć u hrani i materijalna pomoć nisu dovoljne da se djelotvorno i dugoročno suzbije siromaštvo.

Usmjeravanje je preciznije, ali sinergija s ESF‑om ne ostvaruje se u svim slučajevima

56

Sud je u okviru ankete koju je proveo od država članica koje su odabrale programe vrste II zatražio da navedu jesu li osobe obuhvaćene FEAD‑om uključile u mjere u okviru njihovih posebnih programa ESF‑a s obzirom na takozvanu „funkciju povezivanja” koju bi FEAD trebao imati u odnosu na mjere ESF‑a. Dvije države članice odgovorile su da su to ostvarile13. Međutim, kad je Sud od država članica dodatno zatražio da navedu jesu li također pratile kvantitativne podatke o toj „funkciji povezivanja” samo je jedna država članica14 odgovorila potvrdno.

Zaključci i preporuke

57

Sud je u okviru ove revizije procijenio je li FEAD osmišljen tako da bude djelotvoran instrument za ublažavanje siromaštva i doprinošenje socijalnom uključivanju najpotrebitijih osoba u EU‑u. Sud je zaključio da FEAD povrh ublažavanja siromaštva pružanjem pomoći u hrani svojim inovativnim elementima socijalne politike državama članicama pruža mogućnosti za poticanje socijalnog uključivanja. Međutim, zbog ograničenja u načinu na koji se prati uporaba Fonda nije utvrđen njegov doprinos smanjenju siromaštva.

58

Sud je ustanovio da je unatoč općem cilju socijalnog uključivanja najpotrebitijih osoba FEAD u osnovi i dalje program pomoći u hrani: 83 % proračunskih sredstava FEAD‑a izdvojeno je za pomoć u hrani. Razlog tomu leži u činjenici da se načinom na koji je FEAD osmišljen državama članicama omogućuje da nastave pružati pomoć u hrani kada to smatraju prikladnim, kao što su to činile u okviru MDP‑a. Bez obzira na to, dionici koji rade s najpotrebitijima FEAD smatraju izrazito dobrodošlim (vidi odlomke 19. – 27.).

59

FEAD je u financijskom smislu relativno malen fond. Pomoć krajnjim primateljima pruža niz različitih dionika. Sud je ustanovio da postoje znatne razlike u načinima na koje su osmišljeni programi za FEAD u državama članicama. Polovica država članica obuhvaćenih pregledom koji je Sud proveo primijenila je pristup koji se u velikoj mjeri temelji na usmjeravanju na razini operativnog programa, stavljajući naglasak na najteže oblike siromaštva, što bi trebalo dovesti do djelotvornije uporabe Fonda. Druga polovica odlučila je da se u svojim operativnim programima neće posebno usmjeriti ni na jednu skupinu. Odluka o usmjeravanju potpore na ranjive skupine prepuštena je partnerskim organizacijama, što sa sobom donosi rizik od „rasipanja” ograničenih sredstava (vidi odlomke 28. – 36.).

60

Novi element koji se uvodi FEAD‑om u obje vrste programa naglasak je koji se stavlja na socijalno uključivanje najpotrebitijih osoba, što prijašnji MDP nije uključivao. U slučajevima u kojima su se te mjere provodile na odgovarajući način ustanovljena je veća opća razina zadovoljstva Fondom. Međutim, praćenje uspjeha mjera socijalnog uključivanja nije moguće zbog nedostatka kvantitativnih podataka te stoga nije moguće izmjeriti doprinos Fonda socijalnom uključivanju najpotrebitijih osoba. Nadalje, mali broj država članica pratio je nadopunjavaju li se mjere u okviru FEAD‑a i ESF‑a (vidi 37. – 56.).

61

Za sljedeći višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. Komisija je predložila da se FEAD uključi u ESF+. Sud je taj prijedlog Komisije uzeo u obzir pri donošenju preporuka iznesenih u nastavku.

1. preporuka – Bolje usmjeravanje pomoći

Komisija bi pri odobravanju operativnih programa u okviru novog ESF‑a+ od država članica trebala tražiti da osnovnu pomoć u hrani i materijalnu pomoć usmjeravaju na one kojima je ona najpotrebnija tako što će:

  1. jasno opisati stanje u pogledu siromaštva u zemlji
  2. definirati posebnu skupinu ili skupine stanovništva na koje je potrebno usmjeriti pomoć i sredstva koja se trebaju upotrijebiti
  3. utvrditi logiku intervencije i posebno očekivane rezultate, utvrditi referentne (polazne) vrijednosti i odrediti kvantificirane ciljne vrijednosti.

Preporučeni rok: do odobrenja programa za ESF+

2. preporuka – Jamčenje provedbe mjera socijalnog uključivanja za primatelje osnovne materijalne pomoći
  1. Komisija bi pri odobravanju operativnih programa u okviru novog ESF a+ od država članica trebala tražiti da osnovnu pomoć u hrani i materijalnu pomoć usmjeravaju na one kojima je ona najpotrebnija tako što će:
    1. u svoje operativne programe uključiti popratne mjere kojima će nadopuniti pomoć u hrani i osnovnu materijalnu potporu, ili
    2. u svojim operativnim programima jasno definirati koje će mjere socijalnog uključivanja u okviru opsežnijeg ESF a+ biti izričito usmjerene na primatelje hrane i/ili osnovne materijalne potpore.
  2. Komisija bi pri odobravanju tih programa trebala voditi računa o tome da se njima na djelotvoran način uzima u obzir preporuke 2 (a) (i) ili (2) (a) (ii).

Preporučeni rok: do odobrenja programa za ESF+

3. preporuka – Bolja procjena socijalnog uključivanja krajnjih primatelja potpore iz FEAD‑a

Komisija i države članice trebale bi osmisliti metodologiju za procjenu broja krajnjih primatelja pomoći u hrani i materijalne pomoći čija se osobna situacija poboljšala zahvaljujući FEAD‑u i drugim programima socijalnog uključivanja, bilo na razini država članica ili u okviru ESF‑a+.

Preporučeni rok: do kraja lipnja 2023.

Ovo je izvješće usvojilo II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Iliana Ivanova, na sastanku održanom u Luxembourgu 27. veljače 2017.

Za Revizorski sud

Klaus‑Heiner Lehne
predsjednik Suda

Prilozi

Prilog I.

Rezultati ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima

Popis pitanja iz ankete koju je Sud uputio upravljačkim tijelima sa sažetim prikazom odgovora na pitanja.

1. Osim FEAD‑a, postoje li drugi instrumenti EU‑a za čiju je uporabu također bila odgovorna Vaša institucija?

2. Koji je operativni program (OP) odabran za provedbu u Vašoj zemlji? U 23 države članice OP I, a u četiri OP II.

3. Zašto je odabran taj operativni program?

4. U kontekstu uporabe sredstava iz FEAD‑a za pomoć najpotrebitijima, jeste li ocijenili mogućnost odabira obaju operativnih programa za provedbu u Vašoj državi članici?
Samo sedmero ispitanika navelo je kao odgovor „DA”, ostalih 20 navelo je „NE”.

5. Ako je odgovor na 4. pitanje potvrdan, molimo objasnite zašto je odlučeno da će se provoditi jedan operativan program, a ne oba (odgovori na ovo pitanje ne mogu se objaviti zbog zaštite podataka).

6. Što je činilo temelj za ukupan iznos proračunskih sredstava koja su dodijeljena za program FEAD u Vašoj državi članici?

7. Pratite li stvarne rashode za pruženu pomoć u hrani i materijalnu pomoć te njihovu količinu na godišnjoj razini u skladu s kategorijama iz tablice u 8. pitanju?
Sva 23 ispitanika odgovorila su potvrdno.

8. U slučaju potvrdnog odgovora, molimo Vas da popunite sljedeću tablicu (23 popunjene tablice).

Ukupni iznosi potrošenih sredstava te količina hrane i materijalne pomoći

potrošnja na hranu 1 020 027 859 eura
paketi 177 725 973
u tonama 1 106 513
potrošnja na materijalnu pomoć 16 012 156 eura
paketi 474 324
ukupno artikala 3 114 028
u tonama 192
ukupno potrošeno 1 036 040 015 eura
ukupno paketa 178 200 297
ukupno tona 1 106 705

9. Financiraju li se popratne mjere iz proračuna za FEAD?
Rezultati: 15 ispitanika navelo je kao odgovor „DA”, a osmero „NE”.

10. Popratne mjere ne financiraju se iz proračuna za FEAD iz sljedećih razloga:

11. Molimo Vas da navedete vrste popratnih mjera koje su provedene.

12. Koje su aktivnosti provedene u pogledu socijalnog uključivanja? (samo OP II) – (odgovori na ovo pitanje ne mogu se objaviti zbog zaštite podataka).

13. Za svaku od aktivnosti navedenih u 11. pitanju (za OP I), odnosno 12. pitanju (za OP II) molimo Vas da procijenite mjeru u kojoj su one nadopunjene operativnim programom FEAD‑a:

14. Jeste li utvrdili preciznije ciljne skupine?

15. Ako je odgovor na 14. pitanje potvrdan, molimo Vas da navedete rashode i broj obuhvaćenih osoba po ciljnim skupinama. (odgovori na ovo pitanje ne mogu se objaviti zbog zaštite podataka).

16. Ako ste u prethodnoj tablici naveli broj osoba koje su obuhvaćene, molimo Vas da navedete izvor podataka:

17. Ako je odgovor na 14. pitanje potvrdan, jesu li te ciljne skupine definirane u operativnom programu? Samo dva ispitanika navela su kao odgovor „NE”, 14 ispitanika navelo je „DA”.

18. Ako su prihvatljive ciljne skupine definirane na općenitoj razini, molimo Vas da navedete definiciju siromaštva kojom se koristite (za referentne definicije vidi internetske stranice Eurostata).

19. Molimo Vas da označite sve dodatne kriterije za definiranje ciljnih skupina.

20. Gdje su definirani kriteriji prihvatljivosti za krajnje primatelje?

21. Moraju li krajnji korisnici ispunjavati pravne uvjete za socijalnu pomoć u okviru nacionalnog, regionalnog ili lokalnog sustava socijalne skrbi u Vašoj državi članici da bi primili potporu iz FEAD‑a?

22. Ako je odgovor potvrdan, tko izrađuje popis prihvatljivih krajnjih primatelja?

23. Jeste li osobe iz ciljnih skupina FEAD‑a uključili u određene mjere i operacije koje se financiraju iz ESF‑a?

24. Pratite li kvantitativne podatke u pogledu broja krajnjih primatelja potpore iz FEAD‑a koji su uključeni u operacije u okviru ESF‑a?

25. Ako je odgovor na 24. pitanje potvrdan, molimo Vas da navedete broj krajnjih primatelja.

26. Ako je odgovor na 24. pitanje potvrdan, molimo Vas da navedete broj osoba koje su u razdoblju od 2014. do kraja 2017. godine uključene u aktivnosti u okviru ESF‑a po pojedinačnim aktivnostima u okviru tog fonda.

27. Koje vrste organizacija čine prihvatljive partnerske organizacije u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 3. Uredbe br. 223/2014?

28. Na temelju kojih su kriterija odabrane partnerske organizacije?

29. Je li djelovanjem partnerskih organizacija koje su odabrane obuhvaćen cjelokupni teritorij Vaše države članice?

30. Je li djelovanjem partnerskih organizacija koje su odabrane obuhvaćeno cjelokupno stanovništvo koje je definirano kao ciljna skupina?

31. Koliko je partnerskih organizacija provodilo operacije subvencionirane iz FEAD‑a od 2014. godine?

32. Koliko je korisnika pružalo pomoć subvencioniranu iz FEAD‑a u razdoblju od 2014. do kraja 2017.?

Ukupno oko 14 000 korisnika radi na pružanju potpore iz FEAD‑a.

33. Je li uporaba pokazatelja uloženih sredstava, ostvarenja i rezultata koje je definirala Europska komisija opravdana u smislu da se u njima ogleda učinak programa FEAD?

34. Bi li se učinak programa FEAD bolje ogledao u posebnim pokazateljima koji bi bili utvrđeni na razini operativnog programa?

35. Koliko su materijalna pomoć i operacije socijalnog uključivanja u okviru FEAD‑a važne za najpotrebitije osobe u Vašoj zemlji u usporedbi s nacionalnim programima i/ili privatnim inicijativama?

36. Možete li, izraženo u postotku, procijeniti udio financijskih sredstava iz FEAD‑a u ukupnim financijskim sredstvima izdvojenima u okviru privatnih i javnih inicijativa te na razini organizacija i institucija za pomoć ili potporu materijalno ugroženim osobama (slično FEAD‑u) u Vašoj zemlji, uzimajući u obzir materijalne donacije, financijske donacije i novčanu protuvrijednost rada koji su obavili volonteri?

37. Na čemu se temelji ukupan broj krajnjih primatelja obuhvaćenih potporom iz FEAD‑a naveden u godišnjim izvješćima o provedbi koja se podnose Europskoj komisiji?

38. Ako ste kao odgovor označili „na evidenciji” ili „oboje”, na kojoj se razini prikupljaju evidentirane brojčane vrijednosti (pritom se misli na izravno evidentiran broj svih krajnjih primatelja, bez statističkih usklađivanja ili bilo kojih drugih diskrecijskih ograničenja tog broja)?

Prilog II.

Podatci dobiveni od dionika iz Europskog saveza banaka hrane

U 12 država članica banke hrane u okviru Europskog saveza banaka hrane (FEBA) pružaju hranu humanitarnim organizacijama s pomoću FEAD‑a. Banke hrane uvelike ovise o donacijama hrane (višak hrane dobiven izravno iz lanca opskrbe hranom, hrana dobivena prikupljanjem hrane te voće i povrće koje je povučeno). Pristup financijskoj potpori iz FEAD‑a omogućuje im da preraspodijele artikle koji su im najpotrebniji i pruža im dovoljnu fleksibilnost jer se donacije ne mogu planirati. Iz FEAD‑a se pružaju financijska sredstva za dostavu posebne hrane (kao što je mlijeko za bebe) u skladu s analizom potreba i u suradnji s upravljačkim tijelima. Prema podatcima dobivenima od FEBA‑e otprilike jedna trećina hrane koju osiguravaju banke hrane koje primaju potporu iz FEAD‑a financira se iz tog fonda (mjereno u tonama).

Slika 1.

Udio proizvoda za koje je pružena potpora iz FEAD‑a u pomoći u hrani koju na raspolaganje stavljaju banke hrane iz FEBA‑e

Izvor: Sud, na temelju podataka koje je dostavila FEBA15.

U nekim državama članicama relativna važnost FEAD‑a u opskrbi banaka hrane u okviru FEBA‑e doseže čak 40 %.

Slika 2.

Detaljan prikaz potpore iz FEAD‑a u pomoći u hrani koju pruža FEBA po zemljama

Izvor: Sud, na temelju podataka koje je dostavila FEBA.

Odgovori Komisije

Sažetak

III

FEAD osigurava prijeko potrebnu hranu i osnovnu materijalnu pomoć velikom broju najpotrebitijih, a njegovo djelovanje dopunjeno je popratnim mjerama za pružanje smjernica i savjeta kojima je cilj socijalno uključivanje tih osoba. Pomoć u hrani stoga je važan prvi korak u prekidanju kruga siromaštva jer se njome osigurava neposredna materijalna pomoć najpotrebitijim osobama. Komisija smatra da je velik udio pomoći koja je isporučena kao pomoć u hrani u potpunosti u skladu s utvrđenim ciljevima FEAD-a.

IV

Komisija se slaže s načelom usmjeravanja pomoći najpotrebitijima, ali smatra da je postojanje različitih pristupa pri određivanju najpotrebitijih u skladu s načelom supsidijarnosti i da FEAD dopunjuje različite nacionalne društvene kontekste. Komisija napominje da se određivanje najpotrebitijih temelji na ocjeni potreba provedenoj u skladu s objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna tijela te na savjetovanju s dionicima. Taj je zahtjev provjeren u fazi odobrenja operativnih programa. Smatra se da države članice najbolje mogu usmjeriti pomoć s obzirom na lokalne potrebe i trebale bi imati fleksibilnost da tijekom programskog razdoblja prilagode ciljne skupine novim potrebama/potrebama koje se mijenjaju.

V

Države članice kvalitativno prate popratne mjere u godišnjim izvješćima o provedbi. Kvantitativno praćenje ne bi bilo primjereno i razmjerno.

Prerano je za ocjenu rezultata i učinaka fonda. Oni se ocjenjuju u kasnijoj fazi u okviru ex post evaluacije FEAD-a.

VI

Države članice uzele su u obzir komplementarnost u fazi oblikovanja pri podnošenju operativnih programa te tijekom provedbe. U evaluaciji u sredini programskog razdoblja komplementarnost FEAD-a s nacionalnim programima i programima EU-a ocijenjena je pozitivno: Važni aspekti komplementarnosti FEAD-a vidljivi su iz usmjeravanja na različite skupine ili osiguravanjem komplementarnih mjera, posebno kad je riječ o ciljnim skupinama koje primaju potporu i osiguranim mjerama potpore. U većini država članica FEAD je usmjeren na najpotrebitije, a ESF na osobe čije su osnovne potrebe ispunjene i koje su bliže tržištu rada.

VIII

FEAD je omogućio pomoć ključnim ciljnim skupinama koje su najizloženije riziku od siromaštva i pozitivno utjecao na njihove živote. FEAD je usklađen s nacionalnim sustavima za ublažavanje siromaštva i dopunjuje ih, tako što je omogućio povećanje broja i vrste primatelja pomoći. FEAD je usklađen sa strategijom Europa 2020. i nedavno donesenim europskim stupom socijalnih prava. Dopunjuje druge fondove EU-a, posebno Europski socijalni fond, usmjeravanjem na različite skupine ili osiguravanjem dopunskih mjera.

  1. Komisija prihvaća ovu preporuku i smatra da su svi uvjeti za njezino ispunjenje zajamčeni Komisijinim Prijedlogom uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) te Prijedlogom uredbe o zajedničkim odredbama, osim određivanja kvantificiranih ciljnih vrijednosti.
  2. Određivanje ciljnih vrijednosti i mjerila za operacije u okviru operativnog programa vrste I ne smatra se smislenim i razmjernim jer bi države članice trebale imati fleksibilnost da tijekom vremena obuhvate različite ciljne skupine ili dopune nacionalne politike različitim instrumentima.

  3. Komisija djelomično prihvaća ovu preporuku jer se u članku 17. stavku 4. Prijedloga uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) propisuje da se isporuke hrane i/ili osnovne materijalne pomoći mogu dopuniti popratnim mjerama kojima je cilj socijalna uključenost najpotrebitijih osoba. Iako te popratne mjere nisu obveza država članica, Komisija države članice potiče da u potpunosti iskoriste sinergije predviđene Prijedlogom uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) kako bi povezale različite izvore potpore za socijalnu uključenost najpotrebitijih.
  4. Komisija prihvaća ovu preporuku. Komisija napominje da su za FEAD uspostavljeni razmjerni sustavi praćenja i evaluacije u skladu sa zahtjevom da se poštuje dostojanstvo najpotrebitijih, koji će se prenijeti u ESF+.

Opažanja

22

Izrada proračuna FEAD-a sama je po sebi uključivala provjeru dodijeljenih sredstava iz drugih strukturnih fondova, što stoga odražava komplementarnost fondova.

26

Teško je na razini EU-a utvrditi podatke usporedive među zemljama jer, kad je riječ o takvim socijalnim politikama, u svakoj državi članici postoje različiti pristupi i dionici koji ne čine nužno zaseban sektor gospodarske djelatnosti. To je isto tako u skladu s načelom supsidijarnosti.

35

Komisija napominje da se određivanje najpotrebitijih temelji na ocjeni potreba provedenoj u skladu s objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna tijela te uz savjetovanje s dionicima. Taj je zahtjev provjeren u fazi odobrenja operativnih programa. Komisija smatra da je u državama članicama koje navodi Europski revizorski sud pomoć dobro usmjerena i da se pritom uzimaju u obzir lokalne potrebe. Taj pristup djelotvorno i prikladno nadopunjuje nacionalne socijalne politike.

36

Komisija smatra da su pristupi država članica, uključujući one koje je naveo Europski revizorski sud, djelotvorni i prikladni kad je riječ o prilagodbi potpore u okviru FEAD-a promjenjivoj socijalnoj situaciji na terenu. Vidjeti i prethodni općeniti odgovor (odlomak 35.).

38

Države članice kvalitativno prate popratne mjere te izvješćuju o njima u godišnjim izvješćima o provedbi, među ostalim i u državama članicama koje je naveo Europski revizorski sud.

42

Utvrđivanje zajedničkih pokazatelja za popratne mjere bilo bi u suprotnosti i s načelom proporcionalnosti koje bi trebalo primjenjivati u okviru FEAD-a s obzirom na to da su popratne mjere ograničene na 5 % potpore.

45

Dodatno poboljšanje sinergije osigurano je time što su FEAD i ESF u sljedećem razdoblju obuhvaćeni jednom uredbom putem različitih posebnih ciljeva.

46

Države članice pri podnošenju operativnih programa uzele su u obzir komplementarnost u fazi oblikovanja i tijekom provedbe.

U evaluaciji u sredini programskog razdoblja komplementarnost FEAD-a s nacionalnim programima i programima EU-a ocijenjena je pozitivnom. Važni aspekti komplementarnosti FEAD-a vidljivi su iz njegova usmjeravanja na različite skupine ili osiguravanjem komplementarnih mjera, posebno kad je riječ o ciljnim skupinama koje primaju potporu i osiguranim mjerama potpore. U većini država članica FEAD je usmjeren na najpotrebitije, a ESF na osobe čije su osnovne potrebe ispunjene i koje su bliže tržištu rada.

Malo se primatelja pomoći u okviru FEAD-a može smatrati spremnima da se pridruže mjerama ESF-a koje vode do integracije u tržište rada: to proizlazi i iz godišnjih izvješća o provedbi FEAD-a i iz evaluacije u sredini programskog razdoblja. Znatan udio ciljnih skupina čine djeca (29 %) ili osobe u dobi od 65 i više godina (9 %), koji nemaju povezanost s integracijom u tržište rada. Osim toga, ne može se očekivati neposredno sudjelovanje beskućnika i osoba s invaliditetom u mjerama tržišta rada.

Vidjeti i odgovor Komisije na odlomak 55.

49

Komisija je doista unaprijedila izvješćivanje o popratnim mjerama. Iako se izvješća temelje na kvalitativnim informacijama, svake se godine uključuju u sažeto izvješće koje se šalje Vijeću i Europskom parlamentu.

Vidjeti i odgovore Komisije na odlomke 50. i 51.

50

Budući da su vrsta i područje primjene popratnih mjera toliko različiti, ne postoji prostor za definiranje zajedničkih pokazatelja. Vidjeti i odgovor Komisije na odlomak 42.

Učinak FEAD-a ocijenit će se u okviru ex post evaluacije nakon završetka programa.

51

Izvješćivanje o popratnim mjerama u godišnjim izvješćima o provedbi doista je unaprijeđeno. Sada postoji poseban odjeljak za izvješćivanje država članica o popratnim mjerama. Komisija stoga ima pregled vrsta aktivnosti, dosega i financiranja.

Aktivnosti u okviru popratnih mjera i dalje su prilično raznolike s obzirom na vrstu djelovanja i intenzitet (vidjeti i odgovor Komisije na odlomak 42.).

Anketom primatelja pomoći koju su tijekom programskog razdoblja dvaput provela upravljačka tijela (evaluacija) dobivene su važne informacije o vrsti popratnih mjera u različitim državama članicama i o korisnosti savjeta i smjernica upravljačkih tijela.

53

Komisija napominje da je taj pristup praćenju u skladu s Uredbom o FEAD-u, kojom su predviđeni pokazatelji za pojedine programe, konkretno za operativne programe vrste II (ali ne za operativne programe vrste I).

Operativni programi vrste II po definiciji se odnose na vrlo raznolike operacije usmjerene na vrlo specifične primatelje pomoći.

56

Operativni programi vrste II odnose se na vrlo raznolike operacije (vidjeti odgovor Komisije na odlomak 53.) i ne mogu svi imati funkciju „mosta”, na primjer kad su usmjereni na djecu ili starije osobe.

Osim toga, Uredbom o FEAD-u državama članicama ne nameće se obveza prikupljanja podataka o primateljima pomoći iz FEAD-a u svrhu prelaska na mjere u okviru ESF-a. Sustavno mjerenje protoka primatelja pomoći u okviru FEAD-a možda nije razmjerno

Zaključci i preporuke

57

Kvalitativno praćenje provedbe ciljeva u okviru strategije Europa 2020. koji se odnose na siromaštvo obavlja se dvaput tijekom provedbe FEAD-a. Taj je pristup praćenju odabran ciljano kako bi se zaštitilo dostojanstvo primatelja pomoći. Kvantitativno praćenje smanjenja siromaštva već se provodi u okviru Europskog semestra.

Učinak FEAD-a ocijenit će se u okviru ex post evaluacije (u prosincu 2024.) nakon završetka programa.

59

Komisija se slaže s načelom usmjeravanja pomoći najpotrebitijima, ali smatra da je postojanje različitih pristupa određivanju najpotrebitijih u skladu s načelom supsidijarnosti i time da se FEAD-om dopunjuju različiti nacionalni društveni konteksti. Komisija napominje da se određivanje najpotrebitijih temelji na ocjeni potreba provedenoj u skladu s objektivnim kriterijima koje su postavila nacionalna tijela te uz savjetovanje s dionicima. Taj je zahtjev provjeren u fazi odobrenja operativnih programa.

60

Popratne mjere u operativnim programima vrste I prate se u posebnom odjeljku godišnjih izvješća država članica o provedbi. Osim toga, anketom primatelja pomoći koju su tijekom programskog razdoblja dvaput provela upravljačka tijela (evaluacija) dobivaju su važne informacije o vrsti popratnih mjera u različitim državama članicama i o korisnosti savjeta i smjernica upravljačkih tijela. Zahtjev u pogledu provođenja ankete zadržan je u Komisijinu Prijedlogu uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) za razdoblje nakon 2020. Vidjeti i odgovor Komisije na odlomak 42.

U evaluaciji u sredini programskog razdoblja komplementarnost FEAD-a s nacionalnim programima i programima EU-a ocijenjena je pozitivnom: Važni aspekti komplementarnosti FEAD-a vidljivi su iz usmjeravanja na različite skupine ili osiguravanjem komplementarnih mjera, posebno kad je riječ o podržanim ciljnim skupinama i osiguranim mjerama potpore. U većini država članica FEAD je usmjeren na najpotrebitije, a ESF na osobe čije su osnovne potrebe ispunjene i koje su bliže tržištu rada.

1. preporuka – Bolje usmjeravanje pomoći
  1. Komisija prihvaća točku (a) 1. preporuke i smatra da su svi uvjeti za njezino ispunjenje osigurani Komisijinim Prijedlogom uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) te Prijedlogom uredbe o zajedničkim odredbama.
  2. Za programsko razdoblje 2021.–2027. u Komisijinu se Prijedlogu uredbe o zajedničkim odredbama (koja će se primjenjivati na vrstu potpore koja se trenutačno financira iz FEAD-a) propisuje da u svakom programu moraju biti utvrđeni glavni izazovi, uključujući socijalne izazove. To znači da će te informacije biti razrađenije u programima.

  3. Komisija prihvaća točku (b) 1. preporuke i smatra da su svi uvjeti za njezino ispunjenje osigurani Komisijinim Prijedlogom uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) te Prijedlogom uredbe o zajedničkim odredbama.
  4. U definiciji „najpotrebitijih osoba” iz Prijedloga uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+), konkretno članka 2. stavka 13., navodi se da se potreba za pomoći utvrđuje prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima. Riječ je o važnoj odredbi jer FEAD dopunjuje nacionalne socijalne politike i pristup usmjeravanja trebao bi biti u skladu s načelom supsidijarnosti.

    Stoga bi se nacionalni pristupi i dalje mogli razlikovati s obzirom na lokalne potrebe te ovisno o vrsti pomoći.

  5. Komisija djelomično prihvaća točku (c) 1. preporuke. Komisija smatra da su uvjeti za njezino ispunjenje osigurani Komisijinim Prijedlogom uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) te Prijedlogom uredbe o zajedničkim odredbama.
  6. Potreba da države članice navedu logiku intervencije podrazumijeva se pri podnošenju programa za financiranje iz Fonda kako bi se ispunili zahtjevi fonda ESF+ u pogledu sadržaja prioriteta. Potreba da države članice navedu referentne vrijednosti već je obuhvaćena fondom ESF+.

    Komisija se protivi određivanju kvantificiranih ciljnih vrijednosti programa jer se

    određivanje ciljnih vrijednosti i mjerila za operacije u okviru operativnog programa vrste I ne smatra smislenim. Nacionalna situacija ili potrebe mijenjaju se tijekom sedmogodišnjeg razdoblja: države članice trebale bi imati fleksibilnost da tijekom vremena obuhvate različite ciljne skupine ili dopune nacionalne politike različitim instrumentima.

    Osim toga, to isto tako možda nije razmjerno s obzirom na trud koji korisnici moraju uložiti pri radu s volonterima te kako bi se poštovalo dostojanstvo primatelja pomoći.

2. preporuka – Zaštitne mjere socijalnog uključivanja za primatelje osnovne materijalne pomoći

Komisija napominje da je točka (a) 2. preporuke upućena državama članicama.

Komisija djelomično prihvaća točku (b) 2. preporuke jer se u članku 17. stavku 4. Prijedloga uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) navodi da se isporuke hrane i/ili osnovne materijalne pomoći mogu dopuniti popratnim mjerama usmjerenima na socijalnu uključenost najpotrebitijih osoba. Iako te popratne mjere nisu obveza država članica, Komisija države članice potiče da u potpunosti iskoriste sinergije predviđene Prijedlogom uredbe o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) kako bi povezale različite izvore potpore za socijalnu uključenost najpotrebitijih.

3. preporuka – Poboljšanje praćenja socijalne uključenosti primatelja pomoći iz FEAD-a

Komisija prihvaća 3. preporuku u dijelu u kojem se odnosi na Komisiju.

Pokrate i skraćeni nazivi

EaSI: Program EU‑a za zapošljavanje i socijalne inovacije

EGF: Europski fond za prilagodbu globalizaciji

ESF: Europski socijalni fond

ESF+: Europski socijalni fond plus (višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.)

ESIF: europski strukturni i investicijski fondovi

FEAD: Fond europske pomoći za najpotrebitije

FEBA: Europski savez banaka hrane

GU EMPL: Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

GU AGRI: Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj

MDP: Europski program za podjelu hrane najpotrebitijim osobama

OP: operativni program

PROGRESS: Program „Progress” (2007. – 2013.)

VFO: višegodišnji financijski okvir

Pojmovnik

Aktivnosti socijalne pomoći za potrebite: ukupna financijska sredstva izdvojena u okviru privatnih i javnih inicijativa te na razini organizacija i institucija za pomoć ili potporu materijalno ugroženim osobama u zemlji, koja obuhvaćaju materijalne donacije, financijske donacije i novčanu protuvrijednost rada koji su obavili volonteri.

Anketa o krajnjim primateljima: strukturirana anketa o krajnjim primateljima u okviru operativnih programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć (OP I) jedan je od instrumenata koji se upotrebljavaju za evaluaciju Fonda europske pomoći za najpotrebitije.

Europski socijalni fond: cilj je Europskog socijalnog fonda ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju unutar Europske unije poboljšavanjem prilika za zapošljavanje (uglavnom s pomoću mjera osposobljavanja) te poticanjem visoke razine zaposlenosti i otvaranja novih i boljih radnih mjesta.

Evaluacija u sredini programskog razdoblja: izvješće o FEAD‑u čiju je izradu zatražila Komisija (od poduzeća Metis GmbH u suradnji s organizacijama Fondazione Giacomo Brodolini i Panteia) i koje će objaviti Komisija.

Ex ante evaluacija: prosudba utemeljena na dokazima sastavljena kako bi se poboljšali kvaliteta i način na koji je osmišljen svaki operativni program, koja se treba temeljiti na relevantnim podatcima.

Korisnik: javno ili privatno tijelo odgovorno za pokretanje ili koje pokreće i provodi operacije.

Krajnji primatelj: osoba iz skupine najpotrebitijih osoba ili osoba koja prima potporu.

Materijalna pomoć: osnovna potrošačka roba ograničene vrijednosti i za osobnu uporabu najpotrebitijih osoba, na primjer odjeća, obuća, higijenski proizvodi, školski pribor, vreće za spavanje.

Mreža FEAD‑a: mreža FEAD‑a zajednica je osoba koje pružaju pomoć najpotrebitijim osobama u Europi koja djeluje prema načelu otvorenog članstva. Ona uključuje nacionalna upravljačka tijela FEAD‑a, organizacije koje provode ili su zainteresirane za aktivnosti koje se financiraju iz FEAD‑a, nevladine organizacije na razini EU‑a i institucije EU‑a. Mreža FEAD‑a povezuje sve one koji rade na smanjenju najgorih oblika siromaštva u europskim zemljama. Ona članovima daje prostor za razmjenu dobre prakse i poticanje novih ideja te za raspravu o tome kako pružati nefinancijsku pomoć najpotrebitijim osobama u Europi.

Najpotrebitije osobe: fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, ili su ih odredile partnerske organizacije i koje su odobrila ta nacionalna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima.

Operacija: projekt, ugovor ili djelovanje koje odabere upravljačko tijelo za predmetni operativni program, ili je pod njegovom odgovornošću, i kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva operativnog programa na koje se odnosi.

Operativni program „vrste I”: operativni program za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć znači operativni program koji pruža potporu podjeli hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijim osobama, prema potrebi u kombinaciji s popratnim mjerama, usmjeren na ublažavanje socijalne isključenosti najpotrebitijih osoba.

Operativni program „vrste II”: operativni program za socijalnu uključenost najpotrebitijih osoba znači operativni program koji pruža potporu aktivnostima izvan aktivnih mjera tržišta rada, koje se sastoje od nefinancijske, nematerijalne pomoći, usmjerene na socijalnu uključenost najpotrebitijih osoba.

Partnerska organizacija:javno tijelo i/ili neprofitna organizacija koje dostavljaju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć, prema potrebi, u kombinaciji s popratnim mjerama izravno ili posredstvom drugih partnerskih organizacija, ili provode aktivnosti usmjerene izravno na socijalno uključivanje najpotrebitijih osoba i čije je operacije odabralo upravljačko tijelo.

Popratne mjere: aktivnosti koje su dodatno pružene uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti i/ili borbe s izvanrednim društvenim situacijama na način koji dodatno osnažuje i koji je održiviji, na primjer smjernice o uravnoteženoj prehrani i savjeti o upravljanju proračunom.

Temeljna Uredba o FEAD‑u: Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije.

Upravljačko tijelo: nacionalno, regionalno ili lokalno tijelo vlasti (ili bilo koje drugo javno ili privatno tijelo) koje je država članica imenovala za upravljanje operativnim programom. Njegove zadaće obuhvaćaju odabir projekata koji će se financirati, praćenje načina provedbe projekata te podnošenje izvješća Komisiji o financijskim aspektima i ostvarenim rezultatima. Upravljačko tijelo također je tijelo koje korisnicima nalaže financijske ispravke nakon revizija koje provode Komisija, Europski revizorski sud ili bilo koje nadležno tijelo u državi članici.

Bilješke

1 Prema GU u ESTAT.

2 Vidi tematsko izvješće br. 6/2009.

3 Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije.

4 Za OP I: Belgija, Češka Republika, Španjolska, Francuska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slovačka; za OP II: Njemačka.

5 U vrijeme izrade ovog izvješća Komisija je trebala objaviti evaluaciju uporabe FEAD a u sredini programskog razdoblja.

6 Na upitnik nije odgovorila Ujedinjena Kraljevina, koja nije provela svoj izvorni program FEAD.

7 Belgija, Češka Republika, Francuska, Italija, Slovačka.

8 Belgija, Češka Republika, Francuska, Slovačka.

9 Za financiranje takvih mjera u okviru svakog OP a može se upotrijebiti do 5 % troškova kupnje hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.

10 Belgija i Francuska.

11 Ex ante evaluacija francuskog operativnog programa za razdoblje 2014. – 2020. za provedbu FEAD a (Évaluation ex ante du Programme Opérationnel 2014. – 2020. pour la mise en œuvre du Fonds européen d’aide aux plus démunis (FEAD)).

12 Procjena učinka FEAD a u Španjolskoj, sa stajališta krajnjih primatelja, kao i upravljačkih organizacija i osoblja, španjolski Crveni križ, 2018. (Valoración del impacto del Fondo de Ayuda Europea para las personas más desfavorecidas (FEAD) en España, a través de la percepción de las personas beneficiarias, Organizaciones y personal de gestión, Cruz roja española, 2018).

13 Njemačka i Nizozemska.

14 Nizozemska.

15

  • Povlačenje – proizvodi – voće i povrće – povlačenje s tržišta kao dio upravljanja kriznim situacijama i besplatna preraspodjela priznatim humanitarnim organizacijama i zakladama, uključujući banke hrane, za uporabu u njihovu radu koji podrazumijeva pomaganje ugroženim skupinama stanovništva. Ova mjera u skladu je s člankom 34. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013.
  • Proizvodi EU a – ova kategorija odnosi se na Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD).
  • Industrija – višak hrane, tj. jestivi prehrambeni proizvodi koje iz različitih razloga ne kupe ili ne konzumiraju potrošači ili osobe za koje su proizvedeni, obrađeni, distribuirani, posluženi ili kupljeni, koji se dobivaju iz proizvodnog sektora – industrija, poduzeća, proizvođači itd. Banke hrane dobivaju taj višak hrane besplatno i zauzvrat ga besplatno preraspodjeljuju humanitarnim organizacijama koje pomažu potrebitim osobama.
  • Distribucija – višak hrane, tj. jestivi prehrambeni proizvodi koje iz različitih razloga ne kupe ili ne konzumiraju potrošači ili osobe za koje su proizvedeni, obrađeni, distribuirani, posluženi ili kupljeni, koji se dobivaju iz sektora distribucije – maloprodajni lanci, distribucijski centri, veleprodaja itd. Banke hrane dobivaju taj višak hrane besplatno i zauzvrat ga besplatno preraspodjeljuju humanitarnim organizacijama koje pomažu potrebitim osobama.
  • Prikupljanje – riječ je o načinu prikupljanja hrane izravno od ljudi. Krajem studenoga ili početkom prosinca neke od članica FEBA e organiziraju prikupljanje hrane: volonteri u supermarketima pitaju ljude koji obavljaju svoju kupnju bi li kupili nešto više hrane kako bi je donirali bankama hrane.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU‑a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je II. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Iliana Ivanova i koje je specijalizirano za rashodovna područja ulaganja u koheziju, rast i uključivanje. Reviziju je predvodio član Suda George Pufan, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Patrick Weldon, ataše u njegovu uredu Mircea Radulescu, glavni rukovoditelj Emmanuel Rauch te revizorice Naiara Zabala Eguiraun, Dana Moraru i Carmen Gruber.

Slijeva nadesno: Mircea Radulescu, George Pufan, Carmen Gruber, Patrick Weldon, Emmanuel Rauch

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

PDF ISBN 978-92-847-1774-3 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/88668 QJ-AB-19-003-HR-N
HTML ISBN 978-92-847-1767-5 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/965832 QJ-AB-19-003-HR-Q

© Europska unija, 2019.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://publications.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.